Dok potražnja za proizvodima vojne industrije raste na globalnom planu, uposleni u Tehničko-remontnom zavodu u Hadžićima protestiraju zbog teške finansijske situacije, neisplaćenih plaća za decembar prošle i januar ove godine, te činjenice da proizvedeno stoji u skladištu. Dok sindikat najavljuje nastavak protestnih okupljanja, pa i mogućnost generalnog štrajka, iz uprave kompanije trenutno stanje pravdaju naslijeđenim problemima, dugovanjima, prekomjernom broju zaposlenih, te činjenicom da su u pojedinim mjesecima prihodi iznosili gotovo 60.000, a troškovi TRZ-a samo za plaće više od 600.000 KM.<h2>&nbsp;Šta se proizvodi?</h2>Ne treba sumnjati da su državne kompanije decenijama služile za stranačka upošljavanja, zbrinjavanja podobnih kadrova, rasipništvo i nerad, ali apsurdno je da se TRZ Hadžići, u godinama kada se milijarde eura u Evropi ulažu u vojnu industriju i kada raste potražnja za njenim proizvodima, suočava s ovakvim izazovima. Podsjetimo, s tradicijom dužom od 70 godina TRZ, pored ostalog, nudi usluge remonta artiljerijskog oruđa, topova i haubica, specijalnih vozila i tenkova, te naoružanja kalibra do 12,7 mm, a proizvodi i kvalitetnu zaštitnu opremu za deminere i policijske snage, te veoma tražen ručni bacač RPG 7 MX 2.- Izazov zvani tržišna ekonomija spada u red gotovo nerješivih za firme u vlasništvu vlasti, bilo kog nivoa. Korijen problema je u očekivanju da će država naći kupca i da to nije u opisu posla menadžmenta firme – kaže vojni analitičar Hamza Višća.

On podsjeća da je TRZ Hadžići prvu polovinu 71 godine dugog postojanja funkcionirao u okviru namjenske industrije, uz državnu Strategiju ovog sektora i jasnu poziciju unutar sistema potreba domaće vojske, dok se za plasman proizvoda brinuo “neko drugi”.<h2>Raniji hvalospjevi</h2>- Prelaskom na tržišnu privredu, namjenska industrija je postala nedovoljno interesantna vlasti, koja radi na principu - snaći će se, oni su kurentni, a ako posao ne ide, prodat ćemo 40 posto firme i zadržati pravo upravljanja. Čitaj - uhljebljivanja kadrova, koji baš s namjenskom industrijom nemaju ništa. Jer, kako objasniti da su prije 8-9 godina i prije 8-9 mjeseci opravdano pisani hvalospjevi o uspjehu TRZ Hadžići na tržištu, a danas stižu saopštenja o velikoj finansijskoj dubiozi i reklo bi se prevari. Ako je tačan podatak da ima velika količina neplasiranih proizvoda, u vrijeme kad se oni u svijetu troše nemilice i traže kao suho zlato, onda smo mi za Riplija – ističe Višća.Naglašava da su BiH potrebni državna i entitetske strategije razvoja namjenske industrije, odgovorniji odnos pri izboru menadžmenta, kao i fleksibilnija struktura svakog preduzeća, pa i TRZ Hadžići.<h2>Za pet godina izvoz povećan osam puta</h2>Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz oružja i municije u posljednjih pet godina povećan je za gotovo osam puta. Ovaj trend je snažno uvjetovan globalnim geopolitičkim kretanjima i rastom izdvajanja za odbranu u velikom broju zemalja.Prema podacima koje su “Avazu” dostavili iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, samo u januaru ukupna vrijednost izvoza naoružanja i municije iznosila je 17,43 miliona KM. Tokom prošle godine bh. kompanije izvezle su blizu sedam miliona kilograma naoružanja i municije, ukupne vrijednosti gotovo 450 miliona KM. Najveći prihod, približno 404,6 miliona maraka, donio je izvoz proizvoda iz kategorije - bombe, granate, torpeda, mine, rakete i njihovi dijelovi, municija u patronama i ostala municija i projektili. Na listi zemalja u koje najviše izvozimo predanjače Irak, SAD, Češka, Slovačka i Saudijska Arabija.Samo u januaru ukupna vrijednost izvoza naoružanja i municije iznosila je 17,43 miliona KM.

Državne kompanije decenijama su služile za stranačka upošljavanja, zbrinjavanja podobnih kadrova, rasipništvo i nerad, ali je apsurdno da je TRZ Hadžići u krizi

Troškovi TRZ-a samo za plaće više od 600.000 KM

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

Prijevoznici iz BiH i regiona danas očekuju stav Evropske komisije o problemima domaće transportne industrije, nakon čega će donijeti odluku o novim protestima i blokadama granica prema EU.&nbsp;Ako pravilo 90/180 ostane na snazi, potvrđeno je iz konzorcijuma Logistika BiH, od aprila će 50 posto kapaciteta biti u blokadi, a svaki drugi vozač biti primoran da parkira vozilo. Ovim povodom, na inicijativu ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte, jučer je u Parlamentarnoj skupštini BiH održan sastanak s predstavnicima Delegacije EU u BiH i ambasadorima država članica Evropske unije. Centralna tema bila je primjena pravila ograničenog boravka profesionalnih vozača na teritoriji EU - 90/180 dana, te posljedice za profesionalne vozače i transportne kompanije iz BiH.Forto je nakon sastanka s ambasadorima 17 država kazao da ne postoji politička volja unutar EU da se pravilo izmijeni, ali da se mora naći način da se njegovom interpretacijom ili primjenom bilateralnih sporazuma pomogne transportnom sektoru.- Nema brzih rješenja. Bolje je čuti istinu nego obećanja koja ranije nisu ispunjena. U stalnim smo razgovorima s transportnim kompanijama u BiH, koje koordiniraju s partnerima iz Srbije, Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova. Poznate su nam firme koje su za pet dana prošle blokade izgubile i do tri miliona maraka. Takvi gubici pogađaju čitavu godinu poslovanja i investitore u EU - kazao je Forto.Pravilo EU 90/180 dana onemogućava rad profesionalnih vozača tokom cijele godine, te intenzivira njihov odlazak iz BiH, ali i registraciju domaćih kompanija u Hrvatskoj i Sloveniji.- Situacija je ozbiljna za transportnu industriju BiH. Sve je veći problem raditi ovaj posao, koji je sada na rubu rentabilnosti. Ako ne bude razumijevanja očekuje nas poskupljenje usluga transporta, ali i radne snage koja je voljna ostati u domovini. Moramo institucionalno pronaći rješenje. Ako sutra (danas, op.a.) iz Evropske komisije ne dođe pozitivna vijest, velika je vjerovatnoća za nove proteste – kazao je za “Avaz” Edin Čaušević iz konzorcijuma Logistika BiH.

