Ovih dana teško je proći Sarajevom, a da se ne čuju komentari na „Avazov“ tekst o tome da vozači za neplaćene <a href="https://avaz.ba/tag/22222/kazna">saobraćajne prekršaje duguju 80.359.215,59 KM</a>. Nevjerovatno, ali istinito. Pogotovu ako se zna da se i s najmanjom kaznom na grbači ne može izvaditi lična karta, vozačka dozvola, pasoš... Niti jedan dokument.
Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je muškarac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a Kantona Sarajevo nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita.
E, sad, pitaju se ljudi kako neko može dobaciti do cifre više od 200.000 KM, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata. Odgovor je vrlo jednostavan. Nismo svi isti u ovom gradu, kantonu, entitetu, državi.
Ima onih koji su bliži onima kojima trebaju biti, a kod nas su to u prvom redu (ali i drugom i trećem) političari.
Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno.
A, oni drugi, pošteni, koji nikad dužni nizašta ostali nisu, ako im se i desi da, ne daj Bože, prođu, recimo, kroz crveno na semaforu, u rekordnom roku dobit će plavu kovertu. I neka će. Tako treba, ali i treba da zakon, pravda i pravila u ovoj zemlji napokon postanu jednaki za sve.
Ali, kako već dugo stvari stoje, niko od odgovornih za ovaj nevjerovatan slučaj javašluka neće se ni zacrvenjeti.

Ljudi se pitaju kako neko može dobaciti do šestocifrene kazne, dok drugima za 50 KM kucaju na vrata

Obično neko nekome namigne, pošalje mu poruku, popije se kafa i – sve završeno

Nismo svi isti

I šta je pozitivan stav? Sjediti, gledati, ne raditi ništa, pametovati i glumiti da si “cool” i sve to na pozitivan način – valjda. Upravo to je, prema <a href="https://avaz.ba/tag/24414/edin-forto">riječima Edina Forte</a>, <a href="https://avaz.ba/tag/3296/vlada-ks">Vlada Kantona Sarajevo</a> „izrazila“ prije tri godine u vezi s izgradnjom toplovoda Kakanj – Sarajevo, projekta koji bi mnogo toga donio glavnom gradu BiH i njegovim građanima.
Sigurno će Fortin pozitivan stav pomoći građanima Kantona Sarajevo da se ogriju ili nahrane, pa čovjek bez imalo ustezanja to objavi javno. Od have se ne živi, premijeru nam dragi, pa barem toliko se trebalo znati, a ti očigledno nastavljaš s prodajom magle, koja čak nije ni čista hava.
Umjesto da prozivaš druge, fino zasuči rukave i uradi ono što je tvoj posao. Sve i da neko drugi nije obavio nešto u svom domenu, šta to ima veze s tobom ako ti ne radiš svoj dio? Budi nam ti primjer, kao što si bio kada se furalo iz zemlje devedesetih godina prošlog stoljeća. Smanji malo hladovinu u koju si se zabasao i odgovori zašto si tri godine u vezi s toplovodom “samo pozitivan”.
Lijepo je što ste ti i tvoja vlada pozitivni, ne bi nikako valjalo da ste negativni, ali toliko ste se zanijeli u svojoj pozitivi da se čini kako jednostavno imate problem s razumnim prihvatanjem stvari. Ne daj Bože, kao da ste nečim opijeni. Ako je to vlast, mogli biste imati težak mahmurluk.
Nije bit vladavine, pa ni u Kantonu Sarajevo, nešto reći, nego nešto napraviti. Donijeti korist društvu je najpozitivnija stvar koju biste mogli napraviti ako obavljate bilo koju funkciju, ako se to što, premijeru, radite zove „obavljanje funkcije“.
Strategija borbe za veliku popularnost na društvenim mrežama očigledno nije upalila, jer ni tamo više nema onoliko internet-vojske. Vrijeme vam je odavno bilo za posao, a ne razvlačenje posla unedogled.
Fino, premijeru, malo otpusti kravatu i u radne pobjede. Budi pozitivan i zapjevaj, a treba krenuti s radom. Masovnim radovima, jer grad je sve osim uglednog, a nije da niste odgovorni.

