Zbog situacije u BiH, ali i atmosfere tokom mukotrpnih pregovora na pripremi zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a, s najvećom pažnjom se čekalo na obraćanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Linde%20Tomas%20GrinfilD&amp;">Linde Tomas Grinfild (Thomas-Greenfield)</a>, ambasadorice SAD, kao što su i s velikim olakšanjem dočekane njene snažne poruke usmjerene ka stabilizaciji stanja u BiH.
Iz obraćanja predstavnice najmoćnije države svijeta jasno je da su SAD zabrinute zbog situacije u BiH, da su prijatelj BiH i svih njenih građana i da se neće dopustiti da politički avanturisti ponište napredak koji je, uz posredovanje međunarodne zajednice, postignut od Dejtonskog sporazuma do danas.
Ambasadorica je upozorila da se BiH nalazi na kritičnoj tački i da je put kojim je krenuo Milorad Dodik opasan za zemlju, ali I za ostatak regije.&nbsp;
Linda Tomas-Grinfild ambasadorica je SAD u Vijeću sigurnosti UN-a u mandatu predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden). Riječ je o iskusnom diplomati, a 35 godina je provela u američkoj službi vanjskih poslova, na pozicijama na četiri kontinenta, uključujući i dužnost ambasadora u Liberiji.&nbsp;

S velikim olakšanjem dočekane njene  poruke usmjerene ka stabilizaciji stanja u BiH

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

Nevjerovatni poljski napadač <a href="https://sport.avaz.ba/tag/14496/robert-lewandowski">Robert Levandovski (Lewandowski)</a> je prava gol-mašina. I čini se da nema dugme za samouništenje ili, barem, za zaustavljanje. 

Defanzivci protivničkih ekipa nemaju rješenja za fenomenalnog napadača koji slovi za jednog od najozbiljnijih kandidata za Zlatnu loptu - prestižnu nagradu koja se dodjeljuje najboljem igraču godine. 
Igrač Bajern Minhena je protiv Benfike postigao tri pogotka, a u samo četiri odigrane utakmice u Ligi prvaka ove sezone na svom kontu ima čak osam golova. Više je to pogodaka nego što ima većina klubova koji igraju najelitnije evropsko klupsko takmičenje.
Levandovski je pomjerio niz granica. Postao je najbrži igrač koji je došao do 80 golova u Ligi prvaka, za što mu je trebalo 100 utakmica, a također je i tek treći fudbaler koji je zabilježio četiri ili više het-trikova u najjačem takmičenju. Naravno, prva dvojica su Kristijano Ronaldo (Cristiano) i Lionel Mesi (Messi).
Poljak je prosto nezaustavljiv, a to potvrđuje i činjenica da je na sedam utakmica ove sezone postigao dva ili više pogodaka.

