PRENOSIMO

Dvostruka zamka istražne komisije

Za razliku od VSTS-a, Parlamentarna skupština BiH nema nikakvu zakonodavnu nadležnost za pravosuđe na nivou entiteta Republike Srpske i Federacije BiH (sudove i tužilaštva) niti Brčko distrikta

Avaz.ba / Oslobođenje

23.6.2020

Milan Tegeltija. Arhiv

Predstavnički dom PSBiH sredinom prošle godine formirao je “privremenu istražnu komisiju” sa zadatkom da istraži stanje u pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na sposobnost Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.

Prema usvojenom zaključku Predstavničkog doma, Privremena istražna komisija ima zadatak da provede sve radnje potrebne za ostvarenje ovog cilja, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru i Poslovnikom. Formiranjem ove komisije otvorilo se pitanje da li ova komisija ima nadležnost da ispituje stanje u pravosudnim institucijama u BiH, piše predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija u "Oslobođenju".


Nadzor problematičan po više osnova

Poći ću od toga da parlamentarni nadzor nad VSTS-om (kao institucijom finansiranom iz Budžeta BiH), u pogledu finansijskog poslovanja, jeste moguć prema sadašnjem Zakonu o parlamentarnom nadzoru BiH. To nije sretno rješenje zbog mogućnosti posrednog pritiska nad ovom institucijom, ali je u sadašnjem zakonskom okviru moguće. Međutim, parlamentarni nadzor u pogledu sadržaja nadležnosti pravosudnog sistema u BiH i VSTS-u (funkcionisanje pravosudnog sistema) nije moguć zato što za njega ne postoji ustavni osnov.

Naime, pravosudni sistem u BiH za koji je nadležan VSTSBiH, obuhvata sve sudove i sva tužilaštva u BiH (sa izuzetkom ustavnih sudova) i to kako na nivou BiH, tako i na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH. Međutim, za razliku od VSTS-a, Parlamentarna skupština BiH nema nikakvu zakonodavnu nadležnost za pravosuđe na nivou entiteta Republike Srpske i Federacije BiH (sudove i tužilaštva) niti Brčko distrikta.

Svi propisi kojima se uređuje i organizuje pravosuđe u entitetima i Brčko distriktu se donose na nivou entiteta i Brčko distrikta, i tu Parlamentarna skupština BiH nema nikakvu ulogu i zakonodavnu nadležnost. Jedine dvije pravosudne institucije (sudovi i tužilaštva) koje su osnovane i uređene propisima na nivou BiH su Sud BiH i Tužilaštvo BiH. Za razliku od Parlamentarne skupštine BiH, Visoki sudski i tužilački savjet BiH, kao samostalni organ BiH (nastao sporazumom o prenosu nadležnosti između entiteta) ima tim sporazumom i na osnovu tog sporazuma donesenim Zakonom, povjerene nadležnosti za sve pravosudne institucije (sudove i tužilaštva) kako na nivou BiH, tako i na nivou entiteta i Brčko distrikta.

Prema tome VSTS, u svojoj nadležnosti, donosi odluke kojima uređuje pravosudni sistem u cijeloj BiH, kako na nivou BiH, tako i na nivou entiteta i Brčko distrikta. Dakle, VSTS se bavi pitanjima pravosudnog sistema u cjelini, i to kako na nivou BiH, tako i na nivou entiteta, dok Parlamentarna skupština BiH može da donosi propise isključivo vezane za osnivanje, organizaciju i uređenje sudova i tužilaštava na nivou BiH, ali ne i entiteta i Brčko distrikta BiH. Parlamentarna skupština BiH se u zakonodavnoj aktivnosti, u pogledu pravosuđa i VSTS-a, mora kretati unutar okvira i granica prenesene nadležnosti.

Znači, razmatranjem stanja u pravosudnom sistemu u BiH (putem parlamentarnog nadzora od istražne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH) Parlamentarna skupština bi se, prema sadašnjim propisima, bavila pitanjima za koja nema nikakvu zakonodavnu nadležnost (kada su u pitanju sudovi i tužilaštva u entitetima i Brčko distriktu BiH), odnosno bavila bi se pitanjima za koja su nadležni entiteti Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt BiH. Dakle, kad razmatra funkcionisanje pravosudnog sistema u BiH i VSTS-u (koji je regulatorno tijelo tog sistema u cjelini), istražna komisija PD Parlamentarne skupštine BiH se bavi i institucijama koje nisu u njenoj nadležnosti, kao što su sudovi i tužilaštva u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH.