Umjesto da se uhvatio posla, premijer Kantona Sarajevo ponovo narodu baca prašinu u oči

Šta će biti sa toplovodom Kakanj - Sarajevo

Pozitivan stav i ništa više

<a href="https://avaz.ba/tag/4631/karim-benzema">Karim Benzema je na startu</a> nove sezone nastavio tamo gdje je stao prošle. Francuz je u 65. minuti postigao drugi gol za Real Madrid i stavio tačku na finale Superkupa Evrope, u kojem je Kraljevski klub kao prvak Starog kontinenta pobijedio osvajača Evropske lige Ajntraht iz Frankfurta 2:0.
Benzema, prošle sezone strijelac 44 gola za Real u svim takmičenjima, postigao je svoj 324. gol u 606 utakmica za Madriđane i prestigao Raula (323) na listi najboljih strijelaca ovog kluba svih vremena.
Prvi strijelac Reala i dalje je neprikosnoveni i nedostižni Kristijano Ronaldo (Cristiano) s nevjerovatnih 450 golova na 438 mečeva.
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Tu je i počeo karijeru, a poslije četiri uzastopne titule prvaka Francuske 2009. godine u transferu vrijednom 35 miliona eura prešao je u Real Madrid. S Kraljevskim klubom je osvojio sve što se može osvojiti. Četiri puta je bio prvak Španije, pet puta prvak Evrope, a u karijeri ima ukupno 30 trofeja

Francuz postao drugi najbolji strijelac  u historiji Reala

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica, alijas Nemanja još jedan svoj javni nastup iskoristio je kako bi pokušao oblatiti Sarajevo i sve ono što se sada događa u ovom gradu. Za razliku od stotina hiljada ljudi iz Srbije koji, hvala Bogu, pohode ovaj grad svake godine, Emir ne vidi u njemu ništa dobro. Vidi mnoštvo Arapa, nekoliko baba i Marka Vešovića i, kao, Vešović se osjeća užasno kao Srbin u Sarajevu. Možda je Emir nekako pokušao napraviti paralelu između sebe, Bošnjaka u Srbiji, i Marka, Srbina u Sarajevu, ali tu je itekako velika razlika.
Marko ne mora glumiti Bošnjaka da bi ovdašnjoj javnosti bio prihvatljiv. Naš Vešović jednostavno je ono što jeste, sa svim vrlinama i manama, iznosi stavove koji se nekome svide ili ne, a nije baš da je tako i kod Emira. Nije Marko postao Mujo da bi se nekome dodvorio, nego je Emir pokušao biti Nemanja, pa bi tu tema trebala biti zatvorena.
Emir, vrsni umjetnik i nadnaravna budala, ponovo je bulaznio o Osmanlijama i Austrougarima, a pokušao je i slikovito opisati dvije sarajevske ulice i maglu. I da su dvije i da je samo pola ulice, jasno je da Sarajevo Emira boli. Jasno je da mu je ovaj grad vječita inspiracija i da iz svoje tragedije oko identiteta pokušava crpiti energiju za neka buduća ostvarenja. 
On je kao čovjek manjina, jer nije lako ne znati ni ko si, ni šta si, ni odakle si, a pokušavati stalno objasniti da si neko drugi, drugačiji i da nisi odnekud.
Ponovo će se javiti Emir, koji bi želio da jednom bude Nemanja (a neće nikada), ponovo će udariti po Sarajevu, Bosni, po svojim ljudima, ali nema brige, ponovo će to tek biti samo njegov kratkotrajni bijeg iz bijedne stvarnosti u koju je sam sebe gurnuo. Ali opet će se vratiti tamo gdje treba. Sam sebi, a tu tek nema nikakve odgovore.

Još jednom je Emir, koji bi silom da je Nemanja, pokazao šta mu je rak-rana

Kusturica: Sarajevo kao vječita inspiracija

Emir Kusturica: Boli i da je pola

Sarajevo je spremno za to da se sva elita regiona iz svijeta filmova i serija slije na njegove trgove i ulice.
Znak je to da počinje Sarajevo Film Festival, kada osam dana prijestonica BiH bude centar regiona i liči na pravu metropolu, ono što je odavno trebala biti i svih 365 dana u godini.
Ali hajde da se držimo lijepih stvari. A toliko ih Sarajevo ima ponuditi. Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom.
O domaćinima ne treba mnogo, jer oni poput reditelja Danisa Tanovića, Pjera Žalice, glumaca Izudina Bajrovića, Admira Glamočaka i mnogih drugih svakodnevno ispijaju kafe na festivalskom trgu ispred Narodnog pozorišta Sarajevo i opušteno razgovaraju sa svima koji im priđu. Pravi domaćini, prava sarajevska raja.

