<a href="https://avaz.ba/tag/3586/zeljko-komsic">On je prije svega "navučeni" foteljaš. Od 2006. godine sjedi</a> u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a na bh. budžetima je od 1996. i jasno je da mu se itekako osladilo. Ne postoji ono što taj čovjek nije spreman žrtvovati kako bi se još jednom održao u prostorijama u kojima je znao nazdravljati s Miloradom Dodikom. Ne zna se da li je tada legla koja čašica više „Dodikove domaće“, ali sigurno je da je taj čovjek akutno pijan. Toliko je pijan za vlašću da bi čak i mir žrtvovao kako bi zadržao fotelju i privilegije.
Koliko god je foteljaš, ništa manje nije ni ublehaš. Punih 12 godina trlja gu**** o stolice u Predsjedništvu, a da se ne može pohvaliti baš nijednim rezultatom. Sve se svelo na sitnopopulističku priču poput napuštanja intervjua sa srbijanskim novinarom i poteza koji, jednostavno, ništa na znače za građane.
Tu i tamo će zakuhati kašu nekom kafanskom izjavom i tako sebi pokušati produžiti politički život, potpuno svjestan da nema kapacitet za bilo kakav ozbiljan politički angažman.
Ne treba zaboraviti, on je i Hrvat koji u Posušje i Široki Brijeg ne ide „ni telefonom“. To je čovjek koji je u svađi s najvećim brojem pripadnika naroda populacije koju „predstavlja“ i kojeg bira drugi narod. 
I zanimljivo, ovih dana mu je opet neki uhljeb sastavio saopćenje u kojem spominje kako je on za građansko. Logično, građansko nije bitno kada ga biraju kao hrvatsko.
On je Željko Komšić - foteljaš i ublehaš.

Ne zna se da li je tada legla koja čašica više „Dodikove domaće“, ali sigurno je da je taj čovjek akutno opijen vlašću

Foteljaš i ublehaš

<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Dok se suočava s rezultatima reformi</a> u gotovo svim oblastima, od obrazovanja, pravosuđa, odbrane, do Javnog RTV servisa, teško je oteti se dojmu da je ona u finansijskom sistemu jedna od uspješnijih. Suočavali smo se s političkim, ekonomskim, živimo u godinama globalne zdravstvene krize, ali stabilnost bosanskohercegovačke valute nikada nije dolazila u pitanje. To i jeste bio cilj Centralne banke BiH još od njenog formiranja, obaveza koja proističe iz Ustava i zakona o njenom formiranju, ali mnogo je zakona u ovoj zemlji prekršeno, previše toga je nestabilno, pa snažnu utjehu predstavlja podatak da nam je valuta stabilna, a naša marka svima draga, bez obzira na to u kojem entitetu živjeli. 
Zahvaljujući sistemu valutnog odbora, Centralna banka ne može štampati novac bez pokrića, svaka u promet plasirana marka mora biti „pokrivena“ stranom valutom i zlatom, kurs KM čvrsto je vezan uz euro, a sve rezerve su u bankama eurozone. 
Prema posljednjim podacima iz Centralne banke BiH, devizne rezerve BiH su stabilne, a čine ih i oko tri tone zlata na računu u banci u Švicarskoj. Ukupna vrijednost deviznih rezervi iznosi 16,1 milijardu KM, a od prošle godine su i veće za 2,6 milijardi KM. 
Bez obzira na sve limite ovakvog oblika monetarne politike, pa i činjenicu koju primjećuju pojedini ekonomski analitičari - da se stanje rezervi zlata ne mijenja još od 2013. godine, dok ostale zemlje zlato kupuju po nižim cijenama pa prodaju u povoljnom momentu i zarađuju, povjerenje privrede i potencijalnih investitora u stabilnu domaću valutu od izuzetne je važnosti. 
To što ih građani nemaju dovoljno, što im je za svakodnevni život potrebno sve više konvertibilnih maraka, što su one nepravedno raspoređene, drugi je par rukava. Odgovornost je to onih koji ne žele stabilnost, razvoj i napredak, već svaku priliku koriste za novu, dublju krizu.

