<p>Svakog dana bilo je ubijanje, lomljene kostiju, glad, tortura, kazao je za “Avaz” Fikret Alić, Prijedorčanin koji je prošao golgotu logora Trnopolje i Keraterm i čovjek koji je postao simbolom logoraša u BiH, nakon što je njegova fotografija pored žice logora na naslovnoj strani magazina “Time” obišla svijet. Istina o prijedorskim logorima dokazana je sudskim presudama ratnim zločincima, a 31 godinu poslije Fikret još nema nikakvih prava, koja bi mu svaka uređena država, kao žrtvi ratne torture, trebala osigurati.</p><h2>Ništa od zakona</h2><p>- Problem smo mi, politika i sudstvo. Petu godinu sam na sudu. Po zakonu o žrtvama ratne torture dobijam odbijenice i nikoga ne zanimam. Još imam 4.800 troškova koje sam ja njima, navodno, dužan. Još nisam platio, niti ću platiti. Nek plijene što je njihovo, a ovo što imam sam stekao svojim leđima. Vrhovni sud je presudio da sam u pravu, ali ovi neće da mi daju pravo. Kažu da imaju dogovor, kad FBiH odobri par ljudi, tako će i oni odobriti ovdje, pa se to vrti ukrug. Zakon o logorašima neće nikad proći, zato što političare interesuju njihove stolice, pljačke i ostalo, dok mi, narod, šutimo, naša omladina se rasipa, pa je više do nas, nego do njih. I pticama smo dodijali jedno te isto pričajući – kaže Alić.    </p><p>Prema podacima Saveza logoraša BiH, u 657 logora i zatočeničkih mjesta u BiH bilo je zatočeno više od 200.000 osoba. Danas ih je oko 100.000 živih. Po postojećem zakonu o civilnim žrtvama rata u FBiH, pravo je moglo ostvariti samo pet posto ove populacije. Prema riječima predsjednika Saveza Seida Omerovića, posljednje obećanje da će zakon o žrtvama ratne torture biti urađen polovinom 2023. dao je premijer FBiH Nermin Nikšić. Formirana je radna grupa, koja se raspala nakon drugog sastanka. Pozivi da se obećanje ispuni nisu dobili ni odgovor.</p>

<h2>Nema opravdanja</h2><p>- Suštinske podrške od političara, niti pozicije niti opozicije, nije bilo. Sa svima smo obavili razgovore, čak i proteste organizovali u septembru 2024. Ni na te proteste se niko ni na koji način nije javio. Tragično. Logoraši, nakon svega što su prošli, ne padaju u očaj, ali je prirodno da iz njih isplivava jedna vrsta PTSP-a. Niko od političara s prefiksom bošnjački nema opravdanja da se taj zakon ne donese na nivou FBiH. Oni su kategorija koja brani istinu i pravdu o onom što se dešavalo u periodu agresije na BiH – kaže Omerović.</p><p>Dodaje da je zakon s minimumom prava ljudski i moralni dug prema osobama koje su u logorima, neki i tokom cijele tri godine rata, jutro dočekivale sa strahom hoće li im biti posljednje.</p><p>- Nisu tu pare u pitanju, one su na zadnjem mjestu, već prava na liječenje, rehabilitaciju, prvenstvo kod zapošljavanja, neke povlastice kad pokrenu vlastiti posao, reparacija kad se i koliko mogne … - ističe Omerović.</p>

Zakon o logorašima neće nikad proći, zato što političare interesuju njihove stolice, pljačke i ostalo, kaže Alić

Fikret Alić: Ja nisam ničiji cirkus – ja sam čovjek od krvi i mesa

Prevarena i zaboravljena kategorija žrtava rata: 100.000 bivših logoraša umrlo bez ikakvih prava

<p>Iako godišnje maksimalne kvote radnih dozvola za strance u BiH postepeno rastu, komplicirane zakonske procedure značajno usporavaju njihovo zapošljavanje. Odlukom Vijeća ministara BiH za ovu godinu odobreno je izdavanje 7.427 radnih dozvola, od čega 3.588 za FBiH, 2.789 za RS i 325 u Brčko Distriktu BiH. Najveće potrebe za angažmanom stranih radnika imaju građevinski sektor, prerađivačka industrija, uslužne djelatnosti i trgovina.</p><p>Nedavno usvojene izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca donijele su jasnija pravila i brže procedure za takva zapošljavanja. Uvode se precizni rokovi za izdavanje i produženje radnih dozvola, kao i sistem utvrđivanja deficitarnih zanimanja, čime se omogućava brža reakcija u sektorima gdje radne snage nema dovoljno, ali i zadržava kontrola nad cijelim procesom. Ipak, sve nije tako jednostavno, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.</p><h2>Niz dozvola</h2><p>- Prilično je kompleksan posao dovesti nekoga. Prije nekoliko dana usvojen je Zakon o zapošljavanju stranaca, pa će se malo ubrzati, ali opet će procedure trajati 5-6 mjeseci. Za svaku dozvolu potrebno je 30 do 60 dana, a tek kad završiš jednu ide druga - kaže Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u ime Udruženja poslodavaca FBIH. </p><p>Umjesto da se, dodaje Smailbegović, sve digitalizira, stavi na jednu platformu i završi za sedmicu.</p>

<p>Prema analizama koje su rađene prije nekoliko godina, BiH je bilo potrebno gotovo 30.000 radnika iz inostranstva. Međutim, zbog trenda gašenja fabrika u posljednje vrijeme, Smailbegović procjenjuje da je taj broj danas sigurno manji.</p><h2>Sve stagnira</h2><p>- Ekonomija nam stagnira, firme propadaju, umjesto da rastemo, mi gasimo jednu po jednu kompaniju. To je proces koji ide u drugom smjeru od onog u kojem bi trebalo, komentariše.</p><p>Udruženje poslodavaca FBiH priremilo je materijal o reindustrijalizaciji BiH, jer smatraju da BiH ima jak potencijal u industriji.</p><p>- S mjerama trebamo stimulirati rast industrije, kroz zapošljavanje naše radne snage do zapošljavanja stranaca. Iskreno se nadam da će se ovo riješiti, neću da vjerujem da će se Željezara, kao jedan od simbola industrije u BiH, ugasiti. Ako bi se to desilo, onda je to ozbiljan lanac firmi koje će povući za sobom – ističe Smailbegović.&nbsp; &nbsp;</p>

