<p>Mislim da je izuzetno važno da usvojimo ova dva evropska zakona i pošaljemo poruku da je naša budućnost evropska i da pripadamo evropskoj civilizaciji, kazao je za "Avaz" poslanik Branislav Borenović prije početka današnje hitne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.&nbsp;</p><p>Na dnevnom redu su prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su predložili poslanici opozicionih stranaka iz RS.</p><p>- Danas ćemo vidjeti u prvom čitanju ko je zaista za evropski put, a ko protiv. Dosta više šuplje priče i gubljenja vremena – kazao je Borenović.</p><p>Dodaje da smo čekali cijelu godinu da vladajuća koalicija predloži zakone o VSTV-u i Sudu BiH, da imenuje glavnog pregovarača i da BiH započne pristupne pregovora s EU.</p><p>- Ništa nisu uradili i zato smo preuzeli stvari u svoje ruke. Mislim da smo jedini na svijetu gdje opozicija radi posao vlasti, ali to je dokaz naše odgovornosti i ozbiljnosti u trenutku u kojem se nalazimo kao društvo. Vidimo da su pojedine vladajuće strukture, posebno SNSD, frustrirane tom činjenicom i traže neke besmislene izgovore da glasaju protiv, iako su već jednom podržali ove zakone, gotovo identičnog sadržaja u Domu naroda. Nas interesuju zakoni koji odražavaju unutrašnju strukturu u BiH, da imamo integritet pravosudnih institucija i da proces provjere imovine nosioca pravosudnih funkcija bude veoma rigidan i rigorozan. To je evropski standard, ali i naša potreba da imamo visokoprofesionalne, snažne i efikasne institucije, a pravosudne su najvažnije – ističe Borenović.</p>

Predstavnički dom PSBiH o prijedlozima zakona o Sudu BiH i VSTV-u

<p>Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća ranije je stigla reakcija da ni autori ovih zakonskih rješenja nisu konsultirali VSTV. Članovi VSTV-a iznijeli su oštre primjedbe na račun ovih prijedloga koje se posebno odnose na kratke rokove za imenovanje sudija i tužitelja i nacionalne kvote, te rigoroznih mjera kontrole imovine nosilaca pravosudnih funkcija.</p><p>- Želimo da najbolji tužioci i sudije vode te institucije. Čuo sam da ima nekih primjedbi na proces imenovanja sudija i tužilaca, navodno na prerigidan sistem provjere imovine, ali nema potrebe za strah - nama trebaju zaista najbolji mogući procesi selekcije nosioca pravosudnih pozicija u skladu s najvišim evropskim standardima – komentirao je Borenović ovakve stavove iz VSTV-a.</p>

Dosta više šuplje priče i gubljenja vremena, kazao je Borenović

Branislav Borenović za "Avaz": Danas ćemo vidjeti ko je za evropski put, a ko protiv

<p>Bosna i Hercegovina ima podršku svih zemalja EU kada je riječ o nastavku njenog puta ka članstvu u EU! Kazao je ovo u intervjuu za “Dnevni avaz” Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine,  koji je prisustvovao samitu EU - Zapadni Balkan u Briselu.</p><p>Na marginama samita imao je i niz bilateralnih susreta s evropskim zvaničnicima. O podršci našoj zemlji na njenom putu ka članstvu u EU govorio je po povratku iz Brisela.</p><h2>Strogi zahtjevi</h2><p>- Postoje zemlje koje, uvjetno rečeno, imaju niže kriterije i one koje su stroge u svojim zahtjevima, poput Nizozemske ili Danske. Neke zemlje dosta strogo postavljaju svoje zahtjeve i koliko vidim bit će vrlo odlučne, neće se popuštati našim vlastima kada je riječ o onome što se traži od njih. Naprimjer, Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH, apsolutan uvjet će biti da budu u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Kakve god zakone da usvojimo, ako ne dobiju pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, neće biti prihvaćeni – kazao je Komšić za “Avaz”.</p><h2>Otvaranje pregovora</h2><p>Dodaje da jedan od uvjeta ostaje imenovanje glavnog pregovarača, ali “strože” države traže da njegov izbor bude proveden potpuno u skladu s Ustavom i relevantnim zakonima.</p><p>- Zaključak je – podrška postoji, ali mislim da se ovaj put nećemo moći “provući” kao što smo do sada radili zbog nekih geopolitičkih prilika na evropskom kontinentu. Kroz prste nam neće gledati i neće biti prilike da dobijemo otvaranje pregovora, a da zaista nismo nešto konkretno uradili. Cijeli region, zapravo, ima podršku s tim što je zahtjev koji je došao od (predsjednika Srbije, Aleksandra, op.a.) Vučića, da svi zajedno uđemo u EU, odbijen. Članice EU traže od svake zemlje pojedinačno da ispuni ono što se od nje očekuje, i to na način da to što radi može biti vrlo lako i jednostavno izmjereno – kao pozitivno, odnosno potpuno ispunjeno, djelimično ispunjeno ili neispunjeno – pojašnjava predsjedavajući Željko Komšić za “Avaz”.</p><h2>Mađarska veliki zagovornik</h2><p>U Vijeću za opće poslove Evropske unije Mađarska je blokirala usvajanje godišnje deklaracije o napretku šest zemalja zapadnog Balkana, te Ukrajine, Moldavije, Gruzije i Turske. Komšić kaže da Mađarska, a umjerenije i Slovačka, te Češka s novom vladom, predstavljaju opoziciju generalnoj politici EU o pitanju proširenja.</p><p>- Mislim, prije svega, na Ukrajinu, dok je, s druge strane, Mađarska veliki zagovornik proširenja EU na Zapadni Balkan. Da li će tu doći do nekog uvjetovanja, da Mađarska da pozitivno mišljenje za Ukrajinu, a da to isto važi i za Zapadni Balkan, ne znam. Taj odnos koji vlada među zemljama EU je vrlo dinamičan, mada se vidi ta linija na kojoj puca vanjska politika EU kao cjeline u odnosu, prije svega, prema Ukrajini. Zapadni Balkan, bez obzira što Mađarska pokušava da nametne tu temu, ipak nije toliko važan za EU kao što je Ukrajina. Šta će Orban uraditi, vidjet ćemo – ističe Komšić.</p>

Neke zemlje dosta strogo postavljaju svoje zahtjeve. Neće se popuštati našim vlastima kada je riječ o onome što se traži

Komšić: Ovaj put se nećemo moći provući

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": EU više nema milosti za BiH