To i jeste bio cilj Centralne banke BiH još od njenog formiranja

Naša marka svima draga, bez obzira na to u kojem entitetu živjeli

Stabilna valuta

<a href="https://avaz.ba/tag/6995/sadio-mane">On je sve osvojio s Liverpulom</a>, a sada je i prvak Afrike s reprezentacijom Senegala. Sadio Mane, međutim, nije samo prvak na terenu već je jedan od najskromnijih fudbalera koje ovaj sport pamti. Senegalski napadač ponovo se našao u centru pažnje. Sve se desilo kada je Senegalac, nakon meča protiv Burkine Faso, završio u bolnici u Kamerunu zbog udarca u glavu. Dok je boravio na pretragama, načuo je da je tu jedna porodica koja nije mogla platiti bolnički račun. Ukratko, platio je 600 eura istog trenutka.
I nije to njegov najveći račun. Gradi škole, čisti džamije, obnavlja zemlju iz koje dolazi i pomaže siromašnima.
To što se počesto na trening znao dovesti vozilom od nekoliko hiljada eura, a zarađuje milione, samo je još jedan dokaz onoga što ponavlja. Odrastao je u siromaštvu, imao poderane kopačke vezane žicom i zna kako je kada se nema. Zbog toga ima prave prioritete.
Mane je rođen u gradu Sediu 10. aprila 1992. godine. Profesionalnu karijeru počeo je u francuskom Mecu, nastavio u austrijskom Salcburgu, da bi 2014. stigao u Englesku postavši igrač Sautemptona. U junu 2016. potpisao je za Liverpul u transferu većem od 30 miliona eura. Za Senegal je odigrao 87 utakmica i postigao 27 golova.

Uvijek je važio za skromnog momka, a i uvijek je znao pomoći onima kojima je to potrebno

Sadio Mane: Prvak velikog srca

<a href="https://avaz.ba/tag/24414/edin-forto">Od promjena koje su donijeli izbori i zaustavljanja višedecenijskog</a> iživljavanja SDA nad Kantonom Sarajevo od trojke su građani očekivali mnogo, a dobili veliko ništa. Ono što mnogi sve češće konstatiraju, pa i unutar vladajućih stranaka, jeste da im je prva greška bila to što su postavili Edina Fortu (Naša stranka) za premijera. Osim kilave obnove tramvajske pruge, u Sarajevu se ništa ne gradi. Nema kranova, a oko generacijskog projekta Prve transverzale sve je zamrlo. Posljednji primjer javašluka i nesposobnosti jeste bespotrebno odugovlačenje u vezi s uklanjanjem nelegalne šupe!
Puno je obećanja, malo ostvarenja, nijedan kapitalni projekt. Uspio je premijer za sada pokazati nezrelost, bahatost i neodgovornost. I svakim danom i rečenicom izgovorenom u javnom prostoru dokazuje da mu nije mjesto na ovoj poziciji.
Forto je više od 10 godina radio u građevinskom sektoru u BiH, prije toga je radio kao politički konsultant u Njujorku, gdje je diplomirao i završio i postdiplomske studije.
No, “susramljeni” Forto ponajviše će ostati upamćen po Facebook statusima, vakcinisanju po kabinetima, skijanju u Francuskoj dok su se građani Kantona smrzavali u stanovima i podjelama na seljake i građane.

