Malo je interesnih grupa, sindikalnih organizacija ili udruženja koja su s toliko strpljenja, želje i razumijevanja proteklih dvadesetak mjeseci nastojala voditi dijalog s vlastima u ovoj zemlji, kao što su to činili predstavnici asocijacije prijevoznika Logistika BIH.Neizdrživu situaciju u kojoj se nalaze opisivali su u desetinama metara dugim dopisima, upućenim na adrese različitih vlada, ministarstava i ostalih institucija, tražeći da im se omogući samo da nesmetano rade svoj posao. Ukazivali su da ih se maltretira blentavim pravilom namijenjenim turistima, pa ih se hapsi i kažnjava ako na prostoru EU provedu sad duže od dozvoljenih 90 u periodu od 180 dana. Objašnjavali su zašto hiljade profesionalnih vozača odlazi iz ove zemlje, da se sve više prijevozničkih firmi odjavljuje iz BiH i seli u Sloveniju ili Hrvatsku.Tražili da ih se rastereti barem dijela brojnih nameta i podrži kroz popust na akcize na gorivo ili troškove putarine, na način kako se to odavno radi u razvijenim, evropskim zemljama. U očaju su poručivali da nam prijeti kolaps domaće transportne industrije, da će poslove domaćih prijevoznika preuzeti drugi, iz država koje imaju sluha za krvotok svake ekonomije, te da nam slijedi gubitak hiljada radnih mjesta.Niti jedan argument, čini se, nije shvaćen ozbiljno u kabinetima ministara i premijera, pa se nakon mnogo sastanaka, obećanja, saopćenja i konferencija za novinare ništa nije dogodilo. Industrija koja zapošljava 47.000 radnika u BiH prepuštena je neravnopravnoj borbi i postepenom gašenju, zbog neznanja, nebrige, nekog prečeg posla ili višeg interesa. Protesti 1. septembra, koji su jučer definitivno potvrđeni, posljednji su, očajnički pokušaj da se nešto promijeni.

Neizdrživu situaciju u kojoj se nalaze opisivali su u desetinama metara dugim dopisima

Blokada kao očajnički čin

Kako pronaći spas od teških tema, političke krize i loših vijesti, svojim primjerom je pokazao Fuad Spahić iz Pribave kod Gračanice. Ovaj vrijedni i vješti čovjek ne samo da je pronašao duševni mir, već je i u godinama kada treba odmoriti odlučio uraditi korisne stvari, od možda motivirati i druge da poklone nešto slično svojoj okolini i svome zavičaju.Na svome imanju u Pribavi, uz Tunjevački potok, Fuad je napravio mali raj.&nbsp;Uz malu vikendicu, u kojoj se budi uz žubor potoka i pjesmu ptica, izgradio je i lovačku “čeku”, platformu visoku desetak metara s koje osmero izletnika može uživati u prelijepom pogledu na okolicu. Sve vlastitim rukama i napornim radom. Sada je to atrakcija koja privlači Fuadove prijatelje, planinare i izletnike.&nbsp;

Na svome imanju u Pribavi, uz Tunjevački potok, Fuad je napravio mali raj

Fuad Spahić: Tvorac malog raja

Najveći događaj u Sarajevu, pa možda i u regiji - Sarajevo Film Festival ponovo kuca na vrata, a svi spremno dočekuju njegovo 31. izdanje, s obzirom na pripreme koje već dugo traju.Ovaj festival nikada nije izdao, a uvijek je osvjetlao obraz našeg glavnog grada, gdje uvijek pokažemo kako možemo biti u centru pažnje u svijetu po nečemu dobrom, lijepom i nečemu što nas sve spaja.Sarajevo Film Festival nije samo filmski događaj — to je kulturni fenomen, simbol otpora, slobode izražavanja i međunarodnog ugleda jednog grada koji zna kako ispričati priču. I ove godine, uprkos političkim tenzijama, ekonomskim izazovima i brojnim problemima, Sarajevo je pokazalo da ima srce, dušu i stil.Crveni tepih koji je razastrt ispred Narodnog pozorišta, na kojem defiluju zvijezde iz cijelog svijeta nije samo glamur — to je podsjetnik da BiH ima šta da pokaže, i to ne samo kroz film, već i kroz organizaciju, gostoprimstvo i autentičan duh.Ovaj festival i dalje pokazuje da je on ogledalo društva, i dokaz da kultura, kada se iskreno njeguje, ne poznaje granice. U vremenu kada su podjele sve dublje, a svakodnevica sve teža, Sarajevo Film Festival nas podsjeća da zajedništvo ipak postoji – u sali, pod zvijezdama i na platnu.Sedam dana smijeha, zabave, kulture. Grad živi!