<p>Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, „Srebreničke majke“, „Žene Srebrenice“ i „Majke Podrinja – Bratunac“ oštro su reagirala na preliminarnu odluku Ureda Vlade Kantona Sarajevo za podršku Srebrenici, odnosno Komisije za provođenje javnog poziva za podršku aktivnostima održivog razvoja na području Srebrenice.&nbsp;</p><p>Ovom odlukom je Udruženju za razvoj kulture i turizma „Mozaik“ iz Srebrenice predviđen iznos od 47.000 KM iz budžeta KS, a sredstva bi trebala biti iskorištena za snimanje filma “Srpske majke Srebrenice”, na kojem ovo udruženje radi u saradnji s RTRS-om.</p><p>Uz osudu, majke Srebrenice traže hitno objašnjenje od predstavnika Ureda i premijera Nihada Uka.</p>

<h2>Od svojih para</h2><p>- Da mi plaćamo da oni snimaju laži?! Da im platimo da negiraju genocid?! Oni nikad nisu ni priznali genocid, pa da možemo graditi neki kompromis. Ljute smo zato što neko hoće da im plati da snimaju takav film. Neka ga snimaju, ali od svojih sredstava. Pomoć povratnicima može se na drugi način davati, onome kome je potrebna, a zna se ko je protjeran i ko je žrtva – kazala je za “Avaz” potpredsjednica Udruženja „Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa“.</p><p>Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije teret borbe za pravdu, čiji je simbol, decenijama nosi s dostojanstvom. Ipak, ogorčenje zbog ovakve odluke ne može sakriti, pogotovo što 30 godina poslije genocida ne samo da nema izvinjenja i solidarnosti s majkama Srebrenice, već se genocid konstantno negira.</p><h2>Dosta je laži</h2><p>- Ne kažem, majka je majka, majci je svakoj teško, ali ima i onih majki … Kad je konvoj pošao iz Srebrenice naša komšinica Stoja je izašla, jedinog mi sina ubili, a nikad sina nije ni imala. Stavljali su na stubove tamo imena pokojnika, koji su umrli davno, kao da su žrtve rata. Njihovih laži je dosta i još da im platimo. A negiraju genocid i taj užas u Srebrenici koji se ne može mjeriti nikakvim zlom. Ne znam ko to radi, ali naši pojedini političari imaju običaj, eto nekakav kompromis, a sve na našu štetu. Do kad ćemo biti budale? Ljute smo zbog toga, protiv smo takve odluke, tražimo da se pare ne prebacuju u tu svrhu, a kako god hoće neka urade, na dušu im. A povratnicima neka se pomogne, bez razlike ko je ko – ističe Hotić.</p><h2>Sipaju so na rane</h2><p>Iz srebreničkih i bratunačkih udruženja upozorili su da Vlada KS na ovaj način “sipa so na nezacjeljive rane koje u svojim srcima nose žrtve genocida i njihove porodice”, te podsjećaju da je Ured Vlade KS osnovan da bi provodio Zakon o posebnim programima Kantona Sarajevo za memorijalizaciju genocida, podršku povratku i razvoju Srebrenice, te pomoć žrtvama i porodicama žrtava genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN „Srebrenica“.</p>

Da mi plaćamo da oni snimaju laži?! Da im platimo da negiraju genocid?! Oni nikad nisu ni priznali genocid, pa da možemo graditi neki kompromis

Kada Hotić o odluci KS da pomogne snimanje filma "Srpske majke Srebrenice": Ukov ured daje pare za film protiv Srebrenice

<p>Kritike zbog zastoja u reformama i poziv na ispunjavanje poznatih uvjeta za otvaranje pregovora o članstvu, u najkraćem su sadržaj zaključaka Evropskog vijeća vezanih za napredak BiH u procesu evropskih integracija.</p><h2>Države regije</h2><p>Zaključci Vijeća i deklaracija sa samita EU - Zapadni Balkan šalju tri važne poruke, izjavio je za “Avaz” zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Davor Ivo Stier.</p><p>- Prvo, proširenje je i dalje temeljeno na individualnim postignućima kandidata. Dakle, odbacuje se Vučićev prijedlog o istovremenom ulasku svih država regije. Drugo, proširenje traži unutarnje reforme EU, što se, prema mom mišljenju, više odnosi na Ukrajinu nego na Zapadni Balkan. Treće, do punopravnog članstva kandidati će se postupno integrirati u politike EU. BiH to može sada lakše učiniti nakon usvajanja Reformske agende, ali trebat će što prije ratificirati dva instrumenta kako bi mogla povući sredstva iz Plana rasta. Isto tako, ovi zaključci upućuju na to da se što prije moraju donijeti zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, koji ostaju preduvjeti za otvaranje pregovora o članstvu – kaže Stier.</p><h2>Ispuniti uvjete</h2><p>Tokom bezuspješnih pokušaja Vijeća ministara BiH da održi sjednicu i razmatra nacrte potrebnih zakona, pojedini politički akteri su najavljivali da narednu šansu za napredak, ako to ne učini sada, BiH može očekivati tek na proljeće 2027. godine. Razlog je izborna godina, koja je pred nama. Stiera smo pitali do kada će vrata EU zaista biti otvorena za BiH.</p><p>- EU neće odustati od politike proširenja, ali se opće raspoloženje među članicama može promijeniti. Zato bi bilo važno da, unatoč izbornoj kampanji koja je već neformalno započela, BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora – naglašava Davor Ivo Stier.</p>

Ovi zaključci upućuju na to da se što prije moraju donijeti zakoni o VSTV-u i Sudu BiH, koji ostaju preduvjeti za otvaranje pregovora o članstvu, kaže

Davor Ivo Stier, predsjednik Delegacije EP za odnose s BiH, za "Avaz": Važno je da BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora

<p>Stalna, puzajuća poskupljenja, koja traju već godinama, stežu omču oko vrata građanima ove zemlje, u kojoj mjesečna primanja većine nisu dovoljna ni za osnovne potrebe!</p><p>Cijena potrošačke korpe premašila je 3.350 KM, pa je s prosječnom plaćom od 1.600 ili najnižom od 1.000 KM moguće pokriti tek 47,78, odnosno 29,8 posto troškova života četveročlane porodice. Penzioneri s približno 600 KM mjesečno davno su se odrekli čega god su mogli, kako bi imali dovoljno za hranu i prijeko potrebne lijekove.</p><h2>Puko preživljavanje</h2><p>- Moja i suprugina penzija su minimalne, a još su minimalnije otkako smo morali uzeti i kredit. Kako se izboriti za opstanak, ako su samo računi oko 250 maraka. Jednu penziju odvojimo da regulišemo obaveze i da posjetimo apoteku, a ono što ostane je za puko preživljavanje, jer svaki dan – po fening, dva, pet, marka – sve je skuplje, a penzije gotovo iste – kaže Mirsad Karović iz Goražda.</p>