Milan Tegeltija. Arhiv

Prema tome, sporazum o prenosu nadležnosti (na osnovu kojeg je donesen Zakon o VSTS-u BiH) nije prenio zakonodavna ovlaštenja Parlamentarnoj skupštini BiH regulacije u odnosu na cijeli pravosudni sistem (sudove i tužilaštva u RS-u, FBiH i Brčko distriktu BiH), nego je ta ovlaštenja prenio na specifikovano tijelo koje nosi naziv Visoki sudski i tužilački savjet/vijeće BiH. Tim sporazumom Parlamentarna skupština BiH ovlaštena je samo da donese zakon kojim će biti osnovano takvo, sporazumom specifikovano tijelo (VSTS), kojem će na osnovu tog sporazuma o prenosu nadležnosti, tim zakonom jedino biti data ovlaštenja u odnosu na cijeli pravosudni sistem u BiH (sve sudove i tužilaštva u BiH), a koja su u zakonodavnoj ingerenciji, i nakon sporazuma, ostala podijeljena između Parlamentarne skupštine BiH i parlamenata entiteta i Brčko distrikta.

Prema tome, sa prenosom nadležnosti za osnivanje VSTSBiH, Parlamentarnoj skupštini BiH nije data dispozicija da bira ko će vršiti tu funkciju upravljanja pravosudnim sistemom i njegovom kontrolom, niti joj je data mogućnost alternative, nego joj je zadato tačno određeno tijelo (VSTS), koje će biti nadležno za cijeli pravosudni sistem. Pritom, ta ovlaštenja za upravljanje sistemom, kao ni ovlaštenje za nadzor nad tim tijelom (pasivno upravljanje sistemom) nisu prenesena na Parlamentarnu skupštinu BiH. Nije joj dato čak ni ovlaštenje da bira članove tog tijela (osim 1 od 15 članova). Dakle, niti joj je preneseno pravo upravljanja pravosudnim sistemom u BiH, niti pravo nadzora (pasivnog upravljanja) nad tim tijelom VSTS i pravosudnim sistemom u BiH. Dakle, sporazumom o prenosu nadležnosti (na osnovu kojeg je donesen Zakon o VSTS-u) niti Zakonom o VSTS-u Parlamentarna skupština BIH nije dobila ovlaštenje kontrolora tog tijela (VSTS), niti pravosuđa u cijeloj BiH niti joj je prenijeta funkcija parlamentarnog nadzora nad tim tijelom kao ni pravosuđem u BiH u cjelini. Da su entiteti htjeli takvo pravo da prenesu na nivo BiH, oni bi to učinili tim istim sporazumom i Zakonom o VSTS-u, a nisu.


Parlamentarnim nadzorom nad VSTS-om (kao tijelom koje je regulatorno za cijeli pravosudni sistem u BiH, kako na nivou BiH, tako i na nivou entiteta), u pogledu sadržaja njegove nadležnosti (regulacija pravosudnog sistema u BiH), Parlamentarna skupština (iako nema nikakvu zakonodavnu nadležnost nad sudovima i tužilaštvima u entitetima) sebi vanustavno (u situaciji podijeljenih zakonodavnih nadležnosti između BiH, entiteta i Brčko distrikta), priskrbljuje pravo da ispituje funkcionisanje pravosudnog sistema u BiH za čiju zakonodavnu regulaciju nema nadležnost (osim u slučaju Suda i Tužilaštva BiH).

Prema tome, VSTS kao samostalni organ predstavlja specifikum zbog činjenice da je nastao na osnovu sporazuma o prenosu nadležnosti i na osnovu njega donijetim Zakonom o VSTS-u, kojim su entiteti prenijeli određenu funkcionalnu nadležnost u oblasti pravosuđa tačno određenom tijelu (VSTS), a ne Parlamentarnoj skupštini BiH. Dakle, Parlamentarnoj skupštini BiH je preneseno ovlaštenje osnivanja tačno određenog tijela (VSTS) koje će imati tu nadležnost regulacije i kontrolora pravosudnog sistema i na nivou BiH i u entitetima, ali ne i pravo nadzora nad tim tijelom! Provođenje parlamentarnog nadzora od Parlamentarne skupštine BiH nad pravosudnim sistemom BiH i VSTS-om je zbog toga problematično po više osnova.


1. Nepostojanje ustavne nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH za pravosudni sistem u BiH (sve sudove i tužilaštva u BiH) - za provođenje parlamentarnog nadzora nad cijelim pravosudnim sistemom u BiH bio bi prethodno potreban novi sporazum o prenosu nadležnosti, te novi zakon donesen na osnovu njega.