Stižu filmske „krem de la krem“ postave, kako iz susjednih zemalja tako i Evrope i Amerike. I Sarajevo će oživjeti.

Samo ne treba dati ni da utihne nakon 19. avgusta, kada se sva magija završi.
Sarajevo Film Festival je samo dokaz da se može. Mogu se praviti velike priče ovdje, mogu se ljudi družiti, zabavljati, smijati, možda malo i zaplakati. Mogu. Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu, ko se kako zove i kojem se Bogu klanja. Sarajevo je više od toga. I ne dajte da vam kažu drugačije.
Kako je mnogima omiljeni kantautor Đorđe Balašević jednom rekao: „Vidiš, Sarajevo je srednjeg roda. Kao dijete – zaigrano, prostodušno, naivno, lakovjerno, djetinjasto… Zato ono prvo i pruža ruke…“

Ako ste ikada bili u Sarajevu, ne samo za vrijeme SFF-a, znate, bez šuplje priče, da se ovaj grad ne drži na nacionalizmu

Danima se vrše finalne pripreme koje podrazumijevaju i uljepšavanje grada, a sve kako bi naši gosti ponijeli što ljepša iskustva sa sobom

"Krem de la krem"

<a href="https://avaz.ba/tag/24359/izet-kiko-sarajlic">Bista Izeta Kike Sarajlića&nbsp;u Sarajevu</a>, jednog od najboljih bh. pjesnika, oštećena je. Od toga koliko je sramotan taj vandalski čin ništa manje nije sramotna činjenica da je veći dio bh. javnosti jednostavno zašutio na ovakav događaj.
Dvije decenije od smrti velikog bosanskohercegovačkog i jugoslavenskog pjesnika Izeta Sarajlića bit će navršeno u ovoj godini i, umjesto da se to obilježava onako kako bi svaka normalna država obilježila, šuti se i kada se skrnavi bista koja je postavljena u jednom sarajevskom parku.
Ne treba napominjati da su o tom čovjeku pisali svjetski mediji, svjetski književnici i da je on svoje mjesto, s bistom ili bez nje, odavno zaslužio u bh. historiji, ali gdje su naši intelektualci i umjetnici ovog puta?
Namjerno ne treba nabrajati sve što je tokom života uradio Kiko i sve ono što je iza njega ostalo, ali ovaj, za mnoge mali incident je ustvari najbolja slika naše kolektivne svijesti. Kome smeta jedan pjesnik i zašto se bojimo reći da nešto nema smisla?
Sve da ostavimo pjesnika po strani i ovo što se dogodilo s njegovom bistom, sve da je to uradio neki pripiti pubertetlija koji nema veze o tome ko je Kiko Sarajlić, pitanje je zar smo mi toliko zastranili da ne vidimo anomalije.
Zar nam je u našim torovima postalo bitno samo šta će reći oni koji nas navodno vode (a ne mogu na pravi način voditi ni stado ovaca) i zar nam je ostalo glasa samo toliko da kličemo na njihove budalaštine koje nam svakodnevno serviraju?

On je svoje mjesto, s bistom ili bez nje, odavno zaslužio u bh. historiji, ali gdje su naši intelektualci i umjetnici ovog puta

Kome smeta pjesnik

<a href="https://avaz.ba/tag/10168/haris-medunjanin">Bivši bh. reprezentativac Haris Medunjanin</a> vratio se u <a href="https://avaz.ba/tag/1839/nizozemska">Nizozemsku</a>, gdje je počeo fudbalsku karijeru.
Nekoliko dana nakon što je napustio Sinsinati i okončao američku avanturu Medunjanin je potpisao jednogodišnji ugovor s nizozemskim drugoligašem Zvoleom.
Haris Medunjanin rođen je 8. marta 1985. godine u Sarajevu, odakle je u ratu, s majkom i sestrom, izbjegao u Nizozemsku. Njegov fudbalski put započeo je 2004. u AZ Alkmaru, čiji je član bio četiri godine. Jednu sezonu proveo je na posudbi u Sparti iz Roterdama, a 2008. prešao je u Real Valjadolid. Tu se zadržao dvije godine, a onda otišao u Makabi iz Tel Aviva, poslije čega su uslijedili angažmani u Gazijantepu i Deportivo La Korunji.
Vratio se u Makabi 2016., a godinu kasnije otišao u MLS, gdje je potpisao za Filadelfiju Junion. Dres ovog kluba nosio je tri godine, a posljednje dvije bio je član Sinsinatija.
Medunjanin je za reprezentaciju BiH odigrao 60 utakmica i postigao devet golova. Od našeg državnog tima oprostio se 2018. godine.