Posljednji primjer premijerovog javašluka i nesposobnosti jeste bespotrebno odugovlačenje u vezi s uklanjanjem nelegalnog objekta na trasi Prve transverzale

Edin Forto: Šupadžija

<a href="https://avaz.ba/tag/2000/lud-zbunjen-normalan">Kada je snimljena posljednja bosanskohercegovačka</a> serija? Da - vrijeme istječe, a malo ko se može sjetiti. Uglavnom je svima sjećanje stalo kod „Lud, zbunjen, normalan“, koja se već godinama ne emitira u BiH, jer niti jedna TV kuća ne želi dati novac za nove epizode. Ali zato naslovi iz komšiluka i susjedstva i, naravno, iz Turske pune serijski program bh. televizija. Gutaju se sapunice i serije boljeg ili lošijeg kvaliteta i usto se neminovno usvaja ponešto iz kulture ili supkulture Srbije, Hrvatske, Turske...
Tolika je depresija zavladala na ovom polju u našoj zemlji da se oprezno dočekuje i serija „Kotlina“, koju bh. oskarovac Danis Tanović snima u Sarajevu i o Sarajevu.
Još nekoliko serija se trenutno priprema i nije do bh. autora ili glumaca, već do TV kuća. One su te koje, kako se čini, i po babu i po stričevima daju novac, dakle kupuju programe koji će se emitirati. Sve se mora platiti, ne daje niko gratis seriju da se emitira. Nije malo onih koji više vole platiti stranu reprizu nego bh. premijeru.
I nije do kvaliteta. Naprotiv! „Konak kod Hilmije“ je vrhunska serija, ali niko ne da pare za nju. Ali zato svi vrlo dobro znamo za šta se daju pare.
Dakle, jasno je na kome je potez.

Naslovi iz komšiluka i susjedstva i, naravno, iz Turske pune serijski program bh. televizija

Uglavnom je svima sjećanje stalo kod „Lud, zbunjen, normalan“

Program i po babu i po stričevima

<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Na današnji dan prije 38 godina održane su 14. po redu Zimske olimpijske igre u Sarajevu</a>. Grad koji je do te godine imao evropskog prvaka u košarci, “Bijelo dugme”, “Indexe”, “Zabranjeno pušenje”, “Top listu nadrealista”, Zlatnog lava iz Venecije, Zlatnu palmu iz Kana, “Energoinvest”, “Šipad”, na nekoliko dana bio je centar svijeta, i to u doslovnom smislu, s obzirom na to da su Zimske olimpijske igre bile do tada najbolje organizirane. U isto vrijeme BiH se takmiči na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu sa svega pet takmičara. Džaba sve planine i snijeg. Bosna i Hercegovina u 30 godina od svoje nezavisnosti nema niti jednu medalju s olimpijskih igara. Pojavi se tu pokoji sjajni pojedinac poput Jusufa Nurkića ili Edina Džeke, ali kad se u globalu gleda, na klupskom i reprezentativnom nivou to je ispod svih prosjeka u skoro svim sportovima.
Ima BiH i dalje sjajnih umjetnika. Jasmila Žbanić je, uostalom, i zvanično najbolja rediteljica Evrope, no BiH je u posljednje dvije godine snimila sveukupno dva filma, u odnosu na Srbiju, koja ne dobiva nagrade, ali je samo u 2021. snimila 14 filmova. 
Šta nam ovo sve govori? Mi, vjerovatno, i dalje imamo kvalitetne pojedince, no oni su izuzetak koji potvrđuje pravilo da nemamo sistem koji bi stvarao kvalitetne institucije, tj. timove koji pobjeđuju. Sportski talenti nemaju kvalitetan trenerski kadar ni ozbiljne klubove u kojima bi se mogli razvijati, umjetnici nemaju ni prostor ni novac za svoje projekte, poslovni stručnjaci nemaju jake firme u kojima bi se mogli razvijati...
Ukratko, pretvoreni smo u jednu provinciju u kojoj izuzetni ljudi više nemaju prostora za napredak, a kakva je sudbina provincija znamo - odlazak onih najboljih u države i gradove u kojima će njihov potencijal moći doći do izražaja.
I to je upravo sudbina koju BiH i Sarajevo doživljavaju posljednje tri decenije. Zimske olimpijske igre podsjetnik su na to da to ne mora biti tako i da smo nekad bili centar svijeta. Zato, valja se zapitati i kako smo, u međuvremenu, došli dovde, kao i je li uopće više moguće ponovo oživjeti stari duh.

