Srčani problemi nisu rezervisani samo za starije osobe. Sve češće pogađaju i mlade, fizički aktivne ljude bez vidljivih zdravstvenih tegoba. Razlozi su često skriveni od genetike do načina života.Jedan od glavnih faktora je naslijeđe, poput porodične hiperholesterolemije koja uzrokuje visok holesterol od rođenja. Tu su i stanja poput hipertrofične kardiomiopatije, gdje dolazi do zadebljanja srčanog mišića, kao i urođene anomalije koronarnih arterija.Problem je što ove bolesti često nemaju jasne simptome. Ipak, znakovi poput neobjašnjivog umora, vrtoglavice, nesvjestice ili ubrzanog rada srca zahtijevaju pregled.Kod mladih osoba srčani udar može nastati i zbog pucanja plaka u krvnim sudovima, što se ne otkriva uvijek standardnim testovima.Stručnjaci naglašavaju važnost redovnih pregleda, kvalitetnog sna, zdrave ishrane i kontrole stresa. Dobra forma ne znači i potpuno zdravlje prevencija je ključ.

Genetika, skrivena oboljenja i stil života mogu povećati rizik i kod fizički spremnih osoba

Zašto i mladi, naizgled zdravi ljudi dobijaju srčane probleme

Tokom rutinskog uklanjanja polipa iz maternice, patohistološki nalaz ponekad pokaže atipiju prisustvo abnormalnih ćelija. Iako to nije rak, riječ je o prekanceroznom stanju koje ukazuje na povećan rizik od razvoja karcinoma sluznice maternice (endometrija).Atipija nastaje kada imunološki i hormonski faktori dovedu do promjena u ćelijama, koje odstupaju od normalnog izgleda i ponašanja. Posebno se razlikuju blaži i teži oblici, pri čemu kompleksna atipična hiperplazija nosi znatno veći rizik prelaska u karcinom.Rizik je veći kod žena starijih od 54 godine, s povišenim BMI-jem i većim polipima. Ključno je utvrditi da li su promjene ograničene samo na polip ili zahvataju i ostatak sluznice maternice.Liječenje zavisi od dobi i planova za trudnoću od hormonske terapije do hirurškog uklanjanja maternice. Redovne kontrole su neophodne kako bi se spriječile komplikacije i osigurala dobra dugoročna prognoza.

Abnormalne ćelije nisu karcinom, ali zahtijevaju ozbiljno praćenje i pravovremeno liječenje

Karcinom grlića maternice i dalje je vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma među ženama

Atipija u polipu maternice: Šta znači nalaz i koliki je rizik od raka

Anksioznost je prirodna reakcija tijela i većina ljudi je povremeno osjeti prije ispita, važnog sastanka ili u stresnim situacijama. Ona sama po sebi nije bolest, nego mehanizam koji nas priprema na moguću opasnost.Problem nastaje kada strah i zabrinutost postanu stalni, intenzivni i počnu da ometaju svakodnevni život. Tada govorimo o anksioznim poremećajima, koji mogu uključivati socijalnu anksioznost, panične napade ili generaliziranu anksioznost.Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) je posebno stanje koje također uključuje anksioznost, ali ima drugačiji obrazac. Karakterišu ga opsesije nametljive, neželjene misli i kompulzije, odnosno radnje koje osoba ponavlja kako bi smanjila napetost.Te radnje mogu biti vidljive, poput stalnog pranja ruku ili provjeravanja, ali i skrivene, u obliku mentalnih rituala poput brojanja ili ponavljanja misli.Ključna razlika između anksioznosti i OKP-a je u tome koliko misli i ponašanja utiču na svakodnevno funkcionisanje. Ako oduzimaju mnogo vremena i izazivaju jak stres, može se raditi o poremećaju koji zahtijeva stručnu pomoć.I anksioznost i OKP se najčešće liječe psihoterapijom, posebno kognitivno-bihejvioralnom terapijom, a u nekim slučajevima i lijekovima koji pomažu u kontroli simptoma.Stručnjaci naglašavaju da samodijagnostika putem interneta može dovesti do pogrešnih zaključaka, pa je najvažnije potražiti profesionalnu procjenu i podršku.&nbsp;

