Gašenje Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici predstavlja ne samo kraj jedne industrijske ere i svega onoga što je stvarano u bivšoj Jugoslaviji, već i ozbiljan ekonomski i tehnološki poremećaj za cijelu ekonomiju BiH, izjavio je za “Avaz” univerzitetski profesor iz Tuzle i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Nedim Suljić.&nbsp;On tvrdi da će gašenje ovih industrijskih giganata pokrenuti opasan domino-efekat, koji će direktno pogoditi hiljade radnika i desetine hiljada članova njihovih porodica, prvenstveno transportni sektor i stotine malih i srednjih preduzeća, koja su poslovno bila vezana za njih.- Ovi industrijski sistemi su decenijama bili okosnica bh. privrede. Samo doprinos Željezare u BDP-u BiH iznosio je blizu 3 posto. Industrijski lanac čelika i koksa nekada je generirao oko 1,5 milijardi KM izvoza godišnje, čime je cijela država na ogromnom gubitku. Po mom mišljenju, doveden je u pitanju ekonomski opstanak zemlje – kaže akademik Suljić.Nakon što je u pitanje dovedeno, direktno i indirektno, oko 12.000 radnih mjesta, on najavljuje period velike nesigurnosti zbog očekivanog socijalnog udara, uz istovremeni pad uplata doprinosa u fondove i budžete. Najdirektnije će biti pogođena željeznička preduzeća u oba entiteta.- Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici i njihova sudbina zavisi od brzine prilagođavanja novim tržištima ili uspjeha državne konsolidacije. S obzirom kako rade Vlada FBiH i Vijeće ministara BiH, mislim da nas očekuju veoma teški dani, pa i godine. Bez jasne i brze strategije države, prijeti nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom, a ja ne vidim da vlade oba entitata, a pogotovo Vijeće ministara BiH imaju bilo šta konkretno ponuditi kao izlaz iz ove situacije, u koju smo došli zbog višegodišnje loše politike svih koji su sada i ranije bili u vlasti na entitetskom i na državnom nivou – ističe Suljić.

Blizu 600 firmi u oblasti logistike, održavanja i energenata zavisi od rada Željezare u Zenici, kaže Suljić 

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Nakon 130 godina kičma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini uništena je. Ovo je najteži dan za radnike i sve koji su živjeli sa Zeničkom željezarom i od nje. Obustavljena je integralna proizvodnja čelika u Novoj Željezari Zenica. Trojka je uspjela sahraniti kompaniju koja je preživjela dva rata i agresiju. Uništenje privrednih giganata, Željezare i Koksare, kompanija koje su godinama na listama najvećih bh. izvoznika, uzdrmat će kompletnu ekonomiju države. Nije u pitanju samo nestanak gotovo 2.500 radnih mjesta, već i desetine miliona KM poreznih i drugih prihoda budžetima, a posebno lančani udar na stotine kompanija s ukupno više od 10.000 radnih mjesta, koje su direktno ili indirektno zavisile od Željezare i Koksare.&nbsp;&nbsp;<h2>Najgore za Lukavac</h2>Od gotovo 600 radnika Koksare 130 je uspjelo pronaći novi posao, dok ostali čekaju da počnu raditi u firmama koje su iskazale interes da ih prime. - Slobodno možemo kazati da je šteta neprocjenjiva. U ovom trenutku je ne možemo izračunati zbog nedostatka podataka, jer kompletne informacije nismo dobijali od uprave. Imamo i desetak firmi koje su bile direktno vezane i više od 90 posto svog poslovanja ostvarivale s Koksarom. S obzirom na to da su izvozno orijentisani, te jedan od najvećih industrijskih giganata, automatski će se umanjiti punjenje budžeta. Najviše će biti pogođen grad Lukavac – kazao je za “Avaz” Edin Duraković, ministar privrede Tuzlanskog kantona.

Nova Željezara Zenica upošljava približno 1.900 radnika, a većina njih će od ponedjeljka na prinudni odmor. Nakon gašenja integralne proizvodnje čelika, plan uprave je da zadrži oko 400 uposlenih, dok je sudbina njih 1.500 neizvjesna. Posljedice zaustavljanja Visoke peći i proizvodnje čelika su zastrašujuće, a prema riječima premijera ZDK Nezira Pivića štete po cjelokupni sistem države tek će se sabirati.<h2>Ogroman novac</h2>- NŽZ državi je uplaćivala značajne iznose sredstava. PDV 32 miliona godišnje, za plate i doprinose oko 68 miliona godišnje, dok je za troškove željezničkog transporta izdvajala 25-30 miliona KM samo u prošloj godini. NŽZ sarađuje s 550 lokalnih firmi. Ukupna cirkulacija novca između dobavljača i kupaca iznosi gotovo 1,5 milijardi KM. To je ogroman novac koji je cirkulisao zahvaljujući NŽZ. Posebno je bitno da ova kompanija doprinosi ukupnom BDP-u države čak 2,5 posto. Zamislite šta će značiti za nedovoljno razvijenu državu da njen BDP padne za 2,5 posto – ističe Pivić.On navodi da su i prihodi u kantonalni budžet iz NŽZ iznosili približno 16,68 miliona KM u posljednje četiri godine.Nakon višemjesečnih apela s različitih adresa, protesta radnika i upozorenja da će posljedice biti katastrofalne, Vlada FBiH je tek u momentu gašenja pogona željezare najavila konsolidaciju i restrukturiranje. Činjenica da privredni giganti padaju domino efektom otvara prostor sumnjama da se radi o smišljenom ekonomskom udaru na državu. Pivić kaže da nema informacije kojima bi takvu tvrdnju potkrijepio, ali posljedice jesu ozbiljne.

