Nakon što je Dom naroda usvojio Zakon o bahatoj vožnji, čime je po prvi put ona zakonski prepoznata, za "Avaz" je govorio Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu BiH koji je ujedno i predlagač ovog zakona.- U okolnostima kada je rad Doma naroda blokiran duži period usvojiti zakon i to ovako važan za društvo u cjelini jeste veliko iznenađenje svima. Ne treba zaboraviti da borba za ovaj zakon traje duže od godinu dana od kada smo imali prvi sastanak sa ljudima čiji su bližnji bili žrtve bahate vožnje, tužiocima, sudskim vještacima i policajcima. U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih - kazao je.Zato je, kako kaže, sretan zbog usvajanja zakona koji je snažan alat da potencijalne ubice za volanom sklonimo sa ceste, ali je onima koji su odugovlačili ovaj proces poručio da razmisle ima li njihove odgovornosti u tragičnim posljedicama saobraćajnih nesreća od kojih su bar neke mogle biti spriječene.- Sigurno će biti i onih koji su nezadovoljni žestokim kaznama koje zakon predviđa. Za njih imam jednostavan savjet da ne budu bahati vozači, da ne ugrožavaju sigurnost učesnika u saobraćaju i onda im je potpuno svejedno kolike su kazne za obijesnu vožnju. Sada više niko ne može reći da se ne može stati u kraj bahatim vozačima. Policija ima sve ovlasti kao što ih imaju njihove kolege na zapadu. Svrha naravno nije kažnjavanje nego preventivno djelovanje kako bi se ljudi u saobraćaju ponašali odgovorno i kako bi na najmanju moguću mjeru sveli broj slučajeva saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom - istakao je.Dodao je da se uskoro očekuje objava zakona u Službenim novinama i njegova primjena.

U periodu od godinu dana u BiH se desilo preko 40.000 saobraćajnih nesreća sa preko 11.000 teže i lakše povrijeđenih, te preko 280 poginulih

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Već tri i po godine industrijska proizvodnja u BiH opada ili stagnira, pokazuju podaci iz ekonomskog kvartalnog izvještaja Evropske komisije. Industrijski sektor, koji čini 17 posto ukupne proizvodnje, nastavlja opadati, i to za 4,2 posto u odnosu na kraj prošle godine.<h2>Samo industrija</h2>Industrija je jedina djelatnost bogaćenja, smatra ekonomski stručnjak, profesor Aleksa Milojević.- Sve djelatnosti su djelatnosti s opadajućim prinosima, samo je industrija djelatnost s rastućim prinosima. Kod poljoprivrede, što je veća proizvodnja, koristi se lošija zemlja, rastu troškovi i prinosi su manji. Slično je i kod gotovo svih drugih djelatnosti. Jedino kod industrije, što je veća proizvodnja, manji su pojedinačni troškovi, a prinosi veći. Zbog toga nema u svijetu razvijene zemlje koja nema razvijenu industriju, – kazao je.Čak i zemlje koje su ekstremno prirodno nadarene prirodnim bogatstvima ili turističkim potencijalima, u strukturi društvenog proizvoda ne zaostaju po učešću industrije za drugim zemljama, dodao je. Međutim, Bosna i Hercegovina nije zemlja koja u punom kapacitetu koristi svoje turističke potencijale, poljoprivreda je na staklenim nogama, a gašenjem industrijskih giganata poput Koksare i Željezare, prijeti nam potpuni ekonomsko-privredni slom.

<h2>Nametnuta privatizacija</h2>Milojević dio odgovornosti za stanje pripisuje privrednom sistemu koji je nametnut, a koji mi nismo u stanju da preživimo.- Prije svega, riječ je o individualnoj privatnoj svojini, koja nam je nametnuta putem privatizacije i prodaje. Zapad sve svoje ekonomske i druge pobjede zasniva na masovnoj akcionarskoj svojini. Osamdeset posto bogatstva Zapada potječe od krupnih akcionarskih društava, kojih je svega jedan posto. Preduzeća srednje veličine, kojih je gotovo četiri posto, daju oko petnaest posto društvenog bogatstva. Devedeset pet posto malih preduzeća, zasnovanih na najnemoćnijoj individualnoj privatnoj svojini, ostvaruju doprinos u bogatstvu sa svega pet posto. Mi imamo samo tu malu individualnu privatnu svojinu, a nadamo se nekom razvoju. To je potpuno besmisleno – objasnio je Milojević.Prema njegovim riječima, nijedno krupno preduzeće u BiH ne može da preživi u individualnoj privatnoj svojini. To je zato što je suština krupnog preduzeća u akcionarskoj svojini, koja je najjeftiniji, najstabilniji i najobilniji izvor investiranja.- Najjeftinija je zato što ne otplaćuje dugove nego isplaćuje kamate, odnosno dividende. To je čini jeftinijom investicijom sedam do deset puta od ostalih. Najobilnija je zato što se direktno obraća stanovništvu kao izvoru investicija. Ljudi, umjesto da drže novac na štednom računu, investiraju u domaću privredu – objašnjava on.Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u našoj zemlji, slikovito je opisao da bolujemo godinama i postepeno umiremo.<h2>Zaduženi, zavisni i nemoćni</h2>- Naš novac je određen 1997. godine, otprilike dvije marke za euro. Od tada imamo porast dugova, deficita i gubitaka. Bilo bi logično da valuta slabi i da putem devalvacije poskupljujemo uvoz, a pojeftinjujemo izvoz, te na taj način podstičemo razvoj, prije svega društveni razvoj. Međutim, kako vrijeme odmiče, apsolutna vrijednost valute raste, što znači da se materijalne obaveze povećavaju iz godine u godinu. Mi jednostavno to stanje ne možemo da preživimo. To je jedan od najokrutnijih kolonijalnih instrumenata – kazao je Aleksa Milojević.&nbsp;

Nema razvijene zemlje bez razvijene industrije

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Bosna i Hercegovina važi za jednu od vodom najbogatijih zemalja u Evropi. Rijeke, izvori i jezera decenijama su bili simbol prirodnog bogatstva i života, ali danas mnogi vodotoci sve više postaju mjesta otpada, kanalizacije i industrijskog zagađenja. Dok se često ponosimo čistom i pitkom vodom, stvarnost na terenu pokazuje da brojne rijeke u BiH svakodnevno trpe nemar, neplansku urbanizaciju i ozbiljno zagađenje koje ugrožava i prirodu i zdravlje ljudi.Stav ekologa je da su trenutno najzagađenije rijeke Bosna i Spreča, ali da su odmah iza njih i Miljacka, Željeznica i mnoge druge. Prema riječima Emine Veljović, izvršne direktorice Udruženja „Aarhus centar u BiH“, sve rijeke u našoj državi su pod snažim industrijskim pritiscima, ali da zbog nedostatka PRTR protokola, odnosno Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija, mi ne znamo koja je najzagađenija rijeka.