Bivši bh. reprezentativac potpisao za  nizozemskog drugoligaša Zvole

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić (37), inžinjerka elektrotehnike iz Tuzle, izumila je uređaj za zamjenu narukvice na ručnom satu.
Njen uspjeh je ogroman, posebno kada se uzme u obzir da je dobila zeleno svjetlo iz institucije u Ženevi, gdje radi eminentan tim stručnjaka na ispitivanjima prijava inovatora.
Radi se o jedinstvenoj inovaciji koja će biti ponuđena poznatim svjetskim kompanijama koje se bave proizvodnjom satova, a proizvod je morala zaštititi prije nego što ga nekome ponudi, što je učinila u Institutu za intelektualno vlasništvo u Sarajevu.
Pašić radi kao software developer, a ideja se javila sasvim slučajno, i to dok je pokušavala na internetu pronaći rješenje za zamjenu narukvice.
Istražujući, vidjela je da jednostavan uređaj za zamjenu ne postoji. I tada je krenula s istraživanjem, koje je urodilo novom inovacijom.

Pašić radi kao software developer, a ideja se javila sasvim slučajno

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Sarajevski klubovi - KK Bosna, ORK Bosna,&nbsp;FK Sarajevo&nbsp;i&nbsp;FK Željezničar&nbsp;izdali su jučer saopćenje povodom neadekvatne podrške vrhunskom sportu kako od Kantona tako i od Grada Sarajeva.
Sigurni da prenose stavove desetina hiljada svojih članova i simpatizera, koji su, kako ističu, duboko frustrirani i ogorčeni dugogodišnjom neadekvatnom podrškom vrhunskom sportu od Kantona i Grada, sarajevski velikani podsjetili su da ne postoji sportski uspješna sredina bez značajne podrške lokalne zajednice, što je bio slučaj i u „Zlatno doba sarajevskog sporta“, kada su stadioni i dvorane bili puni.
- Želimo da naše Sarajevo ponovo bude regionalni centar vrhunskog sporta - ističu iz KK Bosna, ORK Bosna,&nbsp;FK Sarajevo&nbsp;i&nbsp;FK Željezničar.
I sve je to lijepo rečeno i sve to se zna. Teško bi bilo naći nekoga u gradu Sarajevu ko ne bi želio da ovi klubovi u skorije vrijeme budu domaćini svjetskim velikanima i da imamo pune dvorane i stadione.
I ovi na vlasti bi željeli zaposjesti u prve redove kako bi pratili spektakularne događaje, ali je sigurno da to ne može doći samo od sebe.
Sarajevski klubovi su godinama, istina je, mrljavili i lutali. Bilo je svega i svačega, ali to nikako ne bi smjelo amnestirati one dobronamjerne da danas daju više za sport. Zašto ne i vrhunski sport.
Iako je trenutno u sferi naučne fantastike neki veći sportski domet, itekako bi se ovi na vlasti slikali da se „zalomi“ poneki trofej ili plasman u nekom od velikih takmičenja.
Dotad ćemo se mi svi slikati s njima, a sportisti će nam bježati iz države već u pubertetu.

I ovi na vlasti bi željeli zaposjesti u prve redove kako bi pratili spektakularne  događaje, ali to ne može doći samo od sebe

Želimo da naše Sarajevo ponovo bude regionalni centar vrhunskog sporta

Zašto ignoriraju sport

Zvanična izborna kampanja u Bosni i Hercegovini još nije počela. Izbori će se održati 2. oktobra ove godine, ali je jasno da je pred nama dugo političko ljeto. 

Kako tvrde politički analitičari, sada je vrijeme kada će se krenuti s dizanjem tenzija, jer se radi o oprobanom receptu koji vladajuće održava na mjestima koja žele.
Slijedi nam intenzivan period "zaštite" bošnjačkih, srpskih i hrvatskih interesa, ali na najniže moguće načine, kako bi se birači mobilizirali u tri tora i tako zadržalo stanje kakvo imamo već godinama.
Ne treba očekivati da će se tu mnogo govoriti o ekonomiji, neuspjelom približavanju Evropskoj uniji, životu naroda, nečinjenju u vrijeme krize i sličnim stvarima, jer vlasti na tome ne mogu dobiti.
I ako se bude govorilo o ovim temama, iz usta vladajućih možemo čuti samo laži, poput izvale Fadila Novalića o novozaposlenima. Ali, jasno je, ekonomija niti može niti će biti njihov fokus. Da je bila, ne bismo smo se nalazili u dnu svake moguće liste kada je u pitanju razvijenost zemalja, pa tako i ne treba očekivati zaokret.