- Posebno zabrinjava indolentnost FBiH, koja se apsolutno u ovaj problem nije unijela ni na najmanji mogući način. To zaista onda stvara sumnju u čitav ovaj proces. Ako imate egzaktne parametre i brojke, a da to njih apsolutno ne zanima, onda to zaista izaziva sumnju u sve moguće varijante. Najavljeni plan Vlade nije predočen javnosti, novi vlasnici kažu da uopšte nisu ni kontaktirani. Po meni, najveća greška je napravljena kada je Vlada FBiH dopustila da Mittal proda željezaru, jer vlasnik je osam posto kapitala, a u tom momentu je imala pravo preče kupnje. Ona ga nije iskoristila, a trebala je ako je mislila zaštititi ovako važnog giganta – ističe Pivić.

Za plaće i doprinose u fondove je išlo gotovo 68 miliona godišnje

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

Bosna i Hercegovina sigurnim korakom korača ka zloglasnoj sivoj listi MONEYVAL-a. Propao je još jedan pokušaj da Vijeće ministara BiH usvoji dopune Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom.Ministri iz Dodikovog SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, zaprijetili su blokadom sjednice ako ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ) ne povuče ove teme s dnevnog reda, što je Bunoza i učinio. Ovi zakoni su ključni uslov da BiH izbjegne sivu listu, koja bi značajno otežala život privredi i građanima.

- Ja ne mogu reći jesmo li blizu sivoj listi, jer smo dosta preporuka ispunili, ali određene preporuke nismo. Vjerujem da bi usvajanje ova dva zakona, koje je Ministarstvo pravde BiH pripremilo, znatno poboljšalo položaj BiH u pogledu ispunjavanja obaveza prema MONEYVAL-u. Zakon o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom bi uz to bio i snažan alat u borbi protiv kriminala – kazao je za “Dnevni avaz” ministar Bunoza.<h2>Riječ eksperata</h2>Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da za posljedice treba pitati prvenstveno Milorada Dodika i SNSD, koji je tražio da se povuku dva ključna zakona.

- Ako završimo na toj listi, neka objasni privrednicima, koji su već u teškoj situaciji, zašto im je život dodatno zakomplikovan i kod uvoza i izvoza. Jer, biti na toj listi znači da strane banke uvode strožije kontrole, transferi novca traju duže, skuplji su i ponekad se odbijaju. Za građane i firme to znači više papirologije i nerviranja. Strane investicije padaju, jer investitori izbjegavaju zemlje s reputacionim rizikom. Imat ćemo manje novih projekata, sporiji ekonomski rast, kreditiranje će biti skuplje, jer međunarodne finansijske institucije i banke dižu kamate i traže dodatne garancije – ističe Cenić.Dodaje da će BiH biti percipirana kao država slaba i institucionalno nepouzdana u borbi protiv kriminala, da će sve utjecati i na pregovore o evropskim integracijama, te da strane banke mogu i zatvoriti račune domaćim bankama i smanjiti poslovanje s našom zemljom.<h2>Znat ćemo u junu</h2>BiH je trebala do februara ispuniti gotovo 70 preporuka Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL). Tada je istekao rok za njihovu implementaciju, koju nadzire MONEYVAL. Za juni je zakazana plenarna sjednica, na kojoj se očekuje zvanična odluka o tome hoće li BiH na sivu listu ili ne. Na teške posljedice koje bi nam to donijelo je „Avaz“ već upozoravao.

- Ulazak BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice po građane i kompanije. Međunarodne platne transakcije bi bile usporene, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno za veliki broj građana BiH, koji žive i rade u inostranstvu. Značaj njihovih transfera za domaću ekonomiju je velik – rekao je ranije za “Avaz” predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.Dodatne provjere svih transakcija, povećana administracija, kašnjenja u plaćanjima i veći troškovi poslovanja ugrozili bi konkurentnost domaćih kompanija, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost.

Teške posljedice će snositi privreda i građani

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Uz poznata i po ko zna koji put ponovljena osporavanja legitimiteta aktuelnog visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt), delegacija Rusije tokom posjete Banjoj Luci obrušila se na OHR, dovodeći u pitanje nastavak njegovog djelovanja u BiH. Kancelarija visokog predstavnika u BiH mora da bude uklonjena, kazao je zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Aleksandar Gruško nakon sastanka sa zvaničnicima RS. Istovremeno, na forumu o geopolitičkim dešavanjima u Evropi, ruski ambasador Igor Kalabuhov ponovio je kako je “neophodno očuvati izvorni Dejtonski sporazum”, te da su BiH potrebni unutrašnji dijalog, međusobno uvažavanje i spremnost na kompromis, a ne nametanje rješenja sa strane.<h2>Ključ deblokada</h2>Koordinirani napad na OHR, ključnu instituciju za deblokade i provedbu Dejtonskog sporazuma, za sada je bez odgovora iz Sarajeva. Ekspert za ustavno pravo, profesor Nurko Pobrić kaže da Gruškovo “mora” ne znači baš da OHR mora otići.

- Lično mislim da nam je visoki predstavnik, nažalost, potreban još neko vrijeme. OHR nam treba jer ovdje postoje takve političke opcije i snage da bez nekog arbitra mnoge stvari ne bi bile riješene. Uzmite primjer Doma naroda PSBiH, iako tu Šmit nije reagirao. Ovi ljudi što bježe sa sjednica ili ne dolaze, ustvari, vrše krivična djela. On ima pravo da dođe na sjednicu i glasa kako hoće, ali nema po Ustavu i poslovniku pravo da ne dolazi, da sruši kvorum i da oni što su ostali ne mogu ništa odlučivati. To je politički banditizam – kaže profesor Pobrić. Napadi na OHR nastavak su pokušaja protjerivanja stranaca iz BiH, od Komisije za nacionalne spomenike do stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Elvis Fejzić kaže da je uloga međunarodne zajednice u BiH predviđena Dejtonskim sporazmom, te podsjeća da ni proces povratka nije implementiran, niti je postao održiv.<h2>Drugi motivi</h2>- Nismo uspostavili stabilnu državu, jer se ona stalno nalazi u blokadama, a imajući u vidu da je mir stalno, kroz ove separatističke i secesionističke napade, ugrožen, potpuno je jasno zašto je OHR potreban. Simptomatično je da napadi na OHR uglavnom dolaze od snaga koje 15-ak godina produciraju blokade u vlasti i zagovaraju otvoreni ili tihi secesionizam. Upravo oni koji jesu prijetnja implementaciji mira i izgradnji stabilne države imaju problem s OHR-om. Znamo kakvi su odnosi Ruske Federacije i vlasti RS, preko kojih Rusija ovdje ima pojačan utjecaj, a evidentno je i da prešutno odobrava, pa čak i više od toga, ove secesionističke akcije RS. Neke od tih akcija su dobile i sudski epilog. Zato je jasno zašto je OHR trn u oku nekim političkim elitama – kaže Fejzić.Podsjeća da slični napadi dolaze i od pojedinih stranaka iz FBiH, samo su motivi drugačiji. S druge strane, odlazak Šmita o kojem se sve glasnije govori, ne može imati veze s budućnošću OHR-a.

