Napokon je Tužilaštvo BiH podignulo optužnicu protiv sljedbenika ''Ravnogorskog četničkog pokreta'' koji svake godine u Višegradu raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju. Slaveći ratnog zločinca Dragoljuba Mihailovića, četnici su u Višegradu, gradu živih lomača, ponovo prijetili “paklom” i “krvavom Drinom”.
Svako ko nikad nije bio “oči u oči” sa sljedbenicima zločinačke ideologije prijetnje “krvavom Drinom” može promatrati kao benigne, ali svi koji su nekom ludom srećom izbjegli četničku kamu znaju da se iza tih riječi krije višestoljetna mržnja koja je kroz povijest više puta eskalirala od monstruoznih zločina do genocida.
Procesuiranjem trojice pripadnika ''Ravnogorskog četničkog pokreta'' neće se iskorijeniti klica zla zasijana diljem BiH.
Šta ćemo s ulicama, trgovima i raznim drugim udruženjima koja nose imena zločinaca? U Bijeljini postoji Trg Draže Mihailovića, a tik do njega i spomenik narodnom heroju Veselinu Gavriću, ubijenom od četničke ruke. Sve to je dozvolila država.
Slušajući Bogića Bogićevića, mogli smo čuti kako fašizam u BiH nije iskorijenjen i da je fašizam i izjednačavanje fašista i antifašista. Vlasti u bh. entitetu RS i susjednoj Srbiji čine sve kako bi rehabilitirale četnički pokret koji je najviše nedjela napravio na području BiH u svim prošlim ratovima.
Fašista je bilo i bit će. No, šta je sa šutljivom većinom koja ne reagira? Šta je s državom koja je, ko biva, smogla snage da procesuira odgovorne za četnička orgijanja? Sve dok se država sistemskim rješenjima ne obračuna s fašistima i njihovim sljedbenicima, optužnice i procesuiranja će biti u domenima dnevne politike.

Procesuiranjem pripadnika “Ravnogorskog četničkog pokreta” neće se iskorijeniti  klica zla zasijana diljem BiH

Sistemom protiv fašizma

O tome kako je propao sedmičnik „Slobodna Bosna“, mogu se napisati udžbenici, zašto žuta štampa, laži, neozbiljno novinarstvo i varanje javnosti nemaju nikakve šanse u ozbiljnom medijskom biznisu.Osim sluganstva raznim politikama, vrijeđanja najvećih heroja odbrane BiH, kao što je rahmetli general Mehmed Alagić, kontinuitet novinarske lakrdije nastavlja se i u portalskom izdanju. Naravno, poznavaoci novinarskih prilika u Sarajevu u svemu prepoznaju malignost i ljigavost široj javnosti nepoznatog Asima Metiljevića.

Riječ je o čovjeku koji je glavni urednik iz sjene i čiji zavist i ljubomora nemaju granice kada su u pitanju uspješni medijski projekti.Jedini poznati biznis u kojem se okušao ovaj „pametnjaković i analitičar“ je kiosk za prodaju makarona u Hrasnici. Umjesto uspješne kompanije i biznisa, neuspješni Asim je na kraju, nakon zatvaranja kioska, samo zaradio nadimak Makaronko.Pokušaj Makaronka i njegovih pokrovitelja da zaustave svaki novi medijski projekt koji nije po volji SDA-ovog aktuelnog vrha vidi se i u najnovijem slučaju.Nekoliko mladih ljudi prije godinu je odlučilo da pokrene vlastiti medijski projekt („Raport“) i napustilo je kompaniju ''Avaz''. Naravno, velike kompanije su rasadnici kadrova i potpuno je normalno da ljudi dolaze ili odlaze i oprobavaju se u vlastitom biznisu.Međutim, ovakva logika teško može stati u glavu malih ljudi, koji se boje svakog rivaliteta i konkurencije. Stoga je i „Slobodna Bosna“ - što je nalog SDA, jer „Raport“ kritički piše o familiji Izetbegović - dobila zadatak da novi medijski projekt proglasi ''Avazovom'' podvalom.Stupidne podvale da ''Avaz'' tobože stoji iza „Raporta“ je maloumni cilj zakuhavanja, jer bi, po Makaronku, mediji trebali da udaraju jedni na druge da bi dokazali da on i njegov feudalni šef lažu!?Glupo se novinarskim kompleksašima pravdati za bilo što, ali politički opskurni likovi poput Metiljevića svoju zloću, nažalost, ne umiju da sakriju čak ni prema svojoj branši, odnosno kolegama. U tome mu, kako se priča po Sarajevu, suflira i šef Obavještajne službe Osman Mehmedagić Osmica, koji, i pored brojnih sudskih slučajeva koji su protiv njega pokrenuti, ročišta i saslušanja, očito stigne da se druži i da pomaže svom drugaru Makaronku.Poenta je u tome da su oni megafoni svojih šefova kojima ne odgovaraju neovisni mediji i pravljenje medijskog fronta koji će potpuno transparentno pisati o zloupotrebama „bračnog para“, švercerima diploma, diktaturi, kradljivcima respiratora, samoumišljenim begovima, alšidijima, zloupotrebama tajne policije...