Njihova karta za nove mandate je nacionalizam i zato, ovog puta, konačno moramo biti spremni na ono što nas očekuje. I nije to onaj dio kada bi se svome narodu trebalo dati da počne disati punim plućima ili da živi normalnim životom, što bi bila najbolja moguća verzija nacionalizma, nego će se opet raditi na pokušajima sijanja straha i svađe s drugima.

Ruku na srce, oni neće imati posebno težak zadatak jer s velikim uspjehom stalno drže tenziju, ali je sigurno da imaju još pokojeg asa u rukavu u pravljenju neke nove vještačke krize, jer im je sve drugo manje bitno, osim dobivanja izbora.
Koliko smo spremni, koliko smo navikli i koliko smo otupjeli za još jednu kampanju u kojoj su političari na krv i nož, možda i nije najbitnije. Bitno je da će na ovim izborima biti stotine hiljada manje glasača, jer su ih upravo oni koji će dizati tenzije rasuli po svijetu.
Njima to nije i neće biti bitno. Bitno je vladati i zbog toga su spremni na sve i ne treba se niko čuditi onom što će se dešavati u narednim danima.

Slijedi nam intenzivan period "zaštite" bošnjačkih, srpskih i hrvatskih interesa, ali na najniže moguće načine

Kako tvrde politički analitičari, sada je vrijeme kada će se krenuti s dizanjem tenzija

Dugo političko ljeto

Bh. reprezentativac Anel Ahmedhodžić imao je debi za pamćenje u dresu Šefild junajteda.
Njegov tim je u meču drugog kola engleskog Čempionšipa pobijedio Milvol s 2:0, a Ahmedhodžić je odigrao svih 90 minuta i izabran je za najboljeg igrača utakmice.
On je u svom prvom zvaničnom nastupu oduševio navijače Šefild junajteda i pokazao da će biti veliko pojačanje za ovaj klub.
Statistički portal Sofascore je njegov nastup ocijenio sa 7,5.
Anel Ahmedhodžić rođen je 23. marta 1999. godine u Malmeu. Karijeru je počeo u mlađim kategorijama istoimenog kluba, a onda je 2016. prešao u Notingem Forest. Tri godine kasnije vratio se u Malme i s ovim klubom osvojio dvije titule prvaka Švedske (2020., 2021.). Prošlu sezonu proveo je na posudbi u Bordou, a ovog ljeta je u transferu vrijednom 4,5 miliona eura potpisao za Šefild junajted.
Za naš državni tim debitirao je u oktobru 2020. godine i do sada sakupio 18 nastupa.

Bh. reprezentativac izabran za igrača utakmice protiv Milvola

Ahmedhodžić: Oduševio navijače Šefild junajteda

Anel Ahmedhodžić: Debi za pamćenje

Koronavirus je ponovo buknuo. Prema dosadašnjim podacima, vidljivo je da broj zaraženih iz dana u dan raste, a ima prijavljenih i smrtnih slučajeva. 

Iako je sve više zaraženih, malo je onih koji se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera. Gdje god se okrenete, velike su gužve, ljudi kašlju, kišu jedni u druge i niko više ne mari za virus koji je u našoj zemlji odnio na hiljade života.
Stručnjaci i dalje upozoravaju da se građani trebaju pridržavati osnovnih mjera poput nošenja maski, pranja ruku, izbjegavanja velikih gužvi, ali to više niko i ne sluša. Da li je ljudima dosta više sprege pa se prema svemu odnose u smislu „baš me briga“ ili je nemar u pitanju, to već ne znamo.
Jasno je da je građanima preko glave i mjera i svega ostalog što nosi pandemija koronavirusa, ali ima li smisla ponašati se kao da ništa nije bilo.

Skloni smo i teorijama zavjere. Neki čak idu toliko daleko da kažu da taj virus ne postoji, da je izmišljen, a opet drugi vrte priče o urotama svjetskih sila ili velikih kompanija.

