KORUPCIJA

Krivična prijava za pljačku BH Telecoma

Bura reakcija stiže na uporne i drske pokušaje sklapanja štetnog posla, koji nema nikakvu ekonomsku i razvojnu opravdanost

Konaković: Pokušaj pljačke lojalnih kadrova. Avaz kolaž

Danijal Hadzovic

prije 5 sati 8 minuta

Elmedin Konaković ne odustaje od pljačke BH Telecoma koju preko svog direktora Amela Kovačevića namjerava provesti kupovinom Telemacha za astronomskih i uveliko precijenjenih 672 miliona KM.

Zbog toga je Savez za bolju budućnost najavio podnošenje krivičnih prijava protiv predsjednika Naroda i pravde i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, generalnog direktora BH Telecoma Amela Kovačevića te članova uprave ovog preduzeća.

Lider SBB-a navodi da se radi o pokušaju nanošenja višemilionske štete državnoj kompaniji kroz preplaćenu kupovinu Telemacha, umjesto da se novac uloži u izgradnju data centara i razvoj umjetne inteligencije, što zemlje regiona uveliko čine.

Radončić: Uložiti u umjetnu inteligenciju i data centre. Armin Durgut / Pixsell

Čak i kada bi se, što je naravno nemoguće, potpuno zanemario kriminalni motiv kupovine Telemacha, ostaje dilema da li je planirana investicija kupovanja kablovskog operatera u 21. stoljeću poslovno opravdana, upozorava predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić u javnim istupima.

- Zamislite da naš Telekom uloži 500 miliona, 600 miliona ili 700 miliona maraka u umjetnu inteligenciju. Ko to može spriječiti? Vlada je većinski vlasnik. Uzme svoju dividendu, formira posebnu kompaniju, napravi data centar i razvija nove tehnologije. Umjesto da se razvijamo kao društvo i kao Federacija, mi razgovaramo o kupovini zastarjele tehnologije - rekao je Radončić.

Promašeni model

Ključni dio poslovnog modela Telemacha i dalje počiva na kablovskoj televiziji i kablovskom internetu – tehnologijama koje širom svijeta postepeno ustupaju mjesto optičkim mrežama, cloud uslugama, digitalnim platformama i rješenjima zasnovanim na umjetnoj inteligenciji.

BH Telecom: Zašto novac ne iskoristiti pametnije. Screenshot

Telekom industrija danas prolazi kroz najveću transformaciju od pojave interneta. Više nije presudno ko posjeduje najveću kablovsku mrežu, nego ko raspolaže najvećim data centrima, najrazvijenijom optičkom infrastrukturom, cloud servisima, platformama za obradu podataka i AI rješenjima. Najveće telekom kompanije zato posljednjih godina dramatično mijenjaju investicione prioritete.

Ulaganja Srbije

Srbija je posljednjih godina digitalni sektor postavila među strateške prioritete države. Izgrađen je Državni data centar u Kragujevcu, nabavljeni su superračunari za razvoj umjetne inteligencije, a država kontinuirano povećava ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Izvoz ICT usluga premašio je četiri milijarde dolara godišnje, čime je informaciono-komunikacioni sektor postao jedan od glavnih pokretača privrednog rasta.

Istovremeno, Telekom Srbije posljednjih godina ulaže stotine miliona eura u razvoj optičkih mreža, data centara, digitalnih platformi i mobilne infrastrukture, nastojeći svoju budućnost graditi na uslugama nove generacije, a ne na tehnologijama koje izlaze iz upotrebe.

Primjer Hrvatske

Sličan trend vidljiv je i u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom je samo tokom 2024. godine investirao gotovo 243 miliona eura u razvoj optičke mreže, 5G infrastrukture i digitalnih usluga, pri čemu je najveći dio ulaganja usmjeren upravo na tehnologije koje će određivati tržište u narednim decenijama.

BH Telecom, s druge strane, prošle godine realizovao je kapitalne investicije od blizu 78,5 miliona KM, uglavnom u modernizaciju vlastite mreže i digitalnih servisa. Postavlja se pitanje da li je opravdano da najveći pojedinačni investicioni ciklus u historiji kompanije bude usmjeren na preuzimanje drugog operatera ili bi isti novac mogao donijeti veću dugoročnu vrijednost kroz razvoj novih tehnologija.

Kragujevac: Savremeni IT centar. Screenshot

Sedam stotina miliona konvertibilnih maraka je iznos dovoljan za izgradnju više savremenih data centara, masovno širenje optičke mreže širom Bosne i Hercegovine, razvoj AI platformi, podršku domaćim tehnološkim kompanijama i stvaranje digitalnog ekosistema koji bi mogao promijeniti strukturu domaće ekonomije.

Sumnjivo ulaganje u prošlost ili pogled ka budućnosti?

Rasprava o Telemachu sve više se pretvara u raspravu o tome kakvu ekonomiju Bosna i Hercegovina želi graditi – onu koja ulaže u infrastrukturu budućnosti ili onu koja stotine miliona maraka usmjerava u poslovne modele nastale u prošloj tehnološkoj eri, iza kojih stoje sumnjive političko-kriminalne namjere.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.