<p>Najveći dio troškova u okviru mjesečne potrošačke korpe odnosi se na nabavku hrane.</p><h2>Veći problem</h2><p>- Mnoge artikle smo eliminisali s jelovnika. Kilogram pršute 50 KM, trebam dati 10 posto moje penzije. Jaja 12 – 15 KM. Sve je drastično poskupilo, pa se divim penzionerima kako preživljavamo, pogotovo onima kojima treba donijeti i koje treba obići. Svako jutro idem po drva i gledam koliko će ih ostati. Strašno su poskupila, a moraš se ugrijati. Ogrjev za zimu košta blizu 2.000 KM. Izgleda da su računi i drva veći problem od hrane – ističe Karović.</p><p>Prema podacima Eurostata, godišnja stopa inflacije u eurozoni u novembru je iznosila 2,1 posto, dok je inflacija u BiH 4,3 posto.</p>

Moja i suprugina penzija su minimalne, a još su minimalnije otkako smo morali uzeti i kredit

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Narod bira između lijekova i hrane

<p>Samovoljna promjena tumačenja Zakona o porezu na dohodak, porezne kontrole i obračun poreza na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću (doo) u konačnici bi mogli rezultirati značajnim finansijskim posljedicama po FBiH, upozoravaju pravni stručnjaci.</p><h2>Nikakvo uporište u Zakonu</h2><p>Dok sudovi u FBiH donose prve presude kojima poništavaju takva rješenja, upućeni u ovaj problem upozoravaju i na pravnu nesigurnost, kao jednu od posljedica koje su prouzrokovale odluke Ministarstva finansija FBiH u prethodnom mandatu.</p><p>- Prema mojim saznanjima, Porezna uprava FBiH je od usvajanja Zakona o porezu na dohodak FBiH 2009. godine, pa sve do 2018. godine smatrala da prihodi od prodaje udjela nisu oporezivi. U toku 2018. godine Federalno ministarstvo finansija, donosi svoje mišljenje i nalaže oporezivanje prihoda od prodaje udjela, za što nije imalo nikakvo uporište u Zakonu o porezu na dohodak FBiH, koji se u međuvremenu, u odnosu na relevantne odredbe, nije mijenjao. Na osnovu provođenja kontrola očigledno je da je Porezna uprava od 2021. godine počela sistematski provoditi kontrole, te obračunavati porezne obaveze po ovom osnovu – objasnio je za „Avaz“ advokat Suad Slipičević.</p><p>On dodaje da, s obzirom na to da se radi o razrezu obaveza koje nisu pravno utemeljene, takva praksa ima pogubne posljedice za FBiH, jer uvodi atmosferu pravne nesigurnosti.</p><p>- Iz perspektive pogođenih poreznih obveznika ona predstavlja grubo i nezakonito zadiranje u njihovu imovinu i nanosi znatnu štetu cjelokupnoj privredi kroz smanjenje privredne aktivnosti, gubitak povjerenja u upravni sistem i narušavanje reputacije institucija – upozorava Slipičević.</p>

<h2>Nesavjestan rad u službi</h2><p>Kantonalni sudovi su u posljednjih nekoliko mjeseci već u četiri presude poništavali rješenja Porezne uprave FBiH i drugostepena rješenja Federalnog ministarstva finansija u kojima je obračunat porez na dohodak na prihode od prodaje udjela u DOO, te vraćali predmete Poreznoj upravi FBiH na ponovno postupanje.</p><p>- Vjerovatno postoje dodatne presude koje meni nisu poznate. Ako Porezna uprava i Ministarstvo finansija FBiH budu ignorisali sudske presude i ukoliko nastave s nezakonitom praksom, eksponencijalno će se povećati šteta i za pogođene porezne obveznike, za privredu, ali će rasti i buduća obaveza FBiH da štetu nadoknadi, nakon upravnih i parničnih postupaka koji će neminovno uslijediti. U tom slučaju se opravdano može postaviti i pitanje nesavjesnog rada u službi, jer praksa nezakonitog nametanja obaveza, uz primjenu svih represivnih mehanizama države, ima duboke posljedice – ističe Suad Slipičević.</p><p> </p><h2>Udruženja poslodavaca FBiH: Očekujemo rasplet</h2><p>Iz Udruženja poslodavaca u FBiH podsjećaju da još od 2021. godine ukazuju na ovaj problem. Pismeno su tražili od resornog ministarstva povlačenje Mišljenja iz 2019. kojim se smatra da je prihod ostvaren prodajom udjela u privrednim društvima oporezivi dohodak po osnovu imovinskih prava.</p><p>- Grupa naših advokata ukazivala je tada na neusklađenost Mišljenja i Zakona o porezu na dohodak te da takvo tumačenje proizvodi pravnu nesigurnost i štetu vlasnicima kapitala. U međuvremenu, i sudska presuda potvrdila je ranije izneseni stav Udruženja te u nastavku očekujemo rasplet ovih dosta otvorenih pravnih i finansijskih predmeta – rekli su iz Udruženja za “Avaz”.</p>

<h2>Dopisi iz Ministarstva napravili su problem</h2><p>S problemima vezanim za tumačenje Zakona o dohotku FBiH i obračunu poreza na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, kao i s prvim sudskim presudama koje takva rješenja osporavaju, upoznati su i u konsultantskoj kući „Revicon“. Podsjetimo, nakon perioda u kojem to nije rađeno, Federalno ministarstvo i Porezna uprava FBiH su 2018. godine, u mandatima prethodne ministrice Jelke Miličević, odnosno direktora Šerifa Isovića, počeli s obračunom i naplatom ove vrste poreza. Savjetnik u konsultantskoj kući „Revicon“ Marko Dmitrović kaže da Porezna uprava samo provodi politiku Ministarstva finansija i ne određuje pravila.</p><p>- Federalno ministarstvo je 2018. godine počelo tumačiti nešto što do tada niko nije ni problematizirao. To je član 21. Zakona o porezu na dohodak u kojem je definisano nešto što se zove dohodak od imovinskih prava. Kad fizičko lice ostvari zaradu od, naprimjer, licenci, patenata, žigova, tajnih formula … i drugih vrsta imovine koja se sastoji samo od prava. Dosta dugo, od 1. januara 2009., kada je počela primjena sadašnjeg zakona, niko nije dovodio u pitanje šta tu sve spada. Niko u tu priču nije ubrajao udjele ili dionice. Međutim, 2018. neko je poslao pitanje Ministarstvu finansija treba li platiti porez i oni su na iznenađenje mnogih odgovorili: “Da” – kaže Dmitrović.</p><p>S tim, ali i narednim dopisima iz Ministarstva, nastao je problem, jer niko do tada nije plaćao porez na prodaju udjela, a pravnici su odmah prigovorili.</p><p>- I naše tumačenje je da ovo ne bi trebao biti predmet oporezivanja i da je ovo priličan problem, jer izaziva stanje pravne nesigurnosti - ističe Dmitrović.</p>