Ekonomija stagnira, firme propadaju, gasimo jednu po jednu kompaniju, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH

Kvote rastu, ali procedure dugotrajne: Gašenje fabrika smanjuje i potrebe za stranim radnicima

<p>Šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak osniva novu stranku, koja će, prema trenutno dostupnim informacija, nositi naziv - Partija demokratskog progresa RS. Na taj način stavljena je tačka na spekulacije o neslaganjima s aktuelnim predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem.&nbsp;</p><p>O razlozima formiranja nove stranke na političkoj sceni u BiH&nbsp; Crnadak je govorio za “Avaz”, ne otkrivajući još imena visokih funkcionera PDP-a koji će mu se pridružiti.</p><h2>Spašavanje PDP-a</h2><p>- U toku je spašavanje, ne samo PDP-a i njegove originalne ideje, nego i čitavog političkog pravca koji zagovara&nbsp;uređeno i pristojno društvo, vladavinu zakona, pošten i dostojanstven pristup vođenju institucija. Mnogi su me potcijenili&nbsp;kada sam govorio da 70.000 građana RS, koji su glasali za PDP prije četiri godine, ne smije biti dovedeno u situaciju da im jedina opcija za glasanje bude neka druga politička priča, s potpuno drugačijom vizijom, i vrijednosno, i kadrovski. Toliko za sada – kaže Crnadak.</p><p>Crnadak se prije nekoliko dana susreo s britanskim ambasadorom u BiH Džulijanom Rajlijem (Julian Reilly), kojem je prenio stav da je “aktuelna vlast u RS i BiH potpuno nesposobna i nije u stanju donijeti bilo kakve pozitivne pomake za narod”. </p><p>- Dvije najvažnije stvari iz brojnih razgovora koje sam imao u posljednje vrijeme su da niko od stranaca na svojim agendama nema promjene Dejtonskog sporazuma i da je podrška međunarodne zajednice nepodijeljena oko toga da nam konačno trebaju pošteni i fer izbori. Ove dvije stvari me raduju, ne zato što se poklapaju s mojim političkim djelovanjem, nego zato što su usmjerene na dobrobit svih ljudi u RS i BiH. Nažalost, kroz prošlost smo svjedočili da je u brojnim slučajevima djelovanje međunarodne zajednice doprinosilo&nbsp;krizama i podjelama. Zato je veoma vrijedan i pozitivan današnji stav da se krećemo prema stabilnosti u skladu s Dejtonom i da sva izborna korupcija, manipulacija s izbornom voljom građana mora hitno biti zaustavljena – otkriva Crnadak.</p><h2>Nije neočekivano</h2><p>Komentirajući situaciju u kojoj je aktuelna vlast dopustila gašenje privrednih giganata poput Koksare i Željezare u FBiH, ili Rudnika Ljubija u RS, te da je sve tri kompanije prema gašenju poveo Gordan Pavlović, blizak Miloradu Dodiku, Crnadak kaže da je na kraju ovog mandata očigledno da brojni funkcioneri i njima pripadajući oligarsi vuku krupne poteze.</p><p>- Obezbjeđuju unosne poslove i&nbsp;pokušavaju završiti neke njima važne stvari prije oktobra. To nije neočekivano. U RS su čak toliko izgubili razum da iz Fonda solidarnosti, koji smo napravili u teškim uslovima korone, pokazujući veliku solidarnost našeg naroda, uplaćuju milione maraka privatnim firmama, kao što je bio slučaj sa šest miliona za Rudnik Ljubija. Isto kao što nas ne čudi to što rade, ni njih ne treba čuditi da će se nova vlast baviti sa svim tim štetnim poslovima nakon izbora. Pogledajte mađarske postizborne događaje i možete steći sliku šta će se u Srpskoj dešavati poslije oktobra – ističe Crnadak.</p>

Podrška međunarodne zajednice nepodijeljena oko toga da nam konačno trebaju pošteni i fer izbori

Poslanik u Narodnoj Skupštini RS Igor Crnadak: Oligarsi vuku krupne poteze prije izbora

<p>Pravnik, bivši visoki oficir HVO-a i Vojske FBiH Zdenko Lučić najavio je svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Ipak, formalnu potvrdu stranaka petorke će sačekati nekoliko dana, potvrđeno je za “Avaz” iz ovog bloka hrvatskih stranaka, jer njegova kandidatura još nije konačno usaglašena.</p><p>- Zdenko Lučić je objavio kandidaturu neovisno o bilo čemu što se tiče razgovora koji su vođeni u sklopu ovih pet stranaka. O potencijalnoj podršci ili ne ovoj kandidaturi, očitovati ćemo se sljedeći tjedan – kazao nam je predsjednik Hrvatske republikanske stranke, Slaven Raguž.</p><p>Pored republikanaca, među strankama petorke su i HDZ 1990, HNP, HDS i HSS.</p>

Objavio kandidaturu neovisno o bilo čemu što se tiče razgovora koji su vođeni u sklopu ovih pet stranaka, kazao je

Slaven Raguž za “Avaz”: O potencijalnoj podršci Lučiću petorka odlučuje iduće sedmice

<p>Diplomirani pravnik, brigadni general Zdenko Lučić istakao je svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, te prezentirao radni nacrt nacionalne strategije sigurnosti BiH. Njegovu kandidaturu trebale bi podržati stranke petorke – HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS, ali Lučić je istupio prije finalnog dogovora i potvrđivanja konačne odluke.</p><p>- General Lučić je legitiman kandidat. Petorka će imati sastanak u prvoj polovici sljedeće sedmice i donijet će finalnu odluku o našoj potpori neovisnom kandidatu. Dakle, potpuno legitiman kandidat. Ne želim prejudicirati finalne stavove petorke, to ćemo početkom sedmice završiti i potvrditi jednu od kandidatura, ali kandidatura generala Lučića je apsolutno legitimna – kazao je za “Avaz” predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.</p><p>Kako saznajemo, Lučić ima podršku unutar ovog bloka hrvatskih stranaka. Kandidati za Predsjedništvo BiH iz hrvatskog naroda bit će i Slaven Kovačević (DF) i Darijana Filipović (HDZ BiH).</p>

