Udruženje Mreža policijskih službenika u BiH uputilo je inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH, Klubovima svih poslanika oba doma, članovima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost, te Ministarstvima odbrane i sigurnosti BiH, kojom predlaže uspostavljanje državnog programa prelaska profesionalnih vojnika Oružanih snaga BiH u policijske agencije. Prema riječima predsjednika Udruženja Edina Kahrimanovića, inicijativa je pokrenuta u cilju rješavanja problema dugotrajnog deficita kadrova u policijskim agencijama.- U prethodnom periodu uočeno je da se BiH suočava s dvostrukim strateškim izazovom - nedostatkom kadrova u policijskim agencijama, posebno u činu policajac, čime je ugrožena puna operativnost i sigurnost građana, te prestankom radnog odnosa profesionalnim vojnicima u OSBiH nakon navršenih 40 godina života, čime se veliki broj obučenih lica prepušta tržištu rada bez adekvatnog rješenja statusa. Zato predlažemo sistemsko rješenje, koje istovremeno popunjava deficit u policiji i rješava egzistencijalni status profesionalnih vojnika, koristeći njihovo iskustvo i obuku – kazao nam je Kahrimanović.Iz Mreže upozoravaju da su policijske akademije limitirane u kapacitetima, dok sindikati i menadžmenti policijskih organa ukazuju da nedostatak kadra direktno opterećuje operativne policijske službenike kroz prekovremeni rad i smanjenu efikasnost, što direktno utiče na javnu sigurnost, borbu protiv organiziranog kriminala, ilegalnih migracija, operativnost policijskih organa, ali i međunarodne obaveze države.- Istovremeno, stotine profesionalnih vojnika godišnje napuštaju OS BiH bez adekvatne tranzicije u druge službe, što predstavlja značajan gubitak resursa države. Preusmjeravanje već obučenog vojnog kadra omogućavalo bi brže uvođenje službenika u operativni rad kroz skraćenu prekvalifikaciju – pojašnjava Kahrimanović.Napominje da praksa brojnih evropskih i NATO zemalja pokazuje da je ovo uspješan model kadrovskog upravljanja, te da su u BiH potrebne izmjene zakona i propisa na svim nivoima.

U prethodnom periodu uočeno je da se BiH suočava s dvostrukim strateškim izazovom, kazao je Kahrimanović

Kahrimanović: Inicijativa pokrenuta zbog deficita kadrova

Inicijativa Mreže policijskih službenika u BiH: Vojnicima OS BiH omogućiti prelazak u policijske agencije

Nakon sastanka poljoprivrednika u Vogošći i zahtjeva da budu primljeni na razgovor ili će u ponedjeljak sami doći pred zgradu Vlade FBiH, federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić sastao se jučer s predstavnicima udruženja poljoprivrednika. Prema riječima predsjednika poljoprivrednih proizvođača u FBiH Admira Kahrimana, sastanak je trajao skoro dva i po sata.<h2>Postupanje ministra </h2>- Nismo iznašli rješenje, jer ministar je, svojim tumačenjem, tvrdio da pravilnik o podsticajima ne primjenjuje retroaktivno. Imali smo pravno “naguravanje” dva i po sata, što nas je iscrpilo. Rekao je da će se posavjetovati u naredna 2-3 dana sa svojim pravnim službama, a mi ćemo, kao udruženje, nastaviti sa svojim aktivnostima. Između ostalog, uputit ćemo dopis i Ministarstvu pravde, da imamo i njihovo mišljenje o postupanju ministra, a vjerovatno ćemo zatražiti i inspekcijski nadzor nad ovim predmetom – kazao je Kahriman za “Avaz”

Sastanak s ministrom poljoprivrednici traže od sredine novembra, kada su održali sastanak u Odžaku, s kojeg su zatražili ukidanje obaveze posjedovanja fiskalnog računa kao uvjeta za ostvarivanje prava na podsticaje. Poljoprivrednici zahtijevaju da se pravilnici o novčanim podrškama donose najkasnije do 30. septembra za narednu godinu i da se u njihovu izradu uključe predstavnici poljoprivrednih udruženja, a zatražena je i redovna, transparentna i pravovremena isplata podsticaja.<h2>Ispunjen uvjet</h2>Jedna od primjedbi odnosi se na retroaktivnu primjenu novog pravilnika o podsticajima, jer proizvođači ne pristaju na, kako tvrde, njegovu retroaktivnu primjenu. Nakon što je ispunjen uvjet da budu primljeni na razgovor, poljoprivrednici su odustali od dolaska u Vladu FBiH u ponedjeljak, ali od blokada saobraćajnica ne odustaju.<h2>Mi smo u pravu</h2>- Naša zadnja opcija su protesti i mi smo ih spremni organizovati. Uzimajući u obzir da je decembar mjesec praznika, gledamo da do toga ne dođe, ali se nećemo libiti, jer znamo da smo u pravu. Ovo je postalo nekakvo nadmudrivanje između ministra i farmera. Nadamo se da će se ministar u konsultacijama uvjeriti u vjerodostojnost naših tvrdnji i da ćemo izbjeći sve moguće probleme – ističe Kahriman.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Nismo iznašli rješenje, jer ministar je, svojim tumačenjem, tvrdio da pravilnik o podsticajima ne primjenjuje retroaktivno, kaže Kahriman

Sa sastanaka ministra Hrnjića s poljoprivrednicima

Nakon ultimatuma, ministar Hrnjić se sastao s poljoprivrednicima: Sastanak trajao dva i po sata, rješenja nema

Otvaranje graničnog prijelaza Bosanska Gradiška dovedeno je u pitanje nakon što član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić na elektronskoj sjednici nije podržao Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji UIO. Na taj način nisu stvoreni uvjeti za raspoređivanje radnika na novoizgrađeni prijelaz, pa je i svečanost otvaranja ovog objekta i brze ceste Bosanska Gradiška – Novi Varoš, planirana za 11. decembar, dovedena u pitanje. Nakon ovakvog ishoda sjednice oštro je reagirao ministar finansija BiH Srđan Amidžić, koji je FBiH optužio da ne želi otvaranje novog prijelaza, te najavio da će pozvati prijevoznike “da idemo pred Vladu FBiH”.- Vidio sam tu galamu oko te odluke i po mom sudu to je manipulacija ministra Amidžića, sračunata da ispravi njegove greške. Naime, o otvaranju graničnog prijelaza ne znam ništa, to je pitanje za one koji su to organizirali. Čak nisam znao ni da je gotov. Nije to stvar o kojoj smo zadnjih mjeseci uopće imali ikakve odluke, ta tema mi nije bila relevantna, niti sam se na osnovu nje odlučivao. Ministar je mimo poslovnika stavio pravilnik na elektronsku sjednicu, na kojoj se može usvajati samo po principu – uzmi ili ostavi. Pravilnici su iznimno važna materija za funkcioniranje UIO BIH i ne mogu se donositi na taj način. A onaj ko je organizirao otvaranje i definirao datum, a da nije završio sve pripreme – a očito nije - to je njegov problem. Nisam znao ni da im je trebao pravilnik, to sam saznao tek kad se galama digla – kazao je za “Avaz” član Upravnog odbora UIO BIH Zijad Krnjić.Dodaje da je pravilnik mogao biti usvojen mnogo ranije, ali da Upravni odbor, iako je na to obavezan, tri zadnja mjeseca nije ni imao sjednice. Poziv Amidžića da prijevoznici dođu pred Vladu FBiH Krnjić smatra smiješnim.