Stručnjaci objašnjavaju razliku između normalne zabrinutosti i opsesivnih misli koje preuzimaju kontrolu nad svakodnevnim životom

Kada briga prelazi granicu: Kako prepoznati anksioznost, a kada se radi o OKP-u

Perniciozna anemija je autoimuna bolest koja se razvija polako i često ostaje neotkrivena godinama. Nastaje kada organizam više ne može pravilno apsorbirati vitamin B12, što s vremenom može dovesti do ozbiljnih i ponekad trajnih posljedica.Problem nije u nedostatku unosa vitamina, nego u tome što imuni sistem napada ćelije želuca koje proizvode tzv. unutrašnji faktor – protein bez kojeg se B12 ne može iskoristiti. Bez njega, vitamin prolazi kroz organizam bez funkcije, bez obzira na količinu unesenu hranom.Tijelo ima rezerve vitamina B12 koje mogu trajati i nekoliko godina, pa se prvi simptomi često javljaju tek kasnije. Oni su nespecifični: umor, slabost, bljedilo, kratak dah, lupanje srca, kao i probavne tegobe.Kako bolest napreduje, mogu se javiti neurološki problemi poput trnjenja u rukama i nogama, poremećaja ravnoteže, problema s pamćenjem i koncentracijom, pa čak i promjene raspoloženja ili depresija.Dijagnoza se postavlja analizom krvi i testiranjem nivoa vitamina B12, kao i provjerom antitijela koja ukazuju na autoimuni proces. Ponekad se radi i gastroskopija radi procjene stanja želuca.Liječenje je doživotno i zasniva se na nadoknadi vitamina B12 putem injekcija, jer se na taj način zaobilazi problem apsorpcije. Nakon početka terapije simptomi se često brzo povlače.Ipak, važno je da se bolest ne posmatra samo kroz nedostatak vitamina, jer hronična upala želuca povećava rizik od težih komplikacija, pa su redovne kontrole ključne za dugoročno zdravlje.

Autoimuni poremećaj koji blokira apsorpciju B12 može dugo ostati neprimijećen, a simptomi se često pogrešno pripisuju umoru i starenju

Podmukla bolest koja godinama “šuti” u tijelu: Kada nedostatak vitamina B12 postane ozbiljna prijetnja

Menopauza je prirodna faza u životu žene, ali donosi brojne hormonske promjene koje utiču na kožu i kosu. Zbog pada estrogena koža postaje suha, tanja i manje elastična, dok kosa može postati lomljiva i sklona opadanju.Dermatolozi objašnjavaju da se smanjuje količina hijaluronske kiseline i ceramida, što slabi zaštitnu barijeru kože i njenu sposobnost zadržavanja vlage. Zato se preporučuje korištenje hidratantnih proizvoda s hijaluronskom kiselinom i bogatijih krema koje jačaju kožnu barijeru.U ovom periodu česte su i akne zbog hormonske neravnoteže, a stres i nedostatak sna dodatno pogoršavaju stanje kože. Stručnjaci savjetuju blagu njegu, a po potrebi i dermatološki pregled.Pad estrogena utiče i na kosu, pa dolazi do njenog pojačanog opadanja. Najvažniji savjeti su pravilna prehrana, smanjenje stresa i redovna njega vlasišta

Hormonske promjene utiču na hidrataciju kože i rast kose, ali pravilna njega može pomoći