2. Nepostojanje nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH za nadzornu ulogu nad tijelom osnovanim sporazumom o prenosu nadležnosti - VSTS (kojem je jedinom precizno sporazumom data nadležnost nad cijelim pravosudnim sistemom). Dakle, Parlamentarna skupština BiH nije ovlaštena da preuzme ulogu njegovog kontrolora na osnovu tog sporazuma - i za to bi bio potreban novi sporazum o prenosu nadležnosti te novi zakon o VSTS-u donesen na osnovu njega.


3. Treći jednako važan aspekt je demokratski princip podjele vlasti (na što ukazuje i član 5. Zakona o parlamentarnom nadzoru BiH koji jasno ističe “Provođenje parlamentarnog nadzora zasnovano je na principima ustavnosti, zakonitosti, demokratičnosti te poštivanju ljudskih prava i sloboda”, prema kojim načelima Parlamentarna skupština BiH, kao zakonodavna vlast na nivou BiH, ne može ulaziti u oblast za koju nema zakonodavnu nadležnost, odnosno u područje zakonodavne nadležnosti entiteta).


Kada je u pitanju osnovni demokratski princip podjele vlasti, Parlamentarna skupština BiH ne može ulaziti u pitanja imenovanja sudija i tužilaca, disciplinske prekršaje sudija i tužilaca, integritet nosilaca pravosudnih funkcija, krivične, građanske i upravne postupke itd.


4. Na osnovi svega ovoga, zakoni se u svakoj državi moraju tumačiti sistemski, a ne pojedinačno sami za sebe, ne uvažavajući ni Ustav ni druge važeće zakone. Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH se mora tumačiti sistemski imajući u vidu kako Ustav i ustavne nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, tako i u korelaciji sa drugim zakonima (u ovom slučaju sa Zakonom o VSTS-u). Prema tome, na osnovu svega jasan je zaključak da mogućnost parlamentarnog nadzora VSTS-a, kao institucije koja se finansira iz Budžeta, postoji, ali samo u pogledu finansijskog poslovanja i trošenja budžetskih sredstava, a nikako u pogledu sadržine nadležnosti i VSTS-a. (Regulacija i kontrola pravosudnog sistema u BiH.)


5. Svako drugo postupanje, kroz funkciju parlamentarnog nadzora VSTS-a i pravosuđa u BiH je postupanje izvan ustavne i zakonodavne nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, odnosno preuzimanje (u dijelu za koji nema zakonodavnu nadležnost) nadležnosti entiteta te istovremeno kršenje demokratskog principa podjele vlasti.




Istraživanje i ispitivanje


Demokratskim principima podjele vlasti, nezavisnošću pravosuđa i neprimjerenim pritiscima na pravosuđe bavio se i OEBS u svom tematskom izvještaju iz 2009, te bi sa citatom tog tematskog izvještaja OEBS-a iz 2009. godine pod naslovom “Nezavisnost pravosuđa i neprimjereni pritisci na pravosuđe u BiH” i zaključio ovaj tekst: “Zbog toga, Misija OSCE-a BiH poziva političke predstavnike da se neodložno počnu uzdržavati od vršenja bilo kakvog neprimjerenog utjecaja ili pritiska u vezi sa sudskim postupcima, kao i od napada na ugled i integritet pravosuđa. Navodima neprimjerenog ponašanja predstavnika pravosudnih tijela trebalo bi se baviti Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), kao jedino tijelo odgovorno za reguliranje ponašanja sudija i tužilaca u BiH.

Institucijska nezavisnost VSTV-a, sama po sebi, garancija je legitimnosti za istraživanje i ispitivanje ovakvih slučajeva.” U pogledu standarda nezavisnog pravosuđa od 2009. godine do danas nije se promijenilo ništa, ostali su potpuno isti. Promijenili su se samo ljudi u pravosudnim institucijama. Treba se zapitati da li se principi nezavisnog pravosuđa trebaju rušiti, jer se nekom, možda, ne sviđaju ljudi koji su trenutno u pravosudnim institucijama? Ako se to jednom desi, neće više biti nazad, ovi ljudi koji su danas u pravosudnim institucijama će vremenom otići sa funkcija, ali će praksa kršenja principa nezavisnosti pravosuđa postati pravilo i više niko neće imati pravo da od bilo koga, bilo kada, traži poštovanje principa nezavisnosti pravosuđa i jasne podjele vlasti, piše Milan Tegeltija u "Oslobođenju".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.