Situacija je ozbiljna za transportnu industriju BiH, rekao je Čaušević 

Prijevoznici iz regiona danas očekuju stav Brisela

Prijevoznici iz regiona danas očekuju stav Brisela: Ako vijesti ne budu pozitivne, izvjesne nove blokade granica

Direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Ismet Gavrankapetanović za portal „Avaza“ je potvrdio da je pacijentica, koja je teško povrijeđena u tramvajskoj nesreći u Sarajevu i dalje je na odjelu hirurgije.-	Stabilnog je opšteg stanja. Nastavljaju se mjere hirurškog nadzora medikamentozna i hirurška terapija se provode u kontinuitetu uz monitoring multidisciplinarnog tima – rekao nam je Gavrankapetanović.Podsjetimo, riječ je o djevojci (17) kojoj je život bio ugrožen, a koja je zadobila povrede u četvrtak, 12. februara 2026. godine kada je tramvaj iskočio iz šina kod Zemaljskog muzeja BiH.&nbsp;

Nastavljaju se mjere hirurškog nadzora medikamentozna i hirurška terapija se provode u kontinuitetu uz monitoring multidisciplinarnog tima

Gavrankapetanović progovorio o pacijentici 

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Stabilnog je opšteg stanja

Inicijativni odbor za formiranje Foruma intelektualaca Brčko distrikta BiH oštro je reagirao na zahtjev Vlade RS da joj se da saglasnost za osnivanje Ugostiteljskog servisa Vlade RS u “Srpskoj kući” u Brčkom. Članovi odbora upozorili su da su u zgradu nelegalno smještene entitetske institucije - Fond PIO RS, Poreska uprava RS, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, te da RS na ovaj način krši konačnu arbitražnu odluku za Brčko, kojom su entiteti trajno prenijeli svoje ovlasti na Vladu Distrikta i da ih na prostoru Distrikta Brčko ne mogu vršiti.<h2>Kršenje Aneksa</h2>- Zgrada je ključ svega. Po konačnoj arbitražnoj odluci za Brčko, javnom imovinom ne može upravljati niti jedan od entiteta, već njome upravlja Distrikt. Ovim činom, RS je postala vlasnikom zgrade i faktički upravlja javnom imovinom, što je direktno kršenje Aneksa konačne odluke za Brčko - kazao je za “Avaz” član Inicijativnog odbora Osman Mulahalilović, koji dodaje da su PIO i PU RS i do sada imali urede u BD, ali vlasnik prostora nije bila RS.

U Brčko distriktu entitet može vršiti funkcije Fonda PIO i Porezne uprave, ali ne i lokalne samouprave.Grupa intelektualaca uputila je konkretne zahtjeve predstavnicima probosanskih stranaka u vlasti Brčko distrikta ili će ih, kako navode, smatrati saučesnicima u kršenju konačne arbitražne odluke. Izražavaju žaljenje što vlasti u Sarajevu ne poklanjaju ni minimum pažnje dešavanjima u Brčkom, te se pitaju jesu li u pravu oni koji već dugo govore da je i Sarajevo pristalo na stvaranje bošnjačko-muslimanskog entiteta u BiH u kojem neće biti Brčko distrikta BiH.<h2>Gradonačelnik: Razmotrit ćemo</h2>Gradonačelnik BD BiH Siniša Milić kazao je za “Avaz” da od ranije, pod istim uvjetima, u Distriktu djeluju kancelarije Vlade RS i PIO RS, ali i Vlade FBiH i PIO FBiH. Pojašnjava da je Vlada RS ranije imala saglasnost za rad njenih ureda, ali u drugom objektu. Novi zahtjev će biti razmotren, te će se ocijeniti je li postojećim službama potrebna nova saglasnost. Milić očekuje podršku političkih predstavnika Bošnjaka i Srba da entiteti mogu imati otvorene svoje kancelarije i ekspoziture službi od interesa za građane Brčko Distrikta.

- Mislim da se radi o kršenju Arbitražne odluke, pod izgovorom naziva “Srpske kuće”, tako što se jednom entitetu osporava pravo koje FBiH ima. Vjerujem da ćemo doći do kompromisa. Iako se ne slažem s tim, spreman sam da zamolim Vladu RS da zamijene taj naziv, ako je on sporan, ali da u svemu i u drugom entitetu imaju jednak tretman na prostoru Distrikta – dodaje Milić.Podsjeća da Brčko Distrikt nema svoj Fond PIO.- Zamislite situaciju u kojoj bi 13.000 korisnika Fonda PIO, a bar trećina su Bošnjaci i Hrvati, svoja prava morali da ostvaruju tako što će ići u Bijeljinu ili neki drugi grad. Isto je i s Fondom PIO FBiH, koji ima svoju ekspozituru u Brčkom. To je urađeno kroz sporazum između entiteta. Čini mi se da neko pokušava da poremeti stabilne političke odnose u Brčko distriktu, ali sam siguran da neće uspjeti i da ćemo naći prostora za kompromis – dodaje Milić.Čini mi se da neko pokušava da poremeti stabilne političke odnose u Brčko distriktu, ali sam siguran da neće uspjeti i da ćemo naći prostora za kompromis – kaže gradonačelnik Brčkog Siniša Milić za „Dnevni avaz“.

Grupa intelektualaca traži od predstavnika probosanskih stranaka u vlasti Brčko distrikta da reaguju

"Srpska kuća" izazvala velike polemike: Da li se krši arbitražna odluka ili je "samo" sporan naziv

Radost zbog susreta s ramazanom dijele i povratnici u istočnu Bosnu, pa i stanovnici Križevića nadomak Zvornika. Ovo mjesto je kroz svoju noviju historiju prošlo kroz teška iskušenja, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu džamija je bila porušena, a stanovništvo protjerano.Povratak na svoja ognjišta i obnova džamije bili su proces koji je tražio strpljenje, vjeru i ustrajnost, a danas obnovljena džamija svjedoči da se zajednica može podići onda kada ostane čvrsto vezana za svoju vjeru i svoj identitet, kaže imam Ahmed ef. Hadžiefendić. Naglašava da post u Križevićima ima posebnu dimenziju.

– Post nije samo odricanje od hrane i pića, nego jačanje sabura i povjerenja u Allahovu milost. Ebu Se’id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Allah će sedamdeset godina udaljiti vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!“ Ovaj hadis nas podsjeća kolika je vrijednost svakog dana posta i koliko Allah nagrađuje iskrenu ustrajnost – kaže Hadžiefendić.On dodaje da se ramazanski duh u Križevićima posebno osjeti kroz zajedničke iftare i druženja.