Pojava velikog broja slobodnih medija, naravno, do panike dovodi 30-godišnje vladare života i smrti građana BiH. Bermudski trougao Bakir - Sebija - Osmica, svakim danom sve je očiglednije, postaje opasan. Nakon što su uništili SDA, krenuli su dalje u svom rušilačkom nagonu.A slobodni mediji su vrela voda za tipove poput Makaronka i njegovih šefova, jer je jedina sudbina koja ih čeka kuhanje u čorbi koju decenijama pripremaju drugima.

Bermudski trougao Bakir - Sebija - Osmica,  sve je očiglednije, postaje opasan

Metiljević: U službi zaštite bračnog para i napada na novinare

Asim Metiljević: Makaronko na vreloj vodi

Milorad Dodik dobio je malo svježeg zraka zahtjevom Sonje Karadžić da se skine ploča s imenom njenog oca i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa Studentskog doma na Palama. To, međutim, ni izdaleka ne znači da mu se glava, u političkom smislu, ponovo neće naći pod vodom.Spisak potrebnih promjena Dejtona i suštinskih reformi Ustava Bosne i Hercegovine koji su početkom sedmice u Vašingtonu na saslušanju u Kongresu, kao preporuku Bajdenovoj administraciji, predstavili Medlin Olbrajt, Danijel Server i Januš Bugajski, nagovještava nemirne snove za sve koji pozivaju na prekrajanje granica BiH, podržavaju sistemsku korupciju i koče napredak ove zemlje prema Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama. Lider bosanskih Srba tu, naravno, nije jedini, ali je na prvom mjestu.Uglavnom, visoki predstavnik Valentin Incko ima razloga za zadovoljstvo. Osokoljen nedavnom snažnom podrškom zapadnih centara moći, natjerao je Dodika da, ni mjesec nakon što ga je osobno izvrijeđao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, podvije rep i ekspresno ukloni tablu s Karadžićevim imenom, pola godine prije zadatog roka!Kabadahija i beskompromisni „borac za nezavisnu RS“ u trenu se pretvorio u miroljubivog i konstruktivnog političara. Doduše, Dodik je još daleko od pozicija koje je zastupao prije dvadesetak godina, kada ga je i sama Medlin Olbrajt, zbog priznanja genocida u Srebrenici i poziva na hapšenje i slanje Karadžića i Mladića u Hag, nazvala „daškom vjetra na Balkanu“. Ali, prvi korak unazad već je napravio.Od ostalih koraka, kako se dalo naslutiti iz posljednjih poruka iz Vašingtona i Brisela, zavisit će njegova sudbina. Politički salto mortale već je jednom izveo. Ako to bude uvjet njegovog opstanka na vlasti i ako ne bude suviše kasno, nemojte sumnjati, napravit će ga još jednom.