- Ono što znamo s aspekta industrije, konkretno u Federaciji, država nam je nazvana po rijeci Bosni, a najmanje brige o njoj imamo. Imamo potpuni pritisak na tu rijeku od samog izvorišta utjecajem kompleksa na Igmanu i Bjelašnici. Naš stav je da se treba uložiti da se ona obnovi, ako ništa zbog nacionalnog simbola koji ima – kazala je.Dodala je imamo i mnoge pritoke, rječice uz Bosnu pod pritiscima, kao i sve rijeke koje se nalaze u Zeničko-dobojskom kantonu i Srednjobosanskom gdje su industrijske zone, jer mnogi industrijski kompleksi ne vrše adekvatna mjerenja voda koje otpuštaju u rijeke.<h2>Trovanje ribe na Neretvi</h2>Anes Podić iz Udruženja „Eko-akcija“ nam je kazao da su u najgorem stanju rijeke na čijim obalama se još odvijaju industrijske aktivnosti, poput Spreče i Bosne, međutim zagađenja su se dešavala i dešavaju se i na drugim rijekama.

- Incidenti su se dešavali na Bosni, Neretvi, Uni, … i uvijek se sve završavalo zakasnjelim reakcijama nadležnih institucija. U pojedinim slučajevima dok bi se inspekcija pojavila na terenu da uzme uzorke, zagađene vode bi riječne vode i odnijele i isprale. U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe, kao što se to desilo na Neretvi, nizvodno od hidroelektrane Ulog, nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze. Utisak koji ostavlja rad naših institucija jeste da im je, izgleda, važnije da pokriju zagađivače papirima, dozvolama i pogrešnim inspekcijskim nalazima, nego da efikasno zaštite naše rijeke – upozorio je Podić.<h2>Crvena Bosna i smeđa Una</h2>Veljović je kazala da su u slučaju incidenata na rijeci Bosni alarmirali nadležne, ali da konkretnog boljitka nema.- Nekoliko smo puta mogli vidjeti incidente za rijeku Bosnu kada je postajala crvena pa smo zvali nadležne institucije da se utvrdi šta se dešava, da bi se onda predostrožno tražilo od industrijskih zagađivača koji se tu nalaze da umanje svoju proizvodnju i to bude kao neka trenutna mjera, ali da li je sada neko konkretno iz inspekcije rekao koje postrojenje je zaslužno za zagađenje, nije se desilo – kazala je Veljović.

Prošle godine dogodilo se ispuštanje zagađujućih materija u rijeku Unu iz još nepoznatog izvora, nakon kojeg su vode Une na dijelu toka od Bihaća do Novog postale nezapamćeno mutne i smeđe. Una inače važi za jednu od najčistijih rijeka Evrope i tada su iz Udruženja „Eko akcija“ poručili da, ako se to nastavi, Una za koju godinu neće biti una – jedna i jedina, nego samo još jedna od prljavih i polumrtvih rijeka Evrope.<h2>Najveći zagađivači</h2>Kada je riječ o zagađivačima, prema riječima Podića, to su preostala velika industrijska postrojenja i otpadne vode naselja na obalama rijeka.- Mali procent naselja u BiH ima postrojenja za preradu otpadnih voda. Zabrinjavajuće je da i ova rijetka postrojenja imaju velike teškoće u radu, od finansiranja pa nadalje, što redovno smanjuje njihovu efikasnost. Velike probleme po živi svijet rijeka predstavljaju i brane velikih i malih hidroelektrana. Njihova gradnja je posljednjih godina usporena, ali ne i potpuno zaustavljena. Sve brojniji rudarski projekti u najavi i u radu, donose nove opasnosti i rizike za koje su naše institucije potpuno nespremne – kazao je Podić.

Bez efikasne institucionalne zaštite, naše rijeke će biti u sve težoj situaciji. Moramo svi zajedno i pomagati i pritiskati naše institucije. Ne smijemo prepustiti sudbinu naših rijeka šačici bogatih kompanija i pojedinaca, zaključio je Podić. Veljović je kazala da je usvajanje PRTR protokola jedan od koraka na evropskom putu BiH, zbog čega je nužna njegova ratifikacija, međutim, kako kaže, često se kao izgovor koristi socijalni argument da nam je potrebna industrija, što je neosporno.- To treba raditi na način da ne uništavamo okoliš i ljudsko zdravlje – poručila je.<h2>Krivične prijave</h2>- Podnijeli smo mnoge krivične prijave i kolegica koja kod nas radi od 2012. još nije dobila neki epilog gdje je Tužilaštvo izdalo najobičniji prekršajni nalog kojim bi se osudio zagađivač. Koji je razlog – s jedne strane Tužilaštvo ne zna kako da dokaže koji je zagađivač bio najveći. To je realno opravdanje, ali šta je neralno? Kada se uputi krivična prijava inspekciji, oni dođu nakon deset dana da vide šta je bilo sporno, kada je rijeka otekla i kada se havarija zagađenja prenijela u neku drugu sredinu – kazala je Emina Veljović.<h2>Turizam koji uništava</h2>- Sve veći problem je i turizam. Rijeke su postale pojedincima značajan izvor zarade. Ljepota naših rijeka privlači sve više i turista, što za posljedicu ima često i trajno uništavanje dragocjenih riječnih obala nelegalnom gradnjom. Gotovo da više nema brzaka ili slapa na Uni da tu nije nelegalno, u pojasu vodnog dobra gdje ne smije biti gradnje, izgrađen restoran, hotel, kuća za izdavanje s kanalizacijama koje redovno završavaju u rijeci – kazao je Anes Podić.

U slučajevima kada nezavisni stručnjaci pronađu uzrok trovanja ribe nadležne inspekcije bi ignorisale njihove nalaze

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

NATO ostaje posvećen Bosni i Hercegovini i neće dozvoliti ponavljanje historije, izjavio je jučer komandant NATO štaba u Sarajevu, brigadni general Metju Volas (Matthew Wallace). Ova jasna poruka je poslana javnosti nakon okruglog stola ambasadora, održanog u vojnoj Bazi Butmir u Sarajevu. Skup je organizovao komandant EUFOR-a, general-major Mauricio Fronda (Maurizio), kako bi visoki međunarodni predstavnici razgovarali o sigurnosti u Bosni i Hercegovini i nastavku saradnje. Uz snage Evropske unije (EUFOR), bazu Butmir ujedno koriste i NATO snage u BiH, kao komandu. Sigurnosna situacija u BiH je i dalje stabilna, poručio je Fronda, te dodao da međunarodna zajednica ostaje čvrsto ujedinjena u svojoj posvećenosti očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u BiH. EU ostaje lojalan partner, nedvosmisleno posvećen teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, potvrdio je i ambasador Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca).<h2>Poruka međunarodne zajednice</h2>Da ove rečenice nisu lako izgovore fraze, govori činjenica da je sastanak naprasno organizovan, te da ranije nije bio planiran, smatra vojni ekspert i analitičar Nedžad Ahatović. Dodaje da zbog toga zaključuje da ovo okupljanje šalje jasnu poruku.- Sastanak ambasadora u NATO bazi Butmir nije bio samo protokolarni događaj nego jasna političko-sigurnosna poruka da međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju u BiH i da destabilizacija zemlje neće biti dozvoljena. Sama lokacija sastanka govori da je fokus bio na sigurnosnom aspektu aktuelne političke krize – kazao je Ahatović za „Avaz“.<h2>Jedinstven stav</h2>Dodao je da u kontekstu osporavanja visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a, poruke ambasadora potvrđuju jedinstven stav zapadnih partnera o očuvanju ustavnog poretka, teritorijalnog integriteta i funkcionalnosti institucija BiH.- Ovo je i preventivna poruka svim političkim akterima da političke krize moraju ostati u institucionalnim okvirima, bez pokušaja podizanja tenzija ili ugrožavanja sigurnosti. U sadašnjim geopolitičkim okolnostima, posebno zbog rata u Ukrajini i pojačanog ruskog utjecaja na Balkanu, te dešavanja na Bliskom istoku, Zapad očigledno ne želi dozvoliti otvaranje nove krize u regionu – istakao je Ahatović.S druge strane, naglasio je da bez obzira na pozitivne poruke koje Zapadna vojna alijansa šalje prema BiH potrebno je intenzivno razvijati vlastite kapacitete za rješavanje svakog spornog pitanja iz oblasti sigurnosti koje može ugroziti stabilnost naše zemlje.<h2>Zajednička poruka iz Butmira</h2>Sastanak u bazi Butmir okupio je tridesetak rezidentinih i nerezidentnih abasadora. Zajednička poruka svih govornika bila je da međunarodna zajednica ostaje snažno angažovana u Bosni i Hercegovini, uz nastavak bliske saradnje EUFOR-a, NATO štaba Sarajevo, Evropske unije i šire međunarodne zajednice. Kako je naglašeno, cilj tog angažmana je očuvanje sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane BiH, uz nastavak podrške domaćim institucijama i reformskim procesima.