Menopauza i promjene na koži i kosi: Kako ublažiti suhoću i opadanje

Kada ljekar posumnja na oštećenje srca, najčešće zbog bola u grudima ili sličnih simptoma, može zatražiti test na troponin iz krvi. Riječ je o proteinima troponin T i troponin I, koji se nalaze u ćelijama srčanog mišića i učestvuju u njegovom radu.U zdravom organizmu troponin je u krvi prisutan u vrlo malim ili nemjerljivim količinama. Međutim, kada dođe do oštećenja srčanih ćelija, on izlazi u krvotok, pa njegova povišena vrijednost ukazuje na moguće oštećenje srca.<h2>Sumnja na srčani udar</h2>Najčešći razlog za ovaj test je sumnja na akutni srčani udar. Simptomi mogu uključivati bol ili pritisak u grudima, širenje bola prema rukama, vratu ili leđima, otežano disanje, mučninu ili hladan znoj.Troponin počinje rasti nekoliko sati nakon oštećenja srca, dostiže vrhunac u roku od jednog dana i može ostati povišen danima, pa i do dvije sedmice. Zato se test često ponavlja kako bi se pratila promjena vrijednosti kroz vrijeme.<h2>Nije uvijek srčani udar</h2>Iako se najčešće povezuje s infarktom, povišen troponin ne znači uvijek srčani udar. Do njegovog porasta mogu dovesti i druga stanja, poput upale srčanog mišića, zatajenja srca, teških aritmija, plućne embolije, sepse, bolesti bubrega ili jakog fizičkog i emocionalnog stresa.Zbog toga se rezultat uvijek tumači zajedno sa simptomima, EKG-om i drugim nalazima, a ne kao samostalna dijagnoza.<h2>Razlike između troponina T i I</h2>Troponin T i I se dugo smatraju gotovo istim, ali istraživanja pokazuju razlike. Troponin T se u nekim bolestima mišića može pojaviti i izvan srca, dok je troponin I specifičniji i pouzdaniji pokazatelj oštećenja srčanog mišića.<h2>Poseban slučaj&nbsp; bubrežni bolesnici</h2>Kod osoba s hroničnim bolestima bubrega troponin može biti stalno blago povišen, čak i bez simptoma. Zbog toga ljekari kod njih ne gledaju samo jednu vrijednost, nego promjene kroz više mjerenja, kako bi utvrdili da li se radi o novom akutnom događaju.<h2>Savremeni, osjetljiviji testovi</h2>Danas se koriste visokoosjetljivi troponinski testovi koji mogu otkriti vrlo male promjene u krvi i brže potvrditi ili isključiti srčani udar.Međutim, veća osjetljivost znači i da se češće otkrivaju blage promjene koje nisu posljedica infarkta, pa je klinička procjena ljekara još važnija. Svako povišenje troponina ukazuje na određeni stepen oštećenja srca i zahtijeva ozbiljnu medicinsku procjenu.

Povišen troponin ukazuje na oštećenje srca, ali uzrok može biti i niz drugih ozbiljnih stanja

Šta znači test na troponin i zašto ne mora uvijek značiti srčani udar

Svi smo barem jednom osjetili težinu nakon obroka, nadut stomak ili usporenu probavu. U takvim situacijama rješenje ne mora uvijek biti u lijekovima&nbsp; ponekad se nalazi u jednostavnim sastojcima iz kuhinje.Jedan od najčešće spominjanih prirodnih napitaka za probavu je čaj od svježeg đumbira i limuna, koji mnogi nutricionisti opisuju kao pomoć za “pokretanje” crijeva i olakšavanje varenja.<h2>Kako djeluje na probavu</h2>Đumbir sadrži aktivne supstance koje mogu opustiti mišiće probavnog sistema i pomoći hrani da lakše prolazi kroz crijeva. Takođe može djelovati umirujuće na upalne procese u stomaku.Limun se često koristi kao dodatak jer može podstaći rad jetre i proizvodnju žuči, što učestvuje u razgradnji masti i lakšoj probavi.Topla voda dodatno pomaže jer opušta digestivni sistem i može smanjiti grčeve i osjećaj nadutosti.<h2>Priprema napitka</h2>Za pripremu se koriste svježi sastojci:- Narendati oko 2 cm svježeg đumbira- Preliti vrelom vodom (ne ključalom)- Ostaviti 5–10 minuta da odstoji- Dodati sok od pola limuna nakon hlađenja- Po želji dodati prstohvat kurkume<h2>Kada ga piti</h2>Najčešće se preporučuje ujutro na prazan stomak ili nakon težeg obroka, kako bi se olakšala probava i smanjila nadutost.NapomenaĐumbir i kurkuma nisu pogodni za sve. Osobe koje koriste terapiju za razrjeđivanje krvi, imaju probleme sa žučnom kesom ili određena hronična stanja trebaju se prije upotrebe posavjetovati s ljekarom.Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet.