Ako novi politički salto mortale bude  uvjet njegovog opstanka na vlasti, Dodik će ga napraviti. Nemojte sumnjati u to

Puca li ljubav Dodika i Karadžića

Hanka Hadžić iz sela Bakije kod Goražda na pragu devete decenije konačno može, barem malo, odahnuti, jer u sistemu u kojem običan čovjek teško pobjeđuje nepravdu, ona je to uspjela. Nakon decenija provedenih u staroj, od ćerpiča i drveta građenoj kući u selu u kojem skromne građevine ugrožavaju i vremenski uvjeti i klizišta, jedna od njenih posljednjih želja dotakla je brojna srca, pa je dobila novi dom.Da zamijeni staru ispucalu ćerpičaru, Hanka nije poželjela zbog sebe, jer previše je tereta, nedaća i tuge prešlo preko njenih pleća da bi se još plašila hladnoće i vlage.Da budu bliže ljekarima i prodavnici, da borave u suhom, Hanka je zatražila zbog svojih Keme, Dženana i Džeme, trojice odraslih sinova, duševnih bolesnika o kojim brine sama već 14 godina.Zahvaljujući humanim ljudima, zajedno sa svojim evladom, Hanka Hadžić će se na proljeće preseliti u Vraniće. A u suhoj, toploj i sigurnoj kući, nadamo se, barem malo će predahnuti od svakodnevnih napora kojih je proteklih godina imala napretek

Napokon dobila novi dom za svoje bolesne sinove o kojima se u starosti sama brine

Hanka Hadžić: Majka za odlikovanje

Korupcija je jedna od najvećih rak-rana koja se uvukla u sve pore bh. društva. Umjesto aktivne borbe, BiH stagnira, a, kako je jučer, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, poručeno, stvari čak idu nagore.Našu zemlju već decenijama potresaju razne afere i malverzacije, a s najnovijom - „Respiratori“ pojedinci su odlučili da „izigravaju Boga“. Pet minuta slave i herojstva (ako je trajalo i toliko) neke od nas će skupo koštati. Ljudski životi su dobili višemilionsku cijenu, stavljena nam je etiketa, a respiratori - neispravni.Dok traje suđenje odgovornima, ljudi i dalje umiru, a novih respiratora nema. Ali, gledajući s druge strane, ako ništa, opet je dokazano koliko su naše vlasti kreativne.Uspjeli su iskoristiti jednu od najvećih svjetskih kriza 21. stoljeća i „okrenuti vodu na svoj mlin“, okoristiti se nabavkom uređaja koji mnogima života znače.Borba protiv korupcije nije utrka na 100 metara, nego maraton. A u ovu borbu se moramo uključiti svi, kako bismo polako, ali sigurno odvojili žito od kukolja. Moramo prestati tražiti popularne „štele i veze“, kupovati koverte u koje stavimo tek toliko novca da se „počaste“ zbog „usluge koju su nam učinili“.Nažalost, često zaboravljamo da to nije usluga, nego naše ustavno, zakonsko, a na kraju dana i ljudsko pravo. Na lokalnim izborima pokazali smo da su promjene moguće. Do općih, koji su sljedeći veliki test bh. društva, ćemo vidjeti da li su nam izbori bili ispravni. Sistem očigledno ne funkcionira i vrijeme je za temeljite promjene. Korupcija je nevidljivi neprijatelj i pred nama je veoma teška i dugotrajna borba.Pojedine, mnogo razvijenije zemlje s ovim problemom su se borile godinama, često i bezuspješno. Iz njihovih primjera i prakse možemo dosta da naučimo, ali samo ako za to postoji volja. Dokle god korupcija predstavlja velike izvore profita za vodeće figure, a mi kao ravnopravni građani ove zemlje to pognute glave prihvatamo, napretka neće biti. Zapamtite - sami krojimo svoju sudbinu.