Zimske olimpijske igre podsjetnik su na to da smo nekad bili sposobni biti centar svijeta, a danas…

Nacija luzera

<a href="https://avaz.ba/tag/2143/edin-visca">Subotnjom pobjedom nad Kasimašom (1:0), u susretu 24. kola turske Superlige</a>, Trabzonspor je došao nadomak titule prvaka, a tom cilju približio ga je bivši bh. reprezentativac Edin Višća (31). Višća je bio strijelac odlučujućeg gola u 6. minuti, kada je atraktivno zakucao loptu u mrežu poslije dodavanja Dorukhana Tokoza.
Taj gol bio mu je drugi za Trabzonspor, u čije redove je došao u januaru iz Istanbul Bašakšehira. Prethodno je Trabzonsporu donio također važnu pobjedu na gostovanju kod Galatasaraja (1:2).
Edin Višća rođen je 17. februara 1990. godine u Olovu. Karijeru je počeo u Budućnosti iz Banovića, odakle je 2009. godine otišao u Željezničar, s kojim je osvojio naslov prvaka i trofej Kupa BiH. S Grbavice je 2011. ostvario transfer u Istanbul Bašakšehir, gdje je izgradio status klupske legende.
Za ovaj klub je odigrao ukupno 398 utakmica i postigao 110 pogodaka, uz 118 asistencija, a u sezoni 2019./2020. okitio se i šampionskom titulom.
Dres reprezentacije BiH nosio je 55 puta, a u strijelce se upisao 10 puta. Od našeg državnog dresa oprostio se u maju prošle godine.

Bivši bh. reprezentativac približio Trabzonspor krajnjem cilju

Edin Višća: Gol vrijedan titule

<a href="https://avaz.ba/tag/68838/rifat-fejzic">Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić stupio je na dužnost</a>. U svom govoru uputio je snažne poruke, naglasivši da je upravljanje Islamskom zajednicom u Crnoj Gori velika čast te da će uvijek biti zahvalan onima koji pohvale njegove postupke, a još više onima koji mu ukažu na greške.
Najavio je da će se i dalje truditi da razumije druge i drugačije „kako bi drugi razumjeli nas“. Kako i dolikuje vjerskom poglavaru, poručio je da pomirenje treba obuhvatiti sve elemente društva.
- Jedinstvo je ključni oslonac opstanka i napretka u našim različitostima, a ujedno i valjan zalog za budućnost naše djece - kazao je Reis.
Fejzić je istakao da je obaveza Islamske zajednice u Crnoj Gori da doprinosi međusobnom uvažavanju i razumijevanju multietničkog društva kao što je crnogorsko.
Rifat ef. Fejzić je u novembru prošle godine ponovo izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori na Izbornoj skupštini Posebnog izbornog tijela za izbor reisa održanoj u Podgorici. Funkciju reisa obavlja od 2003. godine, a završio je Islamski fakultet Univerziteta „Dokuz Eylul“ u Izmiru. Govori i turski jezik, oženjen je i otac troje djece.

Jedinstvo je ključni oslonac opstanka i napretka u našim različitostima, kazao je reis Fejzić