– Već smo u džamiji organizovali jedan zajednički iftar za sve džematlije, a u planu je još nekoliko takvih okupljanja tokom mjeseca. Skoro svake noći u našim domovima održavaju se tradicionalni iftari na kojima se okupljaju komšije i rodbina. To su trenuci u kojima se osjeti prava ljepota Ramazana. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Postač ima dvije radosti - prilikom iftara i prilikom susreta sa svojim Gospodarom!“ Ta radost iftara ovdje se dijeli među ljudima, a radost susreta sa Gospodarom ostaje nada koja nas vodi i daje smisao svakom danu posta. Ramazan nas uči da se čovjek i zajednica mogu obnoviti onda kada se vrate vjeri, saburu i međusobnoj brizi. Ako to sačuvamo, sačuvali smo i sebe i svoj džemat – ističe Hadžiefendić.

Već smo u džamiji organizovali jedan zajednički iftar za sve džematlije, a u planu je još nekoliko takvih okupljanja tokom mjeseca, istakao je ef. Hadžiefendić

Ahmed ef. Hadžiefendić, imam džemata Križevići kod Zvornika, za "Avaz": Radost iftara ovdje se dijeli među ljudima

Izmjene Zakona o stvarnim pravima u RS izazvale su pravnu nesigurnost povratnika u ovaj bh. entitet,&nbsp; jer ostavljaju mogućnost da njihova imovina bude oduzeta i dodijeljena trećim licima, fizičkim ili pravnim, u skladu s interesima entiteta, kazala je za “Avaz” odbornica u Skupštini opštine Srebrenica Tifa Efendić.<h2>Opstrukcije decenijama</h2>U nedavnoj objavi na društvenim mrežama kazala je da posljednje izmjene ovog zakona i dosadašnja praksa postupanja s imovinom Bošnjaka u RS predstavljaju ozbiljan udar na temeljna vlasnička prava i dodatni pritisak na povratničku populaciju. Na taj način imovinska struktura prostora nastoji se sistemski preoblikovati u dijelu države gdje su povratnici decenijama izloženi institucionalnim opstrukcijama.- Povratnici već duži period upozoravaju na proces tzv. “usklađivanja imovine”, kroz koji se privatne parcele preknjižavaju na entitet, a najava izmjene Zakona o imovini u RS izaziva ozbiljnu zabrinutost među povratnicima – kaže Efendić.Naglašava da već godinama postoje brojni problemi kada je riječ o zaštiti imovine povratnika, te da svaka nova zakonska promjena koja ide bez jasnih garancija dodatno produbljuje strah i nesigurnost ljudi koji su se vratili i odlučili da žive na svojoj imovini. - I sama sam među njima, jer 21 godinu živim sa svojom porodicom i dijelim svakodnevicu sa svim povratnicima na prostoru manjeg entiteta – kaže Efendić.<h2>Prioritet za institucije</h2>Ova odbornica u Srebrenici ističe da vlasnička prava povratnika moraju biti zaštićena, te da zaštita njihove imovine mora biti prioritet i jasna obaveza institucija.- Posebno apelujem na potomke žrtava genocida da vode računa o svojoj imovini i imovini svojih predaka. Ta imovina nije samo materijalna vrijednost, ona predstavlja naš identitet i pravo da živimo na prostoru na kojem su živjele generacije prije nas. Na svima nama je odgovornost da je zaštitimo i sačuvamo – ističe Efendić.Izmjene zakona ostavljaju mogućnost da njihova imovina bude oduzeta i dodijeljena trećim licima, fizičkim ili pravnim, u skladu s interesima entiteta.

Ta imovina nije samo materijalna vrijednost, ona predstavlja naš identitet i pravo da živimo na prostoru na kojem su živjele generacije prije nas, kaže Tifa Efendić

Odbornica SDA u Srebrenici Tifa Efendić za "Avaz": Novi atak na povratnike u RS

Prijevoznici iz BiH, s kolegama iz regiona, danas izlaze na granice s Evropskom unijom, najavljujući blokadu uvoza i izvoza.&nbsp;Bit će to možda i posljednji pokušaj da domaću transportnu industriju sačuvaju od kolapsa, na što već duže vrijeme upozoravaju. Njihovi dosadašnji apeli da ih država zaštiti, da se zaustave diskiminacija, privođenja, kazne i protjerivanja, nisu naišli na adekvatan odgovor, te najavljuju da će, ako sve ostane kao do sada, hiljade profesionalnih vozača krenuti ka zapadu. Tamo gdje su otišli mnogi prije njih, registrirali svoje firme i pronašli neuporedivo bolje uvjete za rad. Ne može se reći da ih nije bilo, ali pokušaji bh. vlasti da Brisel promijeni pravilo 90/180 nisu bili dovoljni i pokazali su samo nemoć bh. institucija.Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a vjerovatno i najupečatljivija. Uprkos više nego zabrinjavajućim informacijama iz ove medijske kuće i izjavama da su svjesni njenog značaja, nadležni ministri i njihovi kabineti ne uspijevaju pronaći način da se izbjegne gašenje BHRT-a. Dok se dugovi gomilaju, više od 60 posto uposlenih živi od 1.000 maraka mjesečno, dok jednom od simbola ove države prijeti višemjesečna blokada računa i definitivan krah, bh. zvaničnici čekaju reakciju Visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).Dok su lideri stranaka aktuelne većina sa sjedištem u Sarajevu, pa i onih opozicionih, zaokupljeni oktobarskim izborima, budžetima, kreditima i sumnjivim investicijama, ali i međusobnim podmetanjima, novi hladan tuš stiže od Milorada Dodika. Uprkos brojnim posjetama bh. zvaničnika Vašingtonu i Njujorku, Dodik je za godinu dana, iz izolacije i pozicije osuđenika, prešao put od američke crne liste do političara koji će se pridružiti uglednim zvanicama na ovogodišnjem Molitvenom doručku u Vašingtonu. Domaćini će biti predstavnici Kongresa SAD-a, a očekuje se i prisustvo američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump). Ako se ova informacija pokaže tačnom, bez obzira šta o ovoj kontroverznoj pojavi na političkoj sceni mislili, bit će sto simbolična Dodikova pobjeda. Onima koji su se izrugivali njegovom kačketu, performansima i lobiranjima, s dobrim povodom i s pravom može … pokazati “šipak”.&nbsp;

Nemoć aktuelnih vlasti vidljivija je na domaćem terenu, na primjeru BHRT-a

Nemoć i porazi

Direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Ismet Gavrankapetanović za portal „Avaza“ je potvrdio da je pacijentica, koja je teško povrijeđena u tramvajskoj nesreći u Sarajevu, na odjelu hirurgije. -	Provodi se medikamentozni tretman uz kontinuirani hirurški nadzor radi obima povreda te inicijalni fizikalni tretman uz monitoring multidisciplinarnog tima predvođenog anesteziolozogom – rekao nam je Gavrankapetanović. Podsjetimo, riječ je o djevojci (17) kojoj je život bio ugrožen, a koja je zadobila povrede u četvrtak, 12. februara 2026. godine kada je tramvaj iskočio iz šina kod Zemaljskog muzeja BiH.&nbsp;