- To je nešto u što se ne može dirati, jer ključne stvari nisu završene. Civilna implementacija mira, izgradnja stabilne države i puna provedba povratka. A kako ćete se vratiti ako nemate posao, zdravstvenu njegu, obrazovanje na maternjem jeziku?! Zato OHR nije vezan za mandat bilo kojeg pojedinca, a članice PIC-a su tu da prosude. Imenovanje novog visokog predstavnika je sasvim ok, ali to ne znači zatvaranje OHR-a – ističe Fejzić.

Ovo je nastavak pokušaja „protjerivanja“ stranaca iz BiH, od Komisije za nacionalne spomenike do Ustavnog suda

Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

Sindikat doktora medicine i stomatologije u Tuzlanskom kantonu do kraja mjeseca će čekati stav Vlade u vezi s povećanjem koeficijenata za obračun plaća za ljekare specijaliste i subspecijaliste, a ako zahtjev Sindikata ne bude prihvaćen početkom maja stupit će u generalni štrajk. Odluku o stupanju u generalni štrajk usvojio je i Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije SBK, gdje slijedi postupak mirenja između vlade i sindikata.<h2>Očekuju pregovore</h2>U Kantonu 10 očekuje se početak pregovora o aneksu kolektivnog ugovora, a ako oni ne urode plodom, u štrajk će i doktori iz ovog kantona. Uz već najavljene radničke proteste i tinjajuće nezadovoljstvo dijela braniteljske populacije, te uposlenih u državnim institucijama i agencijama, naredne dane obilježit će i protesti uposlenih u zdravstvu.&nbsp; &nbsp;- U oba kantona, TK i SBK, do štrajka je doveo nemar vlada koje pokušavaju zaobići Sindikat doktora u pregovorima o pravima doktora. Obje vlade su prava doktora stavile u kolektivne ugovore koji se odnose na ostale zdravstvene radnike, bez konsultacija sa sindikatima doktora, kojima zakon o reprezentativnosti daje pravo da zastupaju svoje članove. Do bijesa doktora je dovelo upravo to što ih vlada ignorira – kaže za „Avaz“ predsjednica Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Marina Berberović.Zbog neuporedivo lošijeg statusa u odnosu na evropske zemlje, pa i region, protekle godine obilježio je masovni odlazak zdravstvenih radnika iz BiH.<h2>Loš status</h2>- Međutim, kod nas je najveći problem omjer plaća unutar FBiH, gdje su razlike i 40-50 posto. Mi već tri godine od Vlade FBiH tražimo da dogovorimo koeficijente i najnižu satnicu, koji će vrijediti na području FBiH, ali imamo potpuno ignoriranje i zbog toga smo i u sudskom sporu. Mi danas od 10 kantona imamo 2 ili 3 koji imaju ujednačene koeficijente, svi drugi su različiti. To dovodi do nezadovoljstva, migracije doktora unutar FBiH, ali i do odlaska van BiH – ističe Berberović.

<h2>U Sarajevu dogovor, ali borba ne prestaje</h2>Sindikat radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo za sutra je najavio protestnu šetnju od „Vječne vatre“ do zgrade Vlade KS, ali je jučer postignut dogovor o povećanju plaća uposlenima u ovom kantonu.&nbsp;- Obavještavamo vas da je nakon intenzivnih pregovora s pregovaračkim timom Ministarstva zdravstva, ZZO KS i Vladom KS postignut dogovor o povećanju plata. Ovo povećanje predstavlja rezultat našeg zajedničkog pritiska, istrajnosti i jedinstva koje smo pokazali u proteklom periodu.&nbsp;Naglašavamo da borba za dostojanstvo radnika u zdravstvu ovim ne prestaje – poručio je predsjednik Sindikata Senad Sadiković.&nbsp;

Mi već tri godine od Vlade FBiH tražimo da dogovorimo koeficijente i najnižu satnicu, koji će vrijediti na području FBiH