Čaj od đumbira i limuna može ublažiti nadutost i poboljšati probavu nakon obroka

Prirodni napitak koji može pomoći varenju i pokrenuti crijeva

Dva nova lijeka za Alchajmerovu bolest, donanemab i lekanemab, koja su izazvala velika očekivanja, najvjerovatnije neće donijeti značajnu korist oboljelima. Pokazuju to najnoviji rezultati istraživanja.Naučnici navode da je njihov efekat prisutan, ali znatno manji od nivoa koji bi bio potreban da bi se osjetila stvarna promjena u svakodnevnom životu pacijenata.Ovi lijekovi djeluju na beta-amiloid, protein koji se nakuplja u mozgu i povezuje se s razvojem Alchajmerove bolesti. Iako je usporavanje kognitivnog propadanja važan naučni napredak, rezultati pokazuju da je taj učinak ograničen.Velika analiza, u okviru Kohranove kolaboracije, obuhvatila je 17 studija i više od 20.000 učesnika. Zaključak je da terapija ima određeni efekat, ali nedovoljan za značajniji klinički rezultat.<h2>Rizici i ograničenja</h2>Osim skromne efikasnosti, lijekovi nose i potencijalne rizike, uključujući oticanje mozga i krvarenje. Također, terapija zahtijeva redovno primanje, svake dvije do četiri sedmice.Stručnjaci ističu da je važno realno informisati pacijente. Prema riječima jednog neurologa, većina oboljelih vjerovatno neće imati značajnu korist od ovih terapija, zbog čega je važno izbjeći stvaranje lažne nade.<h2>Potreba za novim pristupima</h2>Istraživači naglašavaju da je potrebno nastaviti potragu za efikasnijim metodama liječenja, uključujući pristupe koji se fokusiraju na smanjenje upalnih procesa u mozgu.Za sada, visoka cijena i ograničena dostupnost dodatno otežavaju primjenu ovih lijekova, pa su oni većini pacijenata teško dostupni.Iako predstavljaju korak naprijed u istraživanju Alchajmerove bolesti, novi lijekovi još uvijek ne donose rješenje koje bi značajno promijenilo tok ove teške bolesti.

Iako usporavaju pad kognitivnih sposobnosti, stručnjaci upozoravaju da ne donose značajnu promjenu u životu pacijenata