Provodi se medikamentozni tretman uz kontinuirani hirurški nadzor radi obima povreda, kaže nam Gavrankapetanović

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Na odjelu je hirurgije 

Teško je pronaći bilo šta što tako snažno i duboko utječe na čovjeka kao ramazan, kazao je za „Avaz“ bihaćki muftija Mehmed ef. Kudić, naglašavajući da mubarek mjesec uvijek pronađe put do srca vjernika. Utjecaj ramazana osjećamo na dvije razine, kao propisanu obavezu i odgovornost, ali ga prepoznajemo i kao dar i priliku za ličnu i kolektivnu obnovu.- Na području Muftijstva bihaćkog i naše Bosanske krajine prve dane ramazana dočekali smo u ozračju iskrene želje da ispunimo svoje ibadetske obaveze na najbolji način i nade da će nam se ostvariti suštinska misija ramazana – da unese promjenu u naše živote, da nas popravi i približi jedne drugima. Već u prvim danima vidljivo je da su naši džemati ispunjeni, da su ljudi, uprkos postu, dodatno aktivni kako u ličnom duhovnom uzdizanju, tako i u porodičnim okupljanjima i društveno korisnim aktivnostima – kaže Kudić. <h2>Briga za ljude</h2>Pojačana je i briga za ljude kojima je potrebna pomoć, dodaje muftija Kudić, koji cijeni da, prema načinu na koji smo zakoračili u blagoslovljeni mjesec, takva svijest jača. - Ramazan mijenja pojedinca, a promijenjeni pojedinci grade snažniju i svjesniju zajednicu - ističe. Muslimani u cijelom svijetu ramazan su dočekali u eri novih podjela i ratova, kada se borba za mir, pravdu i dobro čini težom nego ranije. Kudić podsjeća da su ljudi u suštini, dobri, a da je njihova sklonost prema dobru ili zlu rezultat brojnih faktora koji su oblikovali njegovu ličnost, od porodičnog odgoja, društvenog okruženja, do vrijednosti koje je usvajao kroz život. - Kad primijetimo određene anomalije, kod pojedinca ili u društvu, moramo biti svjesni da se često radi o propustima u odgoju i usmjeravanju. Ne možemo očekivati rezultate ako nismo ulagali u razvoj čovjeka i njegovih vrijednosti. Isto važi i za društvenu zajednicu, pa i za svijet u cjelini. Sve su vidljivije pojave koje su antihumane, a koje, nažalost, postaju gotovo norma u savremenom svijetu. Pohlepa i egoizam nerijetko se nameću kao standard, dok ubijanja i kršenja osnovnih ljudskih prava postaju gotovo uobičajene vijesti. Nagomilavanje takvih pojava neminovno vodi ka svijetu koji sve teže prepoznaje ispravan put – naglašava muftija Kudić.<h2>Ramazan je putokaz</h2>Uz stalne političke tenzije i prijetnje opstanku BiH, u danima ramazana mladi u BiH su na protestima. Na pitanje kako da izgradimo bolje, pravednije i prosperitetnije društvo, Kudić odgovara da je čovjek izdržljiv i prilagodljiv, te da je naš narod izdržao mnoga teška vremena, svjestan da se u borbi za život, čast i dostojanstvo, mora žrtvovati. - Narod se ne buni samo zbog teškog života, već onda kada izostane osjećaj za društvenu pravdu. U ramazanu smo posebno svjesni da se svako djelo ne prima ako nema čistu namjeru. Kao što pazimo da tokom posta ni kap vode ne prođe kroz grlo, tako moramo paziti da svojim riječima i postupcima nikoga ne povrijedimo. Ramazan nas može promijeniti, može pomoći onome ko se udaljio od istine da joj se ponovo približi. Poslanik je govorio da je post štit. Štiti nas, prije svega, od nas samih, od naše pohlepe, strasti i egoizma. Štiti nas i od drugih, učeći nas da u svakom čovjeku pokušamo pronaći ono što je najbolje. Ramazan zaista jeste putokaz - vraća nas suštini, podsjeća na mjeru u svemu i usmjerava ka pravednijem i plemenitijem odnosu prema sebi i prema drugima – kaže muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić.

Ramazan mijenja pojedinca, a promijenjeni pojedinci grade snažniju i svjesniju zajednicu, kaže hafiz Mehmed ef. Kudić

Muftija Kudić: Ljudi su u suštini dobri

Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić za "Avaz": Narod se buni kad nema društvene pravde

Premijer BPK Goražde Senad Čeljo uputio je hitan zahtjev premijeru FBiH Nerminu Nikšiću i ministrima prostornog uređenja, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te okoliša i turizma, Željku Nediću, Kemalu Hrnjiću i Nasihi Pozder, kojim traži da se Vlada FBiH aktivno uključi u procjenu posljedica izgradnje HE Buk Bijela, sadržanih u Studiji uticaja na životnu sredinu za hidroelektranu instalirane snage 118,10 MW kod Foče. Zahtjev će biti upućen i nadležnim institucijama u RS i komisiji koja do 7. marta organizira javne rasprave o nacrtu studije uticaja na životnu sredinu za HE „Buk Bijela“.- Nevladine organizacije, kao i pojedinci – stručnjaci iz oblasti geoekologije, hidrologije, geomorfologije, klimatologije, meteorologije, geologije, pedologije i drugih fizičkogeografskih disciplina – izražavaju ozbiljnu zabrinutost. Posebno upozoravaju da bi, u slučaju izgradnje i puštanja u rad HE „Buk Bijela“, uz zanemarivanje činjenice da još uvijek nije donesen Zakon o državnoj imovini, te uz brojne uočene nedorečenosti u Studiji, najteže posljedice mogle pogoditi Bosansko-podrinjski kanton, a naročito njegov administrativni i privredni centar – Goražde. Iz sadržaja Studije mogu se uočiti značajni negativni uticaji, kako uzvodno od predviđene brane, tako i nizvodno niz rijeku Drinu, zahvatajući veliki dio njenog uzdužnog profila koji se nalazi na teritoriji BPK. Ovom prilikom posebno ističemo problem hidrološke prirode, koji se odnosi na pojavu i intenzitet plavnih talasa u uslovima visokih vodostaja – navodi se u zahtjevu premijera BPK Senada Čelje.