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

Šokirani smo, zaprepašteni, ogorčeni ili sekundarno traumatizirani nakon vijesti o stravičnim slučajevima ubistava i samoubistava, ali svaki od tih slučajeva je specifičan, kazala je za "Avaz" psihologinja Nermina Vehabović-Rudež. Komentirajući događaje iz Višegrada i Srebrenika, koji su ponovo šokirali bh. javnost, Vehabović – Rudež kaže da su uzroci svake tragedije negdje duboko i iza informacija koje imamo u ovom trenutku.- Nikad ne znate da li je neko bio ovisnik, je li imao neke psihičke smetnje, je li se sve desilo u afektu … puno je stvari koje trebamo uzeti u obzir kad hoćemo tražiti uzrok. To je najgori čin jedne osobe prema drugoj, posebno prema bliskoj osobi, ali nažalost dešava se. Možda više da pričamo kakvo nam je mentalno zdravlje sveukupno, gdje su frustracije i stresovi koji se kupe, šta porodice trpe, a ne prijavljuju – dodaje Vehabović – Rudež.Podsjeća da smo svjedoci brojnih slučajeva nasilja u porodici, a mnogi od njih ostaju neprijavljeni, u nekim slučajevima žrtve nasilja čak i mole da takvi događaji ne budu prijavljeni.- Ponekad i neliječeni ljudi, kojima nisu ni uspostavljene dijagnoze, počine takve zločine. Nisu prepoznati ili se zataškavalo. Živimo u 21. vijeku, ali i dalje vladaju tradicionalni stavovi da je sramota je otići psihologu ili psihijatru. Neću piti lijekove, jer postat ću ovisan – rečenica je koju čujemo i od obrazovanih ljudi. I onda se čudimo ubistvima – ističe Vehabović – Rudež.Uz sve manjkavosti koje ima, ponekad očekujemo nemoguće od sistema kakav imamo, potvrđuje naša sagovornica, jer su u zadnje vrijeme procedure mnogo brže.- Uvijek možemo biti budniji nego što jesmo, ali ne bih rekla da smo toliko loši u sistemu. Više je pitanje šta sistem nudi i kakve su ideje kako bi se ovaj život trebao živjeti. Mnogo je frustracija kod ljudi, mnogo mladih je frustrirano. Ima puno kocke i droge, toga ima i u drugim državama, samo treba vidjeti sisteme kojima ćemo raditi prevenciju. Kako ćemo udaljiti kockarnice, uz koje imamo i online klađenje, a ljudi svjedoče da je teže kockanje od droge. I kockarski dugovi ili nervoza mogu biti jedan od uzroka da postanem neuračunljiv u trenutku i da svaku prepreku nastojim ukloniti, bez razmišljanja o kome se radi. Ne bih rekla da sada imamo tolike propuste u sistemu. Više ih je u kvaliteti života. Želimo više nego što možemo. Svi žele veće plate, bolje živote, ljudi su u kreditima …- kaže psihologinja Nermina Vehabović-Rudež.

 Rudež kaže da su uzroci svake tragedije negdje duboko i iza informacija koje imamo u ovom trenutku

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze 

Vijesti crne hronike ponovo su na naslovnicama i u udarnim terminima bh. medija. Vijesti o stravičnim ubistvima najbližih, napadima na prosvjetnu radnicu, prolaznicu u Sarajevu, ponovo šokiraju i uznemiravaju javnost.

Komšije o užasu u Srebreniku: Imali su veliku porodičnu tragediju, preminula su im djeca, niko nije slutio da će se ovako nešto desiti

- Glavni okidač je socioekonomska situacija, siromaštvo i nemoć da se obezbjedi svojim najbližim normalan život. Drugo je politička situacija gdje realno živimo u podijeljenom društvu na klasu enormno bogatih, korumpiranih i politički uvezanih, gdje se ne cijene znanje, sposobnost i kvalifikacija, nego samo veza sa vladajućom strukturom. Najlakšim izlazom, nažalost, iz ovakve situacije čini se ubistvo svojih najbližih i na kraju samoubistvo. Psihološki smo jako nestabilno društvo gdje se i najmanji problem čini nerješiv i zato su posljedice ovakve kakve jesu – kaže sociologinja Smiljana Vovna.

Novi detalji tragedije kod Višegrada: Otac ostavio oproštajno pismo prije nego što je ubio dijete i sebe

Ona dodaje da su ovakvom ambijentu društvene mreže pretvorene u prozor u nemoral, prostituciju i banalnost života, koji za neke predstavlja jedini relevantan izbor i način kako treba da se ponašaju u realnom životu.

Psihološki smo jako nestabilno društvo gdje se i najmanji problem čini nerješiv i zato su posljedice ovakve kakve jesu, rekla je

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

Državljanka Austrije (65) smrtno je stradala u nesreći koja se u ponedjeljak dogodila tokom spusta kajakom na rijeci Tari kod Foče. Tragedija na lokalitetu Borovi desila se nakon prevrtanja više kajaka u kojima su se nalazili članovi grupe turista, ali su se ostali uspjeli spasiti iz nabujale rijeke.Kako je "Avazu" potvrdio načelnik Spasilačke službe "Wolf" iz Foče, Nenad Ikonić, tijelo turistkinje pronađeno je jučer na lokaciji Milutinov kamen, oko dva kilometra nizvodno od Šćepan polja. - Tara je poznata kao prelijepa, ali brza i snažna rijeka, posebno u danima intenzivnijih padavina i povećanog vodostaja. Zato turiste pozivamo na dodatni oprez, da u takvim situacijama skrate start i da na vožnju čamcima polaze s lokaliteta Grab - kazao nam je Ikonić.

Tragedija na lokalitetu Borovi desila se nakon prevrtanja više kajaka u kojima su se nalazili članovi grupe turista

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

Nakon što je Peter Mađar (Magyar) uvjerljivo porazio pouzdanog saveznika Moskve unutar EU, Viktora Orbana, građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju, kojeg analitičari porede upravo s odlazećim predsjednikom Mađarske. Radev i nedavno osnovana stranka Napredna Bugarska u Parlamentu će imati 135 od 240 poslanika.O tome šta je opredijelilo glasače da na izborima u dvije zemlje izaberu zagovornike potpuno suprotnih stavova prema Briselu, ali i razlikama zbog kojih Bugarska neće predstavljati novu kočnicu evropskim politikama, za “Avaz” govori politolog i politički analitičar iz Hrvatske, Davor Gjenero. - Velika je razlika između Mađarske i Bugarske. U Mađarskoj je smjena administracije premijera Orbana i FIDESZ-a postala vjerojatnom nakon što se mađarski premijer u protekle četiri godine, od početka totalne invazije Rusije na Ukrajinu, iskazao kao glavni zagovornik interesa Rusije u Europskoj uniji, unatoč tome što Rusija nije uspostavila relevantnu "meku moć" u Mađarskoj. To da žele biti punopravni članovi EU bio je ključni motiv Mađara da u velikom broju izađu na izbore i glasaju za političke promjene. Za razliku od Mađarske, u Bugarskoj je meka moć Rusije izrazito velika i ona je usporediva samo s mekom moći Rusije u Srbiji. Nigdje drugdje u Europi Rusija nema niti približno takav kulturni i politički utjecaj, kao što ga ima u Bugarskoj. Izrazita politička fragmentiranost i iscrpljenost dugogodišnjom nemogućnošću formiranja stabilne parlamentarne većine presudila je u korist Radeva, a ruska potpora išla mu je izrazito u korist – kaže Gjenero. Dodaje da će ruski režim nastojati iskoristiti buduću bugarsku vladu za utjecaj na Evropsko vijeće i evropske institucije.- Ali je malo vjerojatno da bi bugarska opstrukcija zajedničkih europskih politika mogla biti i izbliza tako oštra i štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika. Bugarska kao vrlo siromašna država izrazito je ovisna o europskim fondovima, načelo vladavine prava i do sada nije bilo visoko vrednovano u Bugarskoj, a mogućnost uvjetovanja nove bugarske vlade od strane EU daleko je snažnije nego što je bilo u odnosu na Mađarsku – ističe Gjenero.