Najbrže došao do 80 pogodaka u Ligi prvaka

Levandovski: Dao više golova nego većina ekipa u najjačem klupskom takmičenju

Robert Levandovski: Gol-mašina

Očekivano, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=DODIK&amp;">Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine</a>, jučer je likovao. I svi oko njega.
Vijeće sigurnosti UN-a nije dozvolilo obraćanje Kristijana Šmita (Christian Schmidt), novog visokog predstavnika u BiH, pred članovima ove itekako važne institucije.
U prijevodu, Kristijan Šmit je prvi visoki predstavnik kojem je zabranjeno da se obrati u UN-u. Rekli bismo, neslavan početak njemačkog diplomate na početku mandata visokog predstavnika.
Pao je u drugi plan i njegov prvi izvještaj koji je procurio u javnosti, oštar i precizan o stanju u BiH, blokadama, najavama otcjepljenja, negiranju genocida, zveckanju oružjem, ratobornom Dodiku...
Lobi Rusije i Kine ipak je bio jači. Misija EUFOR-a može, Šmit i OHR - NE. Dodik je na ovaj način samo dobio vjetar u leđa da nastavi po starom. No, pitanje je šta će uraditi i šta rade SAD. Zašto se mjesecima toleriraju Dodikove prijetnje?
Sankcije njegovog djelovanja najavljuju se mjesecima. Kroje spiskovi. Ali, bojažljivo, još bez konkretnih poteza. Pitanje je i šta će poduzeti Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan.
Njegov dolazak planiran je za kraj sedmice. I dolazi u jeku velikih političkih previranja.
Neka vrsta satisfakcije, rekli bismo, samo je štura odluka o produženju mandata EUFOR-a (misija ALTHEA) rezolucijom (u kojoj se ne spominje OHR ili visoki predstavnik) koja je usaglašena iza zatvorenih vrata.
I bilo je očekivano da se mandat EUFOR-a produži, ali je bilo očekivano i da se čuje glas Šmita, u jeku velike političke krize u BiH i najava o secesiji, prijenosu nadležnosti.
Međutim, iza odluke Vijeća sigurnosti BiH mnogo je ostalo upitnika i nejasnoća.
Kakva se poruka šalje građanima ove zemlje? Šta nas čeka? Diže li Zapad ruke od BiH ili ima rezervni plan? Ostaje da se vidi. Samo da ne bude kasno. Vrijeme curi. Pet do 12 već je odavno na satu.
Samo to, valjda, neko vidi. I da ne bude, kako je govorio čika Jovo: “Ne pucaj!”

Dodik je na ovaj način samo dobio vjetar u leđa da nastavi po starom. No, pitanje je šta će uraditi i šta rade SAD

Ne pucaj!

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mup%20rs%20vje%C5%BEba&amp;">Kako su poručili iz MUP-a RS</a> u najavi nove policijske vježbe koja je jučer održana u Banjoj Luci, žele spriječiti eventualnu neugodnost kod građana jer se ne radi o realnom događaju.
Policija mora održavati vježbe i tu nema ništa sporno, ali trenutak nikako ne smanjuje neugodnost. Treća vježba policijskih snaga manjeg bh. entiteta za kratko vrijeme, baš u doba kada Milorad Dodik i njegovi partneri s ove ili one strane svim silama žele izazvati političke krize, samo je dio kolorita. Sada valjda treba pokazati kako je neko spreman, baš sada.
„Odgovor na krizne situacije 2021“, glasi naziv nove vježbe. Vala imaju šta i vježbati, jer kriza za krizom ide. Možda su malo mogli „provježbati“ hapšenja vezana za korupciju, ili to nije prava kriza u današnjem vremenu?
Ovako lagati policiju da nešto vježbaju, zamajavati narod da postoji odgovor na neke imaginarne prijetnje, u najmanju ruku, neodgovorno je od onih koji diktiraju održavanje vježbi uz „upotrebu manevarske municije“.
Cilj vježbe je bio uvježbavanje „rješavanja najsloženijih bezbjednosnih zadataka“. Dobro su rekli da se ne radi o realnom događaju jer realnih prijetnji i nema. Ne može to policija baš vježbati, ali svima je jasno da je najsloženiji sigurnosni zadatak trenutno u BiH, pa i u njenom dijelu koji se zove RS - neimaština građana.
Uglavnom, malo se nešto, kao, događalo, malo je, kao, eto, neko vježbao, i po starom. Nova vježba, nova nafaka, reklo bi se, osim kada poleti aviončić EUFOR-a pa se malo zatrese zadnjica.

Zamajavati narod da postoji odgovor  na neke imaginarne prijetnje, u najmanju ruku, neodgovorno je

Policijska vježba jučer je održana u Banjoj Luci

Nova vježba, nova nafaka

Sjajni <a href="https://avaz.ba/tag/7295/nemanja-bilbija?stranica=1">Nemanja Bilbija</a> igra u odličnoj formi. Napadač Zrinjskog je pokazao da se s razlogom smatra jednim od najboljih fudbalera u Premijer ligi BiH. 