On pojašnjava da su Studiji analizirana prirodna stanja prosječnih vodostaja, koja su u prošlosti bila relativno uravnotežena, ali da je izgradnjom HE „Piva“ u Crnoj Gori prirodni režim vještački izmijenjen, prvenstveno zbog njenog vršnog režima rada. U Studiji se navodi da u slučaju rada jednog agregata HE “Piva” ниво vodostaja raste za 120 centimetara, a prilikom rada drugog i trećeg agregara i za 191, odnosno 245 centimetara.- Stanovnici BPK, a naročito ribari i lokalno stanovništvo uz obale Drine, svakodnevno su svjedoci ovih vještačkih plavnih talasa. Ukoliko se navedenim oscilacijama pridruže i dodatni plavni talasi, nastali radom HE „Buk Bijela“, njihov kumulativni efekat bi, prema podacima iz Studije, mogao dovesti do dodatnog povećanja vodostaja za približno 66 cm. Takvo povećanje predstavlja ozbiljan rizik za nizvodna područja. Posebno zabrinjava činjenica da u Studiji nisu izvršene analize scenarija vrlo visokih vodostaja, uz obrazloženje da ne postoje adekvatni ulazni hidrološki podaci. Ovakav pristup ostavlja otvorenim pitanje spremnosti sistema na ekstremne hidrološke događaje. Problematika se dodatno usložnjava imajući u vidu da se Goražde nalazi nizvodno od potencijalnog kumulativnog uticaja vršnog rada HE „Piva“ i planirane HE „Buk Bijela“, a istovremeno uzvodno od akumulacije HE Višegrad. U uslovima visokih vodostaja, akumulacija HE Višegrad formira plavne retardacije koje usporavaju oticanje velikih voda kroz riječno korito Drine. Time se stvara efekat „usporenog pražnjenja“, što dodatno povećava rizik od izlivanja rijeke i plavljenja urbanih zona – naglašava Čeljo, podsjećajući na poplave koje su pogodile Goražde 2010. i 2014. godine, uzrokujući značajnu materijalnu štetu i ugrožavanje sigurnosti stanovništva.

Muriz Spahić za "Avaz" o izgradnji HE Buk Bijela: Goražde ostaje između nakovnja i dva čekića

Ovakvi rizici ne smiju se zanemariti i prihvatiti bez uspostavljanja sveobuhvatnog, integriranog i kontinuiranog hidrometeorološkog monitoringa, koji bi omogućio pravovremeno i simultano upozoravanje na pojavu ekstremnih meteoroloških i hidroloških događaja, upozoravaju iz Vlade BPK, te dodaju da, pored hidroloških, postoje i drugi potencijalni negativni uticaji izgradnje HE Buk Bijela – ekološki, geomorfološki, društveno-ekonomski i pravni, koji zahtijevaju detaljnu, nepristrasnu i interdisciplinarnu analizu.- Iz navedenih razloga smatramo neophodnim da se Vlada FBIH aktivno uključi u sagledavanje svih relevantnih činjenica i posljedica, te da, u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, preduzme mjere radi zaštite interesa građana Bosansko-podrinjskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini – zaključuje u svom dopisu Čeljo.

Stanovnici BPK, a naročito ribari i lokalno stanovništvo uz obale Drine, svakodnevno su svjedoci ovih vještačkih plavnih talasa, kazao je

Premijer BPK Goražde Senad Čeljo uputio hitan zahtjev Vladi FBiH: Uključite se u procjenu posljedica izgradnje HE Buk Bijela

Evropski put BiH je zaustavljen, usvajanje zakona blokirano, država pred uvrštavanjem na sivu listu MONEYVAL-a, uposlenici državnih institucija na rubu protesta, dok se aktuelne vlasti sedam i po mjeseci prije izbora bave izbornim koalicijama i pokušavaju odbraniti loše rezultate. Zastupnik u NSRS i potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak, kaže da „ova vlast ne može proizvesti ništa drugo nego blokade i krize“ i da od njih ništa ne treba očekivati.- Oni foliraju da su, kao, evropski orijentisani, a zapravo sve čine da nikad ne dođemo u EU, jer znaju šta su radili i kakve su kazne za to u sređenim zemljama. Pogledajte samo SNSD u RS, oni već više od deset godina vode otvorenu antizapadnu i antievropsku kampanju i čine sve da slome želju građana da konačno žive u normalnoj i sređenoj državi. I dalje smatram da je ekspresan ulazak u EU, s ograničenim statusom i bez prava na veto u prvoj fazi, odlično rješenje i za EU i za zemlje kandidate – kaže Crnadak za „Avaz“.<h2>Betoniranje statusa</h2>Dodaje kako bi to za RS značilo „betoniranje“ dejtonskog statusa za sva vremena, omogućilo trenutni pristup jedinstvenom evropskom tržištu, kretanje preko granica bez zadržavanja i pristup milijardama fondova za nove investicije i infrastrukturu i da „ko takve stvari ne podržava, ne misli dobro svom narodu“.Iste prijetnje cijepanjem države ponovo stižu iz SNSD-a. Crnadak tvrdi da je Dejtonski sporazum neupitan i da ga niko od međunarodnih „igrača“ ne dovodi u pitanje.- Dodik i SNSD su samo &nbsp;„tigrovi od papira“. Oni ne znaju ništa drugo raditi, nego dizati galamu i uznemiravati građane, da bi ispali bitni. Zato se malo primire i onda opet nastave po starom. U dubini duše oni su velike kukavice, srce im je u petama. Nakon poruke, koju je Željka Cvijanović donijela Dodiku iz Minhena, od delegacije SAD, morali su mu salijevati stravu. Ako nije tako, neka me demantuju. Hajde junaci, dajte novi Ustav RS, dajte neki referendum, dajte u NSRS&nbsp;zakone da zabranite SIPA-u i Tužilaštvo BiH, dajte Agenciju za lijekove RS,&nbsp;neko okupljanje na međuentitetskoj liniji ... – naglašava Crnadak.Opozicione stranke u RS očekuju brz dogovor o zajedničkim kandidatima pred oktobarske izbore. Crnatka smatraju predstavnikom većinskog PDP-a, ali u predsjednika stranke Draška Stanivukovića sumnjaju zbog njegovog koketiranja s vlašću. <h2>Zajednički kandidati </h2>- Najveći dio članstva i glasača PDP-a su pouzdani dio velikog tima za promjene, za stvarno demontiranje režima. Zato se ponosno i bez zadrške borim da PDP ne bude likvidiran, da se ne desi da ga nema na glasačkim listićima u oktobru. Svakome je vidljivo, nakon svega što se dešavalo u prethodna tri mjeseca, da su Pokret i PDP dvije strukture koje su udaljene jedna od druge svjetlosnu godinu, i kadrovski i politički. Zato je najpoštenije da Pokret radi kako su planirali, ali da ne sprečavaju PDP, s hiljadama svojih vjernih i iskrenih pristalica, da nastavi putem koji smo, s Mladenom Ivanićem, započeli prije 26 godina – dodaje Crnadak.Zaključuje da je jedini način da opozicija u RS dobije šansu da „sa svojim zakonima i rješenjima počne da dovodi društvo u red, jača institucije i otvara RS prema svijetu“, da ima dva zajednička kandidata za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, koje će podržati sve opozicione liste. - Mislim da smo veoma kompaktni, da je blok čvršći mnogo više nego što djeluje na prvi pogled, ali neka vrijeme pokaže da li će i ko unutar opozicije pokušati to da poremeti – konstatuje potpredsjednik PDP-a.<h2>Kontrola izbora</h2>Nikada kao na posljednjim vanrednim predsjedničkim izborima nije bilo vidljivo koliko su nove izborne tehnologije neophodne ovoj zemlji. Zastrašujuće je s kolikom energijom i predanošću SNSD i partneri čine sve da uvođenje novih tehnologija ne uspije, kako bi se njihova primjena prolongirala.Ali, baš zbog nevjerovatnih prevara i krađe identiteta i glasova u novembru i februaru teret je ogroman na svima i ne smijem ni zamisliti kako bi izgledali sljedeći izbori bez biometrijske kontrole identiteta birača i skeniranja listića – kaže Igor Crnadak.