Građani Bugarske na vlast vraćaju bivšeg predsjednika Rumena Radeva, političara sklonog Kremlju

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove upućen je novi zahtjev za puštanje na slobodu bivšeg komandanta VRS, ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora. Oslobađanje je traženo zbog humanitarnih razloga i teškog zdravstvenog stanja u kojem se Mladić nalazi. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić posjetio je Mladića u zatvoru, nakon čega je izjavio da je on slabo komunikativan i da je na sastanak s njim dovezen, ne u invalidskim kolicima, već u krevetu iz zatvorske bolnice.<h2>Sramotno za Srbiju</h2>Pozivanje na humanost i naricanje zbog zdravstvenog stanja monstruma, koji je u Srebrenici slavodobitno pozirao pred kamerama dok je hiljade srebreničkih mladića slao u smrt, porodice žrtava smatraju drskošću, ali i sramotom za Srbiju, njene vlasti i srpski narod.

Potpredsjednica Udruženja „Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa“, Kada Hotić, Srebreničanka kojoj su u genocidu ubijeni sin, muž, braća i 56 članova uže i šire familije do danas je pronašla i ukopala samo par kostiju svoga sina. - Mladić je osuđen na doživotnu kaznu. Nije mu se reklo, kad se razboli da će biti pušten, već doživotno. Neka umre tu, ako mu je vrijeme. Neka živi sto godina, šta me je briga, ali mu je tu mjesto. Začuđujuće da se Srbija, nakon ovolikih godina, nije odrekla zločinaca, što ga narod iz kog je potekao još podržava. Još nisu ozdravili, još nisu svjesni svojih zločina, pa da se makar postide. Gdje je moj sin, još mu ni sve kosti nisam našla, gdje su oni koji se još nisu ni pronašli, a on je naredio da odu u smrt?! I gdje bi on sad?! Dobio je kaznu, ako nema smrtne ima doživotna, pa nek odživi svoj život kakav je zaslužio. Opet će biti pod nadzorom ljekara, a mog Samira nema nigdje – kaže Hotić. <h2>Istina i pravda</h2>O humanitarnim razlozima Mladić nije razmišljao u vrijeme počinjenja genocida u Srebrenici, teroriziriranja civila tokom opsade Sarajeva, etničkog čišćenja bh. gradova i zarobljavanja pripadnika snaga UN-a, za što je i osuđen, navodi predsjednik Saveza logoraša BiH, Seid Omerović. Istina i pravda na ovom svijetu moraju ličiti na nešto, naglašava.

&nbsp;Mislim da je suvišno da logoraši govore o puštanju Mladića na slobodu, jer za tako nešto nema nikakvog realnog osnova. Da se tu gradi nekakav čovječan odnos, a za stotine hiljada onih koji su truhnuli i koji su ubijeni u logorima nema takvog saosjećanja – ističe Omerović.

Začuđujuće da se Srbija, nakon ovolikih godina, nije odrekla zločinaca, kaže Hotić

Još jedan zahtjev za puštanje Mladića na slobodu: Gdje je bila humanost kad je Srebreničane slao u smrt

Zemlje zapadnog Balkana&nbsp;rizikuju trajni gubitak više od 700 miliona eura, ako se reforme u okviru Plana rasta ne završe na vrijeme, upozorila je komesarka za proširenje EU Marta Kos. Nakon što su aktuelne vlasti zemlju potpuno paralizirale i nakon što smo već ostali bez gotovo 212 miliona KM zbog kašnjenja s usvajanjem Reformske agende, BiH je pred gubitkom dodatnih 730 miliona KM namijenjenih za provedbu više od 50 reformi.<h2>Prozvati krivce</h2>Viši analitičar u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić kaže da je riječ o ukupno blizu milijardu KM, kojoj treba dodati i gotovo dvije milijarde KM izgubljene kroz sankcije prema RS.- BiH u posljednjih nekoliko godina gubi milijarde eura. Dodatno, što je možda i gore, građani i privreda gube kroz izostanak reformi dogovorenih kroz Plan rasta. Kritike iz EU su razumljive i dobrodošle, ali za politički život u BiH, za njenu budućnost i za informisane odluke građana, nije dovoljno samo konstatovati da država “nije ispunila uslove” - kaže Ćerimagić.

Neophodno je jasno reći, navodi, koje institucije, političke stranke i pojedinci snose odgovornost za to.- Bez toga nema ni stvarne odgovornosti, a bez odgovornosti nema ni promjene. Građani imaju pravo znati ko ih košta milijarde eura, kako bi na izborima mogli donijeti odluke na osnovu činjenica, a ne opštih formulacija – komentariše Ćerimagić za “Avaz”.<h2>Privatizacija države</h2>Profesor Filozofskog fakulteta UNSA Salih Fočo kaže da bh. političarima nije ni stalo do napretka u BiH, nakon što su SNSD i HDZ praktično privatizirali dijelove države gdje imaju vlast.- Njima je stalo da ode kritična masa mladih ljudi, kako ne bi ugrozili ovakav sistem u BiH. Trojka je neki raspršeni leptir koji ne može dobaciti ni do Drvenije, a kamoli da može promijeniti odnose u BiH. Oni su bili samo pokriće HDZ-u i SNSD-u za realizaciju njihovih dugoročnih ciljeva kojima teže da u potpunosti ovladaju političkim, privrednim, kulturnim i svakim drugim potencijalom na prostoru koji kontroliraju - smatra Ćerimagić.