Korupcija je nevidljivi neprijatelj i pred nama je veoma teška i dugotrajna borba

Odvojiti žito od kukolja

Akademik Muris Čičić izabran je za novog predsjednika Akademije nauka i umjetnosti BiH. Akademska zajednica, ali i obični građani koji su imali čast da upoznaju akademika, ovu vijest dočekali su s oduševljenjem. Čičić je uvijek bio otvoren i prema medijima i prema svojim studentima, koji su kod njega uvijek bili na prvom mjestu.Nikad se nije libio u javnosti promicati ulogu akademske zajednice i naglašavati da struka ne treba biti nijemi posmatrač, već pokretač promjena u društvu. Često je nailazio i na kritike vladajućih stranaka zbog otvorene kritike ekonomskih politika ili njihovog odsustva.Stoga, napokon smo dobili pravog čovjeka na pravom mjestu, dakle na čelu najvažnije akademske institucije u svakoj državi.U narednom periodu od Čičića definitivno možemo očekivati da Akademija nauka i umjetnosti BiH postane aktivni učesnik u rješavanju značajnih problema u bh. društvu.Akademik Čičić rođen je 31. jula 1949. godine u Sarajevu

Svi su na dobitku njegovim izborom na čelo Akademije nauka i umjetnosti BiH

Muris Čičić: Glasnik promjena

Nije da smo im bili trn u oku, ali nismo ih baš uvijek držali relaksiranim. Reprezentacija Bosne i Hercegovine u fudbalu nikada nije savladala Francusku, ali nikada se nije ni obrukala. Poraz i remi u prijateljskim utakmicama i isto tako u onim zvaničnim.I eto nam opet Francuza u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Nosilac u grupi iz koje samo prvoplasirani direktno ide na najveće svjetsko takmičenje apsolutni je favorit.Kao nikada prije, Francuzi nam izgledaju strašno. Najbolji bh. fudbalski tim, kao nikada prije, u kvalifikacije ulazi bez ikakvih realnih očekivanja.Taj strah od onoga što nam nosi bh. reprezentativni fudbal jednostavno se uvukao među sve one kojima je ovaj nacionalni tim u srcu. A sjetite se Barbareza, Konjića, Spahića... Te drskosti, tučnjave... ma gdje se i s kim igralo.Za razliku od nekih ranijih vremena kada smo i gubili, ali ostavljali dušu na terenu, sada ne živi nada da ćemo biti hit, biti reprezentacija koja će iznenaditi favorita i biti top-vijest. Toliko je posljednja godina unazadila bh. reprezentativni fudbal da, jednostavno, reprezentacija BiH više nije nikakva vijest.I hajde što nas je strah Francuske, nego se tresemo i od Ukrajine, a poseban strah u kosti nam je utjerala Finska, koja je na nama oštrila zube ne tako davno.Koliko „pušemo na hladno“ govori i jedna izjava kako je Kazahstan „najjača“ reprezentacija iz njihovog šešira. Nije valjda da se i njih trebamo bojati, mada, ruku na srce, ova godina govori da mi nismo pokazali puno više.Uglavnom, ovo što sada obavija reprezentaciju BiH je prilično sumorno. Potreban je veliki zaokret u vjeri, nadi i, naravno, zalaganju da se stvari bar donekle poprave.

Najbolji bh. fudbalski tim kao nikada  prije u kvalifikacije ulazi bez ikakvih  realnih očekivanja

Strah nas je

Nekako je bez velike pompe Matijas Fanimo (Matthias) stigao u Sarajevo iz Mladosti. Možda je bilo dilema hoće li to biti pravo pojačanje za aktuelnog prvaka BiH, ali kada je bilo najpotrebnije, on je „eksplodirao“.&nbsp;Gol u prošlom kolu u posljednjim trenucima utakmice, a zatim dva u Banjoj Luci. Nova četiri boda za bordo tim i osigurana je jesenja titula u Premijer ligi BiH.
Tih, miran i nenametljiv, odrađuje svoj dio posla na travnjaku, a očigledno to i navijači znaju cijeniti. Fanimo se polako prometnuo u jednog od junaka bordo tima, ali i ljubimca pristalica aktuelnog prvaka BiH.
Igrač koji je bljesnuo u trenucima kada najviše treba, pravi igrač odluke.
Matijas Fanimo rođen je 24. januara 1994. godine u Londonu. Prošao je sve kategorije omladinskog pogona Vest Hema, da bi igrao u nekoliko engleskih niželigaša. U Bosnu i Hercegovinu je stigao iz Drave Ptuj, prvo u Mladost Doboj Kakanj, a zatim u Sarajevo.