Ovaj festival nikada nije izdao, a uvijek je osvjetlao obraz našeg glavnog grada

Grad se ponovo budi!

Prof. dr. sci. Dragan Švarc (Schwarz), specijalist opće hirurgije, subspecijalist digestivne i onkološke hirurgije, te direktor Radiochirurgije Zagreb, postigao je ogroman uspjeh zahvaljujući svom znanju, praksi, edukaciji, kao i njegovim kolegama saradnicima, te je tako ova ustanova postala prva evropska članica Cleveland Clinic Connected.Klinika Cleveland je poželjela dobrodošlicu Radiochirurgiji Zagreb, nakon rigoroznog pregleda sigurnosnih, kvalitetnih i standarda iskustva pacijenata u bolnici.Naravno, prof. dr. sci. Dragan Švarc je ponosan, te je tako za „Dnevni avaz“ izjavio da je sretan što su uspjeli postati članica jedne od najboljih klinika na svijetu i na taj način dobili priliku da pacijente liječe na najkvalitetniji, najsigurniji i najmoderniji način.Radiochirurgia Zagreb postala je vodeća hrvatska specijalistička bolnica za ranu dijagnozu i liječenje raka, koristeći neke od najnaprednijih tehnologija u borbi protiv raka. U proteklih sedam godina, Radiochirurgia Zagreb je liječila više od 10.000 pacijenata i analizirala više od 90.000 slučajeva, specijalizirajući se za rak pluća, jetre i prostate, učvršćujući svoju poziciju lidera u onkološkoj njezi, ne samo u Hrvatskoj već i u široj regiji južne i istočne Evrope.Ovo je veoma značajan uspjeh za ovu ustanovu, Hrvatsku, ali i regiju.

