Bosanci i Hercegovci plaćaju ogromnu cijenu zbog zagađenog zraka. Više od 5.500 stanovnika naše zemlje godišnje umre zbog zagađenog zraka. 

Prošle godine je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, umrlo više od 30.000 stanovnika, što znači da svaki šesti umre zbog zagađenog zraka. S obzirom na visoke troškove liječenja, najviše stradaju najsiromašnije kategorije stanovništva.

Zamjena peći

Prema riječima stručnjaka, potrebna je hitna i masovna akcija zamjene peći na čvrsto gorivo u domaćinstvima. Kao jedno od rješenja nudi se zamjena loših peći visokoefikasnim pećima i toplotnim pumpama.

- Kada se lože vlažna drva, što je najčešće slučaj jer ljudi nemaju novca, emisije štetnih čestica su četiri puta veće. To što vidimo ogroman dim ne znači da ljudi lože gume, smeće, dovoljno je vlažno drvo da bismo dobili onaj bijeli dim, koji često vidimo – rekao nam je eko-aktivista Anes Podić.

Takvi prizori su skoro svakodnevni u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Ilijašu, ali i manjim naseljenim mjestima. Procjene za Sarajevo su da takvih domaćinstava ima oko 40.000, od kojih dio može priuštiti zamjenu. 

To su oni koji imaju centralno grijanje na čvrsto gorivo, dok oko 35.000 domaćinstava grije samo jednu prostoriju. Problem bi djelimično bio riješen da se u tim domaćinstvima zamijene trenutne peći drugim pećima ili toplotnim pumpama, koji su obnovljivi izvori energije.

Što se tiče Tuzle, ovaj problem bi bio riješen za četiri godine od novca koji grad svakako dobiva od „Termoelektrane“, koja zagađuje grad.

Zašto se kasni

Jedno od mogućih rješenja zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo jeste izgradnja peletare. Tu inicijativu pokrenuo je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Zvonko Marić (SBB). S obzirom na to da Vlada KS nakon nekoliko dana zagađenog zraka proglasi epizodu „upozorenja“, Marić se pita zašto se uvijek kasni, zašto Štab ne reagira na vrijeme.

- Ministar pravde Haris Bašić nije ni pomislio da pokrene peletaru, a imao je četiri miliona KM na raspolaganju za taj projekt. To je nedopustivo. Namjera je bila da ponudimo akternativu građanima i jeftiniji pelet, jer privatnicima ne pada na pamet da je grade iz razloga što drže monopol – rekao je Marić.

Ističe da bi izgradnja peletare bila jedna od značajnijih interventnih mjera u pokušaju da se smanji upotreba uglja, koji je jedan od glavnih zagađivača u Kantonu. I prof. Kemal Hanjalić kaže da postoje i tehnološka i administrativna rješenja, ali da za to treba novaca.  

- Stariji stanovnici Sarajeva se sjećaju kako je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća doveden prirodni plin u Sarajevo. To je bio kapitalni projekt - izgrađeni plinovodi i infrastruktura koji nikad ranije nisu postojali. Zrak je bio čistiji čak i u najkritičnijim meteo-epizodama - kaže Hanjalić.

Stara vozila

Vlada Kantona Sarajevo, pak, subvencionira priključak na plin sa 1.000 KM po domaćinstvu. Radi se i na utopljavanju zgrada.

- Osim poticaja, treba što prije trajno zabraniti upotrebu uglja i drva u gradu, zabraniti pristup gradu starim vozilima na dizel-gorivo, kao što se to radi u brojnim gradovima Evrope. Treba forsirati korištenje toplotnih pumpi koje omogućavaju grijanje na struju za svega oko trećinu troškova u poređenju s direktnim električnim grijanjem – smatra Hanjalić.

Te investicije koštaju, ali su, zaključuje, na duži rok isplative.

Hirurške maske ne štite kao respiratorne

Za zaštitu od zagađenja lebdećih čestica u zraku stručnjaci preporučuju korištenje respiratornih maski sa oznakom EN 149 FFP2 ili EN 149 FFP3.

Ukoliko osoba boravi vani nekoliko sati u vrijeme kada je zrak opasno zagađen (indeks kvaliteta zraka veći od 300), može smanjiti izloženost nošenjem EN 149 maske.

Stručnjaci kažu da ove maske nije potrebno koristiti tokom kratkog boravka vani, poput odlaska do prodavnice, kao ni tokom boravka u zatvorenom prostoru.

Obične hirurške maske ne mogu efikasno filtrirati opasne lebdeće čestice, ali mogu smanjiti neugodnost koju uzrokuje magla tako što će napraviti barijeru između nosa i usta osobe koja nosi masku i većih, iritirajućih čestica koje su također prisutne u zraku.

Ambasador Fild koristi električni automobil

Sa zadovoljstvom sam preuzeo novo službeno vozilo Ambasade. Ovakav Range Rover električni hibrid u BiH predstavlja našu predanost zaštiti okoliša, napisao je ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild (Matt Field).  

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za posljednje tri godine u našu zemlju uvezeno je samo 20 električnih automobila.

Toplovod Kakanj - Sarajevo

Jedno od rješenja je i generacijski projekt toplovod Kakanj - Sarajevo, koji bi pogasio 90 posto individualnih ložišta kao najvećih zagađivača u Sarajevu. Mašinski fakultet u Sarajevu završio je projekt, a Fond za zaštitu okoliša FBiH uskoro će ga prezentirati.