<p>Crna Gora je još jedna od država regiona kojoj je uplaćena prva tranša u iznosu od 26,8 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan. Ministarica evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević pojasnila je da se radi o sredstvima predfinansiranja, od kojih će 14,3 miliona eura biti usmjereno na realizaciju infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, dok je ostatak namijenjen za provođenje prioriteta iz Reformske agende do kraja 2027. godine.</p><h2>BiH ne zna</h2><p>Krajem marta, Sjeverna Makedonija i Albanija bile su prve zemlje zapadnog Balkana, kojima je odobrena isplata 52,4, odnosno 64,5 miliona eura. Srbija očekuje 101,8, a Kosovo 56,6 miliona eura, dok BiH ostaje jedina država u regiji koja nema odobrenu reformsku agendu, pa tako ne ispunjava uvjete za dobijanje prvih 70, od ukupno milijardu i 85 miliona eura, predviđenih za našu zemlju.</p><p>- Evropska unija je uvođenjem Plana rasta napravila snažan i pozitivan iskorak – pristup zapadnom Balkanu je konkretiziran na način koji omogućava da napredak na evropskom putu osjete i sami građani, ne samo kroz apstraktne političke izjave, već kroz direktne ekonomske koristi. To je nova paradigma odnosa EU prema regionu, kakvu dugo nismo vidjeli. Međutim, BiH je još jednom pokazala da ne zna, ili ne želi iskoristiti takve prilike – kaže politolog i analitičar Haris Ćutahija.</p><p>Dodaje da činjenica da smo jedina zemlja u regiji koja nije dobila ni euro iz Plana rasta ne predstavlja samo administrativni neuspjeh, već i duboko političko i moralno pitanje.</p><h2>Reformska agenda</h2><p>- Pokazuje do koje mjere političke elite u BiH ne poštuju građane koje bi trebale predstavljati, niti im je iskreno stalo do budućnosti ove zemlje. Najveću odgovornost za ovu situaciju snosi Milorad Dodik i njegov SNSD. Kroz kontinuirane opstrukcije, od blokiranja imenovanja sudija Ustavnog suda do blokade Reformske agende, ovaj politički akter drži cijelu državu kao taoca, sve s ciljem ostvarivanja nerealne i štetne političke agende. Građani BiH moraju shvatiti razmjere štete koju proizvode neodgovorni politički akteri, ne samo kroz retoriku, već kroz konkretne ekonomske posljedice koje direktno pogađaju njihove živote – ističe Ćutahija.</p>

Evropska unija je uvođenjem Plana rasta napravila snažan i pozitivan iskorak, pristup zapadnom Balkanu je konkretiziran, kaže Ćutahiija

Ćutahija o Planu rasta: Direktna ekonomska korist

BiH ostaje jedina zemlja regiona bez sredstava iz Plana rasta

<p>NSRS je potvrdila veto predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, nakon čega zaključci Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu. Njima je, između ostalog, tražena asistencija EUFOR-a domaćim policijskim agencijama u akciji hapšenja zvaničnika RS Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, za kojima je Sud BiH raspisao potjernice i koji već mjesecima ignoriraju pozive pravosudnih institucija države.</p><h2>Vladavina prava </h2><p>Nakon ovakvog razvoja događaja, smatra profesor ustavnog prava Milan Blagojević, otvorena su brojna pravna pitanja.</p><p>- Recimo, može se povesti ustavni spor o tome da li je tim aktom entitetskog parlamenta povrijeđeno načelo vladavine prava, propisano Ustavom BiH kao temeljni ustavni princip. Taj princip, a time i Ustav BiH, krši se ako se na direktan ili indirektan način sprečava provođenje naredbe ili druge odluke nadležnog suda u BiH, donesene u izvršavanju zakona, što je najvažnija sudska funkcija. Bez izvršenja zakona od suda nema vladavine prava – kaže profesor Blagojević.</p><p>S ovim se, dodaje, lista mogućih pitanja ne zaključuje, jer je ona neiscrpna. Blagojević kaže da u dosadašnjoj praksi Ustavnog suda BiH nije bilo nijednog slučaja da se od tog suda traži ocjena ustavnosti akta entitetskog parlamenta, kojim se podržava veto člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta na neku odluku Predsjedništva kojom je bio preglasan.</p><h2>Ustavna odredba </h2><p>- Ustav BiH dozvoljava da se i takvi akti entitetskog parlamenta podvrgnu kontroli njihove ustavnosti od Ustavnog suda BiH. Članom 6. Ustava BiH je propisano da je Ustavni sud BiH jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja između entiteta, ili između entiteta i BiH, kao i između institucija BiH. To uključuje i sporove o ustavnosti entitetskih ustava i zakona, ali se, kako proizlazi iz člana 6. stav 3., ne ograničava samo na takve sporove. Upravo takva ustavna odredba, usvojena Dejtonskim sporazumom, daje pravo Ustavnom sudu BiH da odlučuje i o ustavnosti ostalih akata, a to znači i o sporu da li je u skladu s Ustavom BiH konkretni akt entitetskog parlamenta – dodaje Blagojević.</p><h2>Ko može pokrenuti spor</h2><p>U skladu s Ustavom BiH, spor u ovakvim slučajevima može pokrenuti svaki član Predsjedništva BiH, predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma PSBiH.</p>

Taj princip, a time i Ustav BiH, krši se ako se na direktan ili indirektan način sprečava provođenje naredbe ili druge odluke nadležnog suda u BiH

Blagojević: To uključuje i sporove o ustavnosti entitetskih ustava i zakona

Profesor Milan Blagojević za "Avaz": Da li je aktom NSRS povrijeđeno načelo vladavine prava

