Rusija je u ratnom stanju, izjavio je jučer portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanična Moskva napad na Ukrajinu nazvala pravim imenom, onako kako ga ostatak svijeta vidi još od početka ruske agresije na Ukrajinu prije dvije godine.
- Počelo je kao specijalna vojna operacija, ali kad je kolektivni Zapad postao sudionik na strani Ukrajine, to je za nas postao rat - precizirao je portparol Vladimira Putina.
Dok smo zaokupljeni dobrim vijestima iz Brisela, nesretnim porazom u Zenici, Izbornim zakonom i drugim domaćim temama, značaj jedne ovakve izjave bit će jasniji kasnije. Ona je tek nastavak sve ubrzanijeg zaoštravanja odnosa, sve intenzivnijih priprema i glasnijih i otvorenijih najava rata u Evropi, šireg od onog koji sada traje na ukrajinskom tlu. Takve najave i u BiH bi morale biti ozbiljno shvaćene.
Rusija se priprema za sveobuhvatni rat s NATO-om, koji će se dogoditi prije nego što se vjerovalo, upozorava i američki Institut za proučavanje rata (ISW). Nakon pobjede na izborima Putin osniva dvije nove vojske i 30 novih formacija do kraja godine. NATO od januara do kraja maja izvodi najveće vojne vježbe posljednjih decenija.
Zloslutnoj atmosferi doprinose i vijesti da britanska vojska razmatra kako izgraditi snage do pola miliona ljudi, uključujući civile, upozorenja švedskih zvaničnika svojim građanima da budu spremni na rat ili izjava predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da bi Evropa trebala da se “pripremi za rat ako želi mir”, jer Putin neće stati u Ukrajini.
Iz pozicije BiH, one nipošto ne bi smjele rezultirati dubljim podjelama, već stišavanjem opasne retorike na domaćem terenu. Suviše smo mali u trenutnom geopolitičkom zemljotresu, ali smo kao zemlja s gorkim iskustvom rata jasno osudili rusku agresiju na Ukrajinu i iskazali svoje opredjeljenje kuda stremimo i gdje pripadamo.
Dok se milijarde ulažu u naoružavanje s obje strane, ono što mi možemo je da se zapitamo kakvo nam je stanje u magacinima i rezervoarima i na koji način bismo se suočili s jednom takvom krizom.