Izbor lokacije sastanka šalje jasnu poruku da je fokus na sigurnosti

Ahatović: Ovo nije protokolarni događaj

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka 

Na cestama glavnog grada BiH jučer se mogao vidjeti maskirani model Mercedes-Benza&nbsp;pa otkrivamo o kojem je modelu riječ i zašto je uopšte maskiran.Nije nikakva tajna da proizvođači automobila finalna testiranja novih modela provode na javnim putevima, a kamuflaže poput ovih na automobilu koji je na fotografijama služe kako bi se maskirao izgled prije zvaničnog predstavljanja modela.U ovom slučaju radi se o modelu&nbsp;Mercedes-Benz GLC Coupé, novije generacije.&nbsp;Mercedes GLC Coupé se prepoznaje po sportskom izgledu i spuštenoj liniji krova koja se prema zadnjem dijelu auta glatko spušta, pa zbog toga izgleda elegantnije od klasičnog SUV-a. Zadnji dio je zaobljen i podsjeća na fastback stil, gdje zadnje staklo i gepek čine jednu cjelinu. Karakteristična su i tanka horizontalna LED zadnja svjetla koja se protežu široko preko zadnjeg dijela vozila.&nbsp;Auto ima kombinaciju SUV visine i coupe siluete, što je tipično upravo za GLC Coupé. Na ovom primjerku se vide i AMG Line detalji poput sportskih branika, većih felgi i izraženijeg zadnjeg difuzora sa ukrasnim otvorima auspuha. Po proporcijama se može razlikovati od većeg GLE Coupéa i manjih Mercedes SUV modela, a upravo spušten krov i dizajn zadnjih svjetala najviše otkrivaju da je riječ o Mercedesu GLC Coupé.

Na ovom primjerku se vide i AMG Line detalji poput sportskih branika, većih felgi i izraženijeg zadnjeg difuzora sa ukrasnim otvorima auspuha

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Ako ste postali majka u Federaciji BiH, to koliku ćete porodiljsku naknadu primati i kakvu pomoć ćete dobiti od lokalne zajednice zavisi od toga gdje živite. Prava porodilja variraju značajno od kantona do kantona i često zavise od prebivališta, radno-pravnog statusa i finansijske moći lokalnih vlasti, odnosno spremnosti izdvajanja za porodiljske naknade.<h2>Visina naknada</h2>Porodilje u Tuzlanskom kantonu, bile zaposlene ili nezaposlene, primaju po 1.000 KM, dok u Zeničko-dobojskom kantonu zaposlene porodilje primaju 1.000 KM ili 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM. U Unsko-sanskom kantonu zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, a nezaposlene 500 KM. U Zapadnohercegovačkom kantonu zaposlene porodilje prvih šest mjeseci primaju 80 posto plaće, a narednih šest mjeseci fiksni iznos koji određuje Vlada Kantona. Nezaposlene primaju 350 KM. Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, i zaposlene i nezaposlene porodilje primaju naknadu u visini prosječne plaće u FBiH iz prethodne godine. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu porodilje zaposlene u privatnom sektoru primaju 40 posto prosječne plaće, a zaposlene u javnom sektoru 80 posto plaće, dok nezaposlene porodilje imaju naknadu jednaku 55 posto minimalne plaće u FBiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, zaposlene porodilje primaju 50 posto prosječne plaće, nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH. U Posavskom kantonu zaposlene porodilje primaju primaju 100 posto plaće, a nezaposlene 300 KM. Zaposlene porodilje u Bosansko-podrinjskom kantonu primaju naknadu u visini 80 posto prosječne plaće, a nezaposlene 1.000 KM, dok u Kantonu 10 zaposlene primaju prosječnu plaću u FBiH, a nezaposlene 55 posto minimalne plaće u FBiH.<h2>Gruba diskriminacija</h2>Svi ovi podaci ukazuju na grubu diskriminaciju. Jelena Pekić, delegatkinja u Domu naroda FBiH i zastupnica u Skupštini KS, za „Avaz“ je kazala da je socijalna politika u Federaciji BiH u podijeljenoj, ali zajedničkoj nadležnosti federalnog i kantonalnog nivoa vlasti. Iako se zakoni donose na oba nivoa, finansiranje se najvećim dijelom provodi na nivou kantona.

- Smatram da bi se konačno trebao postići neki dogovor da se iznađe neki model za ujednačavanje naknada. Da li bi to bilo u okviru određenog porodičnog fonda ili na neki drugi adekvatan način, ali suština je da imamo rješenje koje ne bi bilo diskriminatorno za žene u zavisnosti od toga gdje žive – kazala je Pekić.Neujednačenost i diskriminacija porodilja nastavlja se i na lokalnom nivou, jer dok neki izdvajaju određena sredstava koja od općine do općine variraju, neke lokalne zajednice ne izdvajaju ništa. Osim toga, i ostala prava i naknade za djecu, majke i porodice s djecom nisu ujednačena.Tuzlanski kanton roditeljima s troje i više djece isplaćuje jednokratnu pomoć od 1.500 KM, Hercegovačko-neretvanski kanton za opremu novorođenčeta daje 400 KM, dok Kanton 10 izdvaja 300 KM. Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Unsko-sanski kanton i Kanton Sarajevo imaju i dodatne naknade za ishranu majki dojilja i djece do šest mjeseci, uglavnom uz imovinski cenzus, dok Zeničko-dobojski kanton isplaćuje i jednokratnu pomoć za trudnoću i porođaj. Zapadnohercegovački kanton za treće i svako naredno dijete isplaćuje 500 KM mjesečno do sedme godine života, dok Posavski kanton nema naknade iz ove kategorije. Važno je istaći da je od 2025. aktuelna i jednokratna pomoć od 1.000 KM za svako rođeno dijete u FBiH.<h2>Iskustvo porodilje</h2>Amila je nedavno postala majka u Kantonu Sarajevo i prenijela nam je svoje iskustvo kada su u pitanju porodiljske naknade i administracija.- Nisam upoznata s mjerama za troje i više djece, ali ovo što sam dobila 1.000 za prvo djete je uredu. Najpozitivnije od svega je što je prijava jednostavna i ide online putem. Kada je u pitanju porodiljska naknada, veliki minus je papirologija i birokratija – kazala je za „Avaz“.