U Banjoj Luci postigao dva gola, njegovo dovođenje  pravi je pogodak

Matijas Fanimo: Čovjek odluke

Najbolje bi bilo pitati mještane sarajevskog naselja Blažuj ili Hadžića, Tuzle, Bihaća, Sanskog Mosta, Velike Kladuše je li manji broj migranata na njihovim ulicama i je li sporazum o readmisiji, koji je nedavno potpisan, počeo davati bilo kakve rezultate.
Naravno da nije niti će, kako stvari stoje, u dogledno vrijeme. Svaka tvrdnja da je broj dolazaka državljana Pakistana u BiH tobože manji, jer su Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, i Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH, potpisali sporazum o njihovom povratku je neozbiljna ili, tačnije, čisti spin. Ovoga puta iz Ureda člana Predsjedništva BiH Džaferovića.
Ali, da bi odbranili neodbranjivo, dali vjetar u leđa SDA-ovom fikusu u Predsjedništvu BiH te spasili obraz ministru Cikotiću, koji je deportaciju migranata iz BiH nazvao seksi i zanimljivom, pojedinci iz Džaferovićevog ureda idu iz krajnosti u krajnost i svjesno javnost dovode u zabludu.
Naime, radi se o sporazumu koji je potpisan 4. novembra u Islamabadu. No, isti taj dokument nikada nije ratificiralo Predsjedništvo BiH, a moraju ga odobriti i oba doma Parlamenta BiH. U prijevodu, sporazum nije ni zaživio, a pitanje je kada će i hoće li uopće. Za njegovu primjenu ključan je prije svega Pakistan.
Osim toga, ni Služba za poslove sa strancima nema bazu podataka koji su državljani Pakistana spremni da se vrate u matičnu zemlju. Nemoguće im je ući u trag, a kamoli utvrditi ko želi da se vrati kući. Ti koji, navodno, žele u Pakistan u Krajini čekaju u redu za EU. Znaju to i Džaferović i Cikotić.
Osim toga, podaci su jasni. Od 1. januara&nbsp;do 3. decembra ove godine&nbsp;Služba za poslove sa strancima registrirala je ulazak 15.643 migranata, od čega samo skoro 4.000 Pakistanaca. Samo su Afganistanci brojniji od Šefikove raje.&nbsp;

Već se tvrdi da je sporazum o readmisiji rezultirao manjim brojem migranata

Spinovi iz Predsjedništva

Uspjeh svjetskih razmjera, kada se postigne u bosanskohercegovačkim uvjetima, itekako izgleda veći, a kada ga postigne žena, majka, domaćica i radnica na porodičnoj farmi, još je važniji i svima draži.
Upravo takva priča dolazi nam iz Bosanske Gradiške, koja može biti ponosna na činjenicu da je stanovnica ove općine Milena Erceg prva žena u historiji bh. fotografije koja je dobila počasno zvanje umjetnika Međunarodne federacije fotografske umjetnosti (FIAP).
Priznanje koje svjedoči o kvalitetu Milenine fotografije, čiji su motivi najčešće obični ljudi, savski pejzaži, arhitektura ili motivi u osvit zore i u magli, samo je nastavak niza započetog najvrednijim nagradama za fotografiju, koje je ova umjetnica dobila iz brojnih evropskih zemalja, Ukrajine, Indije, pa čak i prekookeanskih država.
- Draž svemu daje činjenica da sam, pored toga, i majka, domaćica i da radno vrijeme odradim na porodičnoj farmi, koja je naša egzistencija - kazala je Erceg.
Milena Erceg članica je Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH, Univerzitetskog foto kino kluba Banja Luka i drugih asocijacija, a do sada je učestvovala na brojnim kolektivnim i vlastitim izložbama fotografija.