Ako Porezna uprava i Ministarstvo finansija FBiH budu ignorisali sudske presude i ukoliko nastave s nezakonitom praksom, šteta i za pogođene porezne obveznike i za privredu će biti povećana

Porezna uprava FBiH: Rješenja oborena na sudu

Nezakonit razrez poreza s pogubnim posljedicama: Privrednicima će neko nadoknaditi štete

<p>Povratnici iz ratnih operacija najčešće se primire, tako da ni njihovi susjedi ne znaju da je bio na ratištu ili da na taj način zarađuje za kruh, kaže vojni analitičar Antonio Prlenda, podsjećajući da je BIH nekada bila suočena s problemima povratka esktremista iz sastava ISIL-a, iz Sirije, ali je njihov povratak više bio tema pritisaka međunarodne javnosti, nego što je predstavljao sigurnosni problem. Ipak, Prlenda smatra da se svi oni moraju „držati na oku“ od strane sigurnosnih i obavještajnih službi i da na isti način treba tretirati i povratnike iz rata u Ukrajini.</p><p>- Poseban problem s povratnicima iz ruskih postrojbi u Ukrajini, može biti jer pokazuju iznenađujuću medjisku aktivnost, dajući izjave koje ukazuju na želju da se na našim prostorima ponovo rasplamsa oružani sukob. Na taj način, ne samo da predstavljaju klasičnu sigurnosnu prijetnju, nego su dio hibridnog specijalnog rata u korist Moskve i politike „srpskog sveta“, a protiv mirne budućnosti države BiH – kaže Prlenda za "Avaz".</p>

Dario Ristić (desno) na ratištu: Uhapšen na Aerodromu Sarajevo 

Britanski mediji aktuelizirali prijetnje srpskih plaćenika: Jesu li povratnici s ratišta prijetnja stabilnosti BiH?

<p>Ocjenjuje da se to ne dešava slučajno, te da takve izjave dolaze u trenucima kada je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) “uzdrmao američku potporu EU”.</p><p>- To ohrabruje Moskvu da pojača nastojanja da se sigurnosna i politička situacija i u drugim regijama okrene na njihov mlin. Neskriveno huškačkim izjavama povratnici iz ruskih postrojbi i u našim krajevima rade u korist Kremlja, a vjerojatno da su i prošli ruske tečajeve u hibridnim prijetnjama. Time šire maligni ruski utjecaj, ohrabruju separatizam u BiH i siju potencijalno sjeme nekih budućih sukoba. Na taj način ruski plaćenici u Ukrajini, djeluju i kao ruski plaćenici izvan Ukrajine. To je razlog više da se njihova aktivnost u BiH, ali i regiji, pozorno prati, te je neophodno i njihove „mirnodopske“ aktivnosti shvaćati vrlo ozbiljno – ističe Antonio Prlenda za "Avaz".</p>

Poseban problem s povratnicima iz ruskih postrojbi u Ukrajini, može biti jer pokazuju iznenađujuću medjisku aktivnost

Antonio Prlenda za "Avaz": Povratnici iz ruskih postrojbi u Ukrajini su sigurnosna prijetnja

<p>Imajući u vidu raniju odluku Ustavnog suda RS, ovo je logičan slijed, izjavio je za "Avaz" pravni stručnjak Arben Murtezić komentirajući izmjene Krivičnog zakona, usvojene u NSRS kojima je ukinuta mogućnost automatskog odobravanja otkupa kazni zatvora do godinu dana. Izmjenama je definirano da će sud o svakom takvom zahtjevu odlučivati pojedinačno, a uvodi se mogućnost zamjene kazne za rad u javnom interesu, kako bi se prekinula praksa po kojoj su samo imućniji mogli ostati na slobodi.</p><p>- Zaista, nedostatak individualizacija kazne, ograničenje dispozicije suda kroz propisivanje samo određenih djela za koja se kazna praktično automatski ne zamjenjuje i ostalo što je navedeno u obrazloženju Ustavnog suda Republike Srpske i jesu ozbiljni problemi. Novo rješenje kojim bi se ovi problemi trebali otkloniti će sigurno dodatno opteretiti sudove, ali adekvatna sankcija i jeste ultimativni cilj svakog krivičnog postupka koji završi osuđujućom presudom. U SAD se recimo kazna izriče na posebnom ročištu nakon presude o krivnji, često i mjesecima poslije dok posebni službenici ne istraže sve životne okolnosti i ličnost osuđenog, jer je toliko toga važno za pravičnu i adekvatnu kaznu - kazao nam je Murtezić.</p>

NSRS ukinula automatski otkup kazni do godinu dana: Moguća zamjena i za rad za opšte dobro

<p>Nakon izmjena krivičnog zakona u RS otvara se pitanje neujednačenosti pravnih propisa u Bosni i Hercegovini. Murtezić podsjeća da i u Krivičnom zakonu FBiH postoje odredbe gotovo identične ovima koje su osporene i izmijenjene u RS.</p><p>- Zaista se javlja pitanje jednakosti građana pred zakonom. Nije neobično u složenim državama da postoje određene razlike, ali ovdje se radi o ograničenju fundamentalnog prava na slobodu i ujednačenost. To je jedan od ključnih imperativa i o tome se treba ozbiljno raspravljati - ističe Murtezić za "Avaz".</p>

Murtezić podsjeća da i u Krivičnom zakonu FBiH postoje odredbe gotovo identične ovima koje su osporene i izmijenjene u RS

Murtezić za "Avaz" o izmjenama Krivičnog zakona u RS: Sada se javlja pitanje jednakosti građana BiH pred zakonom

<p>Nakon kraćeg odsustva bosanskohercegovački košarkaš Jusuf Nurkić vrlo brzo vraća se na parket, u sastav Juta Džeza (Utah Jazz). Jedan od najboljih bh. košarkaša nije bio u rosteru u pobjedi Džeza nad Dalas Maveriksima (Dallas Mavericks), a iz kluba je saopćeno kako je razlog izostanka dogovoreni odmor s trenerom Vilom Hardijem (Will Hardy).</p><p>Ipak, pauza neće dugo potrajati, te je Nurkić bio u konkurenciji za utakmicu protiv Los Anđeles Lejkersa (Los Angeles Lakers), koja se igrala kasno sinoć po srednjoevropskom vremenu.</p><p>Bh. centar ove sezone prosječno bilježi 8,6 poena, 10,1 skok i 4,2 asistencije za skoro 26 minuta provedenih na parketu tokom jedne utakmice.</p>

