NA DANAŠNJI DAN

Osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Danas je četvrtak, 1. februar/veljača 2024. godine, do kraja godine preostala su još 334 dana

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. sarajevo.travel

I.P.

1.2.2024

Na današnji dan 1888. godine, osnovan je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine koji je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa.

Samom osnivanju prethodio je dug period u kojem su brojni pojedinci ili grupe intelektualaca ukazivali na potrebe za jednom takvom ustanovom, što je doprinijelo poduzimanju konkretnijih mjera s ciljem ostvarivanja ideje o osnivanju muzeja. Prvo je osnovano Muzejsko društvo, a potom, 1. februara 1888. godine, Zemaljska vlada osniva Zemaljski muzej za Bosnu i Hercegovinu, a za prvog direktora Muzeja imenuje Vladinog savjetnika Kostu Hormana.

Današnji kompleks izgrađen 1913.

Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i botaničkog vrta, koji je završen 1913. godine, a Muzej je otvoren za javnost 4. oktobra iste godine. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije.

Umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart

1650. - Umro francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes), osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma. Tvrdio je da su u osnovi svega dvije supstance, jedna osnova mišljenja i svijesti Res cogitans (misleća stvar), a druga tjelesnosti Res extensa (prostiruća stvar). Vjerodostojnost njihovog postojanja postiže se samo pomoću ontološkog aksioma Cogito, ergo sum (mislim, dakle jesam). Razlog i svrhu postojanja tih supstanci čini treća apsolutna supstanca - Bog. U matematiku je uveo promjenljivu veličinu i funkciju, što je bila prelomna tačka u razvoju te nauke. Djela: "Rasprava o metodi", "Pravila za rukovođenje umom", "Meditacije o prvoj filozofiji", "Rasprava o strastima duše", "Principi filozofije", "Geometrija".

1840. - U američkom gradu Baltimoru otvoren prvi stomatološki fakultet u svijetu.

1851. - Umrla Meri Šeli (Mary Shelley), engleska književnica, autorica “Frankenštajna”. U novije vrijeme u porastu je interesovanje za njen književni rad, koji uključuje i historijski roman „Valperga“ (1823), apokaliptički roman „Posljednji čovjek“ (1826), kao i njena dva posljednja romana „Lodor“ (1835) i „Fokner“ (1837).

1860. - Rođen filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu historiju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca.

1874. - Austrijski pisac Hugo fon Hofmanštal (Hofmannsthal) rođen je na današnji dan. Već sa 17 godina pisao je pjesme najvišeg umjetničkog dometa. Djela: drame "Ticijanova smrt", "Luda i smrt", "Malo svjetsko pozorje", "Bijela lepeza", "Elektra", "Edip i Sfinga", "Čovjek", "Salcburško veliko svjetsko pozorje", "Kula", "Ćudljiv gospodin", libreta "Kavalir s ružom", "Arijadna na Naksu", "Žena bez senke", pripovijetka "Bajka 672. noći", esej "Pismo lorda Čendosa".

1893. - Tomas Edison (Thomas) u Vest Orindžu u Nju Džersiju otvorio prvi filmski studio u svijetu.

Rođen Omer Mujadžić, bosanskohercegovački i hrvatski slikar

1894. - Rođen američki reditelj Džon Ford (John Ford) koji je osvojio četiri Oskara kao najbolji reditelj za filmove “Doušnik” (1935.), “Plodovi gnjeva” (1940.), “Kako je bila zelena moja dolina” (1941.) i “Mirni čovjek” (1952.). Osim toga, bio je nominiran za režiju za film “Poštanska kočija” (1939.). Ford je jedini reditelj koji je osvojio četiri Oskara za režiju. Prvi je dobitnik nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta, 1973. godine.

1901. - Slavni američki filmski glumac Klerk Gebl (Clark Gable), koji je igrao u više od 70 filmova, rođen je na današnji dan. Zračio je nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: "Istočni put", "Slobodna duša", "Dogodilo se jedne noći" (Oskar), "Pobuna na brodu 'Baunti'", "Kinesko more", "Prohujalo s vihorom", "San Francisko", "Mogambo", "Probni pilot", "Učiteljevo mezimče", "Neprilagođeni", "Ljudi u bijelom".