Amidžić tvrdi: Vlada FBiH blokira otvaranje novog graničnog prijelaza, napravit ćemo pritisak  

- Njegove optužbe na račun Vlade FBiH također su drska manipulacija, utemeljena na njihovom narativu da su sve institucije međuentitetske. On nameće narativ da je UIO BiH stvar dogovora entiteta, što nije ni zakonski tačno, jer je to državna institucija. Tu Vlada FBiH ni sad, ni ranije, nikad nije pogriješila. Uopće se ne ponaša na način na kakav bi on htio, da se miješa u rad državne institucije. Tu se ministar Toni Kraljević ponaša u najboljem interesu Uprave, a najbolji interes Uprave je i interes države BiH. Zato su Amidžićeve optužbe drske i lažne, ali se uklapaju u narativ da su državne institucije u stvari međuentitetske, što naravno nije tačno – dodaje Krnjić.On demantira bilo kakvu vezu njegove odluke s praksom koja traje već duže vrijeme, da RS sa jedinstvenog računa dobija više sredstava nego što joj realno pripada, dok istovremeno odbija donošenje odluke o izmjeni koeficijenata za raspodjelu prihoda.- Nisam siguran imaju li neku taktiku, ali mjesecima ne zasjedamo, a koeficijente ne mijenjamo od septembra 2023. godine. Po zvaničnim dokumentima Uprave, a ne po mojoj procjeni, do 30. juna je trebalo s jedinstvenog računa, na teret RS, FBiH je trebalo vratiti par hiljada manje od 100 miliona KM. Njemu je to sasvim normalno i koristi poziciju predsjedavajućeg da to odbije. Sve je to vrlo prepoznatljiv način – otmi, uzmi i ne drži se propisa. Koeficijente bismo trebali usklađivati svaka tri mjeseca, ali tri od pet članova iz RS odbijaju donijeti odluku. Već dvije godine je tako i zato je dug narastao na 100 miliona. I onda ova galama koja im valjda treba. Mene to ne zanima. Ja se ponašam u skladu s normativnim aktima. Za mene je UIO državna institucija i odlučujem na način koji je najbolji za Upravu i za državu – ističe Krnjić.Kaže da će granični prijelaz Bosanska Gradiška, nakon 20 godina čekanja i šest godina izgradnje, biti otvoren, ali da će pravilnik biti usvojen u skladu s propisima. Vjerovatno već u ponedjeljak, za kada je državni ministar zakazao redovnu sjednicu Upravnog odbora UIO BiH u Sarajevu.

Nisam siguran imaju li neku taktiku, ali mjesecima ne zasjedamo, a koeficijente ne mijenjamo od septembra 2023. godine

Krnjić za "Avaz": Amidžićeve optužbe drska manipulacija, UIO BiH nije stvar dogovora entiteta, već državna institucija