Prva žena u historiji bh. fotografije koja je dobila počasno zvanje umjetnika FIAP-a

Milena Erceg: Žena, majka, umjetnica

Milijardu i po maraka se vlast planira zadužiti kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ogroman je to novac. Međutim, nije strano da se države zadužuju i za puno veće iznose, sporno je da vlasti u BiH i ne pokušavaju građanima objasniti zašto nas zadužuju.
Niti jedan predstavnik vlasti nije izašao pred građane i objasnio na šta oni planiraju potrošiti 1,5 milijardi KM. Stoga ne iznenađuje oštra reakcija ekonomista koji ističu da se na ovaj način ne smije planirati zaduživanje. Međutim, to nije zaustavilo predstavnike vlasti da duboko uđu u pregovore s MMF-om.
Tu dolazimo do drugog spornog detalja, a to su uvjeti koji se postavljaju za dobivanje kredita. Kako je otkrio „Avaz“, MMF pokušava metodom ucjene natjerati bh. lidere da krenu u reforme, i to one koje podrazumijevaju uređenije i pravičnije bh. društvo.
Kakva nam je ovo vlast kad ih stranci moraju ucjenjivati novcem da bi uradili nešto na dobrobit građana. Sramotno je da MMF naše političare kao djecu mora tjerati da donesu nove zakone koji će ih spriječiti da kradu budžetski novac.
Među uvjetima je reforma energetskog sektora, dakle donošenje zakona o plinu koji bi omogućio privlačenje investicija u ovu oblast, a samim time i širenje mreže za distribuciju ekološki prihvatljivih energenata u BiH. Drugi uvjet je i donošenje novog zakona o javnim nabavkama u BiH, a kojim bi se na minimum svela mogućnost da političari putem javnih nabavki iz budžeta izvlače novac.
Ako aranžman s MMF-om propadne zbog ovih uvjeta, svima će biti jasno da je aktuelna bh. vlast spremna na sve kako bi zadržala svoju šaku duboko u budžetskoj vreći.
Nije isključeno da ćemo u narednom periodu čuti i brojna opravdanja od bh. vlasti, a opet će se potegnuti nacionalno pitanje, te pitanje prenošenja nadležnosti s entiteta na državu. Ta ugroženost nacionalnih torova još jednom će poslužiti vlasti isključivo kako bi se opravdao izostanak političke volje da BiH napravi ključni iskorak ka demokratskim i uređenim društvima.

Kakva nam je ovo vlast kad ih stranci moraju ucjenjivati novcem da bi uradili nešto na dobrobit građana

Budžetska vreća

Otvoreno, nedvosmisleno i konkretno, kako to samo Amerikanci i znaju i žele, jedan od najistaknutijih američkih stručnjaka za Evropu i američku vanjsku politiku Danijel Hamilton pojasnio je Bosancima i Hercegovcima da će imati pomoć nove američke administracije, ali da i sami moraju zasukati rukave.Hamilton je poručio da će američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) nastojati poboljšati situaciju u našoj zemlji, ali je istovremeno političare i etno-kleptokratske elite označio kao njen najteži kamen o vratu, a pljačku kao njihov primarni cilj.U oslobađanju osiromašenih i obespravljenih građana od ovog višedecenijskog balasta SAD neće, pa i ne trebaju, sudjelovati same. Reforme moraju pokrenuti građani, one su moguće, ali samo ako su utemeljene na konsenzusu među građanima, pojasnio je Hamilton, precizirajući da će i uspjeh, ali i neuspjeh utjecati ne samo na budućnost BiH već na cijelu regiju. U prijevodu, ako vam je dobro, onda ništa!Biografiju Danijela Hamiltona teško je sažeti u nekoliko rečenica. Bivši je visoki američki diplomata, rukovodilac Instituta za vanjsku politiku Univerziteta ''Johns Hopkins''...