1903. - U Bosanskoj Gradišci rođen Omer Mujadžić, bosanskohercegovački i hrvatski slikar, član umjetničke grupe “Zemlja” i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Studij slikarstva upisao je u dobi od samo 15 godina na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu, u klasi profesora Ljube Babića. Tokom studija radio je u Kraljevskom sveučilišnom botaničkom zavodu. Nakon završetka studija, 1924., otišao je u Pariz kao stipendist francuske vlade i jednu godinu boravio na L'Ecole Nationale Superieure des Beaux Arts. Godine 1931., zapošljava se kao profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu gdje je radio 42 godine, sve do odlaska u penziju 1973. godine. Preminuo je u Zagrebu 28. oktobra 1991. godine.

1922. - Italijanska operska pjevačica Renata Tebaldi, jedan od najvećih lirskih soprana 20. vijeka, rođena je na današnji dan. Pjevala je 1946. na koncertu otvorenja obnovljene zgrade milanske La Scale pod dirigovanjem A. Toskaninija (Toscanini), što joj je osiguralo svjetsku karijeru i omogućilo snimanje prvih ploča. Godine 1959., napustila je milansku La Scalu i prešla u njujoršku Metropolitan operu. Posljednji put je javno nastupila 1976. u napuljskom pozorištu San Carlo. Preminula je 19. decembra 2004. godine u San Marinu.

1922. - Rođena Soja Jovanović, prva srbijanska pozorišna i filmska rediteljica. Njena režija „Sumnjivog lica“ u Akademskom pozorištu 1947. bila je prvi pokušaj modernog tumačenja Branislava Nušića. Režirala je i prvi jugoslavenski dugometražni film u boji „Pop Ćira i pop Spira“, te „Diližansa snova“, „Put oko svijeta“, „Sumnjivo lice“, „Orlovi rano lete“...

Preminuo američki filmski glumac i reditelj Baster Kiton

1932. – Hrvatski i jugoslavenski pozorišni, televizijski i filmski glumac Vanja Drach, rođen je na današnji dan. Iako je poznatiji kao pozorišni glumac, na čijim daskama je s velikim uspjehom igrao brojne značajne uloge, naročito u Krležinim dramama, Vanja Drach je odigrao dvadesetak značajnih, uglavnom karakternih, uloga u filmovima različitih žanrova. Preminuo je 6. septembra 2009. nakon kratke i teške bolesti, u 77. godini života. Posljednje uloge su mu bile u TV serijama „Lud, zbunjen, normalan“ i „Bibin svijet“.

1950. - Rođen Zoran Kalezić, crnogorski i regionalni pjevač narodne muzike. Najpoznatiji hitovi su mu “Moj dobri anđele”, “Dobro veče, izgubljena nado” i “Stan’ mladosti, stani stani”. Preminuo je 4. januara 2023., u 73. godini života, nakon duge borbe s karcinomom pluća.

1966. - Umro američki filmski glumac i reditelj Baster Kiton (Buster Keaton), koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Pojavom zvučnog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok Mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

1968. - Rođena Liza Mari Prisli (Lisa Marie Presley), američka pjevačica i tekstopisac. Bila je jedino dijete pjevača i glumca Elvisa Prislija i glumice Prisile Prisli, kao i jedina nasljednica očevog imanja nakon što su joj umrli djed i prabaka. Preminula je 12. januara 2023. godine.

Kenan Hasagić, bivši bh. golman i reprezentativac, slavi 44. rođendan

1980. - Kenan Hasagić, bivši bosanskohercegovački fudbalski golman i reprezentativac, slavi 44. rođendan. Golmansku karijeru je započeo u FK Rudar Kakanj, nakon čega je branio na golu sarajevskog Željezničara, a završio je igrajući za Istanbul Bašakšehir. Bio je i trener golmana u FK Tuzla City.

2007. - Umro Đan Karlo Menoti (Gian Carlo Menotti), italijanski kompozitor, libretista, režiser i dramaturg koji je prvenstveno poznat po svom izdanju 25 opera.

2012. - Preminula Vislava Šimborska (Wislawa Szymborska), poljska pjesnikinja, prevoditeljica i književna kritičarka, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1996. godine.

2014. - Umro Maksimilijan Šel (Maximilian Schell), austrijsko-švicarski glumac, scenarist, filmski reditelj i producent. Svjetsku slavu stekao je ulogama Nijemaca u holivudskim filmovima koji su se bavili drugim svjetskim ratom, a od kojih je najpoznatija uloga advokata u filmu “Suđenje u Nirnbergu” za koju je nagrađen Oskarom.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.