<p>Stalni predstavnik BiH pri UN Zlatko Lagumdžija podržao je kandidaturu bivše njemačke ministrice vanjskih poslova Analene Berbok (Annalena Baerbock) za predsjedavajuću Generalne skupštine UN. Uoči izbora u junu ove godine, njenoj kandidaturi snažno se protive Rusija, Bjelorusija i Srbija.</p><p>- Nakon nedavnog sastanka s gospođom Berbok i Istočnoevropskom grupom, gdje su svi prisutni članovi na sastanku potvrdili svoju nedvosmislenu podršku njenom predsjedavanju, bila mi je privilegija što sam dio tog kruga podrške iz regije i šire, te ostajemo odlučni u našoj posvećenosti njenoj kandidaturi - kazao je ambasador Lagumdžija tokom neformalnog interaktivnog dijaloga ambasadora s kandidatkinjom Berbok, koji je održan kasno sinoć po našem vremenu.</p><h2>Dva razloga</h2><p>Govoreći u ime BiH, istakao je dva ključna razloga zbog kojih bi njen izbor za predsjednicu Generalne skupštine UN bio ključan za Ujedinjene nacije na ovoj važnoj prekretnici.</p><p>- Prvo, gospođa Berbok je kandidatkinja iz Njemačke. Od Drugog svjetskog rata, najizrazitija karakteristika njemačke vanjske politike bila je njena posvećenost multilateralizmu, redu zasnovanom na pravilima i poštovanju međunarodnog prava. Berbok, kao bivša ministrica vanjskih poslova, igrala je vodeću ulogu u očuvanju ovih vrijednosti. Aktivno vodstvo Njemačke, uz Namibiju, uz vaše lično vodstvo, gospodine predsjedniče, u "Paktu za budućnost", najvažnijem dokumentu koji je usvojila Generalna skupština od usvajanja Agende 2030 za održivi razvoj, primjer je ove posvećenosti unapređenju multilateralne saradnje i priznanju da se multilateralni poredak mora razvijati sa stalno promjenjivim političkim okruženjem - kazao je Lagumdžija.</p><h2>Podrška procesu integracije</h2><p>Drugo, naveo je Lagumdžija, Berbok, kao i ključna uloga Njemačka u jačanju regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu i podršci procesu integracije ove regije u EU, predstavljaju temelj mira i sigurnosti u Evropi.</p><p>- Posvećenost gospođe Berbok miru na Balkanu odražava njeno razumijevanje krhkosti mira, posebno u regijama poput naše, koje su obilježene genocidom u Srebrenici i ratnim zločinima koje je konačno osudio MKSJ, a koje su UN utvrdile kao neizostavan dio poštovanja međunarodnog prava i sprečavanja genocida. I danas čujemo neprihvatljive glasove poricanja genocida u Srebrenici i promocije ratnih zločinaca. Ova kandidatura ima dubok historijski značaj. Ove godine obilježava se 80. godišnjica Povelje UN i 80. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata. Njemačka posvećenost antifašizmu i promovisanju pomirenja simbolizira njenu posvećenost miru. Kandidatura gospođe Berbok predstavlja snažan simbol ove posvećenosti, podsjetnik na našu zajedničku odgovornost za podsticanje međunarodne saradnje, mira i transparentnog i inkluzivnog dijaloga. Zaključno, želio bih ponoviti našu punu podršku kandidaturi gđe Analene Berbok za predsjednicu 80. Generalne skupštine UN. Pozdravljamo njeno liderstvo i viziju i radujemo se prilici da blisko sarađujemo s njom u unapređenju ciljeva Generalne skupštine - istakao je Lagumdžija.</p>

Govoreći u ime BiH, istakao je dva ključna razloga zbog kojih bi njen izbor za predsjednicu Generalne skupštine UN bio ključan za Ujedinjene nacije

Lagumdžija podržao kandidaturu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN-a, Srbija i Rusija protiv

<p>Poznati sarajevski ugostitelj Husein Sejo Brajlović danas je sa sinovima Sanelom i Dinom i načelnikom Općine Foča u FBiH Mujom Sofradžijom u rodnoj Ustikolini otvorio svoju prvu benzinsku pumpu.&nbsp;</p><h2>Dječački san</h2><p>Kako je kazao u najavi ovog događaja, njegova porodica inače se bavila preradom mesa, danas ugostiteljstvom, a početak rada nove firme "Petrol Brajlović" predstavlja ispunjenje njegovog dječačkog sna.</p><p>- Dedo i otac su povremeno za naše potrebe rezali drva motorkom. U nekoliko navrata, kao dječak, morao sam vozom otići po gorivo u Foču, jer nije bilo goriva. To je trajalo skoro pola dana, jer nije često bilo vozova. Kada sam se jednom prilikom vraćao sa starim kanisterom od pet litara, obećao sam da ću otvoriti benzinsku pumpu u Ustikolini. I, evo, pedesetak godina poslije, ispunio sam dječački san i u rodnoj grudi otvorio "Petrol Brajlović" - kazao je Brajlović.</p><h2>Pjevač i ugostitelj</h2><p>Nakon što je davno iz Ustikoline došao u Sarajevo, Brajlović je nastavio posao u mesnici, potom se okušao i kao pjevač, a poslije rata postao uspješan ugostitelj poznat širom regiona.</p><p>- Ja sam se rodio 1956. godine. Moj otac i majka su sa dedom radili u klaonici. U Sarajevo sam došao da se školujem za mesara. Radio sam u mesnici UPI na Marijin Dvoru. Sve poslije je historija i rezultat mukotrpnog rada. Ništa mi nije došlo preko noći. Uvijek sam bio posebno vezan za Ustikolinu. Ova benzinska pumpa je dokaz koliko sam vezan za rodni kraj - kazao je.</p><p>- Sad moji zemljaci ne moraju u Goražde i Foču da natoče gorivo. Otvorio sam desetak novih radnih mjesta. U sklopu pumpe nalazi se kafić, kao i prodaja somuna sa punicinim kajmakom. Ma moja je pumpa, kao i moji specijaliteti, čudo neviđeno. Krenuo sam s jednom pumpom, ali nije isključeno da će ih biti desetak. Preko puta pumpe je moj poznati ranč sa brojnim sadržajima kao što su fudbal i odbojka na pijesku, bazen... I dalje ću nastaviti investirati u Ustikolinu i zajedno sa načelnikom Mujom Sofradžijom stvarati uslove za bolji život svih stanovnika - naglašava Brajlović.</p><p>Prvih 100 kupaca dobilo je besplatno gorivo u vrijednosti od po 100 KM, a Sejo Brajlović je prve litre natočio vatrogascima, Domu zdravlja i policiji.</p>

U nekoliko navrata, kao dječak, morao sam vozom otići po gorivo u Foču, jer nije bilo goriva, prisjetio se Brajlović