Ove sezone prosječno bilježi 8,6 poena

Jusuf Nurkić: Povratak Zmaja

<p>Teško je i zamisliti neki način izborne krađe, a da on nije uspješno primijenjen i do detalja usavršen na izborima u BiH od rata do danas. O načinima glasanja i prebrojavanja glasačkih listića, o tome ko je i kako glasao i je li to uopće i mogao, prepričavaju se vicevi, jer za naše političke mešetare glasali su i mrtvi, i živi, ljudi koji su se na biračko mjesto teleportirali preko Atlantika, pa i oni koji na izbore uopće nisu izlazili.</p><p>Glasački listići su se šaranjem poništavali, favoritima dodavali, na parkinzima i u prtljažnicima automobila “obrađivali”, a obični građanin, u sveopćem ludilu i neizlječivom lopovluku, ogorčen je među kandidate dopisivao i Paju Patka i Mikija Mausa.  </p><p>Mijenjala su se pravila, olovke, okretale kutije, češljali birački spiskovi, ali bi uporni i nečasnom cilju posvećeni kradljivci glasova svakom pravilu stali ukraj. Polovina građana ove zemlje zaključila je da je besmisleno i glasati, jer pobjeda i ne zavisi od njihove volje, već od onih koji broje glasačke listiće. Slično se desilo i na posljednjim izborima u RS. Jedan listić, šest kandidata za predsjednika entiteta, a stotinu prigovora zbog krađe. Dok se nepravilnosti utvrde, odgovorni pronađu i procesuiraju, eto sljedećih izbora i novih prilika da se od njih napravi cirkus.</p><p>Zbog iskustava koja imamo, nabavka potrebne opreme, za koju je CIK BiH raspisala tender, najvažniji je projekt nakon rata u BiH, biti ili ne biti za ono malo preostale nade da se barem iduće godine možemo nadati prvim transparentnim i poštenim izborima. Da takvi nisu po volji dijelu politika na vlasti, pokazala je i sama činjenica da je sredstva za nabavku izbornih tehnologija morao osigurati visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Opstrukcije tek počinju, a nakon niza tekstova u “Avazu” potvrdila je to i CIK BiH, koja je saopćila kako se žalbama već ometa postupak javne nabavke.</p><p>Jedan od privrednih subjekata koji kontinuirano izjavljuje žalbe u ovom postupku nije ni dokazao da ima interes za učešće u javnoj nabavci, niti da raspolaže potrebnim finansijskim i tehničkim kapacitetima za njenu realizaciju. Treba naglasiti da se žalbe redaju još u fazi kada je tender tek raspisan i da ne treba ni sumnjati da će ih biti mnogo više nakon odabira dobavljača, pa apel CIK-a svim institucijama, da osiguraju podršku ovom projektu, treba shvatiti veoma ozbiljno.&nbsp;&nbsp;</p>

Polovina građana ove zemlje zaključila je da je besmisleno i glasati, jer pobjeda i ne zavisi od njihove volje, već onih koji broje glasačke listiće

Biti ili ne biti

<p>Mogu li plaćenici iz RS i regiona, koji se trenutno na ukrajinskom ratištu bore u redovima ruske vojske, destabilizirati situaciju u regionu i po povratku potaknuti nove sukobe u BiH, pitaju se ovih dana pojedini svjetski i regionalni mediji.</p><h2>Plaćaju u eurima</h2><p>Britanski “The Telegraph” navodi kako se nova generacija srpskih nacionalista priprema za mogući oružani sukob u BiH, dok su stotine militanata već otišle u Ukrajinu kako bi se borile na strani ruskih snaga. Nacionalisti, među kojima ima i veterana rata u BiH, društvene mreže koriste za regrutaciju mladih Srba, nudeći i do 26.000 eura za odlazak na ratište u Ukrajini, piše&nbsp;“The Telegraph”, a kao jedan od primjera navodi Darija Ristića iz Modriče, koji se nedavno vratio u BiH, nakon što je u Ukrajini ostao bez noge.</p>

<p>Ristić je, kako se navodi u tekstu, putem društvenih mreža širio nacionalističku propagandu, njegova jedinica je čak uputila rođendansku čestitku ratnom zločincu Ratku Mladiću, ali je po povratku u BiH uhapšen na Sarajevskom aerodromu zbog pridruživanja stranoj paravojnoj jedinici. Trenutno je u kućnom pritvoru i navodno spreman priznati krivicu.</p><p>Zabrinutost zbog moguće destabilizacije dodatno pojačavaju veze političkog vrha RS s Rusijom, a beogradski advokat i aktivista Čedomir Stojković smatra da je prijetnja sigurnosti u BiH realna i zbog činjenice da je Rusija u BiH i Srbiji trenirala pojedince radi izazivanja nemira u Moldaviji na posljednjim izborima.</p><p>- Službe bezbjednosti Moldavije su ih potom uhapsile, ali ako je takav trening mimo očiju javnosti i znanja službi bezbjednosti Rusija provela prema strancima usred Srbije i BiH, onda je jasno da bi ih još lakše provela s državljanima naših država na njenim teritorijama. Pojedini dobrovoljci na strani Rusije u ratu u Ukrajini, koji imaju državljanstva BiH i Srbije, javno se hvale na društvenim mrežama da je takav scenarij već postavljen. Rusija sigurno ima plan za potpaljivanje Balkana, samo je pitanje da li će taj plan ostvariti. A hoće li do aktiviranja takvog plana doći, zavisi od daljeg razvoja situacije oko Ukrajine, pregovora sa SAD i pozicije Evrope – kaže Stojković.</p><h2>Primjeri iz svijeta</h2><p>On naglašava da je zakon o kažnjavanju povratnika sa stranih ratišta dobar u smislu izolacije pojedinaca, ali da domaće sigurnosne i obavještajne službe moraju spriječiti njihovu regrutaciju.</p><p>- Dok mi razgovaramo, postoje ljudi koji sjede u Kremlju i razrađuju scenarij kako da potpale sukobe u BiH, na Kosovu ili bilo gdje u svijetu. To im je posao. Oni rade planove, prave mreže, šire utjecaj i onda je samo pitanje hoće li neko reći da se taj plan realizuje. Vidjeli smo na brojnim primjerima u svijetu - kada se dogodi sukob izazvan ili podstaknut sa strane, to znači da su pripreme počele godinama ranije – ističe Stojković.  </p><h2>Dugoročno važne izmjene zakona i apsurdne tvrdnje na račun Radončića</h2><p>Nakon što je sve veći broj građana BiH počeo odlaziti na strana ratišta, a jedan broj njih i poginuo u tuđim sukobima, nekadašnji ministar sigurnosti BiH i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić inicirao je izmjene Krivičnog zakona, kojima se pridruživanje stranim paravojnim i vojnim jedinicama smatra krivičnim djelom za koje je, u ovisnosti o kvalifikacijama, zaprijećena kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora.</p><p>Izmjene su usvojene u martu 2014. godine, u vrijeme kada je u fokusu bio odlazak državljana BiH u Siriju, ali su se pokazale dugoročno važnim i kao jedna od najefikasnijih mjera odvraćanja danas se primjenjuju i na povratnike iz Ukrajine. Domaće policijske agencije i pravosuđe tako su dobile alat za procesuiranje pojedinaca i grupa koje organiziraju, vrbuju, propagiraju učestvovanje ili direktno učestvuju u oružanim sukobima izvan BiH. Treba podsjetiti da je tada, kad je Radončić predlagao ovakvo zakonsko rješenje, on bio izložen snažnoj harangi, uz optužbe da je zakon, navodno, usmjeren na štetu Bošnjaka. Vrijeme je, međutim, pokazalo da su takve tvrdnje bile neutemeljene i potpuno apsurdne.</p>