Stoga, kako kaže, ne čudi ova blokada u kojoj se nalazimo.- Građani im služe samo za izbore, da ih formalno ponovo legitimiraju. Zato se čini da je zaista Izačić jedini izlaz iz ovog stanja, jer oni koji nisu pod pokroviteljstvom stranaka potpuno su obespravljeni u BiH – ističe Fočo.

Iz Evropskih fondova ne gine nam gubitak još 730 miliona

BiH izgubila milijardu maraka evropske pomoći

Situacija u Zeničkoj željezari, nekadašnjem simbolu industrijske moći ove zemlje, pokazatelj je neodgovornosti i sistemskog nemara vlasti u Bosni i Hercegovini, a od najava gašenja njene visoke peći tužnije i frustrirajuće zvuči samo šutnja i nezainteresiranost odgovornih. Zbog gubitka stotina radnih mjesta u Koksari iz Lukavca niko se nije ozbiljno zabrinuo, pa ni višemjesečna upozorenja da nas s gubikom Željezare očekuje lančana reakcija u desetinama povezanih kompanija i najteži ekonomski udarac BiH nakon rata nisu bila dovoljan povod za vanredne sjednice i mjere Vlade FBiH i Vijeća ministara BiH, ali i svih institucija koje bi se trebale ozbiljno zabrinuti zbog mogućeg gubitka, kako se procjenjuje, gotovo 12.000 radnih mjesta. Istina, Vijeće ministara BiH je odbacilo prijedlog koji bi vodio ka rješenju, ne ponudivši nikakvu alternativu, kao da se ne radi o jednom od stubova domaće privrede.Umjesto traženja rješenja funkcioneri su zauzeti predizbornim partnerstvima, međunarodnim turnejama, dužinom mandata Kristijana Šmita (Christian Schmidt) ili utrkom u najavljivanju novih mega projekata, dok nam se temelji domaće industrije praktično raspadaju. Prijedloge za spas Zeničke željezare izgleda traže i u javnost iznose samo sindikalci i zabrinuti radnici. Međutim, kao što svojevremeno nisu čuli apele za što bržu sanaciju željezničke pruge u Jablanici, dok je prekid željezničkog transporta gomilao dodatne gubitke, tako se danas ne čuju ni upozorenja kakve će posljedice gašenje Željezare imati za ukupnu ekonomiju, punjenje budžeta i fondova, Službu za zapošljavanje… Prioritet je da su vlasti sretne, zbrinute i na broju, da su kabineti ministara popunjeni i da se za oktobar pripreme što milozvučnija predizborna obećanja. Zato odlazak još jednog privrednog giganta u staro željezo ne predstavlja samo novo ekonomsko posrnuće, već ilustrira i definitivan moralni slom sistema koji pokazuje da mu životi desetina hiljada radnika i članova njihovih porodica ne znače ništa.

Prioritet je da su vlasti sretne, zbrinute i na broju

Ekonomski i moralni slom

Glavni tužitelj Tužilaštva BiH Milanko Kajganić odbacio je pritužbu Jasmina Duvnjaka, nekadašnjeg delegata u Domu naroda PFBiH, na odluku postupajućeg tužitelja da ne pokrene istragu po njegovoj prijavi protiv Milorada Dodika.&nbsp;Nakon što je Dodik, na sastanku predstavnika stranaka koalicije u Konjicu u junu 2023. godine opsovao genocid, Duvnjak je podnio prijavu zbog govora mržnje i negiranja genocida, ali tužitelji su zaključili da u spornom događaju nema krivičnog djela.<h2>Obrazloženje tužitelja</h2>Podsjetimo, radi se o sastanku koji je umalo prerastao u fizički obračun, nakon što se Dodikovom primitivizmu jedini suprotstavio ministar odbrane BiH Zukan Helez. Kemal Ademović napustio je sastanak, a ostali predstavnici Trojke ostali su u sali.&nbsp;Zanimljivo je da je predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, koji ovih dana naknadno demonstrira patriotizam, kasnije objašnjavao da je, nakon neoprostivih Dodikovih uvreda desetak dana uoči godišnjice genocida, “progutao knedlu”.Glavni tužitelj u obrazloženju podsjeća da je sastanku u Konjicu prisustvovalo 20-ak pozvanih predstavnika stranaka, te da je provjerama navoda krivične prijave utvrđeno da je Dodik psovkama prekinuo izlaganje Ademovića, ostali sudionici su burno reagirali, ali se na kraju situacija smirila, pa su učesnici, bez Dodika, otišli i na ručak.