U vremenu dubokih društvenih lomova, sve izraženije apatije građana i bučnih etiketa koje se lijepe glavnom gradu BiH, sarajevski muftija i predsjednik Skupštine Međureligijskog vijeća BiH, prof. dr. Nedžad ef. Grabus, u intervjuu za „Avaz“ otvoreno analizira naše slabe tačke, odgovornost političkih elita, snagu međureligijskog dijaloga... Ocjenjuje, također, zašto BiH može napredovati tek kad se ponovo okrene istini, radu, povjerenju i vlastitim moralnim temeljima.<h2>Orijentacija ka EU</h2>Uprkos navodnoj opredijeljenosti političkih aktera za članstvo u EU i ovih dana svjedočimo blokadama na evropskom putu BiH. Kako to komentirate?- Ne postoji raj na zemlji. Nijedan prostor ne osigurava lagodan život. Mi smo geopolitički prostor Evrope. Naša pozicija je unutar Evrope. Puno našeg svijeta iz BiH živi tamo, značajan izvor sredstava se u BiH transferira iz tog dijela svijeta. Ako pogledate i robu razmjenu, mogućnost razvoja, to nas obavezuje da vodimo računa o tome. Da li ćemo za godinu ili 10 biti tamo, možda je važno sa stanovišta pojedinca, ali sa stanovišta države najvažnije je da imamo orijentaciju. Da znamo da je važno da se unutar našeg sistema smanjuje korupcija, razvijaju kompetentnosti i koncept poštivanja prava, da se svi ti elementi koji destruiraju i zaustavljaju razvoj svode na minimum. U tom smislu moramo raditi svoj zadatak. Je li nama stalo da budemo dio tog jednog razvijenog svijeta ili ne?! Ovdje je važno ući u neku vrstu kluba koji se zove EU. Poslije toga će također biti puno problema, ali bit će puno lakše rješavati te probleme.Danima traju polemike da li se Sarajevo zaista pretvara u “bošnjačko-muslimanski grad s panislamskim prizvukom”.- Uloga Sarajeva je značajno promijenjena. Agresija, okruženje, novi procesi, Sarajevo kao glavni grad koji ima ulogu kao što imaju i drugi glavni gradovi bivših jugoslavenskih republika. Dolazak međunarodnog faktora, pogled na Sarajevo iznutra, iz regije i izvana. U tom kontekstu naravno da Sarajevo ima svoje prijatelje, ali ima i dušmane. Možda bi bilo dobro više razgovarati s prijateljima. Kako to kaže jedna sufijska izreka – čovjeku je malo 1.000 prijatelja, a puno mu je jedan neprijatelj. U ovakvim okolnostima, kada se pojave neki tekstovi, koji nisu utemeljeni na nekom empirijskom istraživanju, više su to određeni dojmovi ili percepcija gledanja na određeni prostor, nama trebaju odgovori koji će biti utemeljeni na činjenicama. Svjesni smo da će neki ljudi reagirati i na samu pomisao da se nešto loše ovdje može događati, ali to nas više obavezuje da vodimo ozbiljniju i unutrašnju, i raspravu s prijateljima u svijetu kako Sarajevo, kao ranjeni grad, ostaje simbol mira i suživota, uprkos različitim problemima kroz koje je prošlo.Kako u ovakvim okolnostima, uopće napredovati?- Pročitao sam da su u Švicarskoj u 2024. godini ljudi uložili više od 500 miliona sati u volonterski rad. Ljude moramo motivirati da se angažiraju kroz različita udruženja, kulturne i obrazovne djelatnosti, čitanje, rad. Ako postoji praznina uma, ne promišljamo o onome što se dešava u našem okruženju, a ako se tome doda i praznina srca – da imamo formalne obrede bez suštinske vjere, dođemo u situaciju da smo spremni sve relativizirati i pretvarati u dnevnopolitičke rasprave. Postoje vrijednosti koje su iznad svih nas pojedinačno i iznad naših kolektiviteta. Taj pokušaj da im se vratimo u BiH mora biti koordiniran između vjerskih zajednica, obrazovnog sektora, političkih faktora. Ovdje niko ne može pojedinačno uspjeti. Ima sjajnih pojedinaca i projekata, ali je važno da se pokuša napraviti koordinirani pristup u promjeni našeg narativa. Dakako da je to utemeljeno na etičkim vrijednostima i na vrijednostima ahlaka, našeg morala, islamskog razumijevanja svijeta. Da se vraćamo vrijednostima koje su imali naši djedovi i nane. Nisu puno govorili, ali nisu lagali. Kao što je Muhammed, a.s., rekao – vjernik može učiniti grijeh, ali ne laže. Ako se u javni prostor pokuša vratiti povjerenje u autoritete koji govore o određenim vrijednostima, možda će se malo i stanje poboljšavati.Građani i ne vjeruju da su promjene moguće.- Postoji vrlo snažna poruka koju zasnivamo na pogledu Časnoga Kur'ana, u kojoj Allah, dž.š., kaže: „Ne gubite nadu u Allahovu milost“. Ako insan ima šansu da bude spašen do zadnjeg nefesa, do zadnjeg izdisaja, da posvjedoči vjeru u Gospodara svjetova, tako je isto potrebna promjena pogleda na svijet. Nama naše životne situacije, naše obaveze pojedinačne, niko neće završiti ako ih mi ne završimo. Promjena počinje kada čovjek počne izvršavati svoje obaveze. Postoji puno stvari koje ne možemo promijeniti, ali možemo promijeniti svijest o tome da nam rijeke, bašče, ulice, javni prostori mogu biti čisti. Ono što imamo trebamo sačuvati za budućnost. Prostor na kojem živimo trenutno je naš, ali nas neće biti za 10 ili 50 godina.&nbsp;<h2>Vjerski identitet</h2>U društvu u kojem svjedočimo da se religija često svodi na formalnost i ritual, ko u BiH mogu biti autentični čuvari duhovnosti?- To su oni ljudi koji razumiju vlastitu tradiciju, kao konstituirajući, onu koja je kontinuirajuća, koja će ih odvesti naprijed generacijama koje dolaze. Autentični čuvari duhovnosti u BiH su ljudi koji svojom religioznošću svjedoče istinu o transcendentnom, koji to praktično primjenjuju i koji nikome ne smetaju u prakticiranju vlastitoga vjerovanja. Koji svoj vjerski identitet ne pokušavaju upotrijebiti ili zloupotrijebiti za bilo koju vrstu društvenog napredovanja, nego su svjesni da biti autentični vjernik u savremenom, pluralnom, demokratskom društvu, kakvo je BiH, znači voljeti ono što je vječna istina i truditi se da ta istina bude dio života čovjeka koji vjeruje.<h2>Različiti pogledi</h2>Kako vidite ulogu MRV-a u BiH?&nbsp;- Međureligijsko vijeće u BiH je mjesto dijaloga i povezuje sve unutrašnje specifičnosti ove zemlje. Dijalog je moralna obaveza. MRV ne djeluje kao neki nadvjerski organ, već kao tijelo koje je svjesno svih različitosti, ali i potencijala koji BiH ima kao savremena država koja se razvija. Država u kojoj bi trebala biti poštivana ljudska i vjerska prava, vladavina prava i pitanje međuljudskih odnosa. Mislim da je minimum koji razvijamo unutar MRV važan, da najprije mi reagiramo na govor mržnje, na ono što destruira međuljudske odnose, da motiviramo ljude i afirmiramo kulturu prihvatanja različitih pogleda, načina života, svjedočenja vjere, jer BiH je to imala i ranije samo što su bili različiti sistemi – kaže Grabus.POKUŠAJ da se vratimo vrijednostima mora biti koordiniran između vjerskih zajednica, obrazovnog sektora, političkih faktora

Sarajevo ostaje simbol mira i suživota, uprkos različitim problemima

Sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus za "Avaz": Vratiti povjerenje u autoritete

Rezerve pitke vode u Evropi naglo se smanjuju pod utjecajem klimatskih promjena, ali i povećane potrošnje za potrebe vodosnabdijevanja stanovništva i poljoprivrede. Alarmantni podaci, vezani za oblasti južne i centralne Evrope, rezultat su istraživanja naučnika s University College London (UCL). Analizirani su satelitski snimci od 2002. do 2024. godine.<h2>Veliki problem</h2>Prema riječima akademika Muriza Spahića, bh. eksperta u oblastima hidrologije i geografije, BiH spada među pet do 10 najbogatijih zemalja Evrope. Problem je što su vode neravnomjerno raspoređene i uglavnom vezane za slivove Save i Jadranskog mora.

- U vrijeme klimatskih promjena godišnje prosječne temperature rapidno rastu. Više puta sam u posljednje tri decenije upozoravao da će hrane biti, ali da vode neće biti. Hrana se može proizvesti s različitim hemijskim preparatima, agrotehničkim i drugim mjerama, ali voda ne može. Zato ćemo u narednom periodu imati problem s pitkim vodama – kaže Spahić.<h2>&nbsp;Izvorske vode</h2>Upozoravao je nadležne institucije da se glavni izvori pitke vode nalaze na većim nadmorskim visinama.- U FBiH ih ima oko 120 i one proizvedu svega 2,1 posto potrebnih količina električne energije. Gubici su ogromni, a korist mala. Izvorske vode smatramo najčistijima, ali smo svjedoci da se u Gornjim Horizontima vrši prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice. U posljednje vrijeme govorimo i o hidroelektrani Ulog, jer Neretva je u svom gornjem toku potpuno čista i mogla bi se, uz male tretmane, upotrebljavati za flaširanje, ali i to smo uništili – ističe Spahić.<h2>Profesor Ballian: Mi smo već žedni</h2>Profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian kaže da pojedini gradovi u BiH već uvode redukcije u vodosnabdijevanju.