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

U užurbanom načinu života savjeti za mršavljenje često se svode na jednostavne promjene koje je moguće dugoročno primjenjivati. Upravo takve dvije navike izdvojilo je novo istraživanje&nbsp; duži noćni period bez hrane i raniji doručak.Studiju je proveo tim naučnika iz Španije, koji je analizirao prehrambene navike i tjelesnu težinu 7.074 osobe u dobi između 40 i 65 godina. Rezultati su pokazali da su raniji doručak i ranija večera, bez dodatnih obroka između njih, povezani s nižim indeksom tjelesne mase (BMI) tokom pet godina praćenja.<h2>Vrijeme obroka je važno</h2>Iako BMI ima svoja ograničenja kao mjera, sve više istraživanja ukazuje da vrijeme kada jedemo može imati važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine.Naučnici smatraju da se objašnjenje krije u cirkadijalnim ritmovima&nbsp; unutrašnjim biološkim satovima koji regulišu san, metabolizam, hormone i energiju tokom dana.Raniji obroci bolje su usklađeni s prirodnim ritmom organizma, što može doprinijeti efikasnijem sagorijevanju kalorija i boljoj kontroli apetita.<h2>Manje obroka, bolji rezultati</h2>Analiza je pokazala da su kasniji doručak i češće jedenje tokom dana povezani s višim BMI-jem. S druge strane, duži period bez hrane tokom noći povezan je s nižom tjelesnom težinom.Posebno izražen efekat uočen je kod žena u perimenopauzi, što ukazuje na moguću povezanost s hormonskim promjenama.<h2>Preskakanje doručka nije rješenje</h2>Istraživači su analizirali i različite obrasce ishrane. Jedna grupa ispitanika, uglavnom muškaraca, praktikovala je povremeni post tako što je preskakala doručak i prvi obrok jela tek nakon 14 sati.Rezultati su pokazali da ovaj način ishrane nema značajan uticaj na tjelesnu težinu. Drugim riječima, preskakanje doručka nije se pokazalo kao efikasna strategija za mršavljenje.Stručnjaci zato sugerišu da bi korisnije bilo pomjeriti večeru na raniji termin i uvesti doručak, umjesto da se samo preskaču obroci.<h2>Uloga sna i bioloških ritmova</h2>Važan faktor može biti i san. Obrasci ishrane koji uključuju ranije obroke i duži noćni post često su bolje usklađeni s prirodnim ciklusima spavanja, što dodatno utiče na zdravlje i metabolizam.Ovaj pristup dio je sve popularnijeg naučnog područja&nbsp; krononutricije, koje proučava ne samo šta jedemo, nego i kada jedemo.Iako istraživanje ne dokazuje direktan uzrok i posljedicu, rezultati jasno ukazuju da male promjene u rasporedu obroka mogu imati značajan uticaj na tjelesnu težinu i opšte zdravlje.

Ranija večera i doručak, uz duži noćni period bez hrane, povezani su s nižim BMI-jem i boljim metabolizmom

Gubitak težine ponekad može biti veoma izazovno

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Popularni lijekovi za mršavljenje poput Ozempic i Wegovy suočavaju se s velikim pravnim pritiskom u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je pokrenuto više od 4.000 tužbi protiv proizvođača. Korisnici tvrde da nisu bili dovoljno upozoreni na ozbiljne nuspojave, uključujući gastroparezu, crijevne opstrukcije i oštećenja vida.Prema navodima tužbi, sporni lijekovi pripadaju grupi GLP-1 terapija koje utiču na regulaciju apetita i probave. Iako su donijeli značajne rezultate u mršavljenju, sve je više tvrdnji da mogu izazvati teške zdravstvene komplikacije.Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi povezani s rijetkim poremećajem oka koji može dovesti do trajnog gubitka vida. Stručnjaci navode da bi veće doze, kakve se koriste kod pojedinih terapija, mogle povećati rizik.Sudski postupci su objedinjeni pred saveznim sudom u Philadelphiji, dok pravni analitičari procjenjuju da bi ukupne odštete mogle premašiti dvije milijarde dolara. Kompanije Novo Nordisk i Eli Lilly odbacuju optužbe, ističući da su svi poznati rizici jasno navedeni i odobreni od strane FDA.Slučaj otvara šire pitanje odgovornosti farmaceutske industrije u vremenu sve veće popularnosti lijekova za mršavljenje.

U SAD-u više od 4.000 korisnika tvrdi da nisu bili adekvatno upozoreni na rizike lijekova za mršavljenje

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Novo opservacijsko istraživanje donosi neočekivan uvid u odnos ishrane i zdravlja mozga. Naučnici su uočili moguću povezanost između većeg unosa mesa i nižeg rizika od razvoja demencije, ali samo kod osoba koje imaju određenu genetsku varijantu APOE4, koja je poznata kao faktor rizika za Alzheimerovu bolest.Istraživanje su proveli naučnici s Karolinska instituta i Univerziteta u Stockholmu, a obuhvatilo je više od 2.000 osoba starijih od 60 godina koje su praćene do 15 godina. Tokom tog perioda analizirane su njihove prehrambene navike, rezultati kognitivnih testova i pojave demencije.Posebno zanimljiv rezultat odnosi se na nosioce APOE4 varijante. Kod njih je veći unos mesa, uključujući i prerađeno meso, bio povezan s manjim rizikom od demencije i sporijim kognitivnim padom. Naučnici smatraju da bi razlika mogla biti u načinu na koji organizam ovih osoba obrađuje hranjive materije iz mesa, ali tačan mehanizam još nije poznat.Kod osoba koje nemaju APOE4 varijantu nije uočena jasna veza između količine mesa i rizika od demencije. Ipak, veći udio neobrađenog mesa u odnosu na prerađeno bio je povezan s nešto boljim rezultatima u svim grupama.Stručnjaci naglašavaju da se radi o opservacijskoj studiji, što znači da se ne može govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi. Potrebna su dodatna klinička istraživanja kako bi se potvrdilo da li ishrana zaista može uticati na rizik od demencije u zavisnosti od genetskog profila.