Klinika Cleveland je poželjela dobrodošlicu Radiochirurgiji Zagreb

Prof. dr. sci. Švarc: Kvalitetno liječenje pacijenata

Prof. dr. sci. Dragan Švarc: Svjetski uspjeh

Presuda kojom je Miloradu Dodiku zabranjeno političko djelovanje predstavlja tačku preokreta u dugotrajnom sukobu predsjednika Republike Srpske s institucijama države Bosne i Hercegovine. Ova odluka, bez obzira na to kakav politički naboj nosi, ima jasne i dalekosežne pravne posljedice koje će se reflektovati prvenstveno unutar Republike Srpske.Dodik se, nakon što je godinama gradio narativ o nepriznavanju Suda i Tužilaštva BiH, pa u konačnici kroz NSRS gurao i zakone o njihovoj nenadležnosti, predstavljajući ih kao „nelegitimne“ institucije nametnute voljom međunarodne zajednice, pokorio volji i odlukama tih institucija.Njegov nedavni dolazak u Tužilaštvo po drugom predmetu i odluka da otplati novčanu kaznu nakon osuđujuće presude efektivno su srušili tu poziciju. Politički prkos ustuknuo je pred ličnim pravnim interesom, a sam čin prihvatanja odluka tih institucija obesmislio je višegodišnju retoriku o njihovom bojkotu.Dodik nema više nikakav osnov negirati bilo šta što se tiče bh. pravosuđa, a iz njega proizlazi i odluka CIK-a o prestanku njegovog mandata i raspisivanju novih izbora za predsjednika RS.Prava drama počinje istekom žalbenog roka. Tada Dodiku prestaje važiti mandat predsjednika RS, jer presuda o zabrani političkog djelovanja znači da on više ne može obavljati javnu funkciju. Svaki naredni potpis na bilo koji službeni dokument nakon tog trenutka bio bi novo krivično djelo, s potencijalno još težim sankcijama, a također protuzakonito bi bilo i potpisivanje bilo kojeg platnog naloga. Njegovo dosadašnje ponašanje – posebno nastojanje da formalno ostane u okvirima zakona – pokazuje da je itekako svjestan te prijetnje i da strah od novih optužnica realno utječe na njegove poteze.Ako pokuša spriječiti održavanje novih izbora u RS, a ne treba iznenaditi što u tome traži saučesništvo opozicije, Dodik ulazi u zonu visokog rizika. U tom slučaju entitet bi ostao bez legalnog predsjednika, što bi izazvalo pravni i politički haos, ali na nivou RS.Naime, sada bi ovaj entitet, a ne država bili teren na kojem se odvija pravni i politički haos. Samim tim Dodikova pozicija ima mnogo manje manevarskog prostora. Njegova ranija strategija – da prijetnjom blokade države i eskalacijom stvara pregovarački kapital – sada ima puno manje šansi, jer je problem sveden na nivo entiteta. To mijenja odnose snaga: umjesto da on drži BiH u šah-mat poziciji, sada se sam nalazi u defanzivi. Entitetskoj.

Ako pokuša blokirati izbore, entitet RS ulazi u pravni i politički haos u kojem BiH ima jasnu institucionalnu prednost

Haos prelazi u RS

Nema kiše, ni dovoljno uglja, pa entitetske elektroprivrede bilježe gubitke, a BiH se sve jače oslanja na električnu energiju iz uvoza, bez koje bismo, vjerovatno, već imali redukcije i povremeno ostajali u mraku. Stabilnost poslovanja, a time i energetskog sistema, nastoji se osigurati povećanjem cijena za potrošače, pa je evidentno da se od nekada velikog izvoznika, s jeftinom strujom za domaću potrošnju, BiH polako pretvara u uvoznika, za čije će stanovništvo i privredu električna energija biti sve skuplja.U svijetu u kojem energija ima sve veći značaj za zlu sudbinu možemo kriviti višedecenijski nerad, nebrigu, činjenicu da su nam javna preduzeća služila uglavnom za stranačko zapošljavanje, izostanak blagovremenog planiranja i gradnje novih proizvodnih objekata, ulaganja u rudnike, pa i klimatske promjene i toplotne valove koji i ovih dana smanjuju dotoke na naše turbine. Međutim, ako se za svaku od kritika verbalnim akrobacijama može pronaći nekakvo opravdanje, postoji podatak nakon kojeg možemo konstatirati samo da, nažalost, zaslužujemo i poskupljenja, i mrak.Neshvatljivo zvuči podatak da od momenta puštanja u pogon HE Zvornik 1957. i HE Bajina Bašta 1968. godine struju dobivenu iz potencijala zajedničke rijeke koristi isključivo Srbija. U bivšoj, zajedničkoj državi, trase dalekovoda nisu ni bile toliko bitne, ali tri decenije od rata, uz prešutnu saglasnost domaćih vlasti, susjedna država ima halal gigavat-sate s Drine, dok BiH uvozi struju. Upozorava na to godinama univerzitetski profesor iz Tuzle Nedim Suljić, član komisije Vijeća ministara, koja je svojevremeno utvrdila da je samo od 1996. do 2018. godine BiH zakinuta za blizu pet milijardi maraka.Bez naknada za potopljeno zemljište u Zvorniku, Bratuncu i Srebrenici, koje se također ne plaćaju. Struka je neumoljiva i precizno je utvrdila da je 67 posto hidroakumulacije HE Bajina Bašta na teritoriji države BiH, dok bi sa HE Zvornik BiH trebalo pripasti 50 posto proizvedene električne energije. Radi se o dijelu vodotoka, gdje granice nisu sporne, gdje je desna obala srbijanska, a lijeva bosanska, ali su sporne granice u glavama bh. političara i podanički mentalitet kojim ćemo susjedima poklanjati struju, a onda se zahvaljivati na mizernim donacijama.