Iako se zakoni donose na federalnom i kantonalnom nivou, finansiranje se najvećim dijelom provodi kroz kantone

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu kojom je bivši načelnik uniformisane policije Federalne uprave policije Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, nakon što je ocijenjeno da nema dovoljno dokaza za osuđujuću presudu.Advokat Zorana Čegara Vedad Kolašinac za "Avaz" je kazao da je ovakva presuda bila očekivana.- Nije bilo nikakvih dokaza još od početka samog suđenja. Od samog čitanja optužnice i dokaza koje smo mi dobili znalo se da će čovjek biti oslobođen. Kako bih laiku i nekome ko prvi put čuje za pravo objasnio, radi o tome da mu se stavljalo na teret da je upotrijebio krivotvorenu ispravu kao pravu s ciljem da se uknjiži. Međutim, ta isprava koja je nesporno krivotvorena, nije uopšte potpisana od strane Zorana Čegara niti je Zoran Čegar potpisao dokumente za uknjižbu na nekretninu kako u gruntu tako i u katastru što je potvrdio vještak odbrane, a vještak tužilaštva nije bio baš siguran&nbsp;- kazao je Kolašinac za "Avaz".Prema optužnici Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Čegar se teretio da je u januaru 2019. godine zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Sarajevu predao ugovor o kupoprodaji nekretnine u Nišićima koji je, prema navodima tužilaštva, bio krivotvoren i bez potrebnih ovjera.U optužnici je navedeno da sporni dokument nije sadržavao datum ni potpis, te da navodno nije bio sačinjen od strane nadležnog notara iz Srbije, niti je imao odgovarajuće službene pečate. Dalje se tvrdilo da je isti ugovor nekoliko dana kasnije dostavljen i nadležnoj službi u Općini Ilijaš, s ciljem promjene upisa posjednika na više parcela u području Nišića.Međutim, sud je nakon razmatranja dokaza donio odluku o oslobađanju, uz obrazloženje da nije dokazano da je optuženi počinio djelo koje mu se stavljalo na teret.Prema ranijim navodima, uknjižba na osnovu spornog dokumenta u zemljišnim knjigama nikada nije provedena, jer je zahtjev pravosnažno odbijen rješenjem nadležnog suda.

Ta isprava koja je nesporno krivotvorena, nije uopšte potpisana od strane Zorana Čegara niti je on potpisao dokumente za uknjižbu na nekretninu

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nakon što je SNSD najavio da će tražiti poništavanje odluka visokog predstvnika Kristijana Šmita, uključujući i zakon po kom je Dodik osuđen za "Avaz" je govorio pravnik Nedim Ademović.- Visoki predstavnik za BIH je međunarodno tijelo, koje funkcioniše po osnovu međunarodnog prava, a njegove odluke su međunarodnopravne odluke. Prema tome, personalne promjene u obnašanju ove funkcije ne igraju nikakvu ulogu kod pitanja da li će prethodne odluke važiti ili ne. Svako ko tvrdi suprotno, govori totalno protivno načinu funkcionisanja međunarodnog prava - kazao je Ademović.Kada je u pitanju poništavanje konkretnih odluka to je, kako kaže Ademović, moguće pred Ustavnim sudom BiH.- Naravno, u BiH postoji jedan način da se odluke Visokog predstavnika ponište, a to je da se pred Ustavnim sudom BiH dokaže da su neustavne. SNSD može uvijek takve postupke pokrenuti protiv bilo koje odluke bilo kojeg visokog predstavnika, osim ako Ustavni sud BiH o tome nije već odlučivao. To pravo im garantuje Ustav BiH i sudska praksa Ustavnog suda BiH - objasnio je Ademović.

Svako ko tvrdi suprotno, govori totalno protivno načinu funkcionisanja međunarodnog prava, kazao je

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Pravni ekspert Muharem Cero za "Avaz" je govorio o pitanju državne imovine nakon što je objavljeno da je visoki predstavnik Kristijan Šmit podnio ostavku, a da je jedan od razloga upravo ne rješavanje ovog pitanja.- Godine 2022. izvršena je dopuna zakona kojim je definiran status državne imovine do konačnog rješavanja tog pitanja donošenjem posebnog zakona. Nije riječ samo o tome da su javna dobra i državna imovina stavljeni pod zabranu raspolaganja, nego je dodato nešto što je potpuno poremetilo koncept političkih agenda koje su bile usmjerene protiv Bosne i Hercegovine. Suština te dopune, parafrazirano, jeste sljedeća: bez obzira gdje se ta imovina nalazi, u čijem je posjedu, da li je u privatnom vlasništvu, vlasništvu javnih preduzeća ili bilo kojeg drugog subjekta, ukoliko je na dan 31.12.1991. godine bila imovina Republike Bosne i Hercegovine, smatra se državnom imovinom i ostaje pod zabranom raspolaganja - kazao je Cero.<h2>Kontinuitet</h2>Time je, kako kaže, uspostavljen puni kontinuitet vlasništva Republike Bosne i Hercegovine nad javnim dobrima. - Upravo je to otvorilo veliki politički prostor i veoma brzo su to prepoznale opcije koje ili ne žele Bosnu i Hercegovinu ili je vide u potpuno drugačijem konceptu od onoga koji bi trebao proizaći iz nadogradnje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vraćanje imovine u kontekst kontinuiteta RBiH, sa referencom na stanje od 31.12.1991. godine, zajedno sa Badinterovom komisijom koja je utvrdila da su republike postale države i da nije riječ o secesiji nego o disoluciji Jugoslavije, uspostavilo je kontinuitet koji derogira sve druge političke narative o navodnim alternativnim kontinuitetima - istakao je.Prije svega, time se, prema riječima Cere, derogira agenda o kontinuitetu Republike Srpske od 9. januara, na kojoj se temelji cijela politička konstrukcija o navodnoj izvornosti i kontinuitetu tog entiteta. - Također, dovodi se u pitanje i agenda o stvaranju trećeg entiteta, koja je jedno vrijeme bila prikrivena različitim političkim narativima, a danas je već mnogo otvorenija - kazao je Cero.<h2>Zbunjujući potezi</h2>Dodao je da su mnogi Šmitovi potezi bili zbunjujući, ali da je ovaj uspostavio puni kontinuitet između RBiH i dejtonske BiH, čime je otvoren prostor za drugačiju nadogradnju Dejtonskog sporazuma, što je izazvalo ozbiljne reakcije različitih političkih i međunarodnih centara moći.- Vrlo brzo je u javnom prostoru počeo da se gradi narativ kako su navodno neriješeni imovinsko-pravni odnosi glavna prepreka investicijama. Kroz taj narativ pokušalo se nametnuti brzo i „pragmatično“ rješavanje pitanja državne imovine pod izgovorom ekonomskog razvoja i investicija. Ti koncepti su se kretali od funkcionalno-teritorijalnih modela pa do političkih agenda koje su se prepoznavale u određenim međunarodnim prijedlozima i mapama puta - kazao je Cero.Podsjetio je da je, 2023. godine Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH jasno saopćila da je država Bosna i Hercegovina neupitni vlasnik te imovine, ali i da država mora zakonski urediti pitanje upravljanja, korištenja i raspolaganja tom imovinom.<h2>Južna interkonekcija</h2>- Pitanje Južne interkonekcije dodatno je dinamiziralo cijelu situaciju. Iako je taj projekat mogao imati pozitivan efekat, otvorio je i niz novih dilema jer još uvijek nisu precizno definisani rokovi, niti su javnosti predstavljeni ključni ugovori između investitora, Vlade Federacije BiH i potencijalnih američkih partnera. Posebno je sporna odredba prema kojoj bi eksproprijacija i davanje prava korištenja zemljišta na trasi Južne interkonekcije moglo biti izvršeno bez naknade kada je riječ o imovini Federacije, kantona, općina, gradova i javnih preduzeća - istakao je.Kada se detaljnije analizira status tih javnih preduzeća, dolazi se do pitanja kako su ona uopće stekla pravo raspolaganja tom imovinom, upitao je Cero.- Posebno je problematično pitanje šuma i šumskog zemljišta nakon što je Ustavni sud Federacije BiH poništio Zakon o šumama Federacije BiH, a privremena uredba koja je trebala premostiti pravni vakuum također osporena. U tom pravnom prostoru kantoni su kroz vlastite zakone i javna preduzeća faktički preuzeli upravljanje šumama i šumskim zemljištem. Problem je što se nije ostalo samo na upravljanju, nego se postepeno stvorio narativ kao da kantoni imaju i određeni oblik teritorijalnog suvereniteta nad tim prostorom - kazao je.<h2>Šume u BiH&nbsp;</h2>Kako je objasnio to je posebno važno jer više od 60% teritorije Bosne i Hercegovine čine šume i šumsko zemljište i ukoliko bi se takvo stanje dodatno legalizovalo kroz infrastrukturne projekte i investicije, moglo bi doći do trajnog učvršćivanja kantonalne kontrole nad teritorijom.- U tom slučaju unutrašnje administrativne granice između kantona postale bi gotovo faktičke teritorijalne granice, što bi otvorilo prostor za stvaranje etnoteritorijalnih jedinica, odnosno svojevrsnih „megakantona“ ili „veležupanija“. Kritičari smatraju da bi to dugoročno moglo predstavljati uvod u formalizaciju trećeg entiteta kroz navodni „unutrašnji dogovor“ - kazao je.Zbog svega toga pitanje državne imovine danas nije samo pravno ili ekonomsko pitanje, nego jedno od ključnih političkih i ustavnih pitanja Bosne i Hercegovine, zaključio je Cero.