Postoje ljudi koji sjede u Kremlju i razrađuju scenarij kako da potpale sukobe, kaže Stojković

<p>Nakon što je Porezna uprava FBiH u posljednjih nekoliko godina počela s naplatom poreza od 10 posto na prodaju udjela u društvima s ograničenom odgovornošću, prve sudske presude uspostavljaju pravnu praksu koja bi takva rješenja trebala zaustaviti.</p><h2>Tumačenje Zakona</h2><p>Iako su prvi predmeti vraćeni na ponovni prvostepeni postupak, obveznici kojima je na ovaj način porez već naplaćen u konačnici bi mogli imati osnov da traže povrat sredstava sa zateznom kamatom, a ako se s obračunom poreza na ovu vrstu ugovora nastavi, FBiH bi se mogla suočiti s ozbiljnim finansijskim i drugim posljedicama.</p><p>Jednu od presuda kojima se utvrđuje da poslovni udjel u društvu s ograničenom odgovornošću nije imovina koja se sastoji samo od prava, u smislu Zakona o porezu na dohodak FBiH, donio je Kantonalni sud u Zenici, prihvatajući argumente podnositelja tužbe.</p><p>- Nije bilo nikakvih izmjena Zakona o porezu na dohodak. Federalno ministarstvo finansija je jednostavno promijenilo pristup ovom pitanju. Ranije su, godinama, davali mišljenja da prodaja udjela u d.o.o. nije oporeziva. Sada, pojednostavljeno, imate udio u d.o.o., prodate ga za milion maraka, Porezna uprava traži da se plati na to 100.000 KM. Na osnovu novog mišljenja Federalnog ministarstva finansija krenuli su u porezne kontrole i počeli naplaćivati porez na dohodak. Problem je u tome što Zakon o porezu na dohodak predviđa da se oporezivim dohotkom smatra prodaja imovine koja se sastoji samo od prava. Međutim, prema Zakonu o privrednim društvima, vlasnik udjela ima prava, ali i obaveze. Prema tome, prodaja udjela je po slovu Zakona neoporeziva i pravnici nemaju nikakvih dilema o ovom pitanju – pojašnjava za “Avaz” advokat i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici Almir Gagula.</p><h2>Povrat sredstava</h2><p>Osim poreza od 10 posto na cijenu prodatog udjela, Porezna uprava je obračunavala i kamate od 14,6 posto godišnje, pa se za nekoliko godina krajnji iznos udvostruči. Prvim sudskim presudama poništena su takva rješenja i predmeti vraćeni na prvostepeni postupak. Ako se ovakva praksa ne promijeni, osobe koje su platile ovu vrstu poreza mogle bi dobiti pravo na povrat uplaćenih sredstava, i to s kamatama, a takvu obavezu imat će budžeti kantona.</p>

Isović: Isključio Begović - Kuko iz komisija, provjeravao joj telefon, ispitivali je 14 sati u okviru internog postupka, provjeravao koliko je ured zaključan...

Šerif Isović osuđen zbog mobinga nad uposlenicom

<p>Podsjetimo, Porezna uprava FBiH, dok joj je na čelu bio Šerif Isović, redovno je zaračunavala poreze koju sada sudske presude osporavaju. Privrednici koji su se našli na udaru Isovićeve porezne politike nisu bolje prošli ni nakon ulaganja žalbi drugostepenoj instanci na Isovićeva rješenja – Ministarstvu finansija FBiH. Tadašnja ministrica Jelka Miličević, ipak, potvrđivala je Isovićevo tumačenje obaveza plaćanja poreza i, prema onome što sada govore sudske presude, oštetila na hiljade privrednika.</p><h2>Moguće investicijske arbitraže mogu skupo koštati BiH i građane</h2><p>- Sporno je i zbog toga što, ako su stranci, fizička lica u pitanju, iz država s kojima BiH ima ugovore o zaštiti stranih investicija, to otvara prostor za pokretanje novih investicijskih arbitraža. Domaćim fizičkim licima stoji na raspolaganju zaštita prava pred sudovima, ali strani državljani, bez obzira na odluke naših sudova, mogu pokrenuti investicijske arbitraže pa se u zavisnosti od ishoda i iznosa takvih postupaka izlažemo novim rizicima i primjerima poput „Viaducta“. Takav pristup u kojem se praksa mijenja bez ikakve promjene zakona, može skupo koštati Bosnu i Hercegovinu, a u konačnici porezne obveznike – ističe prof. dr Almir Gagula.</p>

Osim poreza od 10 posto na cijenu prodatog udjela, Porezna uprava je obračunavala i kamate od 14,6 posto godišnje

Gagula: Obveznici bi mogli imati osnov da traže povrat sredstava; Isović: Pala rješenja  

Šerif Isović i Jelka Miličević sudski izgubili, a Porezna uprava dobila upozorenje suda

<p>Stanovnici općina na sjeverozapadu BiH uznemireni su nakon što je Sabor Hrvatske usvojio zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori, u blizini granice s BIH. Prema riječima člana bh. pravnog i ekspertskog tima za Trgovsku goru i predsjednika Udruženja “Green Team” iz Novog Grada Marija Crnkovića kaže za “Avaz” da je Hrvatska još 1997. godine imala izbor između četiri lokacije, ali su se političkom odlukom odlučili samo za onu na granici s BiH.</p>

Građani Bosanskog Novog: Bojimo se nuklearnog otpada, ali ko nas pita!

<p>- Imamo jedan neprijateljski čin, koji osnovu ima u ignorisanju dobrosusjedskih odnosa, prava, pravde i etike. S obzirom da nam Hrvatska za sve ove godine nije željela da nam dostavi preciznu karakterizaciju otpada koji se treba naći na Trgovskoj gori, jako je teško praviti procjene koliki broj ljudi će biti ugrožen. Radi se o 250.000 do 360.000 stanovnika u slivu rijeke Une. To su procjene naših stručnjaka na bazi osnovnih podataka. Međutim, ovdje su u pitanju i buduće generacije, pa je svako igranje s brojevima krajnje nezahvalno – kaže Crnković.</p><p>Nakon odluke Hrvatskog sabora Crnković kaže da se BiH najprije treba obratiti EU. BiH je sredinom ove godine aktivirala ESPOO Konvenciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.</p>

Košarac raskrinkao Konakovića: Protestnu notu Hrvatskoj je čuvao mjesecima, rekao da je preoštra!