Poznati ugostitelj Sejo Brajlović ostvario san: U Ustikolini otvorio benzinsku pumpu, prvi litri vatrogascima, hitnoj i policiji

<p>U bh. medijima danas je odjeknula vijest da će se bivši ministar unutrašnjih poslova ZDK i nekadašnji kandidat za načelnika Visokog Dario Pekić na lokalnim izborima u nedjelju nadmetati za poziciju načelnika Općine Šolta u susjednoj Hrvatskoj. Na izborima u nedjelju oko 2.400 stanovnika ovog hrvatskog otoka načelnika će birati između petorice kandidata, među kojima je Pekiću najozbiljniji takmac aktuelni načelnik Nikola Cecić Karuzić.</p><p>- Ja sam ovdje već 23 godine, nisam došao jučer. Ideja je bila da se nešto promijeni, da se situacija dovede na neki drugi nivo i onda je bilo – hajde ti, hajde ti i sada je ovako. Šolta je super otok, malo mjesto koje funkcioniše i nema nekih posebnih problema, pa je ovo više stvar rivaliteta – kazao je Pekić za “Avaz”.</p><p>Dodaje da je novi u lokalnoj politici, a porijeklom je Bosanac koji živi na relaciji Visoko - Šolta, pa su sve procjene nezahvalne. Ipak, u odličnim je odnosima sa svima na Šolti što ostavlja neku nadu da će izbori u nedjelju barem biti neizvjesni.   </p><p>- U nedjelju zovite, pa ćemo reći šta je bilo, tako je najbolje – dodaje Pekić.</p><p>Osim što je kandidat za načelnika, Pekić je i nosilac liste za Općinsko vijeće, što zakon u Hrvatskoj dopušta, pa ako izostane za načelničku, podrška sugrađana vjerovatno bude dovoljna za poziciju vijećnika.</p>

Osim što je kandidat za načelnika, Pekić je i nosilac liste za Općinsko vijeće, što zakon u Hrvatskoj dopušta

Kandidat za načelnika Dario Pekić za "Avaz": Šolta je malo mjesto koje funkcioniše, kandidatura je više stvar rivaliteta

<p>Delegat u Domu naroda Nenad Vuković je pohvalio rad Predstavničkog doma PSBiH, navodeći kako se pokazalo da se može funkcionirati kada se iz kolegija izbaci SNSD.</p><p>- Očigledno je da tada prestaju blokade i politička natezanja, a počinje rad i donošenje zakona i odluka. Jučerašnja sjednica je pokazala da postoji kapacitet onih koji su potpisali našu Platformu a koji će se, vjerujem, i proširiti u narednom periodu - kazao je Vuković.</p><p>On dodaje da je rukovodstvo Predstavničkog doma osiguralo funkcioniranje doma i usvajanje zakona, odluka i izvještaja, "za razliku od Špirića koji drži u paralizi Dom naroda pomoću raznih poslovničkih spletki i zloupotreba funkcije koju obavlja". </p><p>- Zbog toga je opravdan naš zahtjev za njegovom smjenom, posebno znajući da on ne predstavlja nikakvu volju naroda nego je instaliran da ispunjava partijske naloge ne obazirući se na štetu koju pravi Republici Srpskoj, a ne samo funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine - dodaje Vuković.</p><p>On podržava zaključak Predstavničkog doma PSBiH da predsjedavajuća VM BiH Borjana Krišto pošalje na provjere predloženog kandidata za ministra sigurnosti i da prestane sa odugovlačenjem te procedure.  </p><p>Ističem razočarenje glasanjem poslanika HDZ BiH o zaključku vezano za imenovanje nedostajućeg ministra iz reda srpskog naroda. Tumačim to kao podršku opstrukciji koja je direktno usmjerena protiv Republike Srpske, ne samo nas koji smo dali prijedlog za imenovanje. Podsjeća da je na poziciju ministra iz reda srpskog naroda Milorad Dodik predložio Sevlida Hurtića, a da je mjesto drugog srpskog ministra "izgubljeno" u Ministarstvu sigurnosti čime je broj ministara iz srpskog naroda sveden na samo dva.</p><p>-Još jednom pozivamo gospođu Krišto da ne blokira izbor srpskog ministra, jer mi to ne bismo nikada radili hrvatskom ili bošnjačkom narodu - ističe Vuković.</p>

Jučerašnja sjednica je pokazala da postoji kapacitet onih koji su potpisali našu Platformu a koji će se, vjerujem, i proširiti u narednom periodu

Delegat u Domu naroda Nenad Vuković: Pozivamo Borjanu Krišto da ne blokira izbor ministra sigurnosti BiH

<p>Građani Bosne i Hercegovine su poprilično naviknuti i već postali imuni i ravnodušni na uvrede, psovke, prijetnje, nacionalističke parole i govor mržnje iz političkih kuhinja i iza govornica, pa je bez posebnih reakcija prošao i jučerašnji incident u Parlamentarnoj skupštini BiH. </p><p>Diskusija o informaciji Pravobranilaštva BiH, koja se odnosi na arbitražne postupke protiv BiH, pa i slučaj "Viaduct“ koji predstavlja samo ilustraciju bahatosti, neodgovornosti i kriminalnog donošenja odluka i upravljanja općim dobrom, pretvorena je u verbalni, a zamalo i fizički obračun državnih poslanika Milorada Kojića (SNSD) i Darka Babalja (SDS). Nakon međusobnih optužbi i uvreda iza mikrofona uslijedio je poziv na hodnik. Da li su dvojica poslanika na hodniku željeli rukama dovršiti raspravu ili samo u miru popričati, ne znamo, ali šta je moglo da se desi pokazala je reakcija skupštinskog osiguranja i njihovih kolega zastupnika, te pauza da se glave ohlade.</p><p>Davno smo se prestali zgražavati nad onim što nam se nudi iz političkih kuhinja, parlamentarnih klupa, s pres-konferencija i u svim prilikama kad bahatost i primitivizam postaju argumenti, ali po prvi put se to, na ovakav način, dešava u najvišem zakonodavnom domu ove države. I pritom, dvojica poslanika koji su se našli u glavnim ulogama, u kakvim ih ranije javnost nije upoznala, samo su demonstrirali u kojem smo stadiju oboljenja.</p><p>Imali smo nesreću svjedočiti izljevima bijesa, svakojakim vulgarnostima, prijetnjama, a svojevremeno i šamaru tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača Drašku Stanivukoviću u sali NSRS. I sada mrežama kruži snimak zastupnice SNSD-a Sanje Vulić, koja je jučer histerično tražila pauzu i pokušavala spriječiti sukob, kada je pred Sudom BiH, pred kamerama i okupljenim pristalicama, psovala majke, državu i strane ambasadore. Branila je tako stranačkog šefa Milorada Dodika, nenadmašnog lidera u afirmaciji nekog novog, za javne nastupe neprikladnog, načina komunikacije na bh. političkoj sceni i mimo nje. </p><p>Političara koji je vrijeđao, psovao, kleo i prijetio svima s čijim se mišljenjem nije slagao - od opozicionih političara, nevladinih aktivista i novinara do međunarodnih zvaničnika. Takvu "kulturu“ dijaloga, od koje su stradavali mikrofoni i govornice u koje je udarao, očigledno je uspješno instalirao u politički život ove zemlje. Za povratak u civilizaciju vjerovatno je već kasno, a gdje nam je kraj – ko zna. Uostalom, u državi u kojoj njeni zvaničnici ponosno promoviraju vanustavno djelovanje, bezakonje i silu, malo šta nas još i može iznenaditi.</p>