- Mi smo već žedni. Pregradili smo rijeke, poremetili podzemne tokove, siječemo i krčimo šume za solarne elektrane i rudnike. Čim nemate šumu, nemate ni vode, jer veliko stablo bukve stvori približno 800 litara vode i čuva je u tlu. Nažalost, oni koji bi trebali ne vode računa o tome. Fekalije, industrijski i komunalni otpad ide u rijeke, a kad prođete pored velikih rijeka, nakon velikih voda, onda vidite “zastave” od plastičnih kesa – ističe Ballian.

U vrijeme klimatskih promjena godišnje prosječne temperature rapidno rastu, kaže Spahić 

Vode neravnomjerno raspoređene i uglavnom vezane za slivove Save i Jadranskog mora

Rezultati istraživanja rezervi pitke vode u Evropi: "Hrane će biti, ali vode neće"

Evropska komisija dala je pozitivnu ocjenu za Reformsku agendu BiH, koju je Vijeće ministara u Brisel dostavilo 30. septembra. Na taj način se i našoj zemlji, kao posljednjoj u regionu, omogućava pristup sredstvima iz Plana rasta EU za zapadni Balkan, u kojem je 976,6 miliona eura rezervirano za BiH.<h2>Navedeni sporazumi </h2>- Komisija je zaključila da Reformska agenda, dostavljena 30. septembra 2025. godine, ispunjava ciljeve Uredbe o Instrumentu za rast. Agenda definira prioritetne reforme za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje razvoja privatnog sektora, zadržavanje talenata, te jačanje temeljnih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratificira Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava Bosni i Hercegovini, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon što navedeni sporazumi stupe na snagu i nakon što se ispune svi uslovi – saopćeno je iz Delegacije EU u BIH.

Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja mapu puta za približavanje ekonomija zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Obuhvata šest milijardi eura za investicije u region, na principu investicija i reformi.Također osigurava pripremu za pristupanje jedinstvenom tržištu, što će omogućiti građanima zapadnog Balkana da ostvare određene rane pogodnosti evropskih integracija.<h2>Šest partnera</h2>Iz Delegacije EU su precizirali da će isplata sredstava biti uvjetovana uspješnom provedbom Reformske agende, koja obuhvata reforme u temeljnim oblastima, kao i socioekonomske reforme, kroz saradnju s Evropskom komisijom.- S ovim odobrenjem, svih šest partnera sa zapadnog Balkana sada imaju usvojene reformske agende i mogu ostvarivati pogodnosti iz okvira Instrumenta dok napreduju na svom evropskom putu - naveli su iz Delegacije EU.Na taj način se i našoj zemlji, kao posljednjoj u regionu, omogućava pristup sredstvima iz Plana rasta EU za zapadni Balkan, u kojem je 976,6 miliona eura rezervirano za BiH

Komisija je zaključila da Reformska agenda, dostavljena 30. septembra 2025. godine, ispunjava ciljeve Uredbe o Instrumentu za rast, saopćeno je iz Delegacije EU

Za isplatu 1. tranše iz Plana rasta potrebno ratificiranje sporazuma

Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto za ponedjeljak je zakazala novu sjednicu na čijem su dnevnom redu odluka o osnivanju Ureda glavnog pregovarača BiH s EU, nacrt zakona o VSTV-u i nacrt izmjena i dopuna zakona o Sudu BiH. Novi pokušaj uslijedio je nakon što na prethodnoj sjednici ministri iz SNSD-a nisu željeli glasati za ponuđeni dnevni red.- Što se tiče sjednice zakazane za ponedjeljak, ovo nije samo tehnički problem – to je test političke volje i blokade štete svim građanima, jer veći broj građana podržava članstvo u EU, a većina građana smatra da članstvo donosi više benefita nego štete. Emigracija i korupcija rastu upravo zbog stagnacije. Dejtonski sporazum ostaje alibi za blokade, a ne za napredak. U posljednjem Izvještaju o napretku ukazano je na kašnjenja, ali nažalost zbog primjene mehanizama konsocijacijske demokratije u radikalnoj izvedbi, moguće je nedolascima na sjednice, glasanjem protiv predloženog dnevnog reda ... i dalje raditi protiv interesa evropskih integracija – kazao je za “Avaz” profesor ustavnog prava Davor Trlin.

Trojka traži hitnu reakciju: Vijeće ministara da usvoji verziju Zakona o VSTV-u koju podržava EU

On smatra da sjednica u ponedjeljak nije posljednja prilika, već još jedna repriza već viđene prakse u ciklusu destruktivnog ponavljanja.- Poput onih iz 2018., kada smo kasnili s odgovorima na pitanja Komisije ili 2022., kada je kandidatura visjela o koncu zbog etničkih podjela. Ustav BiH (član III/1.a) stavlja vanjsku politiku u isključivu nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, ali etnokratske i entitetske blokade pretvaraju Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara BiH u paraliziranog pacijenta. Svaka kriza, kao sadašnja oko imovine i sudstva, liječi se simptomatski, ali bez rješavanja korijena – nedostatka političke volje za reformama koje jačaju suverenitet države – ističe Trlin.Pojašnjava da je to “prljava tajna” Dejtonskog nasljeđa, sporazuma koji je osigurao mir, ali stvorio sistem gdje vetoi i bojkoti postaju valuta moći. Zato predstojeću sjednicu ne smatra posljednjom prilikom, već pragmatičnom realnošću, gdje EU nastavlja s podrškom, ali sa sve manje strpljenja, što je podsjetnik da smo kandidat samo na papiru ako ne ostvarimo napredak. Trlin je komentirao i poruke ambasadora PIC-a, koji su pozvali političare u BiH da sprovedu reforme koje će jačati suverenitet države.