Poručio da reforme moraju pokrenuti građani BiH

Danijel Hamilton: Novi dogovor

Prvi put od izbijanja pandemije koronavirusa Tuzlanski kanton ima 200 hospitaliziranih pacijenata. Osam dana nakon „crnog petka“ osvanula je „crnja subota“ i, dok se medicinsko osoblje posljednjim atomima snage bori za očuvanje kakvog-takvog zdravstvenog sistema, građani koji negiraju postojanje virusa pripremaju se za doček Nove godine.Za razliku od marta ove godine, kada je Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije BiH odmah usvojio radikalne mjere, kraj godine građani, koji su iskusili opasnosti koronavirusa na svojoj koži, dočekuju prepušteni sami sebi.Zemlje u bližem i daljem okruženju pripremaju se za vrhunac trećeg vala koronavirusa, a kod nas se vode rasprave o tome treba li se i na koji način organizirati novogodišnje slavlje.Naredna sedmica je ključna... Čuli smo to nebrojeno puta. No, posljednjih mjeseci ključan je svaki naredni dan, a ne sedmica i zbog toga čudi što se usvajaju mjere koje su u praksi neprovedive i nedorečene.U trenucima kada počinje eksperimentalno vakcinisanje, naša država klizi ka italijanskom ili španskom scenariju. Bolnički kapaciteti su popunjeni, ljekari i medicinsko osoblje su ili zaraženi ili na izmaku snaga, a ususret nam dolazi Nova godina.Život mora ići dalje, ali... Svako ponaosob mora izabrati između zdravlja i slavlja, ali pri tome na umu mora imati da niko nema pravo svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrožavati živote drugih.

Niko nema pravo svojim činjenjem ili nečinjenjem ugrožavati živote drugih

Zdravlje ili slavlje

Nije bilo boljeg trenutka da se bude jedan od junaka tima. Rijeka ove sezone nema bodova u Ligi Evrope, a gostovanje u Španiji protiv Real Sosijedada nije bilo nimalo laka prilika da se dođe do pozitivnog rezultata. Bh. reprezentativac Stjepan Lončar ukazao se, postigao jako lijep gol i time pomogao Riječanima da San Sebastijan napuste neporaženi.Itekako bitno, jer bodovi iz ovog takmičenja donose novac, ali „podebljavaju“ klupski i nacionalni koeficijent. Lončar je pokazao da je s pravom jedna od uzdanica hrvatskog kluba i da može mnogo toga kvalitetnog pružiti na travnjaku.Posebno mnogi uzimaju u obzir da se još radi o mladom igraču koji tek treba doći u zrele igračke godine. Nadati se da će to potvrditi u budućnosti u dresu reprezentacije BiH, a ovaj gol bi mogao biti lijepa najava.Stjepan Lončar rođen je 10. novembra 1996. godine u Mostaru. Nosio je dres premijeligaša Širokog Brijega, a onda je 2018. godine prešao u Rijeku. Igrao je za mlađe selekcije BiH, a za A tim ubilježio je osam nastupa.

Svom klubu donio prvi ovosezonski  bod u Ligi Evrope

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Najveći problem BiH su etno-nacionalistički političari i kleptokratske elite, koje vješto manipuliraju Dejtonskim mirovnim sporazumom, a sve kako bi opljačkale zemlju!Ovo je rijetko otvorena i direktna dijagnoza koju je za “Avaz” postavio Danijel Hamilton, direktor globalnog programa za Evropu “Wilson” centra, jedan od najvećih stručnjaka SAD za Evropu i američku vanjsku politiku i bivši funkcioner Stejt departmenta.Jedan od autora publikacije “Popraviti Dejton: Novi dogovor za BiH” ide i korak dalje, pa tvrdi da pljačka jeste primarni, ali ne i jedini cilj nacionalista i kleptokrata, jer su i politizacija pravosuđa i slabljenje državnih institucija među njima, a sve kako bi zadržali vlastite privilegije.Ciljevima nacionalističkih projekata u BiH svakako treba dodati i usporavanje države na putu ka euroatlantskim integracijama, jer sa zakonima EU korupcija bi bila svedena na minimum, a pod “šeširom” NATO-a ni prijetnji secesijom ni zveckanja oružjem ne bi smjelo biti.Kada se sve pobrojano pretoči u svakodnevni život prosječnog stanovnika BiH, onda dobijemo to što imamo danas. Tešku socijalnu, ekonomsku, zdravstvenu i svaku drugu situaciju i društvo podijeljeno na manjinu koja se boljem nije mogla ni nadati, te ogromnu većinu čiju nadu u bolje sutra potiskuju siromaštvo, lažna obećanja i svakodnevne afere.Promjene u ovoj zemlji, pokazuje to dosadašnje iskustvo, nisu moguće bez snažnijeg angažmana međunarodne zajednice. Posljednja nada da će one ključne biti postignute rasplamsava se nakon pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) na izborima za predsjednika SAD.Međutim, poznavaoci američke vanjske politike i njenih trenutnih prioriteta upozoravaju da inicijative moraju doći i iz BiH. Zbog toga se trebaju oglasiti svi izvan interesnog kruga kojem ovakvo stanje odgovara.