Kandidati za Predsjedništvo BiH iz hrvatskog naroda bit će i Slaven Kovačević (DF) i Darijana Filipović (HDZ BiH)

Ilija Cvitanović za “Avaz”: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom iduće sedmice

<p>Nakon ponovnog aktiviranja projekta izgradnje kontroverzne hidroelektrane “Buk Bijela” kod Foče, Fondacija Atelje za društvene promjene organizirala je u Goraždu naučni skup, na kojem je akademik Muriz Spahić, eminentni hidrolog i penzionirani univerzitetski profesor, govorio o opasnostima kojima bi, s novom hidroelektranom na Drini, bili izloženi stanovnici Goražda. Spahić je detaljno analizirao studiju utjecaja na životnu sredinu, s više od 840 stranica teksta, te je uočio niz problema i nedosljednosti, ali i rizika po ljudske živote i imovinu građana.</p><p>Podsjeća da postojeća HE Piva na Mratinju u Crnoj Gori izaziva velike oscilacije vodostaja Drine, koje su prelazile i 190 centimetara, dok će ih HE Buk Bijela povećavati za dodatnih 66 centimetara.</p><p>- Nije teško pretpostaviti koji su to problemi s kojima se mogu susresti u BPK Goražde, tim prije što se nizvodno nalazi HE Višegrad. Uzvodno je HE Piva, koja će se kombinovati sa sukcesijom druge hidroelektrane Buk Bijela, koja neće rješavati problem visoke vode, nego će ga multiplicirati. Iz tih razloga ja sam došao da stanovništvu Goražda otvorim oči, da se oni sami izbore za ono što je njihovo. A njihovo jeste pravo na zdravu životnu sredinu i da sačuvaju materijalno-tehnička stredstva s jedne strane, a s druge strane da sačuvaju goli život – kazao je akademik Spahić. </p><p>On je dodao da izgradnja HE Buk Bijela, na način kako je projektirana, može imati dalekosežne posljedice, posebno u periodu klimatskih promjena i snažnih padavina, kada se u jednom danu na tlo izliju 3-mjesečne količine kiše.</p>

 Nije teško pretpostaviti koji su to problemi s kojima se mogu susresti u BPK Goražde, tim prije što se nizvodno nalazi HE Višegrad, poručio je

Akademik Muriz Spahić o izgradnji HE Buk Bijela: Goraždani imaju pravo na zdravu životnu sredinu, svoju imovinu, ali i goli život

<p>U teškoj ekonomskoj situaciji cijene bankarskih usluga u BiH nerijetko su u fokusu ekonomskih stručnjaka, koji u kompliciranim cjenovnicima i mnoštvu usluga banaka vide neosnovano ubiranje profita. Primjer troškova vođenja tekućih računa u posljednje vrijeme se koristi kao ilustracija pozicije građana BiH u odnosu na zemlje regije koje se ubrzano prilagođavaju EU standardima.</p><h2>Prirodni monopol</h2><p>- U odnosu na zemlje EU, Austrija je dobar reper jer većina banaka u BiH je sa sjedištem u Austriji, neke usluge plaćamo i nekoliko puta više. Platni promet je prirodni monopol, dat je bankama i one treba da naplate naknadu za troškove koje imaju, a ne da to bude klasični trgovački odnos. Ogromni su to novci, pogotovo platnog prometa prema inostranstvu, pa i u zemlji. Na ukupan broj klijenata, 1, 2 ili 5 KM, to su strašni troškovi. Vidimo to po strukturi prihoda banaka. Kamatonosni prihodi odnose se na kredite i to je uredu, dok nekamatonosni prihodi uglavnom dolaze od investicionog bankarstva, koje je kod nas neznatno i naknada. Više od 40 posto prihoda banke ubiru iz tog izvora, a u Evropi je normalno da to bude od 2 do 5, maksimalno 10 posto – kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić. </p><p>Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić kaže da politike naknada naših banaka bitno ne odstupaju od politika banaka u EU i regiji.</p><p>- Međutim, važno je naglasiti da se bankarske naknade u BiH za građane i privredu često doživljavaju kao skuplje zbog niže prosječne plate, kupovne moći i strukture prihoda u odnosu na zemlje EU. Upravo taj odnos između cijene usluge i realnih prihoda stvara opravdanu percepciju većeg finansijskog opterećenja – kaže Mahmuzić.</p><p>Dodaje da struktura i obim transakcija na bh. tržištu ne omogućavaju direktna poređenja s tržištima EU, gdje postoje znatno veća dinamika plaćanja, veći broj korisnika, napredniji modeli bezgotovinskih transakcija i veća konkurencija među finansijskim institucijama i drugim pružaocima platnih usluga. </p><h2>Izbor banke</h2><p>- Kod usluga koje su uporedive, poput osnovnih računa, platnih kartica i domaćih bezgotovinskih plaćanja, može se reći da prosječne naknade u BiH uglavnom ne odstupaju značajnije od prakse u regiji. Ipak, percepciju cijene u velikoj mjeri oblikuje izbor same banke, jer i u postojećim uslovima, zahvaljujući određenom nivou konkurencije, postoji raspon cijena i mogućnost izbora. Naprimjer, vođenje osnovnog računa u većini banaka se ne naplaćuje, dok se raspon naknada, zavisno od banke i paketa, kreće od 0 do 4 KM – pojašnjava Mahmuzić.</p><p>Ukazuje da je primjetan trend rasta troškova rada s gotovinom, koja je u BiH i dalje dominantan oblik plaćanja, a opravdava se povećanjem troškova rada, transporta, fizičke sigurnosti, osiguranja novca u manipulaciji, te rastom cijena opreme, mreže bankomata i pomoćnog materijala. S druge strane, naknade za bezgotovinske transakcije se ne mijenjaju značajno, a zabilježeni su i primjeri smanjenja ili ukidanja pojedinih naknada, posebno kroz paketiranje usluga. </p><h2>Kakve su provizije?</h2><p>Dok građani Hrvatske, zahvaljujući novim zakonskim rješenjima, imaju pravo na osnovni račun za redovna primanja - plaće, penzije, stipendije, naknade za vrijeme nezaposlenosti ... bez naknade za vođenje i zatvaranje računa, polaganje i podizanje gotovog novca ili izdavanje debitne kartice, korisnici u BiH tu uslugu mjesečno plaćaju 2,50 - 4,70 KM. Naknade u Crnoj Gori su od&nbsp;0,60 do 3,40 KM&nbsp;(0,31 – 1,75 eura), a u Srbiji od&nbsp;2,50 do 7,50 KM&nbsp;(150 – 450 dinara).</p><p>Bankomati koji ne pripadaju matičnoj banci u BiH se koriste s provizijama od&nbsp;5 do 10 KM&nbsp;po transakciji, u Srbiji je minimalna naknada oko&nbsp;2,50 KM, a u Crnoj Gori oko&nbsp;4,90 KM. Mobilno bankarstvo u BiH se uglavnom naplaćuje kao zasebna usluga s cijenom od oko&nbsp;2,50 KM&nbsp;mjesečno, u Crnoj Gori oko&nbsp;2, u Srbiji je najčešće integrirana u paket od oko&nbsp;5 KM, dok je u Hrvatskoj uključena u besplatni paket.</p><p>&nbsp;</p>