Reis Fejzić: Doprinijeti međusobnom razumijevanju

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

<a href="https://avaz.ba/tag/bih?stranica=1">Da se niko od vladajućih neće ni „počešati“ zbog neimaštine građana</a>, koji iz dana u dan pokušavaju izaći iz bezizlazne situacije, uvjetovane stalnim poskupljenima u Bosni i Hercegovini - nije ništa novo. Navika iz vremena velikih donacija je ostala. Krčmi se budžetsko, a građani će se već snaći. Smislit će već oni priču o nekim navodnim mjerama ili sve gurnuti ukraj novom međunacionalnom svađom, a narod će gladovati.
Gotovo je nevjerovatno kojom brzinom cijene u ovoj zemlji rastu. Više se ne radi o mjesecima, pa ni danima. Kao da iz sata u sat na policama dolazi do izmjene cijena. 
Možda je najbolje pitanje kako se tako brzo korigiraju sve cijene na policama. Prema svemu sudeći, u Bosni i Hercegovini se formiralo novo zanimanje - ono „za brzo mijenjanje cijena“, a kako stvari stoje, uskoro bi se kroz obrazovni sistemi mogao osposobljavati kadar za ovu namjenu.
Nimalo nije smiješno to što će ponovo neki od ovih na vlasti izaći javno i reći kako se ipak ovdje dobro živi. Možda će neka ministrica ljudima objasniti kako su ustvari paraziti, dok njoj uredno liježu hiljade maraka.
Ruku na srce, malo je normalnih koji od njih očekuju da suosjećaju s narodom, pa se tako može razumjeti ministrica i njoj slični, ali ima li kraja. Dokle planiraju mrcvariti svoj narod, onaj narod koji ih, ako ništa drugo, već godinama drži u udobnim foteljama.
Na stranu što je naš narod „lud“, ni to niko ne može poreći, ali kako se ovdašnjim vlastodršcima dosad nije „omakla“ barem jedna ozbiljna mjera, kako bi se, ako ništa drugo, uposleni na promjeni cijena malo odmorili, a narod prodisao. 
To je već podatak za anale.

Kako se čini, uskoro bi se kroz obrazovni sistem mogao osposobljavati kadar za brzu promjenu cijena

Gotovo je nevjerovatno kojom brzinom cijene u ovoj zemlji rastu

Novo zanimanje

”Dobar dan, kako se i moj mandat bliži kraju, želio sam pod svaku cijenu iskoristiti priliku da se oprostim od građana BiH.&nbsp;Prije svega, hvala vam&nbsp;za gostoprimstvo koje ste mi ukazali tokom&nbsp;tri godine mog mandata kao ambasadora SAD.”
Govoreći na bosanskom jeziku,&nbsp;ovim riječima započeo je svoju oproštajnu poruku <a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">američki ambasador u BiH&nbsp;Erik Nelson</a> (Eric), koju je, u formi videozapisa, objavio na društvenim mrežama.
- Širom zemlje sam vidio ogroman potencijal BiH. Često sam slušao građane i čuo želju za bolju budućnost, evropsku budućnost za njih i njihove porodice. Amerika gaji iste nade za BiH. Zato smo toliko naporno radili zajedno s EU, da bismo potakli provođenje vaših reformi, uključujući i izbornu - naveo je Nelson.

<h2>Bosansko jelo ostalo posebno u srcu</h2>

Jedno bosansko jelo Nelsonu je ostalo posebno u srcu.

- Uvijek ću se rado sjećati vremena koje sam proveo u BiH s Filipom i našim dodžem (ovdašnji sleng za psa mješanca, op.a.) Burekom. Želim vam sve najbolje u godinama koje dolaze. Hvala od srca - poručio je ambasador građanima u BiH.
Nelson je od prvog dana svog mandata djelovao kao veliki prijatelj naše države, pružao je BiH bezrezervnu podršku u euroatlantskim integracijama, pomažući u obračunu s korupcijom, provođenju evropskih standarda, ali i osujećivanju onih političara i snaga koji otvoreno rade na razgradnji Bosne i Hercegovine te vrše udar na njene ključne institucije.
Bio je, također, posvećen pružanju pomoći građanima da uzmu učešće u reformama i napretku u Bosni i Hercegovini.

<h2>Diplomirao hemijsko inžinjerstvo</h2>

Ambasador Nelson započeo je svoju karijeru u javnoj službi kao dobrovoljac Mirovnog korpusa u Liberiji. U periodu 2013. – 2014. bio je saradnik na XXI seminaru Centra za međunarodne studije “Massachusetts Institute of Technology”. Diplomirao je hemijsko inžinjerstvo na Univerzitetu „Rice“ i magistrirao poslovnu administraciju na Univerzitetu „Texas“ u Ostinu. Nelson tečno govori italijanski, španski i njemački te uči bosanski jezik.