Davno smo se prestali zgražavati nad onim što nam se nudi iz političkih kuhinja, parlamentarnih klupa

Zamalo sukob na sjednici Predstavničkog doma PSBiH

Lakrdija u Parlamentu

<p>U prva četiri mjeseca ove godine BiH je za uvoz mesa i živih životinja izdvojila 207,4 miliona KM. Više od 105 miliona KM plaćeno je goveđe, 36 miliona svinjsko, dok je 19,2 miliona koštalo uvezeno meso peradi.&nbsp;</p><p>U istom periodu, vrijednost izvoza u ovoj oblasti iznosila je više nego skromnih 14,4 miliona KM.</p><h2>Potencijali BiH</h2><p>Ogroman nesrazmjer uvoza i izvoza, koji ilustriraju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dokaz su poražavajućeg stanja u bh. stočarstvu, ali i mogućnosti za investicije u ovu granu ekonomije i potencijale s kojima raspolaže BiH. Dodatno ih potvrđuju podaci za prošlu godinu, tokom koje je ukupan uvoz iznosio 683,2 miliona KM, dok se izvoz zaustavio na "mršavih“ 51,6 miliona maraka.</p><p>Goveđe meso platili smo 345 miliona i najviše ga uvozili iz Italije, Nizozemske i Poljske. </p><p>Svinjsko meso koštalo je 150 miliona i stizalo je iz Njemačke, Španije i Danske, dok je meso peradi plaćeno 41,7 miliona i uvezeno je uglavnom iz Turske, Srbije i Hrvatske.</p><h2>Ovisni o uvozu </h2><p>- Prvi prioritet svake odgovorne vlade je da obezbijedi prehranu svog stanovništva, jer je hrana prvi strateški proizvod. Čak i zemlje koje nemaju nikakve uslove za proizvodnju hrane, izuzetnim subvencijama obezbjeđuju hranu za svoje građane. To je slučaj u Japanu ili Velikoj Britaniji, koje imaju vrlo škrte uslove i ogroman broj stanovnika, ali svojim mjerama ne dozvoljavaju da njihovi građani budu ovisni o uvozu, jer je to najveći rizik za jedan narod. Nažalost, naša vlada ne razmišlja o tome, pa je vrijednost uvoza veća i od vlastite proizvodnje – kaže ekonomski stručnjak Aleksa Milojević. &nbsp;&nbsp;</p><h2>Prirodno bogatstvo</h2><p>Ističe da je najveće prirodno bogatstvo jedne zemlje - dobra vlada, koju BiH nema ni na jednom nivou vlasti, pa je stanje i u ovoj oblasti poražavajuće.</p>

<p>- Kad uzmete kolike su prirodne mogućnosti za proizvodnju hrane, a koliko je ta proizvodnja mizerna, onda se zaista vidi da vlast nije u stanju da te uslove iskoristi, već se opredijelila za uvoz.&nbsp;</p><p>Naravno da će onda naše cijene hrane biti veće nego u zemljama iz kojih uvozimo, pa vidimo da su one i sada u potpunoj nesrazmjeri s našim platama i ekonomskim mogućnostima – ističe profesor Milojević.</p>

Ogroman nesrazmjer uvoza i izvoza, koji ilustriraju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, dokaz su poražavajućeg stanja u bh. stočarstvu

Izvoz se zaustavio na "mršavih“ 51,6 miliona maraka

Poražavajući podaci za četiri mjeseca 2025. godine: Meso iz uvoza platili više od 200 miliona KM

<p>Nakon što je Kosovo u decembru prošle godine dobilo signal, Bosna i Hercegovina, kao i Srbija i Crna Gora, tokom ove godine trebala bi imati pristup uslugama satelitskog interneta kompanije “Starlink” Ilona Maska (Elon Musk).</p><p> </p><h2>Veliki utjecaj</h2><p>Stvaranje zakonskih preduvjeta za ulazak “Starlinka” na tržište BiH, koja je uz Srbiju i Crnu Goru jedina zemlja Evrope bez brzog satelitskog interneta, dogovoreno je na sastanku ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte s direktoricom “Starlinka” za nova tržišta Rebekom Hanter (Rebecca Hunter), koji je u aprilu održan u Vašingtonu.</p><p>Signal “Starlinkovog” brzog interneta na Zemlju se šalje uz pomoć više od 5.000 satelita u obliku sazviježđa, a njegov dolazak u BiH, prema riječima profesora Hadžiba Salkića, eksperta u oblasti kriminalistike i mobilnih tehnologija, predstavljao bi značajan tehnološki iskorak sa značajnim utjecajem na društvo, ekonomiju i sigurnost države.</p>