Nakon što je nedavno postao najbolji strijelac u historiji „Plemića“ sada je ušao u „klub 100“, postavši tek drugi igrač koji je došao do 100 golova u Premijer ligi.
Prvi je legendarni Brazilac Vagner Lago Santos (Wagner), koji je dao 125 golova u 273 nastupa. Reklo bi se da 31-godišnji Bilbija ima „fore“ da stigne Vagnera. Protiv Željezničara je došao do 100. i 101. pogotka, a odigrao je i mnogo manje utakmica (215). 
Bilbija je do „stotke“ došao igrajući za Sarajevo, Borac i Zrinjski. U bordo dresu je pogodio šest puta, a kao igrač banjalučke ekipe je dao 25 pogodaka, dok je za „Plemiće“ postigao 71 prvenstveni gol. 
Nemanja Bilbija rođen je 2. novembra 1990. godine u Banjoj Luci. Karijeru je počeo u Borcu, iz kojeg je otišao u Vojvodinu. Igrao je za Sarajevo, Split, Zrinjski, nakon čega se otisnuo za Južnu Koreju i tamošnji Gangvon.

Napadač Zrinjskog dostigao cifru od 100 golova u Premijer ligi

Bilbija: Postigao dva pogotka na Grbavici protiv Željezničara

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović nastavlja pomjerati granice i rušiti brojke. Početkom oktobra je proslavio svoj 40. rođendan, ali je ponovo pokazao da je kao vino - što je stariji, to je bolji.

Napadač Milana je protiv Rome postigao sjajan gol iz slobodnog udarca, što mu je bio ukupno 400. ligaški pogodak. Prvi je postigao još 30. oktobra 1999. godine kao igrač Malmea. 
Igrao je u Švedskoj, Nizozemskoj, Italiji, Španiji, Francuskoj, Engleskoj i SAD, a u Seriji A je došao do brojke od 150 golova. Napadač bh. korijena je od svojih 150 golova u Seriji A njih 23 postigao kao igrač Juventusa, 57 kao fudbaler Intera, a 70 ih je postigao u dresu Milana.
Osim teškog djetinjstva, Zlatan nije imao sreće što je igrao u eri dvojice „vanzemaljaca“ Kristijana Ronalda (Cristiano) i Lionela Mesija (Messi), jer da nije bilo njih, Ibrahimović bi bio uvjerljivo najbolji fudbaler svog vremena. 
Zlatan Ibrahimović je rođen 3. oktobra 1981. godine u Malmeu, gdje je i započeo svoju fudbalsku karijeru. Igrao je još za Ajaks, Juventus, Inter, Barcelonu, Milan, PSG, Mančester junajted i Los Anđeles Galaksi. Ibrahimović je i rekorder prema broju golova za Švedsku, postigavši 62.

Gol protiv Rome bio 400. ligaški za ovog 40-godišnjaka

Ibrahimović: Postigao 150 pogodaka u Seriji A

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bih&amp;">Svakim danom u svakom pogledu postaje sve jasnije</a> - jadni mi. I bez dodika, čovića, milanovića, izetbegovića i inih...
Evo, naprimjer, krenulo se u obnovu tramvajske pruge u Sarajevu nakon 60 godina. Aferim. U međuvremenu, dok se obnavlja dio od Nedžarića do Ilidže, prekoputa Općine Novo Sarajevo pukne šina i potpuno zaustavi tramvajski saobraćaj. I šta se desi - taj kvar otklanjaju radnici kojima je istekao ugovor u GRAS-u. I kako je “poprave” - tako da je sljedeći dan na istom mjestu ista scena. Šina opet pukne na istom mjestu...
Veliki su planovi i ambicije vlasti u Sarajevu s razvojem i javnog prijevoza i saobraćajne infrastrukture. No, građani glavnog grada Bosne i Hercegovine i gosti doživljavaju pravu agoniju na istim tim ulicama. Na gradilištu od Nedžarića do Ilidže radnici koji nešto čeprkaju po iskopanim rupama na pruzi mogu se na prste prebrojati dok nadležni obećavaju da će sve biti na vrijeme gotovo i da radovi teku predviđenom dinamikom.
Svaka njima čast na tome. Taman je tempirano da ti radovi budu gotovi pred izbore. Onda idu crvene vrpce, bljeskovi fotoaparata, brojne televizijske kuće i hvalospjevi. A što se narod napati, to nikome ništa.
Jesu li se ti radovi mogli ubrzati? Je li na rekonstrukciji moglo biti angažirano više radnika, a ne šačica njih pa polako, do izbora?
Dobru vladu odlikuje briga za opću korist. Prvenstveno građana. Ta briga je osnovni kriterij prema kojem treba razlikovati dobru od loše vlasti. Šta ste vi uradili za građane?