Ambasador Nelson od prvog dana svog mandata  djelovao je kao veliki prijatelj naše države

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

<a href="https://avaz.ba/tag/26911/cijene">Teško je pronaći proizvod na policama</a> bilo koje trgovine u državi koji u proteklih godinu nije promijenio cijenu, distributeri goriva u BiH odmah registriraju svako poskupljenje na svjetskom tržištu, a nekako su “gluhi” na suprotne trendove, skuplja plin, ogrjev, sve što oko može vidjeti i što želudac osiromašenih građana svakodnevno traži. Skuplja sve, osim obraza političara koji u svojim rukama imaju mehanizme da zaštite narod, ali ih ne koriste. Umjesto da rade svoj posao, iz udobnih fotelja, iza skupštinskih govornica, putem medija i društvenih mreža, građane uvjeravaju da im je dobro i lijepo, samo što to oni nikako da osjete, ne vide i ne priznaju.
Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju da smo suočeni s velikim inflatornim udarom i besplatno dijele savjete kako do zelene grane, a kao jednu od prvih mjera navode smanjenje troškova glomazne, lijene i nekompetentne administrativne hobotnice, vlastima ni u planu nije da teret krize preuzmu malo i na sebe. 
Režim(i) stvarani godinama uz pomoć stranačkih kadrovskih komisija, podređeni stranačkim i ličnim interesima, privilegijama, trgovinama, dugovima i međusobnim blokadama, osim kad se pare dijele, odavno već ne razumiju svakodnevnu muku svojih birača. 
A muka svakodnevna strpljivo se trpi. Dokazima rastrošnosti i rađanja nove društvene klase, koja u ovoj siromašnoj zemlji živi američki san, nalaze se opravdanja ili se nemoćno sliježe ramenima. Prošle godine u BiH je uvezeno blizu 52.000 automobila, vrijednih oko 757 miliona KM. Parfeme iz uvoza platili smo 27, a satove oko 13 miliona maraka. Milioni za luksuz otišli su iz siromašne države, poznate po krizama, korupciji, “daj šta daš” donacijama i najnižem standardu građana u Evropi. 
Jesu li ih pošteno zaradili uspješni pojedinci, privrednici, naučnici, inovatori, stručnjaci, književnici ili uglavnom klasa koja moć crpi iz vlasti, uz vlast i u ambijentu koji je i kreiran kako bi ona bila rođena?

Teško je pronaći proizvod na policama bilo koje trgovine u državi koji u proteklih godinu nije promijenio cijenu

Jeftin obraz

<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne/714613/milorad-siledzija">Američke sankcije i snažni pritisak na Milorada Dodika</a> dali su rezultat. Donekle. Narodna skupština Republike Srpske donijela je odluku da se predstavnici ovog entiteta vrate u državne institucije. I zaista, zastupnici SNDS-a jučer su prisustvovali sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Donekle. Do trenutka glasanja sjednici nisu prisustvovali zastupnici SNSD-a, ali su ušli kada je počelo glasanje kako bi digli ruku za tačke koje se tiču finansijskih sredstava za Republiku Srpsku. 
Ostali prijedlozi zakona i inicijative nisu dobili dovoljnu entitetsku podršku, iako je postojala opća većina, što znači da će uslijediti naknadno usaglašavanje.
Elem, u Parlament se došlo samo da se pokupi lova za RS, a sve ostalo se nastavilo blokirati. Drugim riječima, Dodikovi i njegovi parlamentarci prešli su u novu fazu, tj. s bojkota na izvrgavanje ruglu Bosne i Hercegovine i njenih institucija, naravno, uz nastavak blokada. 
I ovaj posljednji igrokaz kada su u pitanju predstavnici iz RS šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: Dodik je nepopravljiv. On jeste prešao crvenu liniju. Povratka više nema. Dodik može, kao što je jučer uradio, hiniti kooperativnost i (zlo)upotrebljavati institucije države onoliko koliko je njemu potrebno kako bi izvukao neku sitnu korist i otupio oštricu međunarodne zajednice prema sebi. 
No, čim mu se pruži i najmanja prilika, Dodik će nastaviti sa starom politikom izazivanja konflikata, blokiranja, urušavanja, izvrgavanja ruglu Bosne i Hercegovine. 
Dodik je politički siledžija. Posljedice njegove politike su haos i destrukcija. Sa siledžijama se ne pregovora, siledžijama se ne popušta, jezik nasilja se ne smije prihvatati kao legitiman, jer on znači propast za svako društvo. Nasilnici se oštro kažnjavaju i uklanjaju od društva. U konkretnom slučaju, mora se biti svjestan činjenice da BiH neće biti mirna dok god na njenoj političkoj sceni egzistira Milorad Dodik.