Novo dugoročno istraživanje pokazuje da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Nova studija pokazala je da odlazak na spavanje između 22 i 23 sata značajno smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti.Za razliku od većine dosadašnjih istraživanja o spavanju, koja su se oslanjala na upitnike i dnevnike spavanja podložne subjektivnim procjenama i pamćenju, ova studija, objavljena u časopisu European Heart Journal – Digital Health, koristila je objektivne podatke za praćenje navika ispitanika.<h2>Ključno je odlazak u krevet između 22 i 23 sata</h2>Istraživanje je obuhvatilo učesnike iz britanske Biobanke, prikupljene između 2006. i 2010. godine. Radilo se o osobama starosti od 43 do 79 godina, sa prosjekom od 61 godine, od kojih su 58 posto bile žene.Svaki učesnik je sedam dana nosio akcelerometar na zglobu, uređaj koji je objektivno bilježio kada su zaspali i kada su se probudili. Naučnici su ih zatim pratili u prosjeku 5 godina i 7 mjeseci, bilježeći pojavu kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, srčane insuficijencije, hronične ishemijske bolesti srca i prolaznih ishemijskih napada. Tokom perioda praćenja, od 103.712 učesnika, njih 3.172 (oko 3,6%) razvilo je neku kardiovaskularnu bolest.Pokazalo se da je najmanji rizik bio u grupi koja je na spavanje odlazila između 22:00 i 22:59. U poređenju s njima, rizik je bio 25% veći kod onih koji su išli na spavanje u ponoć ili kasnije, 12% veći kod onih koji su ležali između 23:00 i 23:59, i 24% veći kod onih koji su zaspali prije 22:00 sata. Pri analizi su uzeti u obzir i drugi faktori rizika poput starosti, pola, trajanja i redovnosti sna, pušenja, indeksa tjelesne mase, dijabetesa, krvnog pritiska, holesterola i socioekonomskog statusa.<h2>Moguće objašnjenje</h2>David Plans, vodeći autor studije i istraživač sa Univerziteta u Ekseteru, kao moguće objašnjenje naveo je unutrašnji sat tijela, poznat kao cirkadijalni ritam, koji reguliše naše fizičke i mentalne funkcije tokom 24 sata.Plans je istakao da odlazak na spavanje u ponoć ili kasnije može biti najrizičniji, vjerovatno zato što smanjuje izloženost jutarnjoj svjetlosti, ključnom signalu koji svakodnevno „resetuje“ naš tjelesni sat. Naglasio je da svako odstupanje od prirodnog ciklusa tijela, bilo prerano ili prekasno ležanje, može imati posljedice po zdravlje srca i krvnih sudova.S tim se slažu i ranija istraživanja. Naučno saopštenje Američkog udruženja za srce iz novembra 2025. pojasnilo je da poremećaj cirkadijalnog ritma utiče na krvni pritisak, otkucaje srca i metabolizam.Slično tome, pregledni članak iz časopisa European Heart Journal iz septembra 2025. zaključio je da navike koje remete unutrašnji sat, poput neredovnog spavanja, direktno štete tijelu na molekularnom nivou i povećavaju kardiovaskularni rizik.Naš unutrašnji sat, naime, određuje kada se srce odmara, a kada radi najintenzivnije, pa čak i pomjeranje tog rasporeda za samo sat ili dva može imati mjerljive posljedice.<h2>Rizik izraženiji kod žena</h2>Zanimljivo je da je uočena povezanost bila znatno izraženija kod žena. Kod muškaraca je statistički značajan porast rizika zabilježen samo ako su na spavanje odlazili prije 22 sata. Naučnici pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano sa činjenicom da kardiovaskularni rizik kod žena raste nakon menopauze.Zbog toga, razlika uočena u studiji možda odražava biološke promjene vezane za starost, a ne stvarnu razliku u uticaju vremena spavanja na zdravlje srca između polova.Na kraju, Plans je naglasio da studija pokazuje povezanost, ali ne može da utvrdi uzročno-posljedičnu vezu. Drugim riječima, nalazi ukazuju na vezu između vremena odlaska na spavanje i kardiovaskularnog rizika, ali ne dokazuju da jedno direktno uzrokuje drugo.Ipak, podaci jasno sugerišu da bi vrijeme odlaska na počinak moglo biti jednako važno kao i ukupno trajanje sna, te da za naš unutrašnji sat nije svejedno u koje doba noći spavamo, prenosi Dan.