Ključni iskorak za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti bio bi pristup SEPA području

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

<p>Zbog diskriminacije Bošnjaka i nezakonitih aktivnosti Odjela za katastar u Gradskoj upravi Mostara, koji je izvršio promjenu posjednika na 207 parcela, pa čak i HE Salakovac s Elektroprivrede BiH upisao na EP HZHB, Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću najavio je izlazak iz vlasti. Na taj način katastarska kriza mogla bi prerasti u političku, kakva već dugo nije viđena u gradu na Neretvi.</p><h2>Radna mjesta </h2><p>- To će zavisiti od reakcija, uslovno rečeno, druge strane. Ne želimo ništa da blokiramo, želimo samo ravnopravnost. Bit ćemo primorani, jer niko ne želi da učestvuje u radu bilo kojeg organa gdje ga se ponižava ili zanemaruje. Ljudi osjećaju to, prilaze na ulici, iskazuju podršku. Veliki broj ljudi je nezadovoljan situacijom i u državi, i u gradu, zbog raznih pritisaka. Sad smo vidjeli da se oko trećeg entiteta ponovo otvara neka glupa priča. Sve to skupa uznemiruje javnost i ne doprinosi normalizaciji odnosa – kazao je za “Avaz” predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić.</p><p>Dok se čekaju nalazi kantonalnog upravnog inspektora i drugostepenog organa, koji će razmotriti žalbe na izdata rješenja, Rahimić pojašnjava da je novonastala situacija posljedica pokušaja zloupotrebe Statuta Grada, nametnutog od visokog predstavnika 2004. godine, što se manifestira kroz nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta u četiri gradska odjela. Osoba koja je preuzela poslove penzionirane šefice katastra izdala je rješenja o kojima sada bruji država, dok Klub Bošnjaka traži nacionalnu ravnopravnost i da gradonačelnik imenuje šefove službi iz bošnjačkog naroda. </p><p>- Tražimo samo ono što je ranije pripadalo Bošnjacima, da vratimo balans u Gradskoj upravi. Ako se to ne desi, to će biti jasan signal da li jedna strana želi da dominira. Mislim da je vrijeme da se svi opet malo fokusiramo na Mostar, jer očito da posao, koji je ranije rađen, nije doveden do kraja. Dobro je što se ljudi oglašavaju, nadamo se da sve neće ostati samo na tome. Mi smo u kontaktu i s OHR-om. I njih smo informisali o svakom koraku koji se desio, jer i oni su odgovorni zbog toga što je Statut Grada nametnut – ističe Rahimić.</p><h2>Kusur politike</h2><p>Zastupnik u Skupštini HNK i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Arman Zalihić smatra da HDZ ciljano provodi politiku koja traje godinama, a kojoj je preduvjet i promjena posjednika nad parcelama s EP BiH na EP HZHB. Dodaje da slična namjera postoji i kad su u pitanju javna preduzeća i druga upražnjena mjesta državnih službenika.</p><p>- Dio odgovornosti leži i na ljudima koji su s njima sve ove godine obnašali vlast. Mostar je često do sada bio kusur politike u Sarajevu i grad u kojem su se zadovoljavale želje HDZ-a da bi nekome bile ispunjene želje u Sarajevu, Zenici, Tuzli. Mislim da je Mostar strateški politički prevažan grad i da ima reperkusije na odnose u FBiH i BiH i da sve stranke u Sarajevu, koje su u vlasti, trebaju imati aktivniju ulogu. Koliko Mostar bude jedinstven grad i koliko svaki građanin bude jednak, toliko će biti jača FBiH i država BiH. Mostar je bio dio svih mirovnih pregovora, od Vašingtona do Dejtona i bespredmetno je očekivati da se riješi pitanje nekog novog ustroja BiH bez trajnog rješenja Mostara – ističe Zalihić.</p>

Novonastala situacija je posljedica pokušaja zloupotrebe Statuta Grada, tvrdi predsjednik Gradskog vijeća

Katastarska kriza prerasta u političku: Klub Bošnjaka najavljuje napuštanje Gradskog vijeća

<p>Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine ponovo je upozorio na katastrofalne posljedice pasivnosti, nebrige i nesposobnosti vlasti da riješi ključna pitanja od kojih ovisi opstanak transportne industrije u BiH, s više od 47.000 zaposlenih. Prosječno vrijeme čekanja na granicama dostiže i do&nbsp;205 sati godišnje po vozaču, a s uvođenjem strožijih mjera kontrole ulaska i izlaska iz Hrvatske, te rastom troškova i dodatnim kompliciranjem procedura u BiH, stanje postaje neizdrživo.</p><h2>Cilj iseljavanje</h2><p>Koordinator Konzorcijuma Logistika BiH Velibor Peulić kaže da se gubici prijevoznika od početka godine, samo zbog čekanja na granicama, procjenjuju na blizu pola milijarde maraka.</p>