<p>- Satelitski internet-sistem kompanije "SpaceX" donosi širokopojasni pristup internetu i u najudaljenija sela i planinske krajeve, gdje tradicionalni operateri nemaju infrastrukturu. Time se otvara novo poglavlje u digitalnoj povezanosti građana i ravnomjernom razvoju svih regija.&nbsp;</p><p>S druge strane, prisustvo globalnog aktera poput "Starlinka“ izaziva i određena pitanja. Kako će lokalni telekom operateri odgovoriti na konkurenciju koja nudi mobilnost, brzinu i neovisnost o lokalnoj infrastrukturi? Kako osigurati nadzor i regulaciju jednog sistema koji tehnički može funkcionisati izvan domašaja državnih kontrolnih mehanizama? – kaže Salkić.</p><h2>Regulatorni okvir</h2><p>Smatra da s brzom adaptacijom zakonodavstva i sigurnosnih politika, BiH može iskoristiti “Starlink” kao alat za digitalnu inkluziju i tehnološku modernizaciju, bez gubitka suvereniteta nad sopstvenim informacijskim prostorom.</p><p>- Ključno pitanje za BiH je kako nadzirati i kontrolisati komunikacije koje se odvijaju putem sistema koji ne zavisi od domaće infrastrukture. Neophodno je da država hitno donese jasan regulatorni okvir koji će obuhvatiti satelitske internet-servise, uvesti pravila o njihovom korištenju i obavezati operatere na saradnju sa sigurnosnim institucijama, bez narušavanja slobode pristupa informacijama – istakao je Salkić.</p><h2>Potencijalne zloupotrebe</h2><p>- U eri u kojoj je cyber sigurnost temelj nacionalne sigurnosti, postojanje komunikacijskih kanala koji nisu pod jurisdikcijom države otvara prostor za potencijalne zloupotrebe – od špijunaže i dezinformacija, do organizacije kriminalnih aktivnosti. Mogućnost korištenja „Starlinka“ u “crnim zonama”, područjima gdje je internet do sada bio pod kontrolom ili nadzorom, može omesti sigurnosne operacije, a izazove donosi u kontekstu kriznih situacija, protesta ili cyber ratovanja, gdje kontrola informacija igra ključnu ulogu.</p>

Kako će lokalni telekom operateri odgovoriti na konkurenciju koja nudi mobilnost, brzinu i neovisnost o lokalnoj infrastrukturi

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

<p>Krijumčarenje migranata evoluiralo je u kompleksan transnacionalni kriminalni poduhvat, sa zapadnobalkanskom rutom kao ključnim putem ka EU, zaključak je istraživanja Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI TOC). Najnovija studija procjena prijetnji EUROPOL-a, objavljena u martu, upravo zapadnobalkansku rutu je identificirala kao jedan od dva primarna migraciona koridora ka Evropi.</p><p>- Kriminalne mreže razvile su sofisticirane metode za olakšavanje kretanja migranata duž ove rute, bilo vođenjem migranata preko granica ili pružanjem daljinskih uputstava. Neregularni migranti se prevoze u različitim putničkim i komercijalnim vozilima, često skriveni u rezervoarima za gorivo, između tovarnih prostora ili među robom – navodi Anesa Agović, koordinatorica GI TOC-a za BiH.</p><h2>Tranzit migranata </h2><p>U izvještaju se navodi da su Srbija, Crna Gora, BiH i Hrvatska postale ključne tranzitne tačke, a broj slučajeva krijumčarenja migranata je u porastu, uz sve veće uključivanje različitih međunarodnih aktera, često iz redova samih migranata. Agović kaže da kriminalne grupe sada uključuju krijumčare iz Iraka, Sirije, Afganistana, Maroka, Alžira, Turske i Nizozemske, koji sarađuju preko granica kako bi koordinirali kretanje migranata iz zona konflikta ka Evropi. </p><p>U izvještaju se, između ostalog, podsjeća na nedavni slučaj hapšenja osam osoba u Bugarskoj i razbijanja mreže koju su vodili sirijski i jordanski državljani. Koordinirajući tranzit migranata iz Turske u Bugarsku i dalje u Evropu, oni su naplaćivali do 6.000 eura po osobi za krijumčarenje u BiH, i 4.000 eura za transport u Srbiju. U novembru 2024. godine, u operaciji koju je predvodila Nemačka, razbijena je velika kriminalna mreža koja se od 2021. godine bavila krijumčarenjem migranata, trgovinom oružjem i falsificiranjem dokumenata duž balkanske rute.</p>

<p>- Mreža je, navodno, bila nasilna prema migrantima i agresivna u zaštiti svog kriminalnog tržišta, naplaćujući između 4.500 i 12.000 eura po osobi – kaže Agović.</p><p>I migranti i krijumčari koristili su hawalu (tajni sistem prijenosa novca) za novčane transfere. Mreža se smatra odgovornom za ilegalni transport 750 migranata, a prema podacima iz istrage moguće i 2.200, što je generiralo više od 3,4 miliona eura ilegalnog profita. Srbija je dijelom uspjela suzbiti ilegalne migracije, nakon perioda tokom kojeg je dnevno u ovu zemlju ulazilo 150 osoba, dok je, prema navodima iz izvještaja, više od 10 posto svih zatvorenika u Hrvatskoj osuđeno za krivična djela povezana s krijumčarenjem migranata.</p><p>GI TOC je objavio i iznose koje krijumčari naplaćuju za prebacivanje ljudi. Tako za prelazak iz Turske, preko Bugarske do Srbije migranti moraju izdvojiti 3.468 eura po osobi, transport iz Grčke preko Sjeverne Makedonije do Srbije plaća se 1.033 eura, a iz Sirije do Njemačke 12.600 eura po osobi. Prebacivanje preko samo jedne granice znatno je jeftinije, pa prelazak iz Crne Gore u BiH košta 315, a iz Srbije u BiH 235 eura po osobi.</p><h2>GPS koordinate</h2><p>- Migranti koriste različite načine plaćanja za usluge krijumčarenja. Uobičajeni aranžman uključuje plaćanje određenih GPS koordinata koje im omogućavaju ilegalno prelaženje granice. Nakon uspješnog prelaska, dobivaju poruku s novim uputstvima i koordinatama za narednu fazu putovanja. Drugi aranžman podrazumijeva plaćanje posrednika koji ih prate i vode do određenih graničnih prelaza. Po dolasku na lokacije s druge strane, susreću se s novim pojedincima koji nude smještaj i uputstva o narednim koracima na njihovom putu – pojašnjava Agović.</p><h2>Ključna strategija</h2><p>Kako bi se ovo ilegalno tržište efikasno oslabilo, vlasti se moraju fokusirati na ometanje ilegalnih finansijskih tokova, umjesto da daju prioritet samo hapšenjima, zaključuju u GI TOC-u. Uspostavljanje zajedničkih finansijskih radnih grupa, unapređenje sankcija protiv pomagača i jačanje okvira za borbu protiv pranja novca također su ključne strategije.</p>

Navodi da se migranti prevoze često skriveni u rezervoarima za gorivo, između tovarnih prostora ili među robom

Uzimaju 24.000 KM po glavi!

