Prvih postratnih godina bilo je po više od 20 probosanskih poslanika u Narodnoj skupštini RS. Na izborima 2022. godine, teškom mukom se došlo do njih pet, tako što su svi odlučili da stanu iza zajedničke liste. Tako se uspjela sakupiti i tijesna većina u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda RS, koje je ključno za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz RS je mjesto našao Edin Ramić.
Četiri godine kasnije prijeti potpuna katastrofa. Tri stranke koje imaju najveću infrastrukturu su SDA, SDP i BH Zeleni. SDA najbolje stoji u istočnoj Bosni, dok SDP i BH Zeleni dominiraju u područjima koja su zapadno od Brčko distrikta.
SDP je odlučio s NiP-om, Naprijed, PDA i NES-om da potpiše sporazum o zajedničkom nastupu na izborima. SDP je voljan i da SDA bude dio ovog sporazuma, ali NiP nije. Naprijed ima infrastrukturu u Tesliću i Doboju, PDA i NES su marginalan faktor u RS.
Stranka za BiH, koja jedinu ozbiljnu organizaciju u RS ima u Srebrenici, kaže da neće sa SDP-om, ali da svi ostali dolaze u obzir. BH Zeleni kažu da ih iz bloka oko SDP-a niko nije ni zvao.
Ukoliko sujeta bude jača od opšteg interesa i ukoliko se ne postigne dogovor o zajedničkoj listi, nakon oktobarskih izbora ćemo svjedočiti sljedećoj situaciji: probosanske stranke neće više imati pet poslanika, nego maksimalno tri. Glasovi će se rasuti na najmanje dvije liste, od kojih će maksimalno jedna biti parlamentarna.
Probosanske stranke više neće imati jednog poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nego će to mjesto pripasti SNSD-u ili nekoj stranci okupljenoj oko vladajuće koalicije.
Treći faktor će biti to da u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS većinu će držati Dodikovi Bošnjaci, pa se na pokretanje vitalnog nacionalnog interesa može zaboraviti. A sve to se može spriječiti sa svega malo komunikacije.