BiH neće biti mirna dok god na njenoj političkoj sceni egzistira Milorad Dodik

Milorad, siledžija

<a href="https://avaz.ba/tag/131362/smail-besic">Profesor Smail Bešić mogao je, poput mnogih</a>, gledati svoja posla i penzionerske dane popunjavati manje napornim aktivnostima, ali ratne uspomene nisu mu dale da mirno gleda kako jedan od važnih gračaničkih ratnih puteva i dalje propada. Odlučio je, zasukao rukave, angažirao i pomoć, pa je za nekoliko dana put Soko - Škahovica, koji je vodio do ratne bolnice i spasio veliki broj ljudi, vraćen u solidno stanje. Bivši pripadnik Petog bataljona odlučio je to, kako kaže, uraditi „za svoju dušu“, ali je svojim gestom motivirao i druge, pa su se u akciju uključili i mještani. Tako je komunikacija između dva sela kod Gračanice skraćena za deset kilometara.
Ni u ovom slučaju nije bitan broj kilometara, dana rada ili kubika posipnog materijala koliko još jedan dokaz da je najčešće potrebno napraviti prvi korak, iskrenom željom potaknuti i druge, kako bi svi skupa na kraju svjedočili napretku u našoj okolini. Svojom skromnom akcijom Smail je, s komšijama iz dva sela, poslao i opomenu hiljadama drugih da se sjećanjem treba boriti protiv zaborava jer će nam, čekajući da ih se sjeti neko drugi, svi putevi koji su nam nekad bili važni zarasti u korov i šikaru.

Inicirao obnovu ratnih puteva

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

<a href="https://avaz.ba/tag/36745/eric-nelson">Korupcija, uhljebljivanje, prevara, laž, nepravda</a>, suština je bosanskohercegovačkog društva posljednjih nekoliko decenija koja je otjerala milione građana naše zemlje van nje. Poput zarazne bolesti širi se, razvija i jede svaki iole zdravi segment društva i gura nas sve dublje i dublje. Iz međunarodne zajednice nebrojeno puta do sada izgovorili su da je korupcija rak-rana u BiH, a svjetlo u liječenju ove bolesti posljednjih nekoliko godina daje rad Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
Kao što je napomenuo i Erik Nelson (Eric), odlazeći ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Ured za borbu protiv korupcije i njegov rad su model za ostatak BiH i kako se beskompromisno boriti sa svim nepravdama i neregularnostima.
Ured koji vodi Erduan Kafedžić pokrenuo je brojne istrage o lažnim diplomama, ekološkim i građevinskim prevarama i sve to, istovremeno, trpeći ogroman pritisak politički kontroliranih institucija da prekine svoj rad.
Prste su, naravno, umiješali kriminalni, beskrupulozni i nesposobni političari koji su nas doveli do ovog stepena. Za svoj transparentni rad Kafedžiću je neophodna podrška pravosudnih institucija.
Kriza etike u pravosuđu i neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju izjedaju ovo društvo, no vrijeme je i da se mi, koje najviše boli ova nepravda, koja je otjerala naše najbliže negdje van BiH, probudimo i kažemo - dosta!