U svijetu u kojem energija ima sve veći značaj za zlu sudbinu možemo kriviti višedecenijski nerad

Halal gigavat-sati

Samo nekoliko sati nakon što je na privatnom imanju u selu Gornje Zaostro kod Berana osvanuo spomenik četničkom vojvodi, ratnom zlikovcu i saradniku nacističke Njemačke Pavlu Đurišiću, ustala je cijela Crna Gora. Glas protiv sramote, koja je pod okriljem noći montirala monstruozan kip u selu, digli su intelektualci, novinari i mediji, nevladine organizacije, državne institucije, od građana do premijera i predsjednika države. Svi su svjesni da podli pokušaji prekrajanja historije predstavljaju direktan udar u temelje države, ali i njenu budućnost u društvu s povampirenim ideologijama, koje destabiliziraju, ne samo Crnu Goru, već i cijeli region.- Podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju i masovne zločine nad civilima, predstavlja direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore - nedvosmislena je Milatović.Samo nekoliko sati nakon što se bronzana statua ukazala kod Berana, vlasnik parcele je uhapšen, prijeti mu i krivična prijava, a Općina Berane dobila je nalog inspekcije da u roku od tri dana Đurišića vrati tamo gdje i pripada – u mrak. Mlađe generacije treba podsjetiti da je Pavle Đurišić bio jedan od najozloglašenijih četničkih komandanata tokom Drugog svjetskog rata, odgovoran za zločine u Sandžaku, istočnoj Bosni i sjevernoj Crnoj Gori. Iza njegovih hordi ostalo je više od 9.000 leševa, od Bijelog polja do doline Drine.Za svoja nedjela lično od Hitlera odlikovan je Gvozdenim križem (Eisernes Kreuz). Zbog toga, dok se suočavaju sa sličnim izazovima, antifašisti Crne Gore i njene institucije zaslužuju čestitke i s ove strane granice. Iz zemlje u kojoj već decenijama neometan i cjelivan, vijencima okićen, u blizini Višegrada stoji spomenik Đurišićevom komandantu Draži Mihailoviću.

Samo nekoliko sati nakon što se bronzana statua ukazala kod Berana, vlasnik parcele je uhapšen

Đurišićevo ukazanje

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović jučer je zatražio hitno uklanjanje spomenika komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Ovaj potez Milatovića je i više nego pravilna i racionalna odluka. S tim u vezi, Milatović je pozvao nadležne institucije da odmah preduzmu sve zakonske mjere: da utvrde odgovornost i bez odlaganja uklone ovaj spomenik. Milatović je jasno poručio da podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju i masovne zločine nad civilima, predstavlja direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore. Zatražio je hitno uklanjanje spomenika, postupanje Općine Berane, kao i djelovanje Vlade, policije i tužilaštva. Postavljanje spomenika Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, izazvalo je val ogorčenja i osuda širom Crne Gore i regije. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori ocijenilo je ovaj čin kao “grubu provokaciju i uvredu za sve Bošnjake, ali i sve građane koji vjeruju u antifašizam i civilizacijske vrijednosti”. Pavle Đurišić (1909–1945) bio je četnički vojvoda i komandant jedinica u Crnoj Gori i Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata. Početkom rata borio se u redovima jugoslovenske kraljevske vojske, da bi ubrzo postao jedan od ključnih ljudi u četničkoj hijerarhiji pod komandom Draže Mihailovića. Ono po čemu je ostao upamćen nisu vojni podvizi, već monstruozni zločini nad civilnim stanovništvom – prvenstveno nad Bošnjacima. Milatović i Crna Gora ponovo su dokazali da su prijatelj Bosne i Hercegovine.