Kada se detaljnije analizira status tih javnih preduzeća, dolazi se do pitanja kako su ona uopće stekla pravo raspolaganja tom imovinom, upitao je

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Nakon primjene novog sistema ulaska i izlaska u Evropsku uniju (EES), gužve na granicama s Hrvatskom ne jenjavaju. Putnici na graničnom prijelazu Gradiška svjedoče da su granice spojene kolonama vozila.Brojni građani negoduju zbog takvog tretmana na granicama s EU, jer se osjećaju kao građani drugog reda, navode. Posebno se pitaju da li je zaista neophodno maltretiranje djece. <h2>Neugodna iskustva</h2>- Putovali smo u Makarsku za prvomajske praznike. I prilikom ulaska u Hrvatsku i prilikom izlaska djeca su spavala. Svaki put smo morali da ih probudimo da izađu da se slikaju i daju otiske. Mlađa djevojčica je mala i morali smo je podići – prenijela je iskustvo čitateljka L. H. Za „Avaz“.Čekanja tokom prvomajskih praznika bila su po nekoliko sati. Mnogi su čekali po pet ili više, zavisno od doba dana. Još tada je državni parlamentarac Saša Magazinović pisao šefu delegacije Evropske unije u BiH Luiđiju Soreki (Luigi Soreca), a sada je govorio i za „Avaz“ o ovom problemu.

- Maltretiranje i ponižavanje ljudi iz naše regije pri prelasku granice EU mora biti zaustavljeno. Upozoravam i o tome razgovaram mjesecima s kolegama iz zemalja EU. Izgleda da svi razumiju razmjere problema osim tehnokratske briselske administracije. Ovo čemu ljudi svedoče nije sigurnosni sistem nego sistem odvraćanja koji šalje poruku da nismo dobrodošli u EU. To je potpuno suprotna poruka od onog što slušamo od zvaničnika EU kada govore o proširenju EU i tome kako su nam vrata otvorena – kazao je Magazinović.Kako bilo kome objasniti da je u 21. stoljeću, kada je tehnologija toliko napredovala, potrebno i do 10 minuta za pregled jednog auta, pita se Magazinović. Dodaje da je to sramota koja mora biti zaustavljena.Neke države, poput Grčke, shvatile su da će im ljetna sezona biti potpuno uništena, pa su primjenu EES sistema supendovale barem tokom ljetnjih mjeseci. Još nema naznaka da bi slično mogla uraditi i Hrvatska. Pitanje je šta će biti i s turističkom sezonom u BiH, ako znamo da je gostiju s Bliskog istoka sve manje i da je fokus na evropskim turistima.<h2>Suspendovanje EES-a</h2>- Što se tiče EES sistema, barem kada govorimo o stranim gostima koji dolaze u Sarajevo, za sada nemamo prevelik broj žalbi. Međutim, imali smo situacije gdje su grupe čekale po nekoliko sati na granicama, iako imaju EU pasoše. Dešavalo se da i državljani Evropske unije čekaju u autobusima po tri do četiri sata, što svakako nikome nije ugodno i može pokvariti prvi utisak o putovanju. Kako se vrhunac sezone približava, vjerujem da će situaciji postati još komplikovanija, te se nadam da će doći do suzpenzije odluke, barem tokom ljetnih mjeseci – kazao je za „Avaz“ turistički vodič iz Sarajeva Rijad Špiljak.

Prevoznik Amir Hadžidedić za „Avaz“ je istakao da njima gužve ne predstavljaju toliki problem, s obzirom na to da su navikli na čekanja, koliko je problem ograničavanje boravka koje je novi sistem donio.

Ovo nije sigurnosni sistem nego poruka da nismo dobrodošli

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović za "Avaz" je komentarisao odlazak visokog predstavnika Kristijana Šmita kazavši da ostavka dolazi nakon više mjeseci pritiska od strana Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije.- Oni su nedavno dali ultimatum da Šmit mora do jeseni otići sa funkcije visokog predstavnika. Oni koji su govorili da bi on mogao biti posljednji visoki predstavnik su govorili kroz prizmu ili neznanja ili zlih namjera prema BiH, kao u slučaju SNSD ili nekih drugih stranaka. Trenutna procjena je da je OHR potreban BiH, a svakako je i institucija koja je integralni dio Dejtonskog uređenja u BiH, gdje je visoki predstavnik civilni implementator Dejtonskog sporazuma. Ukoliko bi se i govorilo o gašenju Ureda visokog predstavnika, onda bi to iziskivalo mijenjanje Dejtona i niza drugih ustavnih postavki - kazao je.