Stranci žele da se riješi pitanje državne imovine

- Peace Implementation Council (PIC), kao nadzorno tijelo Dejtonskog sporazuma, redovno šalje poruke liderima Bosne i Hercegovine da nastave evropski put i provedu reforme koje jačaju suverenitet – to je esencija njihovih komunikéa, uključujući one iz 2025. godine. U trenutku krize, gdje RS aktivno dovodi u pitanje autoritet Ustavnog suda i Visokog predstavnika, ove poruke su primjerene po tonu - diplomatske, fokusirane na dijalog i pomirenje, bez eskalacije, ali nedovoljne po jačini ako ostanu samo na nivou apela. Ustavno pravo zahtijeva konkretne mehanizme. PIC bi trebao aktivnije koristiti svoje ovlasti preko Visokog predstavnika, poput nametanja mjera, kao što je Šmit učinio u julu 2025., i uskladiti se s EU-om za sankcije protiv onih koji blokiraju, na primjer Dodikove saveznike. Bez toga, poruke postaju ritual – sjećamo se Bonskog sastanka 1997. gdje su ovlasti PIC-a proširene upravo za takve krize. Dakle, poruke su primjerene za očuvanje mira, ali za napredak trebaju “mrkva i štap” - veća finansijska podrška za reforme i jasne posljedice za blokade. Inače, riskiramo da se BiH vrati u "non-proces" integracija, kako ga opisuje Evropska komisija – ističe Trlin.Državna imovina ponovo se vraća na dnevni red, a naš sagovornik smatra da se radi o ustavnom pitanju koje otkriva sistemski problem.- U RS se uporno odbija bilo kakvo knjiženje imovine na državu BiH, dok Federacija to već godinama radi, čime se krši ustavni princip normativne hijerarhije i kontinuiteta državne vlasti. Iako Ustavni sud BiH jasno kaže da je isključiva nadležnost Parlamentarne skupštine da zakonom razgraniči vlasništvo, pravo korištenja i uživanje plodova, uz primjenu kriterija proporcionalnosti i efikasnog vršenja nadležnosti entiteta, političke elite – posebno u RS-u – koriste ovo pitanje kao polugu za eskalaciju krize umjesto za rješenje. Zbog toga smatram da domaći akteri sami neće donijeti zakon u dogledno vrijeme, te da je realno očekivati od Visokog predstavnika da ostane aktivan i da se vlasništvo nad imovinom riješi što prije, jer bez toga nema ni vladavine prava, ni funkcionalnog ustavnog poretka BiH – kaže profesor Davor Trlin.

Što se tiče sjednice zakazane za ponedjeljak, ovo nije samo tehnički problem – to je test političke volje i blokade štete svim građanima, kazao je

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Za napredak BiH na evropskom putu potrebni su mrkva i štap

Najlaški dio posla je iza nas, slijedi onaj mnogo teži – provedba reformi sadržanih u Reformskoj agendi BiH, koju je Brisel danas zvanično odobrio, kazao je za “Avaz” Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.S druge strane, uvjeti za zvanično otvaranje pregovora o članstvu – usvajanje odluke o osnivanju Ureda glavnog pregovorača BiH i nacrta zakona o VSTV-u BiH i Sudu BiH, čekaju sjednicu Vijeća ministara u ponedjeljak. Još nema zvaničnih informacija hoće li ministri iz SNSD-a glasati za, nakon što na prethodnoj, otkazanoj sjednici nisu podržali ni dnevni red s ovim tačkama.

Evropska komisija usvojila Reformsku agendu

Iz EU zvanično potvrdili: Odobrena Reformska agenda za BiH

- BiH se od oktobra 2021. godine, kada je Glavni odbor SNSD-a, pod vodstvom Milorada Dodika, na Palama usvojio plan u sedam koraka, koji je uključivao de facto isključenje RS i Srba iz svih institucija na državnom nivou i koji je kao sedmi korak uključivao i potencijalno korištenje sile, nalazi u jednoj akutnoj fazi vodstva RS i Dodika na unilateralan, vanustavan i nasilan način promijeni ustavni i institucionalni okvir države. Od tada su međunarodna zajednica i EU, pokušavale na neki način da svima u BiH ponudi alternativni put, kroz uređen, detaljan, na EU standardima baziran proces pregovora o članstvu u EU. Da adresiraju ne samo dugogodišnje nedostatke u vladavini prava i upravljanju institucijama u BIH, već i da zemlju pripremi za članstvo u EU, te da definira neka od velikih političkih pitanja koja zemlju more duže od 10 godina. Od uloge međunarodne supervizije i njenih instrumenata u BiH do reforme Ustavnog suda i provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava – kaže Ćerimagić.Dodaje da smo nakon presuda Dodiku došli do kulminacije i pred bh. političarima sada je sve prihvatljivija ponuda da se kroz proces pregovora riješe dugogodišnji problemi BIH. Međutim, da bi pregovori počeli, potrebni su zakoni i odluke o kojima će se Vijeće ministara izjasniti u ponedjeljak, a koji moraju biti usklađeni sa standardima EU.- U tom smislu, BiH se zaista nalazi na historijskoj prekretnici kada njene političke elite mogu donijeti odluku da kroz brzi proces odlučivanja, koji će uključivati zakone i odluke usklađene s preporukama EU institucija, otvore put tehničkoj pripremi zahtjevnih i izazovnih pregovora o članstvu u EU. Ili će odbiti tu ponudu i ući u naredni period i izbore sa repom te akutne faze koja traje već četiri godine – ističe Ćerimagić.

Najlaški dio posla je iza nas, slijedi onaj mnogo teži, kazao je

Viši analitičar ESI-a iz Berlina Adnan Ćerimagić za "Avaz": BiH se nalazi na historijskoj prekretnici

Ako do sutra ne budu pozvani na razgovor s premijerom, poljoprivrednici iz FBiH za ponedjeljak u podne najavljuju dolazak pred zgradu Federalne vlade u Sarajevo.&nbsp;Poruka je to sa skupa gotovo 150 poljoprivrednih proizvođača i predstavnika nekoliko udruženja poljoprivrednika, koji je održan u Vogošći.<h2>Naredni korak </h2>Identičan zahtjev upućen je i sa sastanka u Odžaku, koji je održan sredinom novembra. Poljoprivrednici su tada zatražili ukidanje obaveze posjedovanja fiskalnog računa kao uvjeta za ostvarivanje prava na podsticaje, da se pravilnici o novčanim podrškama donose najkasnije do 30. septembra za narednu godinu i da se u njegovu izradu uključe predstavnici poljoprivrednih udruženja, a zatražena je i redovna, transparentna i pravovremena isplata podsticaja. Jedna od primjedbi odnosi se na retroaktivnu primjenu novog pravilnika na kapitalne investicije, uz zahtjev da se podsticaji po tom osnovu obračunavaju u skladu s pravilnikom koji je bio na snazi u momentu dostavljanja aplikacije.Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Admir Kahriman kaže da je pred Vladu FBiH planiran dolazak predstavnika poljoprivrednika, dok se kao naredni korak planira blokada saobraćajnica i granica.