<p>- Otvoren je slučaj pred Sekretarijatom ESPOO konvencije sredinom ove godine, te je za maj naredne godine zakazano suočavanje delegacija BIH i Hrvatske. Već sada možemo tvrditi da se konvencija krši zbog neodgovornog odnosa Republike Hrvatske. U narednom periodu, vjerovatno do kraja godine, “Green Team” s kolegama iz nevladinog sektora obratiti u vezi s primjenom Aarhuske konvencije, koja garantuje prava građana u ovakvim slučajevima, a koja Hrvatska grubo krši u slučaju Trgovske gore – ističe Crnković.</p>

Imamo jedan neprijateljski čin, koji osnovu ima u ignorisanju dobrosusjedskih odnosa, prava, pravde i etike

Mario Crnković za "Avaz": Radioaktivni otpad na Trgovskoj gori ugrozit će stotine hiljada ljudi

<p>Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate prijevremenih izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a novi predsjednik RS. Međutim, ova odluka, u skladu s Izbornim zakonom BiH, samo je dio procedure, jer nakon objavljivanja rezultata politički subjekti dostavljaju žalbe na rezultate i zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića.</p><h2>Nije završena</h2><p>- Iz objašnjenja i iz samog toka sjednice jasno je da CIK BiH ovo uradio kao neophodnu proceduralnu stvar, a da su svi u CIK-u svjesni da priča o ovim izborima još nije završena. To je razumljivo, jer imamo više od 2.500 ljudi za koje je nedvosmisleno utvrđeno da nisu mogli glasati, a neko je u njihovo ime glasao. Imamo i ponovno brojanje, tek da vidimo kakvi će tu biti rezultati i imamo čitav niz manipulacija koje je CIK u dosadašnjem radu utvrdio. Očigledno je pred CIK-om još mnogo posla prije nego što se ovi izbori proglase završenim – kazao je za “Avaz” poslanik PDP-a u NSRS Igor Crnadak.</p><p>Posljednja naredba CIK-a o ponovnom brojanju glasova na jednom broju biračkih mjesta izazvala je oštre reakcije i prijetnje tužbama od Milorada Dodika i SNSD-a. Crnadak smatra da je to način na koji misle da mogu vršiti pritisak na CIK.</p><p>- Svakome je jasno da su manipulacije bile nikad veće, da su bile očigledne, da su to ljudi radili na jedan besprizoran i beskrupulozan način. Neka se sve procedure dovedu do kraja. Najbolja stvar koja se može uraditi je dati CIK-u podršku da istraži sve i jednu prijavljenu nepravilnost do kraja – dodaje Crnadak.</p><h2>Naredna godina </h2><p>Saglasan je s ocjenom da su prijevremeni izbori test za sistem.</p><p>- Ovo je odlična lekcija svima, a najviše bi trebalo biti lekcija ovima koji rade na tome da dobijemo nove tehnologije 2026. Ovi izbori pokazuju da BiH ne smije sebi dozvoliti da skeneri i kompletan set novih tehnologija ne budu spremni za narednu godinu. Taj problem se ne smije potcijeniti, jer SNSD i njihovi partneri organizovano rade na tome da se proglasi situacija u kojoj to neće biti moguće 2026. nego tek 2028. godine. Ta namjera se mora spriječiti – ističe poslanik PDP-a u NSRS Igor Crnadak.</p><h2>Izgubljena godina</h2><p>Iz pozicije nekadašnjeg ministra vanjskih poslova BiH, Crnadak kaže da su decembar, kao i cijela godina, izgubljeni kada je riječ o evropskim integracijama BiH.</p><p>- Zaključci za Evropsko vijeće već su pripremljeni, ali te stvari treba uraditi što prije. Nemam posebnih očekivanja od ovog Savjeta ministara. Vidjeli ste da su opozicione stranke u Parlamentu počele proceduru deblokiranja evropskog puta i da pokušavaju vratiti normalnu atmosferu u politiku, pa ćemo vidjeti gdje će nas sve to odvesti – kaže Crnadak.</p>

Ovo je odlična lekcija svima, a najviše bi trebalo biti lekcija ovima koji rade na tome da dobijemo nove tehnologije 2026., kaže Crnadak

Igor Crnadak za "Avaz": Ne smijemo dozvoliti izbore 2026. bez novih tehnologija

<p>U turbulentnim vremenima brojne pozitivne i inspirativne životne priče teško dođu do medija, ali kada odu u eter reakcije dokazuju koliko su potrebne svima. Jednu od takvih zabilježio je kolega Srećko Stipović kod Gornjeg Vakufa - Uskoplja, gdje je glavni junak njegove priče penzionirani prosvjetni radnik, nastavnik likovnog odgoja Blaž Batinić spojio nekoliko, na prvi pogled nespojivih, zanimanja.</p><p>Blaž je umjetnik, slika portrete i motive po narudžbi, a istovremeno je i hroničar svoga i susjednih sela, koji pažljivo bilježi sve – od vremenskih uvjeta do vjenčanja, ko je došao, a ko otišao s ovoga svijeta. Izrađuje i drvene kašike, koje uglavnom poklanja prijateljima, pa su tako stigle na sve kontinente.</p><p>Istovremeno, sakuplja i boce pića koje je dobijao na poklon, a uspješan je i poljoprivrednik koji uzgaja kupus, čije glavice dostignu i do 7 kilograma težine. Toliko poslova koje voli i u kojima uživa način su borbe protiv dosade, koju Blaž nikako ne voli, pa penzionerski dani teku mnogo brže i opuštenije.</p>

Spojio nekoliko, na prvi pogled nespojivih, zanimanja

Batinić: Umjetnik, vrhunski hroničar i uzgajivač kupusa 

Blaž Batinić: Umjetnik, hroničar i poljoprivrednik

<p>Desetine ljekara specijalista i doktora medicine svake godine napuštaju FBiH, a nedostatak kadrova u pojedinim zdravstvenim ustanovama prijeti kolapsom ukupnog zdravstvenog sistema, upozoravaju iz Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH. Predsjednica Sindikata Marina Berberović kaže da nam nedostaju hiljade ljekara, kako doktora medicine, tako i svih specijalista.</p><h2>Odlazak mladih </h2><p>- To zavisi od kantona do kantona, ali u većini kantona fali anesteziologa. Itekako deficitaran kadar su i specijalisti urgentne medicine. U HNK imate 5 ili 6 specijalista u cijelom kantonu. Prije par godina u cijelom Posavskom kantonu niste imali nijednog kardiologa, pedijatara fali u Domovima zdravlja ... Mislim da nemamo nijednu granu medicine koja nije deficitarna, samo je pitanje u kojoj je ustanovi koja od njih deficitarnija – kaže Berberović.</p>