Onda idu crvene vrpce, bljeskovi  fotoaparata i hvalospjevi, a što se  narod napati, to nikom ništa

Krenulo se u obnovu tramvajske pruge u Sarajevu nakon 60 godina

Polako, do izbora

Malo je epiteta kojima bi se mogli opisati uspjesi <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Lana%20Pudar&amp;">Lane Pudar</a>. Najlakše bi bilo zasuti je hrpom komplimenata, i to jednako velikom kao što je ona koju Lana može sačiniti od svojih medalja i uspjeha, a tek je na početku.
Fenomenalna, sjajna, briljantna 15-godišnja plivačica je, nakon osvajanja Evropskog juniorskog prvenstva, našoj zemlji donijela historijsku, prvu medalju sa Svjetskog kupa.
U izrazito teškoj konkurenciji, protiv izvrsnih takmičarki, Lana je u ruskom Kazanju osvojila bronzu u disciplini 100 metara leptir. Kvalifikacijsku grupu prošla je kao druga, a onda je u velikom finalu isplivala vrijeme 57,39 sekundi te se tako našla na podiju rame uz rame s Emom Mekion (Emma McKeon) i Marijom Ugolkovom.
Popravila je i državne rekorde na 50 metara delfin (26,09) te na 200 metara delfin, kada je, uz vrijeme 2:08.21, osvojila 4. mjesto.
Rođena je 19. januara 2006. godine u Mostaru. Članica je Kluba vodenih sportova „Orka“, a u žižu ne samo domaće nego i svjetske sportske javnosti dospjela je u novembru 2020. godine. Na plivačkom mitingu „Mladost 2020“ u Zagrebu u disciplini 100 metara leptir, s vremenom 57,86, oborila je rekord mitinga star 11 godina i seniorski rekord BiH.&nbsp;

Sjajna plivačica BiH osvojila bronzano odličje na Svjetskom kupu

Lana Pudar: Historijska medalja

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=BIH&amp;">Bila jednom jedna djevojka kojoj je neki stanoviti momak</a> svako malo pisao, slao i javno objavljivao pisma u kojima ju je optuživao da ga zapostavlja u braku, ne posvećuje mu pažnju i odbija da obavlja kućanske poslove. Kad ne bi pisao pisma, organizirao bi konferencije ili snimao videe u kojima bi to isto ponavljao. Problem je, međutim, bio u činjenici da djevojka s dotičnim uopće nije ni bila ni u kakvoj vezi te je s čuđenjem i ignoriranjem posmatrala njegovo ponašanje, puštajući ga da i dalje živi u iluzijama.
Djevojka iz ove priče je međunarodna zajednica, a momak ono što se popularno naziva probosanskim intelektualcima, analitičarima i političarima. Uistinu, ako bi se tražila najpopularnija disciplina među tom grupicom, to bi vjerovatno bilo kontinuirano kukumakanje i jadikovanje prema zapadnim silama što odbijaju da im urede državu prema njihovoj želji.
Preživljeni genocid i snažan intervencionizam međunarodne zajednice u prvim postratnim godinama učvrstili su mišljenje među bošnjačkim akterima da ih je Zapad iznevjerio, ostao im dužan, sve uz vječito čekanje Godoa u liku svjetskog moćnika koji će, mimo svih zakona, mogućnosti i suprotstavljenih interesa, udovoljiti njihovima željama. Kao da, eto, u Berlinu, Briselu, Vašingtonu i Londonu 24 sata dnevno svi samo misle šta će s Bosnom.
To hranjenje infantilnog bošnjačkog mentaliteta žrtve, koja treba biti uvjerena da joj čitav svijet nešto duguje, da se svi trebaju baviti njom i izgraditi državu po njenoj mjeri, Bošnjake već tri decenije drži u mentalnom i političkom zatvoru, napunjenom frustracijama i neispunjenim očekivanjima.
Pritom, urađeno je vrlo malo ili gotovo ništa na tome da se u svijetu zaista i lobira za jačanje probosanske pozicije. Podrazumijeva se da su drugi dužni da nam riješe probleme, jer smo mi vječite žrtve, iako je od rata prošlo 26 godina.
Za to vrijeme, tamo gdje su Bošnjaci imali vlast, stranka koja ih je predvodila stvorila je jednu turobnu klimu korupcije, siromaštva, primitivizma te vladavine familijarno-interesnih klanova. Jesu li nam i za to drugi krivi?