Promjene u BiH  nisu moguće bez  jačeg angažmana međunarodne zajednice

Posljednja šansa

Džozef Bajden (<a href="https://avaz.ba/tag/12768/joseph-biden">Joseph Biden</a>), izabrani predsjednik SAD, nije još ni ušao u Bijelu kuću, a u srpskim prorežimskim medijima već je proglašen „srbomrscem“ i „neprijateljem Srba s obje strane Drine“.
Bajdenov grijeh je u tome što je devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme dok je bjesnio rat na prostoru bivše Jugoslavije, režim Slobodana Miloševića označio kao agresorski i zločinački, a zločine prema bosanskim muslimanima bez ustezanja je nazvao genocidom. 
Kasnije presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, na osnovu brojnih materijalnih dokaza, potpuno su potvrdile Bajdenove ocjene. Beogradsku nacionalističku medijsku i političku mašineriju, međutim, to nije ni trenutka pokolebalo na putu stvaranja paralelne i lažne historije koja izbjegava svako ogledalo koje bi moglo pokazati njen pravi lik. 
Stoga ne čudi da i danas, 25 godina nakon Srebrenice, svi odreda, od Vučića, Dačića i Dodika, do Borenovića, Šarovića ili Stanivukovića, besramno negiraju genocid nad Bošnjacima, sataniziraju Sud u Hagu i glorificiraju presuđene ratne zločince.
Štaviše, školski sistemi Srbije i bh. entiteta RS perfidno skrivaju istinu o dešavanjima na tlu BiH i bivše Jugoslavije devedesetih, a djeca i omladina uče samo o „srpskim žrtvama“ i Miloševiću, Karadžiću i Mladiću kao „nacionalnim herojima“ i „borcima za slobodu srpskog naroda“.
Dobrica Ćosić, srpski akademik i jedan od ključnih autora Memoranduma SANU o rješavanju srpskog nacionalnog pitanja na Balkanu, davno je pisao i govorio o fenomenu srpske laži kao uvjetu opstanka srpske nacionalne politike i države.
Tužno je i razočaravajuće da se na tom planu ništa nije promijenilo ni u vrijeme digitalizacije, Googlea i pametnih telefona. 
Zvanična i na dokazima i svjedocima utemeljena istina prihvaćena od civiliziranog dijela svijeta i dalje ide drumom, a lažna i mitološka srpska historija šumom.

Sistemom protiv fašizma

Asim Metiljević: Makaronko na vreloj vodi

Puca li ljubav Dodika i Karadžića

Hanka Hadžić: Majka za odlikovanje

Odvojiti žito od kukolja

Muris Čičić: Glasnik promjena

Strah nas je

Matijas Fanimo: Čovjek odluke

Spinovi iz Predsjedništva

Milena Erceg: Žena, majka, umjetnica

Budžetska vreća

Danijel Hamilton: Novi dogovor

Zdravlje ili slavlje

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Posljednja šansa

Srpske laži u ogledalu

Kolumne

Sistemom protiv fašizma

Asim Metiljević: Makaronko na vreloj vodi

Puca li ljubav Dodika i Karadžića

Hanka Hadžić: Majka za odlikovanje

Odvojiti žito od kukolja

Muris Čičić: Glasnik promjena

Strah nas je

Matijas Fanimo: Čovjek odluke

Spinovi iz Predsjedništva

Milena Erceg: Žena, majka, umjetnica

Budžetska vreća

Danijel Hamilton: Novi dogovor

Zdravlje ili slavlje

Stjepan Lončar: Lijepa najava

Posljednja šansa

Srpske laži u ogledalu