<p>Kao poseban problem ističe odlazak mladih specijalista iz BiH.</p><p>- Država je u njihovo obrazovanje uložila jako puno novca, specijalizacije dodatno koštaju kako biste dobili specijalistu koji je spreman raditi u punom opsegu i on ode vani. Izgubili ste ga, a ne možete ga zamijeniti za idućih 6 do 7 godina. Ogroman problem kod nas je što je starosna struktura doktora nepovoljna, što imate veliki broj njih koji su u posljednjih 10 godina pred penziju i što se ni o tome ne vodi računa. Federalno ministarstvo bi na vrijeme trebalo reagirati na to – ističe Berberović.</p><p>Jedan od gorućih problema su neujednačena prava doktora, pa se iznos osnovne plaće od kantona do kantona razlikuje i do 50 posto. Berberović navodi da plaće ljekara specijalista variraju od 2.400 do 3600, a doktora medicine 2.000 do 3.000 KM. Prednjači KS, a najniže plaće su u Posavskom, Livanjskom i ZHK. U EU je plaća ljekara 3 do 4 puta veća. Ovakva situacija rezultira odlaskom kadrova u veće gradove i EU.</p><h2>Uvjeti rada</h2><p>Ministar zdravstva u Kantonu Sarajevo Enis Hasanović (SDP) kazao nam je da je deficit kadrova u ovom kantonu, poboljšanjem uvjeta rada, u dobroj mjeri smanjen, te da se u javne zdravstvene ustanove vraćaju čak i kadrovi iz privatnih, a u njima već rade i ljekari iz RS, pa i iz većine manjih mjesta u BiH.</p>

<p>- Mi smo u jednom momentu primili sve doktore s biroa, ali Dom zdravlja, po sistematizaciji, nije mogao više doktora primati. Sada smo donijeli novi pravilnik i odobrili prijem 50 novih doktora. Svaki zahtjev za prijem medicinskog kadra u zdravstvenim ustanovama sam odobrio. Dodijelili smo do sada oko 400 specijalizacija i subspecijalizacija, a u petak sam poslao zahtjev federalnom ministru za odobrenje još oko 100 specijalizacija i 25 subspecijalizacija – kazao nam je Hasanović.</p><h2>I do 2.200 pacijenata</h2><p>U nedostatku hiljada doktora, trenutno uposleni su preopterećeni brojem pacijenata. Sindikat je s Ljekarskom komorom FBiH zatražio izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima bi se precizno definiralo da jedan tim porodične medicine brine o 1.500, umjesto sadašnjih 2.000 – 2.200 pacijenata. Time bi se izbjegla situacija u kojoj jedan ljekar mora obaviti 50 do 70 pregleda dnevno, što je praktično nemoguće.</p><p>- Premali broj doktora radi s onim brojem pacijenata koji se moraju, a ne kojeg oni mogu odraditi – kaže Berberović.&nbsp;</p>

Jedan od gorućih problema su neujednačena prava doktora, pa se iznos osnovne plaće od kantona do kantona razlikuje i do 50 posto

Uloženo u obrazovanje mladih kadrova, ali oni onda odlaze u potrazi za boljim uslovima

Branislav Borenović za "Avaz": Danas ćemo vidjeti ko je za evropski put, a ko protiv

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": EU više nema milosti za BiH

Kada Hotić o odluci KS da pomogne snimanje filma "Srpske majke Srebrenice": Ukov ured daje pare za film protiv Srebrenice

Davor Ivo Stier, predsjednik Delegacije EP za odnose s BiH, za "Avaz": Važno je da BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Narod bira između lijekova i hrane

Nezakonit razrez poreza s pogubnim posljedicama: Privrednicima će neko nadoknaditi štete

Antonio Prlenda za "Avaz": Povratnici iz ruskih postrojbi u Ukrajini su sigurnosna prijetnja

Murtezić za "Avaz" o izmjenama Krivičnog zakona u RS: Sada se javlja pitanje jednakosti građana BiH pred zakonom

Jusuf Nurkić: Povratak Zmaja

Biti ili ne biti

Britanski mediji aktuelizirali prijetnje srpskih plaćenika: Jesu li povratnici s ratišta prijetnja stabilnosti BiH?

Šerif Isović i Jelka Miličević sudski izgubili, a Porezna uprava dobila upozorenje suda

Mario Crnković za "Avaz": Radioaktivni otpad na Trgovskoj gori ugrozit će stotine hiljada ljudi

Igor Crnadak za "Avaz": Ne smijemo dozvoliti izbore 2026. bez novih tehnologija

Blaž Batinić: Umjetnik, hroničar i poljoprivrednik

Zbog nedostatka ljekara zdravstvu prijeti kolaps: Najviše fali anesteziologa, specijalista urgentne medicine, kardiologa i pedijatara

Branislav Borenović za "Avaz": Danas ćemo vidjeti ko je za evropski put, a ko protiv

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić za "Avaz": EU više nema milosti za BiH

Kada Hotić o odluci KS da pomogne snimanje filma "Srpske majke Srebrenice": Ukov ured daje pare za film protiv Srebrenice

Davor Ivo Stier, predsjednik Delegacije EP za odnose s BiH, za "Avaz": Važno je da BiH što prije ispuni uvjete za otvaranje pregovora

Inflacija u BiH dvostruko veća nego u Evropi: Narod bira između lijekova i hrane

Nezakonit razrez poreza s pogubnim posljedicama: Privrednicima će neko nadoknaditi štete

Antonio Prlenda za "Avaz": Povratnici iz ruskih postrojbi u Ukrajini su sigurnosna prijetnja

Murtezić za "Avaz" o izmjenama Krivičnog zakona u RS: Sada se javlja pitanje jednakosti građana BiH pred zakonom

Jusuf Nurkić: Povratak Zmaja

Biti ili ne biti

Britanski mediji aktuelizirali prijetnje srpskih plaćenika: Jesu li povratnici s ratišta prijetnja stabilnosti BiH?

Šerif Isović i Jelka Miličević sudski izgubili, a Porezna uprava dobila upozorenje suda

Mario Crnković za "Avaz": Radioaktivni otpad na Trgovskoj gori ugrozit će stotine hiljada ljudi

Igor Crnadak za "Avaz": Ne smijemo dozvoliti izbore 2026. bez novih tehnologija

Blaž Batinić: Umjetnik, hroničar i poljoprivrednik

Zbog nedostatka ljekara zdravstvu prijeti kolaps: Najviše fali anesteziologa, specijalista urgentne medicine, kardiologa i pedijatara