<p>Iako je Vijeće ministara BiH 22. aprila donijelo odluku o finansijskoj podršci BHANSA-i u periodu kada su prihodi ove Agencije blokirani kod EUROCONTROL-a, tek ovih dana očekuje se početak njene primjene. Podsjetimo, nakon što se BHANSA našla na udaru arbitražne odluke u predmetu “Viaduct protiv BiH” i nakon što su sredstva od rutnih naknada kod EUROCONTROL-a blokirana, Vijeće ministara BIH odobrilo je isplatu do 60.108.155 KM, koliko je finansijskim planom BHANSA-e bilo planirano za ovu godinu.</p><h2>Prinudne naplate</h2><p>Ministarstvo finansija i trezora BiH će u vidu pozajmice uplaćivati iznose od približno pet miliona mjesečno, a nakon deblokade BHANSA-inih prihoda uplaćeni iznos trebao bi biti vraćen u budžet.</p><p>Direktor BHANSA-e Davorin Primorac rekao je za “Avaz” da je ovo tek prvi korak i da se trajno rješenje mora pronaći što prije.</p><p>- Nastojim naći način da isplivamo, ali industrija neumoljivo ide dalje. Promet raste eksponencijalno, svi se moderniziraju da mogu odgovoriti zahtjevima, ulažu u infrastrukturu, ljude, opremu, nove tehnologije, digitalizaciju, spremaju se i za upotrebu dronova u civilne svrhe. Mi to snažno pratimo. Međutim, nedostupna su nam pošteno zarađena sredstva, potrebna su nam da pratimo trendove i ako ova situacija potraje, posljedice mogu biti dalekosežne – kazao je Primorac.</p><p>Dok traje pritisak nacionalnih i međunarodnih asocijacija da se sredstva od rutnih naknada zaštite od prinudnih naplata, kao u slučaju “Viaducta”, novac namijenjen BHANSA-i još stoji na računu. Primorac, međutim, upozorava da ih EUROCONTROL ne može dugo zadržavati, te očekuje da se uključe i druge institucije, kako bi račun BHANSA-e bio deblokiran.</p><h2>Bez izbora</h2><p>- Ako nešto ne poduzmemo brzo, ne piše se dobro. Ako nam se ne odblokira pristup pošteno zarađenim sredstvima od rutnih naknada, ako ne nastavimo rasti istovremeno kad i oni, progutat će nas drugi, posebno nama najbliži. Nema tu zle namjere, nego, jednostavno, ako nisi sposoban, neće biti drugog izbora. Zato u određenom periodu nismo imali kontrolu svoga neba i zato je taj 5. decembar 2019., kada je BiH preuzela kontrolu cjelokupnog svog zračnog prostora, historijski trenutak za zemlju. Tada smo dobili priliku da budemo jednak partner na evropskom nebu – ističe Primorac.</p><h2>Ne gubiti vrijeme</h2><p>Jedan od načina da se agonija završi je usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu, u kojem je predviđeno da se dug slovenskoj kompaniji “Viaduct” plati iz dobiti Centralne banke BiH. Ipak, Primorac kaže da je to samo jedna od opcija, a nadležnima ostavlja odluku iz kojih sredstava platiti obaveze veće od 110 miliona KM i skinuti blokadu s BHANSA-e.</p><p>- Kako god, samo ne gubiti vrijeme. Vrijeme je naš najveći neprijatelj - kaže Davorin Primorac.</p>

Nastojimo naći način da isplivamo, ali industrija neumoljivo ide dalje

Primorac: Posljedice mogu biti dalekosežne

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac za "Avaz": Ako nešto ne poduzmemo brzo, ne piše nam se dobro

<p>Novi saziv Upravnog odbora RTV Federacije BiH jučer je održao konstituirajuću sjednicu. Na sjednici su usvojeni poslovnik o radu i plan rada za naredna dva mjeseca. Prva sjednica održana je nakon što je Parlament FBiH 22. aprila u novi saziv UO FTV-a imenovao&nbsp;Danielu Gogić, Medinu Mujić, Zorana Krešića i Adnana Huskića.</p><h2>Prva sjednica </h2><p>Predsjednica Upravnog odbora FTV-a Daniela Gogić kazala je za “Dnevni avaz” da je bilo zadovoljstvo prisustvovati sjednici na kojoj su sve njene kolege pokazale želju za saradnjom, radom i da se stvari pokrenu naprijed.</p>

<p>Ona je najavila i raspisivanje konkursa za izbor generalnog direktora FTV-a.</p><h2>Veliki napor</h2><p>- Zakon kaže da bi direktor trebao da se izabere u roku od 60 dana od konstituisanja Upravnog odbora, tako da će se vrlo brzo pokrenuti svi koraci. Djelovat ćemo u skladu sa zakonom. Inicirali smo i održavanje sjednice Odbora RTV sistema, koji se sastoji od 12 članova – po četiri člana iz upravnih odbora BHRT-a, FTV-a i RTRS-a. Želimo početi da radimo zajedno i uložit ćemo zaista veliki napor – kazala nam je Gogić.</p><p>Podsjetimo, nakon 12 godina, novi sastav Upravnog odbora Federalne televizije imenovan je na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH 3. aprila, a odluku je 22. aprila potvrdio i Dom naroda.</p><p>Nakon 12 godina, novi sastav Upravnog odbora Federalne televizije imenovan je na sjednici Predstavničkog doma Parlemanta FBiH 3. aprila, a odluku je 22. aprila potvrdio i Dom naroda</p>