Zašto se Bošnjaci već tri decenije drže u mentalnom i političkom zatvoru

Podrazumijeva se da su drugi dužni da nam riješe probleme

Bosna, neželjeni momak

Prolaze dani i godine, a dogovora o izmjenama <a href="https://avaz.ba/tag/810/izborni-zakon">Izbornog zakona BiH</a> nema. Neće ga, prema svemu sudeći, ni biti zato što se „legitimni“ predstavnici naroda teško dogovaraju bez pritiska međunarodne zajednice. U javnom prostoru, među građanima, najčešće se može čuti kako se priželjkuje skori odlazak s vlasti sadašnje garniture bosanskohercegovačkih političara, bolje rečeno, lidera koji se pozivaju na pregovore mimo parlamentarnih klupa. 
Trenutno izborno zakonodavstvo dopušta liderima stranaka da idu s pozicija na pozicije po horizontali, ali i vertikali. 
Sve do ograničenja broja mandata na državnom, entitetskom, ali i lokalnim nivoima neće biti bitnijih promjena u BiH. Zbog toga se u diplomatskim krugovima razmišlja o prijedlogu za ograničavanje broja mandata na dva. 
U praksi bi to značilo da kandidati/lideri u Predsjedništvu BiH mogu provesti maksimalno osam godina. 
Ukoliko zaživi ideja o ograničavanju mandata na dva izborna ciklusa, vrlo brzo na političkoj sceni ugledat ćemo neka nova lica, a ne lidere, „legitimne“ i „nelegitimne“, koji se iza kulisa odlično slažu, popiju i rakijicu, a u javnosti rigaju vatru i prijete novim ratom. Zastoji na euroatlantskom putu BiH nanose nemjerljivu štetu državi.
Bez promjena Izbornog zakona BiH ili bez odluka o zabrani kandidiranja na predstojećim općim izborima 2022. godine teško je vjerovati da ćemo ikada izaći iz trenutnog ćorsokaka.

Trenutno izborno zakonodavstvo dopušta liderima stranaka da idu s pozicija na pozicije po horizontali, ali i vertikali

dDogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH nema

Dva mandata i tačka

Institucije BiH ne smiju biti taoci, napuštanje Parlamenta nije opcija, pozitivne reforme neće biti poništene, a nadležnosti državi neće biti oduzete, sat unazad neće biti vraćen, zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina ostaje na snazi, odluke Ustavnog suda su konačne, nađite načina da radite zajedno, priča o disoluciji BiH mora prestati, građani zaslužuju mirnu budućnost, a ne strah... Ovo su možda i najvažnije poruke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A0mit&amp;">Kristijana Šmita (Christian Schmidt)</a> tokom njegovog obraćanja poslanicima u Parlamentu BiH. 
Građanima koji u istom ambijentu žive već decenijama, koji su zbog korupcije, siromaštva, konstantne neizvjesnosti šta donosi sutra i političara koji na stvaranju takve atmosfere vrijedno rade, već ispratili svoju djecu u bijeli svijet, Šmitovo obraćanje možda je izgledalo previše oprezno, detaljno, na momente uvijeno u diplomatski celofan. Međutim, ključne poruke i pravac kojim će iskusni njemački kapetan voditi ovaj stotinu puta nasukani bh. brod jasni su da jasniji ne mogu biti. 
Nesporazumi se moraju rješavati samo na jednom mjestu - u Parlamentu, kategoričan je Šmit, koji od bh. političara očekuje da više rade na putu ka EU i stvaranju boljih uvjeta za život građana. Pri tome ni sam neće sjediti skrštenih ruku, ali ni primjenjivati, bez prijeke potrebe, bonske ovlasti, već odgovornost za donošenje odluka leži na institucijama ove države. Koje na svojim policama imaju Ustav i zakone, a u njima sve neophodno za dovođenje stanja u red.
Šmitov kurs, vjerovatno, ne odgovara nikome u aktuelnom sazivu vlasti. Jednima je razbio iluzije da će blokadama, ucjenama i protuustavnim djelovanjem stići bilo gdje osim u zatvor, a drugima da će njihov posao raditi Šmit i međunarodna zajednica. 
Potrebno je ohrabriti institucije da rade svoj posao, osloboditi ih političkog utjecaja te ostati dosljedan u zahtjevu da političari, konačno, moraju raditi jer imaju nezasluženo visoke privilegije. 
Problema su proizveli dovoljno, a sada se očekuju rješenja. Možda su i shvatili suštinu poruka, jer na kraju obraćanja visokog predstavnika nisu ispratili ni kurtoaznim aplauzom.

Nesporazumi se moraju rješavati samo na jednom mjestu - u Parlamentu, kategoričan je Šmit

Na pos’o

Svjetska plivačka federacija FINA jučer je objavila da je <a href="https://avaz.ba/tag/120121/jovan-lekic" style="">bh. plivač i evropski juniorski viceprvak na 400 metara slobodnim stilom Jovan Lekić</a> suspendiran zbog dopinga na dvije godine. 
Lekić je na nedavno održanom Evropskom juniorskom prvenstvu u Rimu osvojio srebrenu medalju na 400 metara slobodno i bronzanu na 200 metara slobodno, a učestvovao je i u finalnim trkama na 1.500 i 800 metara slobodno, gdje je, također, oborio juniorske, ali i seniorske rekorde.
Poslije finalne utrke na ovom takmičenju je testiran, a rezultati su pokazali da je bio pozitivan na zabranjenu supstancu higenamin. 
Suspenzija za Lekića počinje 26. oktobra ove godine, a istječe 25. oktobra 2023., te još nije poznato hoće li mu biti oduzete medalje koje je osvojio.
Jovan Lekić rođen je 29. septembra 2003. godine u Banjoj Luci. Član je Plivačkog kluba “22. april”, a plivanjem se bavi više od 10 godina.