Potpredsjednik PDP-a kaže da je Dejtonski sporazum neupitan i da ga niko od međunarodnih „igrača“ ne dovodi u pitanje

Igor Crnadak za "Avaz": Dodiku salijevali stravu nakon poruke SAD

Direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Ismet Gavrankapetanović za portal „Avaza“ je potvrdio da je pacijentica koja je povrijeđena u tramvajskoj nesreći u Sarajevu, na odjelu hirurgije.-	Opšte stanje je stabilno. Liječenje i rehabilitacije se nastavljaju u skladu sa trenutnim kliničkim stanjem – potvrdio je za „Avaz“.Podsjećamo, nesreća se dogodila 12. februara 2026. godine. kada je tramvaj iskočio iz šina. Erdoan Morankić (23) je poginuo, a četvero je zadobilo povrede.

Liječenje i rehabilitacije se nastavljaju u skladu sa trenutnim kliničkim stanjem, potvrdio je za „Avaz“

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Opšte stanje je stabilno

Dok se pripreme izgradnje HE Buk Bijela ponovo intenziviraju, vlasti u FBiH se ne oglašavaju, iako bi izgradnja objekta visine 57 metara, s dužinom akumulacije od 11,5 kilometara i kapacitetom od 16 miliona kubnih metara vode, mogla predstavljati izuzetnu opasnost po gradove nizvodno, pa i BPK Goražde.&nbsp;U pismu Vladi BPK na to su upozorili članovi Udruženja geografa u BiH, podsjećajući na velike poplave u Goraždu 2010. i 2014. godine, kada je došlo do naglog rasta vodostaja Drine nakon naglog ispuštanja vode iz postojeće akumulacije HE “Piva” na Mratinju u Crnoj Gori.- Ove HE rade na principu vršnog rada, ispuštanjem voda bez obzira na to šta će biti nizvodno, a nizvodno je i Goražde. S obzirom na klimatske fluktuacije, kada se izlučuje iznenadna, ekstremna količina padavina, doći će do velikih problema u dolini Drine na području BPK. Možemo očekivati i gore epizode, jer će se ovdje, na plavnu visinu visokih voda 2010. i 2014. godine iz HE Piva, multiplicirati s visokim količinama vode iz Buk Bijele. Ako se ne uspostavi sistem koji u isto vrijeme ispušta velike količine vode iz akumulacije HE Višegrad, nizvodno od Goražda, onda će s vodama iz Pive i Buk Bijele doći do poplava u Goraždu. Dakle, Višegrad je nakovanj, s Buk Bijelom sada, umjesto jednog, imaš dva čekića, a Goražde je između – pojašnjava akademik Muriz Spahić, ekspert u oblastima geografije i hidrologije.

Ove HE rade na principu vršnog rada, ispuštanjem voda bez obzira na to šta će biti nizvodno, a nizvodno je i Goražde, kaže Spahić 

Povodom smrti prvog načelnika općine Goražde Smaje Baščelije, koji je preminuo u 77 godini života, u njegovom rodnom gradu danas je održana komemoracija, na kojoj su se od ovog istaknutog Goraždanina, uz članove porodice i prijatelje, oprostili brojni građani, predstavnici gradskih institucija političkog, privrednog i kulturnog života.<h2>Ostavio dubok trag</h2>Naglašeno je da je Baščelija ostavio dubok trag u javnom i društvenom životu Goražda, ne samo kao nosilac važnih funkcija, već je bio čovjek koji je uživao poštovanje svojih sugrađana, prepoznatljiv po srdačnosti, odmjerenosti i predanosti zajednici. Prisutnima su se obratili gradonačelnik Goražda Ernest Imamović, potpredsjednica SDA BiH Aida Obuća, bivša direktorica UNIS Ginexa Munevera Fočo, te direktor Osnovne muzičke škole "Avdo Smailović" Muhidin Obuća, prisjećajući se njegovog profesionalnog angažmana, odgovornosti, skromnosti i ljudskosti.Gradonačelnik Goražda je naglasio da je Baščelija dao nemjerljiv doprinos razvoju privrede, demokratije, infrastrukture i obnovi privrednih i individualnih objekata u poslijeratnom Goraždu. - Svojim znanjem, i vještinama, ali i svojim karakterom od čega izdvajam empatiju i poštenje, trasirao je put da Goražde postane ono što danas jeste privredni, kulturni i društveni centar Gornjedrinske regije - kazao je Imamović.<h2>Emanet vraćanja nade</h2>Potpredsjednica SDA BiH i zastupnica u Skupštini BPK, Aida Obuća podsjetila je da je Baščelija bio prvi poslijeratni načelnik Goražda koji je nosio emanet vraćanja nade koji je, kako je kazala, ispunio.- Emanet koji je ispunio i time sve nas naučio da je i poslije razaranja moguće živjeti. Njegova smirenost i odmjerenost je u našem gradu bila sigurnost u vremenima kada je to bilo najpotrebnije. Zato ću ga pamtiti kao čestitog čovjeka, inženjera i profesora, ali prije svega kao dragog prijatelja koji nikada nije zaboravio da funkcija znači služenje - poručila je Obuća.Na kraju komemoracije obratila se i kćerka Smaje Baščelije, Emina Tucaković koja je u ime porodice zahvalila svima na riječima podrške i prisustvu.Smajo Baščelija rođen je 1949. godine u Goraždu, gdje je završio osnovnu i Srednju tehničku školu, a obrazovanje je nastavio na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Svoj profesionalni angažman započeo je u "Pobjedi“ a potom nastavio u Tvornici mašina u Kopačima, gdje je radio do 1992. godine. Tokom ratnih godina bio je uključen u različite aktivnosti vezane za odbranu grada, dajući svoj doprinos u jednom od najtežih perioda novije historije Goražda. Istovremeno je radio i kao predavač u Srednjoj stručnoj školi u Goraždu, prenoseći znanje i iskustvo mladim generacijama. U maju 1995. godine imenovan je za prvog načelnika općine Goražde. Na toj funkciji ostao je do prvih općinskih izbora 1997. godine, učestvujući u organizaciji i stabilizaciji života u gradu nakon ratnih razaranja. Radni vijek završio je u kompaniji UNIS Ginex, gdje je obavljao dužnost upravnika održavanja.