Naš unutrašnji sat, naime, određuje kada se srce odmara, a kada radi najintenzivnije

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Pomfrit je jedna od najpopularnijih, ali i najnezdravijih namirnica koje se često nalaze na jelovniku. Priprema se prženjem u dubokom ulju, pri čemu se, posebno kod ponovne upotrebe ulja, stvaraju štetne trans-masne kiseline povezane s bolestima srca.Osim toga, bogat je jednostavnim ugljenim hidratima koji brzo podižu nivo šećera u krvi, a zatim uzrokuju nagli pad energije i osjećaj gladi. Velike količine soli dodatno opterećuju organizam, naročito kod osoba s povišenim krvnim pritiskom.Poseban problem nastaje kada se pomfrit više puta podgrijava ili prži, jer tada mogu nastati spojevi poput akrilamida, koji se u nekim istraživanjima dovode u vezu s povećanim rizikom od raka.Iako ga mnogi obožavaju, stručnjaci savjetuju umjerenost i biranje zdravijih opcija. Domaći pomfrit, pripremljen s manje ulja i bez ponovnog prženja, može biti bolja alternativa uz puniji ukus i veću kontrolu nad sastojcima.

Prženje u dubokom ulju, višak soli i štetni spojevi čine ovu popularnu namirnicu ozbiljnim rizikom za organizam

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Namještanje slomljene kosti, poznato kao repozicija prijeloma, podrazumijeva vraćanje koštanih fragmenata u njihov prirodni položaj kako bi se omogućilo pravilno zarastanje.Postupak počinje dijagnostikom, najčešće RTG snimanjem, kojim se utvrđuje vrsta prijeloma i položaj kostiju. Na osnovu nalaza, ljekar odlučuje da li će se raditi zatvorena repozicija bez operacije ili otvorena, uz hirurški zahvat i ugradnju implantata poput vijaka i pločica.Prije zahvata primjenjuje se anestezija lokalna, regionalna ili opća&nbsp; kako bi se spriječio bol. Kod otvorenih prijeloma posebno je važna sterilizacija rane i uklanjanje oštećenog tkiva.Zatvorena repozicija se izvodi ručnim namještanjem kosti kroz kožu, dok otvorena podrazumijeva operaciju i direktno postavljanje fragmenata uz stabilizaciju.Nakon namještanja, kost se imobilizira pomoću gipsa, udlage ili drugih metoda kako bi se osiguralo pravilno zarastanje. Na kraju se radi kontrolni RTG kako bi se provjerio položaj kosti.Cijeli proces vodi specijalista ortopedije, a uspjeh liječenja zavisi od pravovremene i pravilne intervencije.