Nakon razgovora s Ginkelom: Šmit podnosi ostavku na poziciju visokog predstavnika

Dodao je da je neslaganje oko državne imovine jedan od razloga zašto Šmit nije odgovarao određenim članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC), ali da su tu i neka druga pitanja.- Nadao se zaštiti Njemačke, međutim status SAD, ali i Velike Britanije, u PIC-u daleko nadilazi kapacitete same Njemačke koja je ostala relativno izlolirana u svojoj borbi za Šmita - istakao je.Muhasilović je kazao i da u narednom periodu možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednjika.- U opticaju je više imena iz različitih zemalja. Spominju se dva britanska imena, italijansko ime, i još neki drugi. Izbor novog visokog predstavnika će biti najotvoreniji indikator šta međunarodna zajednica smjera za BiH, kao što je i sam Šmit bio najjasniji indikator namjere međunarodne zajednice prema BiH u trenucima kada se njegovo ime spominjalo kao opcija, pa su tada alarmirani mnogi koji prate procese u BiH i na međunarodnoj sceni - kazao je Muhasilović.Za kraj je dodao da BiH treba uzeti aktivno učešće u lobiranju za što povoljnijeg visokog predstavnika, a ne ostati nijemi posmatrač procesa koji odlučuju o njenoj sudbini.

Izbor novog visokog predstavnika će biti najotvoreniji indikator šta međunarodna zajednica smjera za BiH

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH raspisala izbore za 4. oktobar ove godine za "Avaz" je govorio Vehid Šehić bivši član CIK-a i trenutni predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom". On je istakao važnost upotrebe biometrije na ovim izborima kazavši da će to značajno spriječiti uočene nepravilnosti i kršenje Izbornog zakona.- Do sada je bilo moguće da jedna osoba glasa više puta koristeći različite identifikacione dokumente, ali i da se nakon zatvaranja biračkih mjesta zloupotrebljavaju neiskorišteni glasački listići tako što bi pojedini članovi biračkih odbora dopisivali glasove svojim političkim favoritima. Također, dešavalo se da važeći glasački listići budu proglašavani nevažećim dodavanjem dodatne preferencije, ukoliko određeni politički subjekt nije dobio željeni broj glasova. Sve to narušavalo je kredibilitet i integritet izbornog procesa, kao i povjerenje građana u rezultate izbora, što je često bilo opravdano. Uz nove tehnologije, mnoge od tih nepravilnosti mogu biti spriječene i možemo očekivati da izborni proces protekne u skladu sa zakonom - kazao je.<h2>Kupovina glasova</h2>Ipak, naglasio je da kršenje Izbornog zakona i podzakonskih akata Centralne izborne komisije počinje i prije samog dana izbora.&nbsp;- Imat ćemo izbore koji će odražavati izbornu volju građana, ali oni još uvijek neće biti potpuno slobodni. Svjedoci smo pritisaka na birače, prijetnji i kupovine glasova, gdje se za jedan glas nude iznosi od 50, 100 ili 200 maraka. To se dešavalo i ranije, a nove tehnologije na to neće moći uticati. Tu najveću odgovornost imaju sami građani, koji ne bi smjeli dozvoliti da budu ucijenjeni ili da prodaju svoj glas zbog teške socijalne situacije u kojoj se mnogi nalaze. Na nama je da sačuvamo svoje dostojanstvo i slobodno izrazimo biračku volju - istakao je.Dodao je da zvanična kampanja počinje 30 dana prije izbora, ali da smo svjedoci da je preuranjena kampanja počela mnogo ranije, čak i prije same odluke o raspisivanju izbora.&nbsp;- Takva kampanja je nezakonita i treba je nazivati pravim imenom. Pojedine političke stranke ne biraju sredstva kako bi došle do što većeg broja glasova - kazao je.<h2>Kako glasati?</h2>Šehić je objasnio da će građani glasati na isti način kao i do sada.-Građani će dobiti glasački listić, ali će prije toga biti izvršena identifikacija birača. To znači da ćemo morati pokazati ličnu kartu, a zatim ostaviti otisak prsta na biometrijskom uređaju kako bi se potvrdio identitet birača. To je zapravo jedina novina. Nakon što dobijemo glasački listić, otići ćemo u prostor za glasanje, dati svoj glas političkom subjektu ili kandidatu, a umjesto ubacivanja listića u glasačku kutiju, listić ćemo ubacivati u skener koji će ga evidentirati i zatim pohraniti u kutiju. Dakle, suštinski se ništa ne mijenja - objašnjava.Proces glasanja ostaje isti, ali će nove tehnologije ubrzati objavu preliminarnih i neslužbenih rezultata izbora, kazao je, naglašavajući da se ovdje ne radi o elektronskom glasanju, jer je to u Bosni i Hercegovini trenutno nemoguće.&nbsp;- Ipak, ove promjene bi mogle doprinijeti vraćanju kredibiliteta i integriteta izbornom procesu, što bi moglo uticati i na veću izlaznost građana na izborima - zaključioje Vehid Šehić.

Imat ćemo izbore koji će odražavati izbornu volju građana, ali oni još uvijek neće biti potpuno slobodni, kazao je