Naglašeno je da je Baščelija ostavio dubok trag u javnom i društvenom životu Goražda

Komemoracija povodom smrti Smaje Baščelije: Smirenost i odmjerenost prvog poslijeratnog načelnika predstavljali sigurnost za cijeli grad

Povodom četvrte godišnjice od početka ruske agresije, Kijev je domaćin brojnim zvaničnicima, uključujući predsjednika Evropskog vijeća Antonija Koštu (Antonio Costa), predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen (von der Leyen), kao i predsjednika i premijera nekoliko evropskih zemalja. Godišnjica rata u Ukrajini bit će obilježena i vanrednom sjednicom Evropskog parlamenta, a planirani su i online sastanak Koalicije voljnih i samit “Ukrajina - nordijske i baltičke zemlje”. Uzroke zbog kojih se “specijalna vojna operacija” pretvorila u višegodišnji, iscrpljujući rat i pozicije Ukrajine i Rusije, za “Avaz” komentira politolog i politički analitičar iz Hrvatske, Davor Gjenero.- Kad je terorističkom akcijom Rusija ovladala Krimom i nakon toga, prema obrascu Miloševićeve agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, oblikovala paradržave pod svojom kontrolom na području Luganska i Donjecka, što se dogodilo odmah nakon Revolucije dostojanstva, kojom se Ukrajina definitivno odlučila za evropsku integraciju i euroatantski identitet, Putinov je režim ozbiljno pogazio obaveze o garanciji teritorijalnog integriteta Ukrajini. Te garancije Rusija je, zajedno sa SAD i Velikom Britanijom, dala Ukrajini prema Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, jer se u zamjenu za sigurnosne garancije Ukrajina, kao i Bjelorusija i Kazahstan, odrekla nuklearnog arsenala SSSR-a raspoređenog na svom teritoriju. Općom invazijom na Ukrajinu pred četiri godine, međutim, počeo je rat u punom opsegu, kojim je napadnut cijeli teritorij ukrajinske države, a ne samo oni dijelovi naseljeni stanvništvom koje govori ruski, koji su uz granicu i koje je Putinov totalitarni režim nakanio okupirati – kaže Gjenero. <h2>Dugotrajni rat</h2>Dodaje da je agresija pokazala da Rusija ima veliki arsenal naoružanja, ali da nije stvarna supersila, nema niti ozbiljno organiziranu i discipliniranu vojsku, vojnu strategiju, niti kapacitete modernog upravljanja ratom. Zato je, kaže Gjenero, umjesto planiranih dvije - tri sedmice „specijalne operacije” Putin Rusiju upleo u dugotrajni iscrpljujući rat, koji je ozbiljno načeo ukrajinske kapacitete, ali je sve očitije kako je ozbiljno uzdrmao i Rusiju. - Kad je Putin napravio korak i započeo opću agresiju 24. februara 2022, on je time počeo obrambeni rat. Njegov narativ je kako se ovdje ne vodi rat između Rusije i Ukrajine, nego da se Rusija brani od „kolektivnog Zapada” i njegove sigurnosne prijetnje Rusiji. Taj narativ preuzimaju svi Putinovi trbuhozborci, od desničarske klateži u Evropskoj uniji, preko „suverenističkih” političara, pa do otvorenih ruskih trabanata. Radi se, ipak, o nečem drugom - EU pomaže odbrambenim naporima Ukrajine, koja je od 2014, do početka invazije, ali i nakon toga, razvila nevjerovatno snažnu i uspješnu oružanu silu, organiziranu prema najvišim NATO standardima. Ali stvarno, ne ratuje Evropa i Zapad u Ukrajini, nego svojom odbranom vlastite države Ukrajinci brane i Evropsku uniju. Invazijom na Ukrajinu Putin je prešao Rubikon i on se više ne može vratiti natrag. On je pokrenuo neki oblik III svjetskog rata, a kada bi Ukrajina u tom ratu pala, on bi svoje snage preusmjerio drugdje, na Baltičke republike, na Finsku, Poljsku – ističe Gjenero. <h2>Rat za odbranu Evrope</h2>Međutim, smatra da je ruski predsjednik precijenio svoje kapacitete, dok je Ukrajina EU kupila vrijeme za rekonsolidaciju, za novu izgradnju naoružanja, ali i odbrambenih sistema. - Braneći svoj teritorij i svoje sugrađane nevjerovatnim sposobnostima, znanjima i hrabrošću, Ukrajinci su, vjerovatno, prešli onaj prag stvaranja velike nacije, kakav su Finci prešli odbranom od Staljinove agresije prije II svjetskog rata. Silno je važno, stoga, da se Ukrajina odbrani, a da se Putinov diktatorski sustav počne lomiti upravo na neuspjehu „specijalne operacije” u koju je ruski diktator ušao nadmeno i s nerealnim očekivanjima. Odbrana Ukrajine je u pravom smislu riječi rat za odbranu Europe, evropskih vrijednosti i slobodnog demokratskog poretka, kakav je bio uspostavljen nakon II svjetskog rata – naglašava politički analitičar Davor Gjenero.

Silno je važno, stoga, da se Ukrajina odbrani, a da se Putinov diktatorski sustav počne lomiti upravo na neuspjehu „specijalne operacije”, rekao je

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Odbranom vlastite države Ukrajinci brane i Evropsku uniju

RS nastavlja s pripremama za izgradnju HE Buk Bijela, kršeći odluku Ustavnog suda BiH i Zakon o zabrani raspolaganju državnom imovinom BiH, kojim je propisano da rijeke, šume i šumsko zemljište predstavljaju državnu imovinu. Gradnjom prve, od tri planirane HE, RS pokušava uzurpirati gornji tok Drine, kroz zajednički projekt sa Srbijom, koja bi imala većinsko vlasništvo od 51 posto.Ustavni sud BiH je 16. jula 2021. godine utvrdio spor u vezi s odlukama o koncesijama i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donijela RS, te Komisiji za koncesije BiH naložio da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja. Komisija nikada nije izvršila ovu odluku, a dok se to ne desi, dalji postupak je zaustavljen. Izgradnja na terenu počela je i prije dobijanja potrebnih dozvola, pa su na obalama Drine, nakon polaganja kamena&nbsp;temeljca, u maju 2021., izgrađeni putevi i niklo naselje. Ekološka dozvola za HE Buk Bijela je istekla krajem 2024. godine, u toku je ponovljeni postupak, pa je u Foči održana javna rasprava o nacrtu studije utjecaja na životnu sredinu.<h2>Suprotno zakonu</h2>Rijeka je državna imovina i njome može upravljati samo država BiH, upozorila je tokom diskusije Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru BiH.