Djelovat ćemo u skladu sa zakonom. Inicirali smo i održavanje sjednice Odbora RTV sistema, koji se sastoji od 12 članova, kaže Gogić

Direktor FTV-a će biti izabran u naredna dva mjeseca

<p>Tokom današnje posjete Goraždu, ministar odbrane BiH Zukan Helez s ambasadorima Turske, Češke, Palestine, Saudijske Arabije, Malezije, Libije, Azerbejdžana, Katara, Egipta, Alžira, Kuvajta i Indonezije, posjetio je i kompaniju AC Unity, specijaliziranu za proizvodnju naoružanja.&nbsp;</p><p>U kompaniji, čiji je osnivač poznati bh. poduzetnik Redžo Bekto, posebno su ponosni na svoje proizvode - pušku AC ALFA SMG 9 mm, poznatu kao Goraždanka, mitraljez AC AR 15 Machine Gun 5,56x45 mm, te signalni pištolj kalibra 26,5 mm.&nbsp;</p><h2>Pištolj AC Bekto 22 LR predstavljen u Parizu</h2><p>Posebnu pažnju privukao je i AC Bekto 22 LR pištolj, predstavljen na sajmu u Parizu, čijih se 100.000 primjeraka proizvodi za kupce od Islanda do SAD. Uspjeh ovog modela vezan je i za angažman Erwina Bekte i tima inžinjera koji je radio na njegovom razvoju.</p><p>- Počašćen sam dolaskom ovako značajnih gostiju, predstavnika zemalja s kojima Bosna i Hercegovina njeguje važne diplomatske i privredne odnose. Ovo nije samo veliki događaj za kompaniju AC Unity, već i za Goražde, koje ima mnogo toga da ponudi. Danas su se ovdje okupili ambasadori iz cijelog svijeta - prava krema svjetske diplomatije - i uvjerili se u ono što radimo i stvaramo vlastitim znanjem i snagom - kazao je Redžo Bekto, vlasnik kompanije i idejni tvorac svih njenih projekata. </p><h2>Testirano naoružanje</h2><p>Brojna delegacija ranije je posjetila kompanije "Ginex" i "Pobjeda Rudet", kao i strelište SSK "Alfa" na kojem je dio naoružanja testiran.</p><p>- Goražde sam odabrao zato što je propatilo ratni period, privreda i infrastruktura su bili uništeni i želio sam da pokažem ambasadorima kako je Goražde ponovo niklo i ovaj grad danas ima najbolju namjensku industriju u cijeloj BiH. Nedavno, kad sam boravio u Vašingtonu na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, apostrofirali su dvije stvari, koji će u narednom periodu podići sve ekonomske parametre. To su namjenska industrija i ulaganje u javne radove, odnosno infrastrukturu. Predviđaju veliki rast namjenske industrije, što će najviše uticati na rast GDP-a BIH - kazao je Helez.</p><p>On je naglasio da kompanije namjenske industrije iz Goražda izvoze na sve svjetske kontinente, izrazivši ponos zbog toga, jer osim ukupne ekonomije one jačaju i odbrambene kapacitete države. Poručio je da su oni lider u odbrambenoj proizvodnji u BiH.</p>

Posebnu pažnju privukao je i AC Bekto 22 LR pištolj, predstavljen na sajmu u Parizu, čijih se 100.000 primjeraka proizvodi za kupce od Islanda do SAD

Helez s delegacijom ambasadora u kompaniji AC Unity: Goražde je lider u odbrambenoj proizvodnji

<p>Polaganjem cvijeća i performansom pod nazivom “Vidiš li me”, koji je upriličen ispred spomen obilježja s njihovim imenima, u Goraždu je obilježen Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom opsade grada od 1992. – 1995. godine.</p><p>U performansu je učestvovalo 151, svojim nastupom odajući počast za isto toliko mališana čije je djetinjstvo prekinuto hicima i granatama s okolnih brda. Imena najmlađih žrtava agresije pročitana su tokom programa, u zrak su pušteni bijeli baloni, a uz pjesmu “Da Goražde nam živi” i najbolnija sjećanja iz rata, Goraždani su iskazali solidarnost sa žrtvama novih ratova, posebno stanovnicima Gaze, čije se stradanje dešava pred očima svijeta. </p><p>- U Goraždu, u Gazi i u svakom kutku ove planete dijete ima pravo da živi, jer ste nam to rođenjem obećali. Sjećamo se ubijenih u Goraždu, ali gledamo i današnji svijet, gdje djeca ponovo umiru bez krivice. Gaza gori. Njene škole postaju ruševine. Njeni parkovi grobnice. I opet iste prizore gledamo, krv na pločnicima, plišane igračke u prašini. Mi znamo jer smo i sami bili prepušteni tišini svijeta kao zaštićena enklava. I zato ovo nije samo sjećanje. Ovo je vrisak. Ovo je opomena. Ratovi dolaze kad ljudi šute. Genocidi rastu kad svijet okrene glavu – poručeno je tokom performansa.</p><p>Program je koordinirala Senada Aleta, a u performansu su učestvovala djeca iz osnovnih škola „Fahrudin Fahro Baščelija“, „Husein ef. Đozo“,„Hasan Turčalo Brzi“, srednjih škola „Enver Pozderović“, „Džemal Bijedić“, Osnovne muzičke škole „Avdo Smailović“, Gradski dječiji hor, mališani iz goraždanskih vrtića i Orkestar Centra za kulturu.</p><p>Odlukom Gradskog vijeća, 14. maj je prije tri godine proglašen Danom sjećanja na ubijenu djecu Goražda. Na današnji dan, prije 33 godine, u tadašnjoj ulici Sandžačkih brigada granatom s položaja VRS ubijeni su Mirsad Ćulov (15) i Selvira Suljović (16).</p>

U Goraždu, u Gazi i u svakom kutku ove planete dijete ima pravo da živi, jer ste nam to rođenjem obećali, poručeno je 

Obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda: Cvijeće, fatiha i bijeli baloni za 151 dijete ubijeno tokom opsade grada