Šta god da je u pitanju, ljudi i dalje obolijevaju, a jedini lijek je do sada vakcina protiv koronavirusa.
Trenutno imamo dosta više sreće za razliku od ranijeg perioda, jer su kliničke slike dosta slabije, ali treba li izazivati sudbinu.
Umjesto teorija, smijeha na račun virusa koji je paralizirao planetu ne tako davno, odnio mnoštvo života u svijetu, pa i u našoj zemlji, bilo bi dobro da na vrijeme shvatimo kako, ipak, trebamo pokazati da imamo savjest.

Skloni smo teorijama zavjere, umjesto da pomognemo sami sebi na vrijeme

Iako je sve više zaraženih, malo je onih koji se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera

Korona i jesen

Da u Bosni i Hercegovini nije sve tako crno i da ljudi, bez obzira na vjersku pripadnost, mogu živjeti zajedno i pomagati jedni druge, pokazao je Husein Smajić iz Bugojna. 

Ovaj čestiti insan, uz pomoć porodice, ali i drugih donatora, sagradio je zavjetnu crkvu Gospe od Anđela u bugojanskom naselju Vesela Straža, a crkvu je, na blagdan Gospe od Anđela, blagoslovio kardinal u mirovini Vinko Puljić.
Smajić je nakon svega sumirao utiske i rekao da se odlično osjeća te da mu je drago što je došao dan kada će crkva biti sagrađena. Također je istakao kako je prije osam godina sasvim slučajno u dvorištu našao temelje crkve.
Radi se o jednobrodnoj crkvi s dvije lađe. Pronašli su i 12 pokojnika, bosansku kraljicu Jelenu Grubu koja je vladala Bosnom od 1395. do 1398. godine. Tada je kazao da kreće u izgradnju crkve koja će biti crkva mira, pomirenja i poštovanja. To je i ostvario. 
Također, prije sedam godina Husein Smajić je dobio "Večernjakov pečat" za osobu godine. Priznanje mu je uručila tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Prije sedam godina dobio je i "Večernjakov pečat" za osobu godine 

Husein Smajić: Graditelj crkve mira

I nije sada najvažnije koliko je ministrica Bisera Turković potrošila na reprezentaciju, nije najbitnije ni da li ono što ona govori ili što pokazuju neki izvještaji u vezi s trošenjem imaju veze s istinom (iznose pojedine stavke ne ulazeći u detalje), ali reći "da su napravljeni značajni rezultati na međunarodnoj sceni", baš je žestok udar na inteligenciju.

Istina je da stranački šef ministrice Turković uveliko razmišlja ljude zamijeniti robotima, ali, na svu sreću, ta ideja je samo dio njegove mašte, jer ovdje još žive inteligentna bića koja mogu razlikovati istinu od laži. 
Možda je ministrica imala dosta sastanaka, ali kada se sve sabere i oduzme, sve se i završilo na tome. Da se možda njeni rezultati za Ginisa ne ogledaju u velikim investicijama, koje je svojim vezama u svijetu uspjela prigrabiti za našu zemlju ili je uspjeh vezan samo za broj avionskih karata?

Nije baš ni da je ugled ove države podigla na viši nivo, a ni da smo korak bliže, recimo, Evropskoj uniji. Tek pomalo je uspjela vaditi živce Dodiku, ali narod ne živi od toga. Prije bi se reklo da od toga živi njena stranka, kao i Dodikova.

Bilanca je jasna s robotima i bez njih - BiH je na dnu svih mogućih ljestvica kada je u pitanju poredak zemalja u Evropi, a niko nas više i ne shvata ozbiljno. Šta bi bilo da ministrica nema "tako dobre rezultate" - ne smije se ni pomisliti.

Istina je da stranački šef ministrice Turković uveliko razmišlja ljude zamijeniti robotima, ali, na svu sreću, ta ideja je samo dio njegove mašte, jer ovdje još žive inteligentna bića

Rezultati za Ginisa

Gori još jedan bh. grad, malobrojni vatrogasci, s davno proizvedenim vozilima i opremom, očajničkim naporima pokušavaju spasiti kuće i spriječiti širenje požara, a stanovnici okoline Neuma zbrajaju ogromne štete. Štab Civilne zaštite šalje apele za pomoć već umornim pilotima&nbsp;Oružanih snaga BiH, ali i vlastima susjedne Hrvatske. Pomoć iz zraka ponovo je potrebna, a domaći resursi nedovoljni. U novoj nesreći ponovo tražimo utjehu da barem ljudskih žrtava nije bilo. 