- Hoćemo da građanima pokažemo da nas ne doživljavaju kao farmere, a onda će građani shvatiti zašto mi blokiramo saobraćajnice. Želimo razgovarati i tražimo samo ono što nas sljeduje po zakonu – pojašnjava Kahriman.<h2>230 miliona KM</h2>Prema informacijama koje imaju, u nacrtu budžeta za narednu godinu za poljoprivredu je planiran 201 milion KM, što nije u skladu sa zakonom. Poljoprivrednici traže najmanje 230 miliona KM.- Zakonom je predviđeno od tri do šest posto i mi tražimo 4,5 posto. Međutim, mi možemo tražiti, ali iskreno, dosadašnjim postupanjem pojedinih farmera ili predstavnika poljoprivrednika na terenu, doveli smo se u ovakvu situaciju – dodaje Kahriman.

Hoćemo da građanima pokažemo da nas ne doživljavaju kao farmere, a onda će građani shvatiti zašto mi blokiramo saobraćajnice, kaže Kahriman

Poljoprivrednici nemaju drugog načina nego da radikalnim mjerama izbore svoja prava

Poljoprivrednici traže razgovor s premijerom: Blokirat ćemo ceste!

Pokušaj administracije SAD da odnose u BiH relaksira ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima - nije uspio, kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić, komentirajući bezuspješan pokušaj održavanja sjednice Vijeća ministara BiH i ispunjavanja uvjeta Brisela za nastavak evropskog puta naše zemlje. Podsjetimo, održavanje sjednice spriječili su ministri iz SNSD-a koji nisu glasali za predloženi dnevni red.<h2>Nema koristi </h2>- Čim su sankcije ukinute ponovo imamo isto destruktivno ponašanje SNSD-a, i to je ključni problem. Vidjeli smo da je na sastanku s ambasadorima PIC-a pokušano ukazati na te kratke rokove, ali bojim se da vremena nema i da se ništa spektakularno ne može desiti – kaže Fejzić.

Ništa od evropskih zakona: SNSD srušio dnevni red

Dodaje da se SNSD već duže vrijeme ponaša kao antisistemska i antievropska stranka, što je građane cijele BiH dovela u neizglednu poziciju. Fejzić podsjeća da se radi o uvjetima za nastavak evropskih integracija, što je jedno od najvažnijih pitanja u poslijeratnoj BiH.

- Možemo misliti šta bi se tek desilo kada bi glavni pregovarač bio iz SNSD-a. Čitav proces bio bi zarobljen, demontiran, tunelovan, jer cilj i jeste da se on što više odugovlači. U pitanju je politička igra od koje niko, pa ni SNSD, nema koristi. Pitanje je može li uopće takva stranka biti u koalicionoj vladi i može li se s takvim partnerima išta ozbiljno raditi – ističe Fejzić.

Sjednica Vijeća ministara BiH ponovo je zakazana za ponedjeljak, jer ako do 18. decembra BiH ne imenuje glavnog pregovarača i ne usvoji nacrte zakona o VSTV-u i Sudu BiH, van evropskog voza ostaje do 2028. godine. Fejzić smatra da PIC može uraditi puno, posebno u sinergiji s OHR-om.<h2>Bolji ambijent</h2>- Trebaju nam njihovo jedinstvo i podrška. Članice PIC-a su važne države u globalnoj politici, ali znamo da ni tu sve ne štima. Oni imaju i neku vrstu nadležnosti da, zajedno s visokim predstavnikom, otkoče politički proces kada se nađemo u ovakvim blokadama. Njihova poruka je korisna, ali to ne umanjuje našu tugu i nezadovoljstvo. Svrha vlasti nije da blokira političke procese, već da donosi zakone i stvara bolji ambijent – naglašava profesor Fejzić.<h2>Destabilizacija na Balkanu</h2>Fokus EU je trenutno već na Ukrajini, a pojedini analitičari najavljuju da bi se, nakon potpisivanja mira s Rusijom, nestabilnost mogla preseliti na zapadni Balkan.- Fokus svih značajnih euroatlantskih država već je na Ukrajini. O tome govori i vojna podrška u njenom odbrambenom ratu. Nadamo se miru, a fokus će ostati na Ukrajini, jer slijedi mukotrpan proces reintegracije i obnove države. Destabilizacija na Balkanu je pitanje „velikih igrača“. Dok dogovaraju mir u Ukrajini, oni pokušavaju i druge stvari dogovoriti, preko tog pitanja prelamaju i svoje nacionalne interese. Ne znam koliko je to korektno, ali veliki su to uvijek radili – kaže Fejzić.

Možemo misliti šta bi se tek desilo kada bi glavni pregovarač bio iz SNSD-a

Elvis Fejzić za "Avaz": SNSD je nastavio s destrukcijama i blokadama

Ukrajina će biti osnovna tema još jednog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, koji će danas i sutra biti održan u Briselu, ali u fokusu će biti i Bliski istok i zapadni Balkan, kazao je za „Avaz“ analitičar i direktor Centra za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić.<h2>Balkan je idealan </h2>Komentirajući poziv političkim liderima iz sjedišta Alijanse da se odmaknu od retorike podjela i usmjere se na reforme, Janjić kaže da je prošlo vrijeme općih poruka.- To u ovoj situaciji ne priliči NATO-u, jer pozicija NATO-a se ključno mijenja s događajima u Ukrajini i na Bliskom istoku. Sigurno će tema biti zapadni Balkan – BiH, Kosovo se već spominje, Srbija. Za NATO će biti opasno da ovaj region posmatraju kao slijepo crijevo, jer slijepo crijevo je davno upaljeno. U situaciji kad se približavamo primirju u Ukrajini, u principu se tenzije drugim sredstvima prenose na druge teritorije. Zapadni Balkan je idealan za to – kaže Janjić.Očekuje od ministara konkretan odgovor na, kako kaže, prebacivanje “paravojske” iz RS u Srbiju za obračun s demonstrantima, jer uklanjanje Milorada Dodika s pozicije nije dovoljno. Komentira i poruke iz SAD da Oružane snage BiH “predstavljaju ono najbolje u ovoj zemlji”, te poruku iz NATO-a da je BiH u fokusu.