<p>Grupa od 12 ambasadora s ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom posjetu BPK Goražde započela je razgovorima s rukovodstvima kompanija namjenske industrije u Industrijskoj zoni „Pobjeda“ u Goraždu. Oni su posjetili kompanije „Ginex“ i „Pobjeda Rudet“.</p><p>- Velika nam je čast što imamo priliku ugostiti delegaciju visokih zvanica, predvođenu ministrom Helezom i ambasadorima čak dvanaest prijateljskih zemalja. Ova posjeta predstavlja snažnu potvrdu značaja koji “Ginex” ima, ne samo u privredi Bosne i Hercegovine, nego i u međunarodnim okvirima. Zahvalni smo ministru Helezu što je prepoznao važnost našeg rada i omogućio da se i naši gosti uvjere u kapacitete, tehnologiju i kvalitet proizvoda koje razvijamo. Vjerujem da će ova posjeta dodatno ojačati saradnju i otvoriti vrata novim partnerstvima – kazala je Dženana Turković, direktorica “Ginexa”, kompanije koja se bavi proizvodnjom inicijalnih kapisli i detonatora za civilnu i vojnu upotrebu.</p><p>Planirane su i posjete strelištu Sportskog streljačkog kluba „Alfa“ i kompaniji „AC Unity“, koja se bavi proizvodnjom naoružanja. U posjeti Goraždu danas su ambasadori Turske, Češke, Palestine, Saudijske Arabije, Malezije, Libije, Azerbejdžana, Katara, Egipta, Alžira, Kuvajta i Indonezije, kao i vojni atašei i otpravnici poslova ambasada još nekoliko država.&nbsp;</p>

Planirane su i posjete strelištu Sportskog streljačkog kluba „Alfa“ i kompaniji „AC Unity“, koja se bavi proizvodnjom naoružanja

Helez s ambasadorima u "Ginexu": Posjeta otvara vrata novim partnerstvima

<p>U Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) još čekaju prvu tranšu sredstava, odobrenih na sjednici Vijeća ministara BiH 22. aprila.&nbsp;</p><p>Kako saznaje portal "Avaza", zbog procedura kod Ureda za zakonodavstvo, početak primjene ove odluke je kasnio, ali njenim objavljivanjem u Službenom glasniku BiH stvorene su sve zakonske pretpostavke za uplatu.</p><p>Podsjetimo, nakon što se BHANSA našla na udaru arbitražne odluke u predmetu “Viaduct protiv BiH” i nakon što su sredstva od rutnih naknada kod EUROCONTROL-a blokirana, Vijeće ministara BIH odobrilo je isplatu do 60.108.155 KМ, koliko je finansijskim planom BHANSA-e bilo planirano za ovu godinu.</p><p>Ministarstvo finansija i trezora BiH će u vidu pozajmice uplaćivati iznose od oko 5 miliona mjesečno, a nakon deblokade BHANSA-inih prihoda iz EUROCONTROL-a uplaćeni iznos trebao bi biti vraćen na jedinstveni račun trezora. S rezervama s kojima raspolaže BHANSA može poslovati još mjesec ili dva, potvrđeno je "Avazu".</p>

BiH ostaje jedina zemlja regiona bez sredstava iz Plana rasta

Profesor Milan Blagojević za "Avaz": Da li je aktom NSRS povrijeđeno načelo vladavine prava

Lagumdžija podržao kandidaturu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN-a, Srbija i Rusija protiv

Poznati ugostitelj Sejo Brajlović ostvario san: U Ustikolini otvorio benzinsku pumpu, prvi litri vatrogascima, hitnoj i policiji

Kandidat za načelnika Dario Pekić za "Avaz": Šolta je malo mjesto koje funkcioniše, kandidatura je više stvar rivaliteta

Delegat u Domu naroda Nenad Vuković: Pozivamo Borjanu Krišto da ne blokira izbor ministra sigurnosti BiH

Lakrdija u Parlamentu

Poražavajući podaci za četiri mjeseca 2025. godine: Meso iz uvoza platili više od 200 miliona KM

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

Uzimaju 24.000 KM po glavi!

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac za "Avaz": Ako nešto ne poduzmemo brzo, ne piše nam se dobro

Direktor FTV-a će biti izabran u naredna dva mjeseca

Helez s delegacijom ambasadora u kompaniji AC Unity: Goražde je lider u odbrambenoj proizvodnji

Obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda: Cvijeće, fatiha i bijeli baloni za 151 dijete ubijeno tokom opsade grada

Helez s ambasadorima u "Ginexu": Posjeta otvara vrata novim partnerstvima

Tri sedmice od usvajanja odluke Vijeća ministara BiH: BHANSA čeka prvu tranšu iz budžeta

BiH ostaje jedina zemlja regiona bez sredstava iz Plana rasta

Profesor Milan Blagojević za "Avaz": Da li je aktom NSRS povrijeđeno načelo vladavine prava

Lagumdžija podržao kandidaturu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN-a, Srbija i Rusija protiv

Poznati ugostitelj Sejo Brajlović ostvario san: U Ustikolini otvorio benzinsku pumpu, prvi litri vatrogascima, hitnoj i policiji

Kandidat za načelnika Dario Pekić za "Avaz": Šolta je malo mjesto koje funkcioniše, kandidatura je više stvar rivaliteta

Delegat u Domu naroda Nenad Vuković: Pozivamo Borjanu Krišto da ne blokira izbor ministra sigurnosti BiH

Lakrdija u Parlamentu

Poražavajući podaci za četiri mjeseca 2025. godine: Meso iz uvoza platili više od 200 miliona KM

Prilika za značajan tehnološki iskorak: Satelitski internet "Starlinka" stiže i u BiH?!

Uzimaju 24.000 KM po glavi!

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac za "Avaz": Ako nešto ne poduzmemo brzo, ne piše nam se dobro

Direktor FTV-a će biti izabran u naredna dva mjeseca

Helez s delegacijom ambasadora u kompaniji AC Unity: Goražde je lider u odbrambenoj proizvodnji

Obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Goražda: Cvijeće, fatiha i bijeli baloni za 151 dijete ubijeno tokom opsade grada

Helez s ambasadorima u "Ginexu": Posjeta otvara vrata novim partnerstvima

Tri sedmice od usvajanja odluke Vijeća ministara BiH: BHANSA čeka prvu tranšu iz budžeta