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Nakon pojave novog vala nasilja i ubistava u našoj zemlji za „Avaz“ je govorio Damir Zolota, EIA certificirani i licencirani&nbsp;SCAnS&nbsp;trener, specijaliziran za analizu ponašanja, emocionalnu inteligenciju, otkrivanje obmana, otkrivanje skrivenih informacija i poboljšanje komunikacije. Zolota je inače jedini licencirani predstavnik u regionu Balkana koji pruža&nbsp;SCAnS/SCAnR&nbsp;obuku i sadržaj.Kada pogledate novi val nasilja i ubistava u BiH, šta je prema Vašem mišljenju najveći uzrok toga? Često govorite da nam u društvu nedostaje empatije i emocionalne inteligencije.- Za novi val nasilja i ubistava, pored same empatije, imamo i uzročnike poput sigurnosti u državi. Kada država zakaže u štićenju svojih građana, onda se ljudi osjećaju superiornije od same države i zakona, što dovodi do toga da se nasilje i ubojstva šire. Same kazne za počinitelje su toliko male da umjesto da plaše nekoga da počini krivično djelo, daju mu dodatni motiv, jer zna da će brzo da bude na slobodi. <h2>Empatija ili inteligencija</h2>Govorili ste da ljudi često pogrešno misle da je emocionalna inteligencija samo empatija. Kako biste objasnili razliku između emocionalno inteligentne osobe i osobe koja samo djeluje empatično?- I u svijetu se jako dugo emocionalna inteligencija smatrala kao “soft skill”, međutim, zadnjih godina je došlo do saznanja da je, ustvari, “hard intelligence”. Emocionalna inteligencija je sposobnost da percipiramo, razumemo i utječemo na svoje i tuđe emocije, u različitim kontekstima, da vodimo naše trenutno razmišljanje i postupke, da nam pomogne da postignemo svoje ciljeve. Dok osobe koje žele da djeluju empatično samo pokušavaju da pokažu saosjećanje, a saosjećanje je samo jedan od tri nivoa empatije. Prvi nivo je kognitivna empatija, gdje razumijemo šta neko osjeća, nakon toga je emotivna empatija, gdje osjećamo ono što neko osjeća i tek onda kao treći nivo je saosjećajna, gdje želimo da pomognemo nekome da se izbori s tim kako se trenutno osjeća.<h2>Prepoznati nasilnika</h2>Kao neko ko se bavi analizom ponašanja i psihološkim profiliranjem, možete li prepoznati određene obrasce kod ljudi koji lako prelaze granicu verbalnog konflikta i posežu za nasiljem? Postoje li rani signali koje društvo ignoriše?- Obrasci postoje i mogu se prepoznati i uočiti prije same reakcije. Društvo generalno ignoriše sve što se ne tiče njih lično, kako naši ljudi kažu najlakše je okrenuti glavu od svega, ali je i to uzrok neprovjerenja u sistem. Možete li da nam navedete neke "tipične" karakteristike koje pokazuju nasilne osobe? I s kakvim slučajevima kroz posao ste se susreli?- Agresivnost, ljubomora, frustracija, agonija, posesivnost, opsesivnost su neki od ključnih problematičnih uzoraka koji jako lako mogu da pređu granicu i postanu nasilni. Dosad sam se susretao s raznim slučajevima, od ubistava, serijskih ubojica, terorista pa i do manje nasilnih poput finansijskih prevara, i sličnih. <h2>Neophodna prevencija</h2>Često se govori o strožim kaznama i sigurnosnim mjerama, ali koliko se zapravo ulaže u emocionalno obrazovanje djece i mentalno zdravlje? Da li bi više rada na emocionalnoj inteligenciji u školama dugoročno moglo smanjiti nasilje u BiH?- Ako uzmemo poređenje Danske, u kojoj je empatija obavezan predmet u školama i pogledamo stopu kriminala, nasilja i ubistava u Danskoj te uporedimo sa Bosnom i Hercegovinom, sve nam je jasno. Emocionalna inteligencija bi trebala da bude osnova svakog društva. Kod nas se ne ulaže apsolutno nikako u emocionalno obrazovanje i djece i odraslih, a emocionalna inteligencija je mnogo bitnija za život i društvo od IQ-a.Da li bi, pored dodatne edukacije u školama kod djece, trebalo uvesti i dodatne edukacije i treninge u institucijama, za osobe koje rade u sigurnosnom sektoru? Koliko bi to pomoglo u efikasnijem radu na slučajevima porodičnog nasilja?- Volim kazati da je emocionalna inteligencija alat, a bihevioralna analiza, tj. analiza ljudskog ponašanja primjena tog alata. Ako možemo da razumijemo sebe, da razumijemo druge, da znamo kako komunicirati sa sobom, kao i s drugima, to nam daje veliki potencijal za bolje sutra. Mislim da naučno validirane edukacije i emocionalne inteligencije i analize ponašanja mogu da doprinesu poboljšanju i efikasnijem radu u svim strukturama. Od velike pomoći bi bilo kada bi svi koji rade sa slučajevima porodičnog nasilja, sigurnosnom sektoru kao i nasilja generalno, obavili dodatne treninge i razvili i poboljšali još više svoju emocionalnu inteligenciju, jer dodatno znanje može biti uvijek samo od pomoći, posebno ako vjerujemo nauci koja je validirana.<h2>Agresivni medijski sadržaji</h2>Koliko društvene mreže, agresivni medijski sadržaji i konstantna izloženost nasilju utječu na normalizaciju agresije kod mladih ljudi u BiH? Da li smo kao društvo postali emocionalno otupljeni?

- Društvene mreže, agresivni medijski sadržaj kao i konstantna izloženost nasilju jako puno utječu na normalizaciju, posebno kod novih generacija kojima se takav sadržaj plasira kao nešto sasvim normalno i svakodnevno. Kognitivno utjecanje na način na koji razmišljamo i šta shvatamo kao normalno krivi našu percepciju i daje nam društvenu normu da je nasilje uredu.

Emocionalna inteligencija je sposobnost da percipiramo, razumijemo i utječemo na svoje i tuđe emocije

Zolota: Obrasci postoje i mogu se prepoznati

Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika: Ljubomora, posesivnost, frustracija i opsesivnost su alarm

Tek što su puštene u prodaju sličice i albumi za Svjetsko prvenstvo 2026. rasprodaju se brzinom svjetlosti.Bosnu i Hercegovinu doslovno trese Panini groznica. Prodajna mjesta su ostala bez sličica, a na društvenim mrežama su već napravljene grupe za razmjenu. Čak se i dojavljuje u Facebook grupama gdje ima dostupnih paketića.

Na pojedinim trafikama stavljeni su i natpisi poput "Nema" i "Nema sličica ni albuma", a u nekim marketima, gdje na kasi prodaju sličice zabilježene su nevjerovatni redovi.Mnogi su se na društvenim mrežama pohvalili sličicama naših reprezentativaca, a kometari su postali hit. Jedan korisnik za sličicu Džeke, kaže, nudi stan. Drugi, koji je objavio fotografiju skoro popunjenje reprezentacije BiH sličicama dobio je pitanje: "Gdje si ti vitre davao?".Sličice se već preprodaju i na "crnom tržištu" po mnogo višim cijenama.Jedan paketić od sedam sličica inače košta 2,50 KM, a album sadrži čak 980 sličica, zbog čega mnogi tvrde da će kompletiranje kolekcije ove godine biti skuplje nego ikad.

Sličice se već preprodaju i na "crnom tržištu" po mnogo višim cijenama

Gore društvene mreže zbog sličica za Svjetsko prvenstvo: Dajem Mesija za Džeku, mijenjam za namješten stan

Vojna parada u Moskvi povodom Dana pobjede, prema mišljenju mnogih, sa nikad skromnijim popisom državnika koji su došli. Ipak, među prisutnima našli su se predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik RS-a Siniša Karan i predsjednik NSRS Nenad Stevandić. Analitičar Dušan Janjić za "Avaz" je kazao da to nije ništa neobično kada je u pitanju Dodik i "ta vrsta političara".- Održavanje veze sa Rusijom oni jednostavno ne mogu ni da raskinu. Ta veza se raskida kada Moskva odluči, oni o tome nista ne odlučuju - kazao je Janjić.Prokomentarisao je i to što Dodik aktivno lobira u Vašingtonu i dodvorava se Trampu i njegovoj administraciji, dok održava veze sa Rusijom.- To lobiranje ima ograničene rezultate, ali ono što je važnije kod Dodika je to da on duguje i Americi. Niko neće dužnika da pusti, a da on ne počisti iza sebe probleme koje napravio - istakao je.Govoreći o odnosu Amerike i Rusije Janjić je kazao da imamo pogrešne predstave, te da ovo nije Hladni rad.- Amerika i Rusija sarađuju i sarađivat će i u sređivanju problema u BiH zato je ta komunikacija za Dodika važna - kazao je Janjić.