Sastanak NATO ministara u Briselu: Ruske prijetnje i hitna pomoć Ukrajini u fokusu 

<h2>Tolerancija manjine</h2>- Zapadni Balkan bi trebao biti na drugačiji način definisan. Ne reformama, jer to je besmislica, već jasnim zahtjevom i pozivom za priključenje BiH i Srbije NATO-u. Imaju odgovornost da to sada urade. Koliko znam, sigurno će američki i britanski predstavnici o tome govoriti, ali vidjet ćemo. Nema spora da većina građana BiH podržava članstvo u NATO-u i da se standardi NATO-a primjenjuju u OS BiH, ali je problem tolerancija manjine koja stvara atmosferu protiv NATO-a. Poruke moraju biti jasne. Oni trebaju ovlastiti svoje organe da podrže nastavak reformi i da ubrzaju politički proces priključivanju, jer vrijeme ne dozvoljava da se stvori bezbjedonosni vakuum na zapadnom Balkanu, gdje su BiH i Kosovo kritične tačke – ističe Janjić.

Za NATO će biti opasno da ovaj region posmatraju kao slijepo crijevo, jer slijepo crijevo je davno upaljeno, ocijenio je Janjić

Janjić: Vrijeme ne dozvoljava da se stvori bezbjedonosni vakuum 

Analitičar Dušan Janjić uoči sastanka NATO-a za „Avaz“: NATO treba BiH i Srbiji uputiti poziv za članstvo

Poziv iz PIC-a predstavnicima parlamentarnih stranaka na konsultacije vojnopolitički analitičar Hamza Višća vidi kao pokušaj da ih se uozbilji, jer radi se o ljudima koji ulaze u četvrtu godinu mandata bez konkretnih rezultata na otvaranju pregovora o članstvu u EU, uprkos obećanjima i deklarativnom opredjeljenju. Komentirajući prve izjave nakon sastanka, Višća kaže da je očigledno da je evropski put bio u fokusu, ali da su tokom razgovora pokrenute sve goruće teme koje zaokupljaju pažnju javnosti.- Počevši od evropskog puta, kojim nikako da krenemo, jer vlast koja se slaže između sebe, ne slaže se da da saglasnost za zakone i odluke koje su neophodne da se taj put nastavi. Dobro je što se ne slažu, jer javnost i ne zna sadržaj tih zakona, a vidimo da se proteklih dana i VSTV žalilo zbog činjenice da nije moglo da doprinese javnoj raspravi i da kaže svoj stav, iako je obavezno da se o tome izjasni. Dobro je i što su spomenuti projekti koji bi mogli biti pokretačka snaga za postizanje političke volje, a za koju je opet potrebna spremnost da se razgovara i s onima koji drukčije misle i koji možda ne shvataju značaj tih projekata. Kako onih koje nudi EU, tako i projekata poput ovog iz SAD o Južnoj interkonekciji – kaže Višća. &nbsp;Nedostaju i projekti poput infrastrukturnog povezivanja Sarajeva i Tuzle, dodaje naš sagovornik. Komentirajući blokade iz RS, kaže da RS ima pogrešan stav da je dogovor koji su postigli s američkom administracijom dovoljan i da nakon toga nemaju nikakvih obaveza prema EU integracijama.- Oni neće osporavati Južnu interkonekciju, jer misle da je to jedini interes SAD. Međutim, povodom Dana OS BiH i Američka ambasada, SAD i NATO su ponovili da je važna sigurnost, stabilnost i prosperitet BiH i da u tom smislu namjeravaju uložiti svoje napore – naglašava Višća.

Počevši od evropskog puta, kojim nikako da krenemo, jer vlast koja se slaže između sebe, ne slaže se da da saglasnost za zakone i odluke koje su neophodne da se taj put nastavi

Hamza Višća za "Avaz" o sjednici PIC-a: Spomenuti projekti koji bi mogli biti pokretačka snaga

Poziv predstavnicima parlamentarnih stranaka na konsultacije s političkim direktorima Vijeća za implementaciju mira je nešto što vidimo prvi put, kaže profesor Filozofskog fakulteta UNSA Salih Fočo.- Očito je da su postali svjesni da dugi niz godina njihovog posredovanja u BiH nije dao željene rezultate. Čini mi se da je PIC konačno shvatio da glavne domaće aktere mora staviti u funkciju i dati im u zadatak da realiziraju obećanja koja daju na izborima, ali i da konačno snose odgovornost pred građanima za politike koje vode – kaže Fočo.

Magazinović: Potez SNSD-a šalje poruku da glavni pregovarač ne treba dolaziti iz te stranke

Dodaje da PIC i OHR uspostavljaju novi model, nakon perioda sterilne i neefikasne politike u BiH, pogotovo zbog reagiranja na posljedice, a ne uzroke političkih kriza i zastoja. On ističe da su građani iz svih naroda podjednako opredijeljeni za evropski put, ali političkim elitama odgovara sadašnje stanje i ne žele iskorak.- Stalno nas vraćaju na devedesete godine, strah je njihovo najjače oružje na izborima, a izbori postaju nacionalni popis, umjesto kritike politike koja nije dala nikakve efekte, već je stvari vratila unazad. Time izbjegavaju odgovornost za nerad i izostanak onog što obećavaju. S druge strane, OHR i EU s PIC-om su do sada umrtvili sve procese u BiH – ističe Fočo.

Špago: Bit će mi drago ako se uslovi ispune, ali nisam optimist

Na sjednici je iskazana podrška OHR-u, a Fočo naglašava da je OHR potreban BiH sve dok ne promijeni ustav.

Sabina Ćudić nakon sastanka s ambasadorima PIC-a: Nećemo tolerisati da se građanima BiH otme evropska perspektiva

- Dok ne uspostavi normalne institucije u kojima neće biti supremacija entiteta nad državom, gdje će država imati prerogative potrebne za odlučivanje i sve atribute kakve liberalno-demokratska država treba da ima, a kakvu želi i EU – dodaje prof. dr. Salih Fočo.