- Da bi događaj predstavljao krivično djelo, propisano u odredbama člana 145a KZ BiH, morao bi nužno imati sva bitna obilježja krivičnog djela, prvenstveno radnju izvršenja koja mora biti učinjena javno, što znači da je dostupna ili upućena neodređenom broju lica, ili putem medija, društvenih mreža, govora na javnom skupu itd. Radnja izvršenja mora biti usmjerena protiv određene grupe ili člana te grupe, određene po rasi, boji kože, vjeroispovijesti, porijeklu, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti. Takva radnja mora biti sposobna da potakne na nasilje ili mržnju prema toj grupi, pri čemu nije neophodno da do nasilja ili mržnje faktički i dođe – navodi se u obrazloženju, te zaključuje da ovi elementi krivičnog djela nisu ispunjeni i da je odluka tužitelja ispravna.<h2>Površan odgovor</h2>- Psovanje genocida je možda najprimitivniji i najvulgarniji izraz sveukupnog negiranja genocida i ponižavanja žrtava i njihovih potomaka. Siguran sam da je strategija negatora, raznih dodika, memoricid, odnosno ubijanje sjećanja kroz poricanje, relativizaciju i reinterpretaciju historijskih činjenica. Kao društvo ne smijemo ovo pasivno posmatrati. Dobio sam površan odgovor, koji nije ni na nivou znanja i vokabulara pripravnika. Svaku moju pritužbu su veoma paušalno, pravno nejasno i neutemeljeno odbili. Najviše boli spoznaja da su pojedinci iz pravosuđa, baš kao i ranije politički akteri sastanka, pokušali dešavanja u hotelu „Garden“ u Konjicu prikazati u duhu poskočice: Mir, niko nije kriv. To nije infantilno, to je podlo i opasno - kazao je Duvnjak za “Avaz”.Dodaje da se govor mržnje često pojavljuje u javnom prostoru, pa se postavlja pitanje da li pravosudne institucije, površnim i selektivnim pristupom, doprinose održavanju negacionističko-rasističkog narativa.- Očekivao sam od Tužilaštva BiH da sistemsku praksu negiranja suprotnu ciljevima tranzicijske pravde, tolerancije i pomirenja posebno prepozna i procesuira. Negiranje, a posebno psovanje genocida, ima dubok utjecaj na žrtve, jer one tada osjećaju dodatnu bol jer se njihova patnja ne priznaje. Konsultovat ću pravne stručnjake da vidim da li sam u ovom predmetu, koji traje skoro tri godine, iscrpio sve pravne mehanizme. Ne znam ima li osnova i smisla upućivati apelacije Ustavnom sudu BiH ili pritužbe Disciplinskom tužiocu VSTV-a, ali znam da se mora istrajati na sve načine – ističe Duvnjak.

Svaku moju pritužbu su veoma paušalno, pravno nejasno i neutemeljeno odbili, kaže Jasmin Duvnjak

Nakon Dodikovih psovki i Konakovićevog "gutanja knedli": Psovanje je najprimitivniji izraz negiranja genocida

Hitna sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj će se raspravljati o Južnoj interkonekciji zakazana je za danas u 16 sati, potvrđeno je iz Vijeća ministara BiH za "Avaz".Sjednica će biti održana telefonskim putem, a na njoj će biti data saglasnost na usvojeni Zakon o Južnoj interkonekciji kojim se u ovaj projekat uvodi američki investitor.Do ove sjednice dolazi nakon sastanka delegacija HDZ-a BiH i SNSD-a u Banjoj Luci.Podsjećamo, Dodik je rekao da neće kočiti ovaj projekat, dok je Čović izjavio da će sve biti završeno u predviđenim rokovima.Uloga Vijeća ministara je u tome što oni trebaju voditi pregovore kako bi se zaključio sporazum između BiH i Hrvatske o ovom projektu.Predlagač ove tačke je Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH.Ranije je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić rekao da bi do potpisivanja međudržavnog ugovora trebalo doći krajem ovog mjeseca u Dubrovniku.

Ranije je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić rekao da bi do potpisivanja međudržavnog ugovora trebalo doći krajem ovog mjeseca u Dubrovniku

Zakazana hitna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH o Južnoj interkonekciji: Dat će se saglasnost na sporazum s Hrvatskom

Više od tri decenije od završetka rata u BiH se još traga za blizu 7.600 nestalih osoba. Šutnja je jedini odgovor na brojne apele članova porodica i udruženja žrtava rata da lokacije s posmrtnim ostacima njihovih najdražih konačno budu otkrivene. U deset općina – Zvorniku, Foči, Višegradu, Bratuncu, Vlasenici, Rogatici, te Kotor Varoši i Mostaru još se kriju informacije o lokacijama s gotovo 4.300 ubijenih.<h2>Skoro zaustavljeno</h2>- S prostora opštine Foča imamo još 615 nestalih osoba. Nažalost, to je veliki broj. Foča je u vrhu ljestvice po broju nestalih. Svi smo svjesni da vrijeme prolazi, da biološki sat kuca, pa sve teže dolazimo u kontakt i s porodicama ubijenih – kazala je za “Avaz” predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95” i predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH Midheta Kaloper.Ona ne krije razočarenje zbog činjenice da je proces traženja nestalih posljednjih godina skoro zaustavljen, a razloge vidi u utjecaju politike i u ovoj oblasti.&nbsp;- Politika je duboko i u sudovima i tužilaštvima u BiH, ključnim institucijama za proces traženja nestalih. Ovo ne smije biti političko, već humano i ljudsko pitanje. Da se ovaj proces, dok smo još živi, privede kraju. Da svi damo sve od sebe, a posebno institucije, kako bi posmrtni ostaci naših najmilijih pronašli svoj smiraj – ističe Kaloper.Smatra da se u startu nije pristupilo otkrivanju grobnica, jer niz je službi i institucija na lokalnom i višim nivoima, pa i građana, koji znaju gdje se one nalaze. Sve se svodilo na dobrovoljnost, na apele, na savjest svjedoka, a nerijetko se za takve informacije nudi i novčana nagrada.

<h2>Lažne dojave</h2>- Opet zločincu plaćate izvršenje zločina, ali više ne vodimo računa ni o tome, samo da bismo došli do nekih od lokaliteta. Prošle godine smo bili sigurni, dobili sto posto tačnu informaciju da se na lokalitetu prema Vikoču, mjesna zajednica Godijeno kod Foče, nalazi masovna grobnica s 26 do 30 logoraša, koji su iz KPD Foča dovedeni na taj lokalitet i ubijeni - kaže Kaloper.Prema njenim riječima, devet dana su kopali gore, ali ništa nije pronađeno, iako je informacija bila pouzdana.- To je nešto najbolnije, možda je ta lokacija bila tačna, ali je vjerovatno sistem, kao što je mnogo puta uradio, izvršio iskopavanje i premjestio ostatke na drugu lokaciju. Takve podatke dobijamo i iz drugih opština – kaže Kaloper, te poziva sve relevantne institucije da se uključe u ovaj proces.<h2>Prepušten sebi</h2>U ambijentu kada političari u BiH, nakon tri decenije, živih svjedoka, brojnih sudskih presuda i zakona koji su na snazi, nastavljaju negirati zločine, uključujući i genocid, Kaloper ih poziva da porodice žrtava prestanu uvlačiti u svoje “prljave političke igre”.- Pomozite ljudima da pronađu svoje najmilije. Govorim o cjelokupnoj politici u BiH. Nemamo mi, porodice nestalih, ni bilo koja populacija proistekla iz rata, političku podršku. Vrlo često smo prepušteni samima sebi i nakon 33-34 godine se borimo za svoja prava, dostojanstvo, da budemo jednaki građani ove države – ističe Kaloper.