Evropski viceprvak suspendiran na dvije godine zbog dopinga

Lekić: Pozitivan na zabranjenu supstancu

Jovan Lekić: Obrukao naciju

<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Bakir Izetbegović</a> pristao je da, povodom aktuelne situacije u BiH, ode na sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Poziv Izetbegoviću dolazi nakon Vučićeve najave o pokretanju dijaloga između „Srba i Bošnjaka“. Problem je, međutim, što Srbi i Bošnjaci nisu institucije, nego suvereni narodi koji imaju svoje države i prava ostvaruju putem njih. Ili bi barem tako trebalo biti.
Opasno je u situaciji kada vam Dodik bjesomučno udara na državu i negira njene institucije pristajati da, u neformalnom svojstvu „vođe naroda“, pregovarate s osobom koja je predsjednik druge države. Takvim potezom Izetbegović daje opravdanje Dodikovim tvrdnjama i šalje jasnu poruku da bh. institucije, pa samim tim i država BiH, postoje samo pro forme, jer stvarna vlast nije u njima, nego u rukama neformalnih poglavica.
Da Izetbegović u sebi ima političkog razuma i državničke svijesti, Vučića bi uputio da se sastane s članovima Predsjedništva Džaferovićem ili Komšićem, ili obojicom. 
No, za to bi prethodno trebalo u Predsjedništvu imati nekog ozbiljnog i sposobnog državnika, a ne opskurnog Šefika Džaferovića, kojeg je u Predsjedništvo instalirao upravo Izetbegović da mu čuva stolicu.
Izetbegovićeva izjava da mu neće pasti kruna s glave ako se sastane s Vučićem još jedna je potvrda o karakteru te politike. Iako formalno nema nikakvu „krunu“ na glavi, nije premijer ni predsjednik, on sebe uistinu doživljava kao svojevrsnog plemenskog poglavicu. Izetbegović nikada nije razumio koliko je bitno izgraditi trajno funkcionalne institucije, bez obzira na to ko bio na vlasti, imati kvalitetne kadrove na njihovom čelu i koliko svi ti protokoli, nadležnosti i pravila ponašanja zaista jesu bitni za snagu i opstojnost neke države. 
U Izetbegovićevoj vizuri cilj politike nije izgradnja države, nego čuvanje i širenje moći i interesnih pozicija vlastite familijarno-jaranske oligarhije. Stavi šefike u Predsjedništvo, osmice u OSA-u, suprugu u bolnicu... Nema veze što će devastirati te institucije i obesmisliti državu, bitno je putem porodice i provjerenih poslušnika kontrolirati resurse moći. 
I dok Dodik, nadahnut idejom velikosrpskog nacionalizma, čini sve ne bi li postigao i pokazao da je BiH fiktivna i besmislena država čije institucije nisu sposobne ispunjavati osnovne funkcije, Izetbegović u praksi svojim pokvarenim motivima i nazadnim pogledima godinama doprinosi Dodikovim ciljevima.

Stavi šefike u Predsjedništvo, osmice u OSA-u, suprugu u bolnicu…

Poglavica Bakir

Žene Maglaja oboljele od tumora dojke i drugih malignih oboljenja osnovale su udruženje kako bi u teškoj i dugoj borbi za život, osim vlastitih porodica, imale i jedna drugu za podršku u teškim danima. Sve njih od ovog oktobra, mjeseca borbe protiv raka dojke, okuplja „Snaga žene“, udruženje koje će finansirati vlastitim članarinama jer, kako su poručile, zajedno su jače. Na čelu Skupštine je <a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne/691919/namka-bradaric-volja-za-zivotom">Namka Bradarić, hrabra žena koja kaže da su snaga duha</a>, volja za životom i vjera u Boga, sebe i svoju porodicu, ključni u borbi s opakom bolešću. I upravo zahvaljujući snazi kojom se treba pomiriti s dijagnozom te volji da se ostane jak i vjeri da će pobijediti i živjeti, mnoge od oboljelih žena već godinama istrajavaju, bore se i žive, radujući se svakom novom danu s porodicom, odrastanju i uspjesima njihove djece. 
Zbog toga hrabre žene Maglaja, osim od Centra za socijalni rad, koji im je osigurao prostorije, osim svakodnevne podrške ljekara, trebaju i zaslužuju pomoć i s drugih adresa. Jer svako iskušenje zajedno će lakše prebroditi, a svojim će iskustvom mnogima pomoći da shvate značaj redovnih samopregleda i posjeta ljekaru.

Jedna je od osnivačica udruženja koje u zajedničkoj borbi okuplja žene s malignim oboljenjima