<p>- Posljednje decenije riječ je o milijardama KM izgubljenih zbog zastoja, procedura i neusklađenosti sistema. Ovi troškovi ne ostaju unutar kompanija, oni se direktno ugrađuju u cijene proizvoda i usluga. Svako čekanje na granici, svaka neusklađena procedura i svaka administrativna prepreka postaju trošak građana. Za razliku od EU, gdje države kroz povrat trošarina, subvencije i poreske mehanizme aktivno štite sektor, u BiH takvi instrumenti praktično ne postoje. Sve izraženiji trend je premještanje poslovanja u države EU. Svako radno mjesto koje se registruje, naprimjer u Sloveniji, znači investiciju od oko 100.000 eura koja napušta BiH – kaže Peulić.</p><p>Predsjednik Udruženja drumskih prijevoznika RS Igor Beben kaže da je cilj aktuelnih vlasti iseljavanje naroda, jer o privredi i radnim mjestima niko ne vodi računa.</p><h2>Gašenje fabrika</h2><p>-  Samo nam dodatno otežavaju. UIO BiH je unazad 15 dana uvela da se stavljaju carinske plombe na kamione na svakom utovaru u BiH. Moj kamion natovari paletu u Sarajevu, ima drugu u Brčkom, a treću u Bihaću. Ja moram proći tri carinske ispostave da ocarinim tu robu, umjesto da kao sav normalan svijet dobijemo carinske papire i idemo, tovarimo i na granici da možemo izaći. Samo nam otežavaju i jednostavno nas tjeraju iz države – kaže Beben.</p>

<p>Osim evropskog pravila 90/180, svih domaćih procedura i troškova, seobu prijevozničkih kompanija i gašenje transportne industrije ubrzava i gašenje velikih fabrika.</p><p>- Bez velikih fabrika nema života. Imamo utisak da naše rukovodstvo apsolutno više ne mari za radnike, jer se od toliko molbi, zahtjeva, protesta ništa nije usvojilo. Jednostavno smo poraženi. Izgleda da je lakše pokupiti taj kapital, otići u Hrvatsku ili Sloveniju i tamo nastaviti raditi, nego ovdje izaći na kraj s ovim našima – ističe Beben.</p>

Seobu prijevozničkih kompanija i gašenje transportne industrije ubrzava i gašenje velikih fabrika

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

<p>Sudeći prema najavama, za armiju državnih, entitetskih i svih drugih funkcionera 1. maj će i ove godine biti neradni dan, još jedan u nizu spojenih s vikendom i provedenih u opuštajućoj atmosferi na vikendici ili nekoj udaljenijoj destinaciji.&nbsp;</p><p>Dan kao i ostali, reći će i dio delegata Doma naroda PSBiH, koji i radne dane provodi u dokoličarenju, ne dolazeći ili bježeći sa svojih, odlično plaćenih radnih mjesta.&nbsp;</p><p>Premijeri, ministri, savjetnici, stranački prvaci, svi će predahnuti od petka do ponedjeljka, jer vanredna sjednica u neradne dane nepoznat je pojam u ovoj zemlji, pa taman bila u pitanju sudbina hiljada radnika s desetinama hiljada članova njihovih porodica. Možda će tek na nekom lokalnom sindikalnom okupljanju tanjir graha podijeliti s radnicima.    </p><p>S druge strane, radnici, metalci, oni što svojim radom i znanjem stvaraju novu vrijednost, na put će prema Zenici, na uranak pred Novu Željezaru, na skup pod motom “Spasimo Željezaru Zenica”. Doći će iz svih dijelova države, iz svih 37 organizacija u okviru Sindikata metalaca FBiH, s porukom da “bez zeničkog čelika nema ni stabilne industrije u FBiH”, te da bi “odustajanje od proizvodnje značilo ekonomski kolaps za cijelu regiju”. Organizatori vjerovatno najmasnovnijeg radničkog protestnog skupa u BiH do sada pozvali su i građane da im se pridruže. Poruke podrške stižu iz BHRT-a, još jednog simbola države koji je doveden na rub ponora, dok i predstavnici obespravljenog transportnog sektora rezignirano zaključuju da bez velikih kompanija ni za njih definitivno ovdje nema budućnosti.</p><p>Za jedne praznik, za druge povod za snažan krik očaja radničke klase, 1. maj vjerovatno ne donosi spektakularne promjene, ali će biti prilika za konačan zaključak imamo li snage za borbu za spas onog što nam je najvrednije i od čega ovisi budućnost ove zemlje. I da, odgovornost za krah privrednih giganata i drugih segmenata društva svakako jeste na garniturama vlasti od rata do danas, samo što niko nije očekivao da će ih baš oni što su obećavali bolje, poštenije i drugačije, definitivno pustiti niz vodu.</p>

Povod za snažan krik očaja radničke klase

Praznik (ne)radnika

<p>Na prijedlog načelnika Spasilačke službe Wolf, Nenada Ikonića, uz saglasnost imama i osiguranje pripadnika Policijske stanice Foča, danas je iz harema Aladža džamije uklonjeno veliko osušeno stablo, koje je prijetilo sigurnosti vjernika i gostiju u kompleksu, ali i prolaznika i automobila na saobraćajnici pored džamije. Dosta zahtjevna i rizična akcija protekla je bez problema.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DXo-eDFDWSR/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>- Radilo se o stablu suhe lipe, koje se suši već dvije godine i koje je zaista ugrožavalo i automobile, i prolaznike. Svako malo, posebno kad je jak vjetar, neka grana padne. Na Nenadovu inicijativu, došao je sa svojom ekipom i šest sati radi na uklanjanju. Ne želi ništa, sve o svom trošku, prava solidarnost ... od srca hvala – kazao nam je imam Aladža džamije i glavni imam Medžlisa IZ Foča, Miralem ef. Hodžić.</p>