Traganje se svodilo na dobrovoljnost i apele, a nerijetko se za takve informacije nudi i novčana nagrada

Porodice žrtava ne uvlačiti u političke igre

Povodom najave gašenja Nove željezare Zenica, Predsjedništvo Sindikata metalaca FBiH održalo je danas vanrednu sjednicu. Donešena je odluka da 30. aprila budu organizirani novi protesti u Sarajevu, koji će početi u 9 sati. Planirana je protestna šetnja od Doma sindikata prema Udruženju poslodavaca, te zgradi institucija BiH, koja će biti završena pred Vladom FBiH.- To će ujedno biti i naš protestni skup povodom Međunarodnog praznika rada. Ključni zahtjev vezan je očuvanje proizvodnje i radnih mjesta u željezari Zenica, a generalno ćemo ukazati na jako težak, da ne kažem katastrofalan materijalni položaj u metalskom i generalno u realnom sektoru. Pominjali smo danas primjere ovih naših političara koji blokiraju Dom naroda. Ja sam napravio možda jedno ružno poređenje. Imamo ljude bukvalno s mrtvačkim pjegama koji tamo sjede, primaju 7.500 maraka platu i 2.500 KM penzije da blokiraju ovu državu. To je 10 radničkih minimalnih plata. Naravno da takvi nemaju sluha za radničke probleme. Mi 23. marta dođemo pred Vijeće ministara i niko nam se i ne obrati, a mi njih hranimo. To je paradoks države u kojoj živimo – kazao je za „Avaz“ predsjednik Sindikata metalaca ZDK, Kenan Mujkanović.Uprava NŽZ za sutra je najavila početak procesa gašenja integralne proizvodnje čelika. Utvrđenim redoslijedom bit će ugašeni pogoni Aglomeracije, Visoka peć i Čeličana. Mujkanović kaže da je prihvaćen zahtjev sindikata da Visoka peć, barem za sada, ne bude trajno izgubljena.- Visoka peć će biti stavljena u topli režim, način mirovanja koji omogućava da se ona, eventualno, ako se određene stvari promijene, ponovo stavi u funkciju. Ona u toplom režimu može biti nekih 3 do 6 mjeseci, a nakon toga kvar na postrojenju je definitivan i visoka peć je izgubljena – pojašnjava. U trenutnim okolnostima prioritet sindikata je zbrinjavanje oko 1.800 radnika NŽZ. - Danas ćemo poslati zahtjev u pogledu zbrinjavanja radnika. Ne želimo da uđu u stečaj, a da onda njihova potraživanja budu potraživanja prema stečajnoj masi i time postanu potpuno neizvjesna. Ako će biti, a bit će tehnološkog viška, plata, doprinosi, otpremnina, sve ima da se izmiri prije nego što firma uđe u stečaj, kako ne bismo od gotovine napravili veresiju – ističe Mujkanović.Iz sindikata očekuju od Vijeća ministara BiH i Vlade FBiH da reagiraju, sačuvaju zeničku željezaru, a time i hiljade radnih mjesta.

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Još jedan zahtjev za puštanje Mladića na slobodu: Gdje je bila humanost kad je Srebreničane slao u smrt

BiH izgubila milijardu maraka evropske pomoći

Ekonomski i moralni slom

Nakon Dodikovih psovki i Konakovićevog "gutanja knedli": Psovanje je najprimitivniji izraz negiranja genocida

Zakazana hitna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH o Južnoj interkonekciji: Dat će se saglasnost na sporazum s Hrvatskom

Porodice žrtava ne uvlačiti u političke igre

Predsjednik Sindikata metalaca ZDK Kenan Mujkanović za „Avaz“: Metalci ponovo izlaze na proteste, dolaze pred Vijeće ministara i Vladu FBIH

Nedim Suljić za "Avaz": Prijete nam trajna deindustrijalizacija i ekonomski slom

Preživjela dva rata i agresiju: Trojka ugasila Željezaru

BiH sve bliže sivoj listi MONEYVAL-a

Podmetanja politika koje prijete stabilnosti BiH: Koordinirani napad na Ured visokog predstavnika

Nemar vlada inicira štrajkove u nekoliko kantona

Vehabović-Rudež za "Avaz": Mnogo je stresa i frustracija kod ljudi, zločin počine i oni kojima nisu uspostavljene dijagnoze

Sociologinja Smiljana Vovna za "Avaz": Siromaštvo, nemoć i politička situacija glavni okidači najtežih krivičnih djela

Austrijska državljanka poginula nakon prevrtanja kajaka na Tari

Davor Gjenero za “Avaz”: Bugarska opstrukcija zajedničkih evropskih politika neće biti štetna po EU, kao što je to bila Orbanova politika

Još jedan zahtjev za puštanje Mladića na slobodu: Gdje je bila humanost kad je Srebreničane slao u smrt

BiH izgubila milijardu maraka evropske pomoći

Ekonomski i moralni slom

Nakon Dodikovih psovki i Konakovićevog "gutanja knedli": Psovanje je najprimitivniji izraz negiranja genocida

Zakazana hitna telefonska sjednica Vijeća ministara BiH o Južnoj interkonekciji: Dat će se saglasnost na sporazum s Hrvatskom

Porodice žrtava ne uvlačiti u političke igre

Predsjednik Sindikata metalaca ZDK Kenan Mujkanović za „Avaz“: Metalci ponovo izlaze na proteste, dolaze pred Vijeće ministara i Vladu FBIH