 Stalno nas vraćaju na devedesete godine, kaže Fočo

Profesor Salih Fočo za "Avaz": PIC konačno shvatio da domaće aktere mora staviti u funkciju

Pokušaj usvajanja nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine jučer je propao, nakon što Vijeće ministara BiH nije usvojilo ni dnevni red sjednice. Sramotno ponašanje prema evropskim obavezama i neodgovornost prema građanima na ovaj način ponovo su demonstrirani, ali s druge strane jedina dobra stvar je da zakoni nisu usvojeni u formi u kojoj su predloženi, jer procedura nije bila u skladu sa zakonom.Prema riječima predsjednika VSTV-a BiH Sanina Bogunića, predložena verzija nacrta Zakona o VSTV-u BiH uopće nije dostavljena VSTV-u, kao regulatoru sistema, kako bi dalo svoje mišljenje o ovom aktu, a za što je ovlašteno izričitom odredbom člana 17. Zakona o VSTV-u BiH. Mišljenje VSTV-a nije zatraženo ni u vezi nacrta Zakona o Sudu BiH.- Ovo naročito začuđuje, jer je nakon neusvajanja Zakona o VSTV u Domu naroda, prije nekih pola godine, Ministarstvo pravde BiH formiralo radnu grupu, koja je mjesecima radila na izmjenama prethodne verzije. U radnu grupu su uključeni Vijeće, Ministarstvo pravde i Delegacija EU. Vijeće je dalo veliki doprinos u njenom radu, a uopšte nam nisu poznati razlozi zašto su neka nova rješenja unešena bez znanja Vijeća u posljednjem momentu – kazao je Bogunić za “Avaz”.

Udruženje tužilaca FBiH o Nacrtu zakona o VSTV-u: Zanemareno je mišljenje struke

On je pozdravio reakciju strukovnih udruženja sudija i tužilaca, napominjući da se o ovim zakonima prvenstveno trebaju i pitati stručnjaci.- Pozivam sve učesnike procesa da se uozbilje i pokažu potrebnu zrelost kod usvajanja oba zakona, poštujući stavove profesije i nezavisnost pravosuđa, kao trećeg stuba vlasti – ističe predsjednik VSTV-a BiH Sanin Bogunić.

On je pozdravio reakciju strukovnih udruženja sudija i tužilaca, napominjući da se o ovim zakonima prvenstveno trebaju i pitati stručnjaci

Sanin Bogunić za “Avaz”: Zakoni o VSTV i Sudu BiH nisu nam ni dostavljeni, nova rješenja unešena u posljednjem momentu


Sjednica Vijeća ministara BiH, na kojoj su trebali biti razmatrani nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, te prijedlog odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača BiH s EU, završena je prije nego što je i počela.&nbsp;Ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić nisu podržali predloženi dnevni red, čime je BiH ostala blokirana kada su EU integracije u pitanju.- Očito da je u ovom odnosu snaga i s ovim Vijećem ministara iluzorno očekivati da ćemo napraviti taj potrebni iskorak, usvojiti zakone i uputiti ih u parlamentarnu proceduru. Naravno, postoje teoretske šanse da se eventualno unutar Parlamenta usvoje prijedlozi zakona, bez toga da ih uputi Vijeće ministara već da ih sami zastupnici predlože i usvoje. Neki su razgovori započeti, pa ćemo za par dana, do kraja sedmice, biti pametniji – kazao je za “Avaz” premijer FBIH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Soreka nakon što je propala sjednica Vijeća ministara: Nedostajući element je politička volja

Na pitanje hoće li aktuelni saziv Vijeća ministara trajati do izbora u oktobru iduće godine, iako i sam kaže da je od njega iluzorno očekivati napredak, Nikšić odgovara da teoretski ne bi trebalo.- Postoji teorija da se to riješi. Naše opredjeljenje je vrlo jasno, mi bismo sutra napravili tu rekonstrukciju, ali oko toga treba da se slože i drugi, koji imaju dovoljno zastupnika da to mogu izglasati u oba doma – dodaje Nikšić.Komentirajući sastanak ambasadora PIC-a i predstavnika stranaka, Nikšić je izrazio zadovoljstvo što je, osim teme posvećene evropskom putu, razgovarano i blokadi u raspolaganju državnom imovinom i pokretanju velikih investicija.- Naravno, stav SDP-a, pa rekao bih i Vlade FBIH, nama ne treba da se državna imovina prenosi. Ona treba da ostane državna, ali da se omogući da se rade objekti na tom prostoru, nad kojim država zadržava vlasništvo. Poput dijelova koridora 5C, investicija u Južnu interkonekciju, brze ceste, solare, vjetro – parkove … - ističe Nikšić.

Iako se već duže vrijeme najavljuje da bi OHR mogao donijeti Zakon o državnoj imovini, Nikšić kaže da bi takav dokument trebale usvojiti domaće vlasti.- Međutim, kad imate ovakav odnos snaga i ljude koji očito sve što rade rade sračunato da blokiraju funkcionisanje institucija, onda morate tražiti rješenje. To je, u stvari, još jedna potvrda zašto još uvijek nije sazrelo vrijeme i zašto nam još uvijek treba OHR. Mi ovdje imamo ljude koji ne žele da rade svoj posao, nego su ga pretvorili u blokade institucija – dodaje Nikšić.

Naravno, postoje teoretske šanse da se eventualno unutar Parlamenta usvoje prijedlozi zakona, dodao je

Nermin Nikšić za „Avaz“: S ovim Vijećem ministara iluzorno je očekivati iskorak na evropskom putu

Bosna i Hercegovina se, još jednom, našla na raskrsnici između evropske budućnosti i političke stvarnosti koja kao da uporno vuče unazad. Dok evropski partneri jasno poručuju da je kraj marta iduće godine posljednji rok da se usvoje ključne reforme, od vladavine prava, preko izbornog integriteta, do funkcionalnosti državnih institucija, domaći politički vrh i dalje djeluje kao da ima čitavu deceniju, a ne nekoliko mjeseci.U trenutku kada se otvaraju vrata koja su godinama bila zatvorena, bh. vlasti i dalje gube vrijeme na sitne obračune, poruke za unutrašnju publiku i nadmudrivanja koja nemaju nikakve veze s evropskim standardima. Umjesto da zajednički iskoriste historijsku šansu, politički lideri se ponovo ponašaju kao da je EU put nečija privatna prćija, a ne najveća razvojna šansa koju je ova zemlja ikada imala.Evropska unija neće čekati unedogled. Bosna i Hercegovina je već jednom propustila voz 2016. i posljedice se i danas osjećaju. Ako vlasti ponovo pokažu da nisu u stanju donijeti odluke, cijena će biti ogromna, od gubitka investicija, preko odlaska mladih, do toga da BiH ostaje usamljeni otok na zapadnobalkanskom putu naprijed.Vrijeme je da se prestane s političkim igrama. Ako je BiH ozbiljna u namjeri da postane dio evropske porodice, onda to mora dokazati djelima, a ne deklaracijama. Evropski put nije fraza – to je test zrelosti vlasti. A taj test, po ko zna koji put, visi o tankoj niti.