Iz godine u godinu požari haraju Hercegovinom, spas često donese kiša, a vlasti nastavljaju s novim obećanjima, elaboratima i procjenama kako da nabavimo te famozne air traktore. 
Svakog čuda za tri dana dosta pa se, u državi u kojoj ih ne fali, prije nego što i dim iščezne s požarišta, svi okrećemo drugim problemima i novim temama, ali krajnje je vrijeme da neko konačno skrati ovu tursku sapunicu koja već predugo traje.

U najmanju ruku, sramota je da država, koja je u prvih sedam mjeseci ove godine uknjižila 935 miliona KM viška prihoda, dakle 935 miliona više nego u istom periodu prošle godine, nije u mogućnosti izdvojiti oko 16 miliona KM, koliko košta par takvih letjelica. Osim što bi ljude na terenu poštedjeli napora na često nepristupačnim terenima, barem dva air traktora poštedjela bi nas i nacionalne sramote i gubljenja dostojanstva zbog stalno ispružene ruke prema susjedima, koji i sami muku muče s požarima, a s kojima često i nismo baš u najboljim odnosima.

Ako smo već počeli planirati kako da ljude zamijenimo dronovima, evo dobre prilike da od nečega krenemo - zamijenimo iscrpljene vatrogasce, mještane i volontere i njihovu dotrajalu i nedovoljnu opremu letjelicama koje odavno imaju sve države (pa ne radi se o svemirskim letjelicama?!) koje misle o sigurnosti svojih građana i njihove imovine.

Ako smo već počeli planirati kako da ljude zamijenimo dronovima, evo dobre prilike da od nečega krenemo

U novoj nesreći ponovo tražimo utjehu da barem ljudskih žrtava nije bilo

Nacionalna sramota

Usame Zukorlić, sin rahmetli muftije Muamera Zukorlića i lider Stranke pravde i pomirenja, izabran je za potpredsjednika Skupštine Srbije.

Zukorlić je na sjednici Skupštine Srbije izabran na tu funkciju sa 195 glasova narodnih poslanika, naveli su iz Stranke pravde i pomirenja.&nbsp;
On se oglasio na svom Facebook profilu, gdje je napisao da mu je velika čast što je izabran na tu poziciju te da obavezu koju su dobili od građana i građanki moraju obavljati predano, pošteno i u interesu svih onih koji su ih birali.&nbsp;
Kako je rekao, nastavit će putem svog oca, rahmetli akademika Muamera Zukorlića, putem borbe za pravdu i pomirenje! 
Usame Zukorlić rođen je 1992. godine u Konstantinu, gradu u Alžiru. Osnivač je Razvojno-edukativnog društva RED, udruženja koje je osnovalo "BioSan", "ITSan" i čuveni "Bošnjački&nbsp;DNK projekat", čiji je koordinator.
Trenutno obavlja&nbsp;funkciju projekt-menadžera na Fakultetu za islamske studije i zamjenika predsjednika Republičke izborne komisije Srbije, a naslijedio je oca na mjestu predsjednika Stranke pravde i pomirenja.

Kako je rekao, nastavit će putem svog oca, rahmetli akademika

Usame Zukorlić: Dobio povjerenje narodnih poslanika

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica: Boli i da je pola

"Krem de la krem"

Kome smeta pjesnik

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Zašto ignoriraju sport

Dugo političko ljeto

Anel Ahmedhodžić: Debi za pamćenje

Korona i jesen

Husein Smajić: Graditelj crkve mira

Rezultati za Ginisa

Nacionalna sramota

Usame Zukorlić: Predano, pošteno i u interesu građana

Kolumne

Nismo svi isti

Pozitivan stav i ništa više

Karim Benzema: Prestigao Raula

Emir Kusturica: Boli i da je pola

"Krem de la krem"

Kome smeta pjesnik

Haris Medunjanin: Povratak kući

Mensura Pašić: Inovaciju Bosanke prepoznao svijet

Zašto ignoriraju sport

Dugo političko ljeto

Anel Ahmedhodžić: Debi za pamćenje

Korona i jesen

Husein Smajić: Graditelj crkve mira

Rezultati za Ginisa

Nacionalna sramota

Usame Zukorlić: Predano, pošteno i u interesu građana