Dosta zahtjevna i rizična akcija protekla je bez problema

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

<p>Sljedeća žrtva nemara, nesposobnosti, u konačnici i izdaje ekonomskih interesa BiH, nakon gašenja pogona Koksare i Nove Željezare Zenica, mogle bi biti entitetske željeznice. Gubitak posla, koji su imali zahvaljujući privrednim gigantima iz Lukavca i Zenice, teško će nadomjestiti, pa je strepnja gotovo 2.500 uposlenih u JP Željeznice FBiH i 1.670 njihovih kolega u Željeznicama RS.&nbsp;&nbsp;</p><h2>Smišljena katastrofa</h2><p>- Gotovo 60 posto prometa Željeznica RS išlo je od rudnika Omarska do Zenice. Rudnik je ugašen, gasi se Željezara i to je ogroman udar na prihode preduzeća. S Koksarom smo imali oko 5 miliona prihoda godišnje. Pokušavaju da nađu druge poslove, ali sumnjam da će takav gubitak moći nadoknaditi – kazao je za “Avaz” Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti ŽRS.</p>

<p>S najavom gašenja Visoke peći u NŽZ, obustavljena je i proizvodnja željezne rude u Rudniku Nova Ljubija u Omarskoj kod Prijedora, glavnom snabdjevaču Željezare. Isti vlasnik, Gordan Pavlović i ovo preduzeće je doveo do stečaja, 570 zaposlenih, nakon štrajka glađu krajem marta, dobilo je plaće iz entitetskog Fonda solidarnosti i ostaju bez posla.</p>

<p>- Poslao sam pitanje upravi, koja još nije odgovorila, pošto nam još nije isplaćena plata. Svaki mjesec moramo prijetiti štrajkom ili praviti obustave zbog plate i doprinosa. Ako uplate dio plate, ima problema s doprinosima i zdravstvenim. Moje lično mišljenje je da je ovo smišljena katastrofa na nivou države i vlasti. Ne može politika dozvoliti jednom čovjeku da kupi tri preduzeća i da ih za nekoliko mjeseci uništi sva tri. Je li on paravan i je li to radila politika na vrhu? Tako ispada. Moćnici i država rade za svoje džepove, a ne za dobrobit građana BiH – mislim da je država kriva za takvo stanje – ističe Peulić.</p><h2>Nikad teže</h2><p>Željeznice FBiH su još 19. marta uputile hitan apel svim institucijama vlasti, upozoravajući na posljedice prestanka rada Željezare u Zenici. Zbog gašenja Koksare ovo preduzeće ostalo je bez 10 miliona KM prihoda godišnje. Izostanak blagovremene podrške i konkretnih mjera dovelo bi u pitanje poslovanje i egzistenciju 2.500 radnika Željeznica FBiH, saopćeno je iz kompanije, uz apel Vijeću ministara BiH da donese mjere zaštite domaće proizvodnje čelika.</p>

<p>- Od svog osnivanja Željeznice FBiH nisu bile u težem i delikatnijem položaju, i to ne svojom krivicom. Negativno naslijeđe, turbulentne promjene u bh. privredi, promjena tokova roba u domaćem i međunarodnom transportu, izostanak dugoročnog i optimalnog načina finansiranja i ulaganja u željeznički sektor, između ostalog, dovelo je Željeznice FBiH u nezavidnu situaciju da bude potencijalna kolateralna šteta – naveo je direktor ŽFBiH Mirza Hadžibegić.&nbsp;&nbsp;</p>

Samo zbog gašenja Koksare, Željeznice FBiH ostale su bez 10 miliona KM prihoda godišnje

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

<p>Mjesecima prije 1. maja bilo je jasno da radnici u BiH nemaju povoda za slavlje i optimizam, jer Međunarodni praznik rada dočekuju s bolnim gubicima stotina radnih mjesta u Koksari u Lukavcu, a u perspektivi i hiljada u Zeničkoj željezari i kompanijama povezanim s njom. Osim toga, s posljedicama rata na Bliskom istoku, te skokom cijena nafte s januarskih 2,3 na gotovo 4 KM po litru, te enormnim poskupljenjima hrane, prvomajski uranak u BiH bit će najskuplji ikada. S rekordnim cijenama goriva, mesa, povrća … uobičajena praznična trpeza mnogima će ostati nedostižna.</p><h2>Nema slavlja</h2><p>Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Ferhatović-Beširović kaže da radnici nemaju mnogo razloga za slavlje, jer na naplatu dolaze posljedice opće anarhije u kojoj živimo. </p><p>- Dok druge zemlje, pa i one u našem okruženju, koje realno nisu puno ispred nas u razvoju, izlaze s mjerama kako bi građanima i radnicima olakšali krizu, famozni “nedostatak političke volje” nas ponovo ostavlja da se sami snalazimo. Bojim se da će nam uskoro i krug po gradu postati luksuz, a o nekom odlasku negdje da i ne razmišljamo. S druge strane, politička anarhija se preljeva i na ekonomiju, pa vidimo propadanje firmi i masovno izbjegavanje obaveza prema radnicima. Jer, kad može politika, može i kapital raditi šta hoće – kaže predsjednica Sindikata trgovine.</p><p>Dodaje da je radnicima u trgovini trenutno najveća briga hoće li dobiti tri slobodna dana, koliko ih po zakonu sljeduje za Praznik rada.</p><p>- Mi u Sindikatu trgovine već mjesecima čekamo pregovore o novom kolektivnom ugovoru za sektor trgovine, kojim smo se nadali barem malo povećati primanja radnika, ali kad država ne vodi računa o ljudima, bojim se da će vrijeme koje dolazi biti samo još teže – ističe Ferhatović-Beširović.</p><h2>Gube nadu</h2><p>Nakon gašenja Koksare u Lukavcu, te sličnog scenarija za Zeničku željezaru, članovi Sindikata metalaca FBiH Praznik rada dočekuju masovnim protestima, na koje su pozvali i kolege iz drugih granskih sindikata.</p><p>- U prvom planu je Željezara Zenica, ali je ukupna situacija u metalnom sektoru katastrofalna i svakim danom ide strmoglavo u nepovrat - kaže predsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović, te navodi da se traži rasterećenje privrede, zaštita domaće industrije i stavljanje radnika u fokus.</p><p>- Gubi se i posljednji tračak nade koji se možda nazirao nakon odluke o povećanju minimalne plate na 1.000 KM. Međutim, nema kontinuiteta, a odluke su jalove, trome, neefikasne, nikakve, s vrlo malo empatije, a još manje odgovornosti. Isto kao da pričamo o lanjskom snijegu, bio je snijeg pa se otopio, bila Koksara, nema je, Nova Željezara pred gašenjem. Bojim se da će ovo sada uzrokovati veliki odron i odlazak radne snage iz realnog sektora o kojem svi pričaju punih usta – kaže predsjednik Sindikata metalaca FBiH Almir Salihović.</p>