- Svaka odluka, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama ovog zakona, ništavan je. O raspolaganju rijekom Drinom može odlučiti isključivo država BiH, a nikako entitet samostalno - pojasnila je Nina Kreševljaković, pravnica u Arhus centru BiH, ali je dobila obrazloženje da javnoj raspravi ne prisustvuju pravnici, a njen istup od dijela prisutnih u sali praćen je i uvredama.

Univerzitetski profesor i redovni član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Nedim Suljić smatra da političari u BiH svjesno “žmire”, kako bi prošli neki zakon ili imenovanje, te da se energetski suverenitet BiH žrtvuje za kratkoročnu stabilnost neke političke koalicije.<h2>Ima li saglasnosti?</h2>- Gornji tok rijeke Drine je unutrašnja voda BiH. Izgradnja hidroelektrana od susjedne države bez međudržavnog ugovora predstavlja direktno zadiranje u teritorijalni integritet i ekonomske resurse države BiH – ističe Suljić.

On očekuje da državne institucije i izabrani političari vlasti u RS i Srbiji trebali pitati imaju li saglasnost PSBiH, na osnovu kojeg međudržavnog ugovora je dozvoljeno Srbiji da investira na gornjem toku Drine, da li je urađena procjena utjecaja na kanjon Tare u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a, kako planiraju osigurati migraciju mladice, endemske vrste ovog područja, koju brana trajno presijeca, koliki je procent dobiti za Foču, a koliki za Srbiju, te da li je urađena adekvatna revizija seizmičke stabilnosti terena, s obzirom na ogromnu težinu vodene mase hidroakumulacije koja može indukovati zemljotrese u trusnom području Gornjeg Podrinja.<h2>Krađa milijardi</h2>Suljić podsjeća na loša iskustva sa Srbijom, koja od raspada SFRJ jednostrano prisvaja energiju proizvedenu u HE Zvornik i Bajina Bašta, na dijelu vodotoka gdje Drina predstavlja međudržavnu granicu. Prema međunarodnom vodnom pravu, vodni potencijal granične rijeke dijeli se 50:50 posto između susjednih država, ali BiH već decenijama ne dobija ništa.- Ne postoji ugovor koji reguliše podjelu energije nakon 1992. godine, što znači da se resurs države BiH koristi besplatno za proizvodnju profita u Srbiji. Dugovanja susjedne Srbije za krađu hidropotencijala BiH su uveliko premašila vrijednost od sedam milijardi KM, što je vrijednost izračunata do 2018., bez dugovanja za potopljeno zemljište u opštinama Zvornik, Srebrenica, Višegrad i Bratunac - ističe akademik Suljić.

Političari u BiH svjesno “žmire”, kako bi prošli neki zakon ili imenovanje, kaže univerzitetski profesor i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

Prijevoznici iz regiona danas očekuju stav Brisela: Ako vijesti ne budu pozitivne, izvjesne nove blokade granica

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Stabilnog je opšteg stanja

"Srpska kuća" izazvala velike polemike: Da li se krši arbitražna odluka ili je "samo" sporan naziv

Ahmed ef. Hadžiefendić, imam džemata Križevići kod Zvornika, za "Avaz": Radost iftara ovdje se dijeli među ljudima

Odbornica SDA u Srebrenici Tifa Efendić za "Avaz": Novi atak na povratnike u RS

Nemoć i porazi

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Na odjelu je hirurgije

Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić za "Avaz": Narod se buni kad nema društvene pravde

Premijer BPK Goražde Senad Čeljo uputio hitan zahtjev Vladi FBiH: Uključite se u procjenu posljedica izgradnje HE Buk Bijela

Igor Crnadak za "Avaz": Dodiku salijevali stravu nakon poruke SAD

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Opšte stanje je stabilno

Muriz Spahić za "Avaz" o izgradnji HE Buk Bijela: Goražde ostaje između nakovnja i dva čekića

Komemoracija povodom smrti Smaje Baščelije: Smirenost i odmjerenost prvog poslijeratnog načelnika predstavljali sigurnost za cijeli grad

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Odbranom vlastite države Ukrajinci brane i Evropsku uniju

Niko ne zaustavlja gradnju mimo odluke Ustavnog suda BiH: Žrtvovana Drina i energetski suverentitet BiH

Kako može propadati profitabilna industrija: Potražnja oružja raste, a u Hadžićima nema plaća

Prijevoznici iz regiona danas očekuju stav Brisela: Ako vijesti ne budu pozitivne, izvjesne nove blokade granica

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Stabilnog je opšteg stanja

"Srpska kuća" izazvala velike polemike: Da li se krši arbitražna odluka ili je "samo" sporan naziv

Ahmed ef. Hadžiefendić, imam džemata Križevići kod Zvornika, za "Avaz": Radost iftara ovdje se dijeli među ljudima

Odbornica SDA u Srebrenici Tifa Efendić za "Avaz": Novi atak na povratnike u RS

Nemoć i porazi

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Na odjelu je hirurgije

Muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić za "Avaz": Narod se buni kad nema društvene pravde

Premijer BPK Goražde Senad Čeljo uputio hitan zahtjev Vladi FBiH: Uključite se u procjenu posljedica izgradnje HE Buk Bijela

Igor Crnadak za "Avaz": Dodiku salijevali stravu nakon poruke SAD

Gavrankapetanović o djevojci povrijeđenoj u nesreći: Opšte stanje je stabilno

Muriz Spahić za "Avaz" o izgradnji HE Buk Bijela: Goražde ostaje između nakovnja i dva čekića

Komemoracija povodom smrti Smaje Baščelije: Smirenost i odmjerenost prvog poslijeratnog načelnika predstavljali sigurnost za cijeli grad

Politički analitičar Davor Gjenero za "Avaz": Odbranom vlastite države Ukrajinci brane i Evropsku uniju

Niko ne zaustavlja gradnju mimo odluke Ustavnog suda BiH: Žrtvovana Drina i energetski suverentitet BiH