Proces koji vraća kost u pravilan položaj i omogućava sigurno zarastanje

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Benigna hiperplazija prostate (BHP) je česta, dobroćudna promjena koja pogađa muškarce srednje i starije životne dobi. Nastaje kada prostata postepeno raste i počne pritiskati mokraćnu cijev, što otežava normalno mokrenje.Simptomi se razvijaju postepeno i uključuju učestalo mokrenje, naročito noću, slab i isprekidan mlaz urina, otežan početak mokrenja te osjećaj nepotpunog pražnjenja bešike. U težim slučajevima mogu se javiti infekcije mokraćnog sistema ili nemogućnost mokrenja.Dijagnoza se postavlja pregledom, analizama i ultrazvukom, dok se liječenje prilagođava pacijentu od lijekova do minimalno invazivnih zahvata i operacija, uz uglavnom dobre rezultate i postepeni oporavak.

Kako prepoznati i liječiti BHP na vrijeme

Uvećana prostata kod muškaraca simptomi koje ne treba ignorisati

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Buđenje s glavoboljom česta je pojava koja može imati različite uzroke&nbsp; od loših navika do zdravstvenih problema. Jedan od najčešćih, ali često neprepoznatih uzroka je apneja u snu, poremećaj disanja tokom noći koji smanjuje nivo kisika i narušava kvalitet sna.Dehidracija je također čest razlog. Nedovoljan unos tečnosti tokom dana može dovesti do jutarnje glavobolje, uz simptome poput žeđi, umora i vrtoglavice.Migrena i druge vrste glavobolja često se javljaju upravo ujutro, a mogu biti praćene mučninom, osjetljivošću na svjetlo i jakim bolom. Dodatni uzrok može biti i bruksizam, odnosno škrgutanje zubima tokom sna, koje stvara napetost u vilici i mišićima lica.Na pojavu glavobolje utiču i alkohol, pretjerana upotreba lijekova protiv bolova, kao i stres, anksioznost i depresija.Iako su uzroci često bezazleni, ponavljajuće ili jake glavobolje mogu ukazivati na ozbiljnije probleme. U tom slučaju važno je potražiti savjet ljekara, posebno ako su prisutni dodatni simptomi.

Zašto i mladi, naizgled zdravi ljudi dobijaju srčane probleme

Atipija u polipu maternice: Šta znači nalaz i koliki je rizik od raka

Kada briga prelazi granicu: Kako prepoznati anksioznost, a kada se radi o OKP-u

Podmukla bolest koja godinama “šuti” u tijelu: Kada nedostatak vitamina B12 postane ozbiljna prijetnja

Menopauza i promjene na koži i kosi: Kako ublažiti suhoću i opadanje

Šta znači test na troponin i zašto ne mora uvijek značiti srčani udar

Prirodni napitak koji može pomoći varenju i pokrenuti crijeva

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Ako se budite s bolom u glavi, ovo morate znati

Zdravlje

Zašto i mladi, naizgled zdravi ljudi dobijaju srčane probleme

Atipija u polipu maternice: Šta znači nalaz i koliki je rizik od raka

Kada briga prelazi granicu: Kako prepoznati anksioznost, a kada se radi o OKP-u

Podmukla bolest koja godinama “šuti” u tijelu: Kada nedostatak vitamina B12 postane ozbiljna prijetnja

Menopauza i promjene na koži i kosi: Kako ublažiti suhoću i opadanje

Šta znači test na troponin i zašto ne mora uvijek značiti srčani udar

Prirodni napitak koji može pomoći varenju i pokrenuti crijeva

Skupi i ograničeni: Novi tretmani za Alchajmer bez stvarnog efekta

Istraživanje otkriva: Ove dvije jednostavne navike pomažu u održavanju zdrave tjelesne težine

Ozempic pod pritiskom: Hiljade tužbi zbog ozbiljnih nuspojava i gubitka vida

Unos mesa pomaže zdravlju mozga: Samo kod osoba s određenim genetskim varijantama

Postoji "zlatno" vrijeme za san koje čuva srce

Svi ga vole, ali šteti zdravlju: Zašto je pomfrit među najgorim izborima

Kako se namješta slomljena kost: Korak po korak kroz proces liječenja prijeloma

Uvećana prostata kod muškaraca: Simptom kojeg ne treba ignorisati

Ako se budite s bolom u glavi, ovo morate znati