Politička anarhija se preljeva i na ekonomiju, radnici jasno uprli prstom zbog jalovih i tromih odluka Trojke

Vlast ni na proteste u martu nije reagovala

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

<p>Poslanici Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podnijeli su zahtjev za sazivanje hitne sjednice ovog doma, na kojoj bi se razmatrala situacija nakon gašenja Željezare u Zenici, te donošenje mjera zaštite domaće proizvodnje čelika.</p><h2>Potpuna inertnost</h2><p>Predsjedavajući Kluba Šerif Špago kazao je za “Avaz” da očekuje da sjednica bude održana 29. aprila, prije ili nakon zakazanog redovnog zasjedanja, a na njoj bi se tražila odgovornost za gubitak gotovo 1.200 radnih mjesta u NŽZ, te više od 9.000 radnih mjesta u povezanim firmama, kao i načini da ona budu spašena.</p><p>- Već dva mjeseca od vlasti niko ništa ne poduzima. Odluka o uvođenju zaštitnih mjera povučena je s dnevnog reda Vijeća ministara, ministri iz HDZ-a nisu glasali za nju. Imali smo i informaciju da je Vlada FBiH dala saglasnost na tu odluku, pa je onda povukla. Prilika je da na sjednici Predstavničkog doma dođemo do relevantnih činjenica i da vidimo ko nije poduzeo mjere iz svoje nadležnosti – kazao nam je Špago.</p>

<p>On podsjeća na kašnjenje u obnovi pruge u Jablanici, što je stvorilo velike dugove u svim kompanijama koje koriste željeznički transport, te se plaši da je to bio početak kraha industrije, koja je strateški interes države.</p><p>- Imajući u vidu inertnost vlasti, federalne u kojoj su Trojka i HDZ i državne u kojoj je i SNSD, želimo vidjeti je li to utjecaj uvozničkih lobija. Mislim da je na hitnoj sjednici prilika da sva javnost sazna ko je odgovoran i zašto, kao u nekim zemljama u okruženju, nisu uvedene zaštitne mjere koje su predviđene i našim zakonima - kaže Špago.</p><p>Prema njegovim riječima, za takve mjere u ovom trenutku je kasno, ali „bit će potrebne ako se bude dolazilo do nekih rješenja, koja predlaže Vlada FBiH s Energoinvestom i ako se nastavi proizvodnja“.</p><p>- Bojim se da su ljudi u institucijama nedorasli i ne razumiju tu problematiku, pa sve prepuštaju tržištu, a znamo da se naše firme, bez pomoći države, teško mogu nositi s globalnim proizvođačima čelika i drugih proizvoda – ističe Špago.  </p><h2>Alarm za nadležne</h2><p>Poslanik Branislav Borenović smatra da se BiH nalazi u dosta zabrinjavajućoj situaciji, ali i da entitetske vlasti ne mogu biti abolirane od odgovornosti.</p>

<p>- Zabrinjavajuća situacija s dosta kontroverzi i nedovoljno informacija, ali svakako alarm za nadležne institucije, posebno u FBiH. Činjenica je da dolazi u pitanje značajan broj radnih mjesta u jednoj od najvažnijih industrijskih grana, što može imati negativne konsekvence za šira privredna kretanja u BiH. Razumijem potrebu pojedinih poslanika da zaštite domaću proizvodnju i dobiju adekvatne odgovore od relevantnih institucija – kaže Borenović.</p><p>KAŠNJENJE u obnovi pruge u Jablanici je stvorilo velike dugove u svim kompanijama koje koriste željeznički transport, kaže Špago</p>

Već dva mjeseca od vlasti niko ništa ne poduzima, navode iz poslaničkog kluba

Željezara kao simbol borbe za prava radnika

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

<p>Članovi svih 37 sindikalnih organizacija Sindikata metalaca FBiH Praznik rada provest će u Zenici, na skupu podrške kolegama iz Nove Željezare Zenica, uz jednoglasnu poruku da gašenje proizvodnje čelika nije opcija i da Željezara, kao temelj domaće industrije, mora biti spašena. Domaćini očekuju da ovo bude najmasovniji skup metalaca do sada.</p><h2>Prebrojavanje</h2><p>- Sad ćemo pokazati, zajedno s našim porodicama, koliko nam je stalo da ovaj gigant opstane. Imamo podršku Sindikata metalaca BiH i dolazak su najavile kolege od Bužima i Krupe, od Konjica do Tešnja i Gradačca. Bit će to skup na kojem ćemo se prebrojati, da vidimo koliko nas ima da spasimo ovo što imamo, ali i da pošaljemo poruku sadašnjim vlasnicima – kazao nam je predsjednik Sindikata NŽZ Rašid Fetić.</p>

<p>Nakon gašenja pogona, većina radnika od ponedjeljka će na prinudni godišnji odmor, ali dio njih ostaje u pogonima gdje vodi računa o stanju postrojenja, posebno Visoke peći, koja je u toplom režimu rada. Prvobitno, metalci su proteste zbog novonastale situacije bili planirali za 30. april u Sarajevu, ali odluka je promijenjena nakon sastanka s upravom i suvlasnicima NŽZ, na kojem je predstavnicima sindikata eksplicitno rečeno da visoka peć i proizvodnja čelika neće biti pokrenuta ni u slučaju da Vijeće ministara BIH donese mjere zaštite domaće proizvodnje čelika, ali da su spremni izaći ako Vlada FBiH ponudi neko rješenje.</p>

