Danas je tačno godina dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, koja je iza sebe već ostavila nesagledive posljedice, te zauvijek promijenila cijeli svijet. 

Profesor međunarodnih odnosa Alija Kožljak, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, kaže da se godinu dana poslije potvrđuju njegove najave da će ovaj rat dugo trajati. 

Putin nije ostvario ciljeve

I iz posljednjeg obraćanja predsjednika Rusije Vladimira Putina jasno je da se ratu još uvijek ni ne nazire kraj.

- Očigledno je da Putin nije ostvario niti jedan od svojih strateških ciljeva. Nije uspio izvršiti demilitarizaciju Ukrajine, ni navodnu denacifikaciju, a nije uspio zaustaviti širenje, odnosno angažovanje NATO-a na ovom prostoru. 

Kijev nije osvojen, tako da Putin nije uspio ni svrgnuti Zelenskog i postaviti prorusku vladu. Naprotiv, Zelenski je učvrstio svoju poziciju i postao ne samo nacionalni, već i međunacionalni heroj – kaže Kožljak za portal "Avaza".

U proteklih godinu dana ukrajinska vojska je uspostavila potpuni balans na bojnom polju, kontraofanzivom vratila veliki dio okupiranih teritorija, iznenadivši sve analitičare, pa i samu sebe. Zapad je, ističe Kožljak, uspio zadržati visok stepen jedinstva, te enormno povećao finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini.

Sukob će potrajati

- Podrška će biti nastavljena, jer Ukrajina ne da traži i dobiva istu pomoć kao na početku, već stalno povećava zahtjeve, kojima se udovoljava. Pomoć se enormno povećava. 

Ukrajina stalno traži sofisticiraniju i efikasniju opremu, raketne sisteme, a sada i avijaciju, pa me neće čuditi da zapad odobri i slanje aviona avijaciji ukrajinske vojske. U isto vrijeme Rusija ima resurse koje još nije upotrijebila. Neki od njih se najavljuju i nakon obraćanja Putina, a to je masovnija upotreba hipersoničnih raketa Kinžal i Cikron, uz neprestanu prijetnju upotrebe taktičkog nuklearnog oružja. 

Sve ovo ukazuje da će sukob potrajati dugo, jer potencijal za rat postoji na obje strane, a Putin nije spreman da ga okonča. On vrši veliki pritisak na svoje stanovništvo, ekonomiju, oligarhe, na sve koji mogu doprinijeti ispunjenju njegovih ciljeva – ističe profesor Kožljak.

Iako nema obavezujući karakter, Opća skupština UN-a jučer je usvojila rezoluciju kojom traži “sveobuhvatan, pravedan i trajan mir”, te trenutno povlačenje ruske vojske iz Ukrajine. Za rezoluciju su glasali ambasadori 141 države, 32 zemlje su bile suzdržane, dok su se na stranu Rusije svrstale samo Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.

- Očigledan je taj nedostatak međunarodne podrške i vrlo jasna politička izolacija u kojoj se našla Ruska Federacija. BiH je odolila pritiscima i potvrdila da pripada onima koji jasno osuđuju agresiju. To je vrlo jasno, u svojoj izjavi, iskazao i član Predsjedništva Denis Bećirović, stavljajući se na stranu onih koji se bore za svoju slobodu – dodaje Kožljak.

BiH u specifičnoj situaciji

Zbog toga bespredmetnim smatra rasprave je li BiH uvela sankcije Rusiji ili ne, jer je naša zemlja, dobijanjem kandidatskog statusa, preuzela obavezu da prati vanjsku politiku EU i do sada je to i činila.

- BiH je u specifičnoj situaciji i zbog geopolitičke pozicije, i zbog svojih unutrašnjih odnosa i kontinuiranog prisustva ometača euroatlantskog puta. 

Očigledno je da je ova situacija bila šansa za BiH da intenzivira te procese, jer su se interesi zapada – NATO-a, EU, SAD-a, poklopili sa interesima BIH. Zapad je shvatio da će uspostavljanjem sigurnosti na zapadnom Balkanu zaštititi i svoje interese, spriječiti širenje bilo kakvog malignog utjecaja, uključujući i Rusiju – kaže Kožljak.

Zato su tokom rata u Ukrajini donesene vrlo važne odluke vezane za sigurnost BiH i njen euroatlantski put.

- Prvo, donesene su važne odluke na NATO samitu u Madridu, kada je sigurnost BIH inkorporirana u sigurnos NATO-a, te odlučeno da se pruži politička i praktična pomoć BiH. 

Da to nije prazna priča potvrđuje se upravo implementiranjem tih odluka, kroz bilateralne programe pomoći, ali evo i kroz nedavnu odluku NATO-a o 100 miliona pomoći koja će se realizirati kroz programe opremanja, isporuke naoružanja, vojne opreme, snaženja kapaciteta protiv kibernetičkih prijetnji. 

BiH je jedina u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u, a to je potvrđeno i jučerašnjom odlukom Vijeća ministara BiH i prihvatanjem realizacije Godišnjeg programa reformi za 2021. i 2022. godinu. To znači da BiH nastavlja svoj integracijski proces ka NATO-u, pa čak ga i intenzivira. 

I po pitanju evropskih integracija, iako nismo napravili značajan napredak po pitanju ispunjenja 14, odnosno 8 prioriteta, jako bitnim se pokazuje da smo na strani civilizacije, zbog čega smo dobili kandidatski status – kaže profesor Alija Kožljak za portal "Avaza".