Amerika i Rusija sarađuju i sarađivat će i u sređivanju problema u BiH, kazao je

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik sa Rusijom raskida kada Moskva odluči, a duguje i Americi

Nakon što je Tarik Prusac ubio Elmu Prusac-Godinjak iz službenog pištolja, dok je bio pod mjerom zabrane prilaska žrtvi, loptica odgovornosti prebacuje se s jedne na drugu instituciju. Jasno je da se dogodio niz propusta u sistemu koji tek trebaju biti utvrđeni, jer Prusac je bio certificirani zaštitar s dozvolom za oružje, a u isto vrijeme je imao mjeru zabrane prilaska i presudu za nasilje u porodici iz 2016. godine.Od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova dobili smo odgovor da je Prusac upućen na obuku na osnovu rješenja o odobravanju obavljanja poslova zaštite ljudi i imovine izdatog od nadležnog kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova, u skladu sa Zakonom o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine FBiH.- Nakon provedene obuke, isto lice je 2005. godine steklo certifikat za obavljanje poslova fizičke zaštite. U tom trenutku nije postojala pravosnažna osuđujuća presuda koja bi predstavljala zakonsku prepreku za izdavanje certifikata – naveli su iz FMUP-a za „Avaz“.<h2>Prebacivanje odgovornosti</h2>Pitanje je kako Pruscu, koji je kasnije osuđen i izrečene su mu mjere zabrane, niko svih ovih godina nije oduzeo dozvolu za nošenje oružja i certifikat zaštitara.

Ovo su detalji optužnice iz 2015. godine za nasilje u porodici: Tarik Prusac udarao majku pesnicama, bratu prijetio da će ga ubiti

Na pitanje da li se i na koji način vrši periodična provjera certificiranih zaštitara od nadležnih institucija iz MUP-a KS na čijem čelu je Admir Katica, napisali su nam da su zaštitarske agencije dužne svake dvije godine vršiti stručne obuke uposlenika, provjeru sposobnosti rukovanja oružjem, provjeru zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, odnosno ljekarsko uvjerenje, a MUP KS, prilikom godišnjih inspekcijskih nadzora vrši kontrolu ispunjenosti ovih uslova.

Tarik Prusac: Ubio suprugu iz službenog pištolja

Šta kaže Zakon: Mizerne kazne za zaštitarske agencije čiji uposlenici nose oružje van radnog mjesta

MUP KS smo pitali i da li su i kada vršili nadzor nad poštivanjem propisa koji se odnose na razduživanje, evidenciju, čuvanje i odlaganje službenog vatrenog oružja nakon završetka radnog vremena zaposlenika u zaštitarskim agencijama na šta su oni odgovorili da je za to nadležno Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.&nbsp;Ministar FMUP-a Ramo Isak kaže da to nije tačno.

- Kolege iz KS bih zamolio da malo bolje iščitaju zakon. Ovdje se ne radi ni o kakvoj instituciji, ovdje se radi o zaštitarskoj agenciji, a njihovu kontrolu vrši kantonalno ministarstvo, naravno i Federalno u segmentu poštivanja propisa. Sve što se tiče oružja je u nadležnosti kantonalnog ministarstva jer kantonalno ministarstvo izdaje dozvole za vatreno oružje kako agencijama, tako i fizičkim licima – objasnio je Isak.Dodao je da kada se treba oduzeti certifikat, kantonalno ministasrtvo upućuje dopis Federalnom ministarstvu, te da je u ovom slučaju najveći propust na Sudu.- Treba vidjeti da li su obavijestili MUP KS. MUP KS je trebao tražiti oduzimanje certifikata za navedeno lice, ali ja mislim da su bili dužni, ako dobro poznajem propise, da obavijeste i zaštitarsku agenciju – kazao je Isak za „Avaz“.<h2>Odgovor Suda</h2>Iz Općinskog suda u Sarajevu su nam kazali da u konkretnom slučaju, shodno Zakonu, nisu bili u obavezi dostaviti zaštitnu mjeru poslodavcu osumnjičenog, ali da su u skladu sa Zakonom obavijestili nadležni policijski organ. Međutim, još jedno pitanje koje se nameće jeste pitanje i političke odgovornosti, a ne samo institucionalne.- Ovdje postoji pravosudna odgovornost, a ne politička. Da pravosuđe u potpunosti svoj posao radi kako treba, preventivno bi se djelovalo na potencijalne izvršioce krivičnih djela – mišljenja je Isak.Na pitanje zašto se kao prvi čovjek sigurnosti u FBiH nije oglasio ili zakazao pres-konferenciju, kazao je da nije imao pres-konferencije, ali da su se obraćali medijima i da su se nakon svakog nemilog događaja očitovali, iako su svi ovi nemili slučajevi u Federaciji iz nadležnosti kantonalnih ministarstava.Ministar KS Admir Katica je nakon poziva „Avaza“ i pitanja o političkoj odgovornosti koja je u svim uređenim zemljama norma, a ne pitanje o kom se raspravlja, kazao da pošaljemo zvaničan upit na mail.&nbsp;

Do zaključivanja ovog teksta nije se oglasio.<h2>Šuti i Ćudićka</h2>Nisu se oglasili mnogi koji se inače oglašavaju na sve što se dešava. Sabina Ćudić, koja kaže da živi feminizam, o femicidu u Sarajevu ni slova.

Određen pritvor monstrumu Tariku Pruscu: Ubio Elmu Godinjak, pa oteo kćerku i odveo je na ćevape

Predstavnici Trojke koji su vlast kako u KS, tako i FBiH i na državnom nivou, šute o ovom brutalnom ubistvu koje je rezultat sistemskih propusta, vjerovatno jer su i sami dio tog sistema.

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika: Ljubomora, posesivnost, frustracija i opsesivnost su alarm

Gore društvene mreže zbog sličica za Svjetsko prvenstvo: Dajem Mesija za Džeku, mijenjam za namješten stan

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik sa Rusijom raskida kada Moskva odluči, a duguje i Americi

Isak krivi Katicu za oružje kod Prusca

Magazinović za "Avaz": Policija sada ima sve ovlasti za kažnjavanje bahatih vozača

Ekspert Aleksa Milojević o kolapsu privrede: Privatizacija i prodaja uništili industriju

Dok se hvalimo vodom, rijeke nam postaju mrtve: Bosna i Spreča najzagađenije, ni Una nije pošteđena

Ahatović: Sastanak u NATO bazi u Butmiru je jasna političko-sigurnosna poruka

Mercedes testira novi model na cestama u BiH: Evo zašto je automobil maskiran

Gruba diskriminacija porodilja: Jedne primaju 300, a druge više od 1.000 KM

Zoran Čegar oslobođen optužbi za krivotvorenje isprava, advokat za "Avaz": Nije bilo nikakvih dokaza

Nedim Ademović za "Avaz" o najavama Dodika: Šmitove odluke može poništiti jedino Ustavni sud BiH

Muharem Cero za "Avaz": Južna interkonekcija otvorila je ozbiljna pitanja državne imovine

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

Jahja Muhasilović za "Avaz": Možemo očekivati aktivnu borbu za Šmitovog nasljednika, spominje se više imena

Vehid Šehić za "Avaz": Nove tehnologije neće moći uticati na kupovinu glasova

Damir Zolota otkriva kako prepoznati potencijalnog nasilnika: Ljubomora, posesivnost, frustracija i opsesivnost su alarm

Gore društvene mreže zbog sličica za Svjetsko prvenstvo: Dajem Mesija za Džeku, mijenjam za namješten stan

Dušan Janjić za "Avaz": Dodik sa Rusijom raskida kada Moskva odluči, a duguje i Americi

Isak krivi Katicu za oružje kod Prusca