<p>- Što se nas tiče, nama topli režim Visoke peći, s ovim suvlasnicima, više ne znači ništa. Oni treba da se povuku. Vlada FBiH, koja je rekla da ima rješenje, treba da to preuzme. Danas smo dobili podršku i od Željeznica FBiH, Razvojne banke koja je spremna u punom kapacitetu da stane iza tog projekta. To je sad patriotski projekt broj jedan u državi i svi koji mogu nešto učiniti da to ponovo oživi, trebaju to uraditi, jer cijena pada željezare i rušenja tog sistema sto puta je veća od rada željezare, pa makar s nekakvim gubitkom u početku – kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.</p><h2>Desetine miliona</h2><p>Dodaje da suvlasnici Gordan Pavlović i Ahmed Hamzić više nisu partneri Sindikata i drže ih za riječ da će izaći iz Željezare ako Vlada FBiH ponudi rješenje. Kako je ranije pisao portal Capital, Pavlović je Željezaru od ArcelorMittala kupio za 10,7 miliona eura ili 20,8 miliona KM.</p>

<p>- Najpoštenije bi bilo da pošto su kupili da po toliko i prodaju, ali znajući da se radi o privatnicima koji će sigurno gledati da u ovoj situaciji izvuku nekakav ekstra profit, moguće je očekivati i nerazumne zahtjeve. Međutim, to ne ide u prilog ni njima, ni nama, ni državi, jer ovo se hitno mora riješiti. Svaki dan stajanja Visoke peći u ovom režimu može negativno utjecati na to postrojenje i drastično poskupiti ponovno pokretanje. Nije isto ako se to uradi za mjesec ili tri, jer razlika u koštanju pokretanja je nekoliko puta veća, a govorim o milionima, možda i desetinama miliona KM. Ovo je zadnji vagon zadnjeg voza. Sve je moglo i trebalo biti ranije, ali nije kasno, Željezara u narednih mjesec ili dva može biti ponovo pokrenuta – ističe Mujkanović.</p>

Radnici metalne industrije iz cijele FBiH izlaze na ulice za Praznik rada

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

<p>Nakon još jednog neuspješnog pokušaja da na sjednici Vijeća ministara BiH budu usvojene dopune zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, Bosna i Hercegovina je sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a.&nbsp;</p><p>Ministar pravde BiH Davor Bunoza povukao je ove zakone s dnevnog reda posljednje sjednice, nakon što su ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić zaprijetili blokadom. Ovi zakoni su ključni da naša zemlja izbjegne sivu listu, koja bi dodatno zakomplicirala život privredi i građanima.</p><p>- Potencijalna reklasifikacija Bosne i Hercegovine na „sivu listu“ MONEYVAL-a nosila bi izražen reputacijski i operativni rizik, koji bi se mogao direktno odraziti na povećane troškove međunarodnih transakcija, strožije kontrole, duže vrijeme obrade plaćanja i oprezniji pristup korespondentskih banaka. Iako uzroci eventualne reklasifikacije nisu direktno vezani za poslovanje banaka, koje u velikoj mjeri primjenjuju savremene AML/CFT standarde, negativna percepcija države kao cjeline mogla bi imati realne i mjerljive posljedice po građane i privredu. Stoga je od ključne važnosti da Bosna i Hercegovina ostane snažno i kontinuirano usmjerena na otklanjanje identifikovanih slabosti, kako bi se umanjili reputacijski i finansijski rizici - kazao je za "Avaz" direktor Agencije za bankarstvo FBiH, Jasmin Mahmuzić.</p>

Prevarena i zaboravljena kategorija žrtava rata: 100.000 bivših logoraša umrlo bez ikakvih prava

Kvote rastu, ali procedure dugotrajne: Gašenje fabrika smanjuje i potrebe za stranim radnicima

Poslanik u Narodnoj Skupštini RS Igor Crnadak: Oligarsi vuku krupne poteze prije izbora

Slaven Raguž za “Avaz”: O potencijalnoj podršci Lučiću petorka odlučuje iduće sedmice

Ilija Cvitanović za “Avaz”: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom iduće sedmice

Akademik Muriz Spahić o izgradnji HE Buk Bijela: Goraždani imaju pravo na zdravu životnu sredinu, svoju imovinu, ali i goli život

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

Katastarska kriza prerasta u političku: Klub Bošnjaka najavljuje napuštanje Gradskog vijeća

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

Praznik (ne)radnika

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija

Prevarena i zaboravljena kategorija žrtava rata: 100.000 bivših logoraša umrlo bez ikakvih prava

Kvote rastu, ali procedure dugotrajne: Gašenje fabrika smanjuje i potrebe za stranim radnicima

Poslanik u Narodnoj Skupštini RS Igor Crnadak: Oligarsi vuku krupne poteze prije izbora

Slaven Raguž za “Avaz”: O potencijalnoj podršci Lučiću petorka odlučuje iduće sedmice

Ilija Cvitanović za “Avaz”: Kandidatura generala Lučića je potpuno legitimna, konačna odluka petorke početkom iduće sedmice

Akademik Muriz Spahić o izgradnji HE Buk Bijela: Goraždani imaju pravo na zdravu životnu sredinu, svoju imovinu, ali i goli život

Kakve su nam sada naknade za transakcije i račune: Ulaskom u EU srezali bismo bankarske namete

Katastarska kriza prerasta u političku: Klub Bošnjaka najavljuje napuštanje Gradskog vijeća

Troškovi povećavaju cijene proizvoda i usluga: Gubici zbog čekanja na granici pola milijarde

Praznik (ne)radnika

Video / Članovi Spasilačke službe Wolf iz Foče u haremu Aladža džamije: Uklonjeno stablo koje je prijetilo sigurnosti vjernika i prolaznika

Domino efekt Trojkinog pokapanja giganata: Željeznice naredna žrtva ekonomskog udara

Zahtjevi obespravljenih zbog Trojkine anarhije: Vlast mora služiti radnicima

Očekuje se hitna sjednica zbog gašenja Željezare: Traži se odgovornost za hiljade radnika bez posla

Zenica će "gorjeti" za 1. maj

Jasmin Mahmuzić za "Avaz": "Siva lista" MONEYVAL-a može povećati troškove transakcija