U mnogim društvima, pa tako i u Bosni i Hercegovini, tradicija i društvene norme snažno su uticale na način na koji se vrednuje žena. 

Jedan od glavnih parametara kroz koje se danas, često i nesvjesno, mjeri njihova vrijednost jeste majčinstvo. Žene koje iz različitih razloga nisu postale majke, bilo da se radi o ličnom izboru, zdravstvenim ograničenjima ili drugim okolnostima, često bivaju izložene pritisku, nerazumijevanju, pa čak i diskriminaciji.

Nije privatna stvar 

Majčinstvo u našoj kulturi nije samo lični izbor niti isključivo privatna stvar. Ona je društveno očekivanje, gotovo obavezna uloga koju žena treba da ispuni kako bi bila „potpuna“. 

Ovakav stav ima duboke korijene u historiji, ali i u religijskim i patrijarhalnim strukturama koje dugo dominiraju društvenim vrijednostima.

Kao rezultat toga, žene koje nemaju djecu često se suočavaju sa pitanjima i komentarima poput: “Kad ćeš imati djecu?“, „Šta ti je, šta ne želis?“, ili čak „Nisi prava žena“. Ove izjave ne dolaze samo od porodice, već i od prijatelja, kolega pa i šire zajednice. Pritisak da se ostvariš kao majka često zasjeni sve druge aspekte njenog života - obrazovanje, karijeru, humanitarni rad, umjetnost ili bilo koju drugu vrstu lične realizacije.   

- Uloga majke je nešto što je tradicionalna vrijednost, nešto što je vrhunska vrijednost, ali ne smijemo u tom određivanju da pretjeramo da narušimo integritet žene kao osobe ili da se smanjuje njena vrijednost ukoliko se ne ostvari kao majka. Prije svega mora da se poštuje dostojanstvo žene. Vidimo u brakovima, porodicama, kada se ne poštuje dostojanstvo žene, onda se ne poštuje ni dostojanstvo nje kao majke, nje kao supruge, nje kao važnog faktora društva. Nešto najljepše svakako jeste da se žene ostvare kao majke, ali svakako ne trebamo osuđivati žene koje to ne žele. S druge strane ne smijemo praviti neku propagandu nemajčinstva. Po prirodi smo stvoreni da rađamo novi život, ali naravno treba uzeti adekvatne razloge zašto žena ne može ili neće da se ostvari kao majka - istakao je za portal "Avaz" Vladimir Vasić.

Društvo stereotipa

Uprkos svim društvenim i tehnološkim promjenama, duboko usađeni stereotipi o ženskoj ulozi i dalje su jaki. 

Očigledno je da se još uvijek u mnogim krugovima smatra da je krajnja svrha žene da bude majka, a sve ostalo je sekundarno.

Ova kultura nije samo pitanje tradicije. Ona predstavlja i mehanizme kontrole koji ženama nameće određene uloge, ograničavajući njihov izbor i slobodu. Porodice i vjerske zajednice također nerijetko učestvuju u održavanju ovih stavova, svjesno ili nesvjesno. Čak i same žene, uslijed dugogodišnje društvene kondicije, ponekad prihvataju i repliciraju ove norme, dovodeći do međusobne konkurencije i osude među ženama koje nisu ostvarile majčinstvo.

Pravo i sloboda

Važno je naglasiti da ostvarivanje kao osoba ne treba biti povezano sa majčinstvom. Svaka žena ima pravo da sama definiše šta znači za nju biti ispunjena i ostvarena. Bilo da se radi o karijeri, umjetničkom stvaralaštvu, volontiranju, putovanjima ili životu bez djece, svaka od tih životnih staza ima jednaku vrijednost.

Promjena društvenih stavova zahtjeva svjesni napor - edukaciju, otvorene razgovore i prihvatanje različitosti. Potrebno je razbiti stereotipe i pokazati da vrijednost žene nije mjerljiva samo u biološkim ulogama koje igra.

Vrijeme promjena

Vrijednost žene ne smije se mjeriti brojem djece koju ima, već njenim izborima, dostignućima i integritetom. Društvo koje umanjuje žene bez djece i dalje ostaje zarobljeno u zastarjelim, nepravednim i štetnim stereotipima.