Bradarić: Snaga duha i volja za životom ključni su u borbi

Namka Bradarić: Volja za životom

<a href="https://avaz.ba/admin/articles/create/554350">Američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar)</a> jasno je naglasio da entiteti u BiH nemaju pravo unilateralno se povlačiti iz institucija.
-&nbsp;Neće biti rata u BiH i ne znam zašto ljudi govore o ratu, a trebali bi o ekonomskom razvoju. Kada ljudi izađu na izbore, mislim da imaju jasne opcije između onih koji žele nastaviti s etničkim podjelama iz devedesetih i onih koji žele ići naprijed - jasno je kazao Eskobar.
Govoreći o sankcijama, iako nije precizirao protiv koga će biti provedena i koje vrste, naglasio je da one mogu biti usmjerene samo protiv pojedinaca.
Na ovaj način Eskobar je jasno dao do znanja da jednostrani potezi Milorada Dodika i njegove stranke neće biti tolerirani od vodeće sile svijeta te je isključio mogućnost izbijanja sukoba u ratu.
Ove riječi i jasna poruka visokog dužnosnika SAD prijeko su potrebne u sadašnjem trenutku uzavrelih tenzija u BiH i Dodikovog jednostranog udara na državu BiH i njene institucije. Građani sada imaju razloga vjerovati da Sjedinjene Američke Države u svemu neće stajati po strani.

Dao do znanja da jednostrani potezi  Milorada Dodika neće biti tolerirani

Gabrijel Eskobar: Snažna poruka

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sabrina%20Buljuba%C5%A1i%C4%87&amp;">Sabrina Buljubašić</a> više nije direktorica Fudbalskog kluba Sarajevo. Iza nje je vrijeme u kojem je klub stabiliziran, stigli su i trofeji, ali je u jednom trenutku sve ponovo krenulo nizbrdo.
I dok nikada nije bila zaslužna za trofeje, dovođenje investitora i slične stvari, kao po matrici je kriva kada ne ide. Međutim, takva je pozicija direktora jednog kluba u BiH, pa to nekako ima veze s logikom.
Sada već bivša direktorica Buljubašić, sigurno, iza sebe ima stvari koje nisu najbolje urađene, ali sve loše gurnuti na njena pleća, potpuno je besmisleno. Ona je, definitivno, imala loše izbore saradnika. U klubu su se, umotani i daleko od odgovornosti, vrtjeli kojekakvi smutljivci i radili samo za sebe, za svoj interes, pa ako kluba šta zakači, još bolje.
I mediji su odjednom „uvidjeli“ koliko je ona loše radila. Neki su joj se klanjali, trčali za njom da ih povede u Vijetnam, ali sada sunce grije s druge strane. Suncokret bi na drugu stranu.
I to može biti nečije pravo, ali je ružno da se jednu ženu, koja se, uzgred, pokazala u mnogim situacijama kao mnogo veći mangup nego što će biti raznorazna potrčkala, proziva i na seksističkoj osnovi.
Došla je u klub, novac je stizao, trofeji su stizali... Otišla je iz kluba, ali nije ostalo ni na čemu. Upravo ona je glavni pokretač povratka Vinsenta Tana (Vincent) u klub, a to nije mala ostavština.
Neko će se složiti, a neko ne, ali Sabrina Buljubašić nije vegetirala u klubu, nego je radila. Nekada bolje, a nekada lošije, ali strast i želju joj nikada niko neće moći osporiti - baš kao ni uspjehe.

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

Robert Levandovski: Gol-mašina

Ne pucaj!

Nova vježba, nova nafaka

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

Polako, do izbora

Lana Pudar: Historijska medalja

Bosna, neželjeni momak

Dva mandata i tačka

Na pos’o

Jovan Lekić: Obrukao naciju

Poglavica Bakir

Namka Bradarić: Volja za životom

Gabrijel Eskobar: Snažna poruka

Kamenjem na Sabrinu

Kolumne

Linda Tomas-Grinfild: Jasne poruke prijatelja

Robert Levandovski: Gol-mašina

Ne pucaj!

Nova vježba, nova nafaka

Nemanja Bilbija: Ušao u „klub 100“

Zlatan Ibrahimović: Ruši brojke

Polako, do izbora

Lana Pudar: Historijska medalja

Bosna, neželjeni momak

Dva mandata i tačka

Na pos’o

Jovan Lekić: Obrukao naciju

Poglavica Bakir

Namka Bradarić: Volja za životom

Gabrijel Eskobar: Snažna poruka

Kamenjem na Sabrinu