Kriza etike u pravosuđu i neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju izjedaju ovo društvo do srži

Nelsonova poruka

<a href="https://avaz.ba/tag/7598/tom-brady">Poslije 22 NFL sezone i sedam osvojenih</a> titula legendarni kvoterbek i najbolji igrač u historiji američkog fudbala Tom Brejdi (Brady) odlučio je završiti impresivnu karijeru. Brejdi je svoju odluku saopćio u utorak na društvenim mrežama, istakavši kako „više neće igrati“ te da je „vrijeme da se fokusira na neke druge stvari“.
Tom Brejdi rođen je 3. avgusta 1977. godine u San Mateu (Kalifornija). Najveći dio svoje NFL karijere proveo je u Nju Ingland Petriotsima, s kojima je osvojio šest naslova prvaka (2001., 2003., 2004., 2014., 2016. i 2018.) te još tri puta igrao Superboul (2007., 2011., 2017.). 
Nakon 20 sezona provedenih u ovom klubu 2020. godine prešao je u Tampa Bej Bakanirse te se u svojoj prvoj sezoni okitio novom titulom.
Brejdi je tokom karijere pet puta osvajao nagradu za najkorisnijeg igrača Superboula, a u svom vlasništvu ima i tri nagrade za MVP-a sezone.
Posljednja utakmica mu tako ostaje ovosezonski poraz u doigravanju od Los Anđeles Remsa, koji su u međuvremenu izborili nastup na Superboulu.

Legendarni kvoterbek završio impresivnu karijeru

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

<a href="https://avaz.ba/tag/56821/anel-ahmedhodzic">Duga nagađanja u vezi s odlaskom bh. reprezentativca Anela Ahmedhodžića</a> iz Malmea obistinila su se posljednjeg dana zimskog prijelaznog roka. Talentirani stoper ostvario je transfer u redove francuskog prvoligaša Bordoa, u koji je stigao na šestomjesečnu posudbu s obaveznim otkupom.
Popularni „Žirondinci“ će na kraju sezone za njegov igrački karton švedskom prvaku isplatiti četiri miliona eura.
Anel Ahmedhodžić rođen je 26. marta 1999. godine u Malmeu, gdje je i počeo karijeru. Potom je prešao u redove engleskog Notingema, odakle se vratio u Malme, a jedno vrijeme boravio je na posudbi u danskom Hobru.
S Malmeom je osvojio dvije titule prvaka, a odigrao je 82 utakmice i postigao tri gola.
U dresu reprezentacije BiH debitirao je 8. oktobra 2020. godine u meču baraža za odlazak na EP protiv Sjeverne Irske i do sada sakupio 11 nastupa, uz jedan postignut gol.

Bh. reprezentativac ostvario transfer u francuski Bordo

Ahmedhodžić: Stigao na posudbu s obaveznim otkupom

Foteljaš i ublehaš

Stabilna valuta

Sadio Mane: Prvak velikog srca

Edin Forto: Šupadžija

Program i po babu i po stričevima

Nacija luzera

Edin Višća: Gol vrijedan titule

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

Novo zanimanje

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

Jeftin obraz

Milorad, siledžija

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

Nelsonova poruka

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

Anel Ahmedhodžić: Novi izazov

Kolumne

Foteljaš i ublehaš

Stabilna valuta

Sadio Mane: Prvak velikog srca

Edin Forto: Šupadžija

Program i po babu i po stričevima

Nacija luzera

Edin Višća: Gol vrijedan titule

Reis Rifat Fejzić: Čovjek stabilnosti

Novo zanimanje

Erik Nelson: Odlazak prijatelja

Jeftin obraz

Milorad, siledžija

Smail Bešić: Borac protiv zaborava

Nelsonova poruka

Tom Brejdi: Odlazak najvećeg u historiji

Anel Ahmedhodžić: Novi izazov