Pavle Đurišić bio je četnički vojvoda i komandant jedinica u Crnoj Gori i Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata

Jakov Milatović: Hitno uklanjanje spomenika

Rasima Nanić, majka generala Armije Republike Bosne i Hercegovine, mnogo vremena provodi gledajući fotografije svoga sina heroja Izeta Nanića, koji je poginuo 5. avgusta 1995. godine.Izet Nanić bio je jedan od najsimboličnijih i najhrabrijih komandanata Armije RBiH, a poginuo je kao komandant 505. bužimske brigade, ostavivši iza sebe legendu o odlučnosti, vojničkoj časti i nepokolebljivoj borbi za domovinu.Nažalost, hrabru majku Rasimu zdravlje je počelo da izdaje nakon pogibije sina Nevzeta 1992., kada su Rasima i Ibrahim oboljeli od dijabetesa. S Izetovim odlaskom otišao je još jedan dio srca ove hrabre majke. Suprug Ibrahim je preminuo, a Rasima nastavlja borbu uz pomoć inzulina i lijekova za srce. Izdaju i noge i kičma, ali ponos na sinove heroje, na slavnog generala, daje joj snagu.Iako joj je veoma teško, za naš medij je izjavila kako čeka dan kada će se ponovo u Džennetu susresti sa svojim Izetom i Nevzetom. Žene koje su preživjele smrt svojih sinova, muževa, očeva tokom počinjene agresije na državu Bosnu i Hercegovinu su naše heroine, koje su pokazale da se nikada ne predaju.

Izet Nanić bio je jedan od najsimboličnijih i najhrabrijih komandanata Armije RBiH

Rasima Nanić: Hrabra majka se ne predaje

Nema dileme da će Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici donijeti odluku o prestanku mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku, jer je to njena zakonska obaveza, bez obzira na sve pritiske pojedinaca iz RS i salve uvreda koji će doživjeti nakon što se to desi.Dodika jedino može spasiti Ustavni sud BiH, kojeg je ranije proglašavao „neustavnim“, „krnjim“, jer je sam spriječio njegovo popunjavanje kroz NSRS, jer oni mogu donijeti privremenu mjeru koja bi spriječila izvršenje presude do konačne odluke Ustavnog suda BiH, no to je malo vjerovatno da će se desiti. Realnije je da sada slijede „igre prijestolja“, odnosno borba za poziciju koja u simboličnom smislu najviše znači građanima manjeg bh. entiteta. Ko god da dođe na nju ima nezahvalan zadatak, jer se može lako politički potrošiti, biti na vjetrometini zbog mandata koji će trajati maksimalno jednu godinu.Jedini način da opozicija dođe do ove pozicije jeste da bude potpuno jedinstvena i da svi istinski stoje iza jednog kandidata, ma ko to bio, a sudeći prema prvim koracima od toga nema ništa.SDS, iako je kao stranka u rasulu, podijeljena u frakcije, ima jasan stav da trebaju imati jedan blok i odbaciti prijedloge „vlade nacionalnog jedinstva“, koji bi značio neki vid „pomirenja“ između vlasti i opozicije.Narodni front i Vukanović su na istom talasu, dok Draško Stanivuković još jednom daje ruku spasa Dodiku, iako ni njegovo članstvo i funkcioneri nisu saglasni s tim. Ne treba iznenaditi da u ovoj podijeljenosti do tih izbora izniknu i neke nove opozicione stranke, vrlo ograničenog kapaciteta i da opozicija u RS postane ono što je već dugo u Srbiji – gomila pojedinaca koji se ne mogu međusobno.Problem za opoziciju je i što se u ovom momentu ne vidi neki njihov lider koji ima kapacitete da izađe na megdan SNSD-u. S druge strane, nije poznato ni šta SNSD može ponuditi, jer neke izražene ličnosti, izuzev Željke Cvijanović, koja u isto vrijeme ima veliku moć, nema među kadrovima SNSD-a. Povlačenje Cvijanović iz Predsjedništva bi onda značilo i dodatne komplikacije i nove izbore i za Predsjedništvo BiH, što je teško povjerovati. Vremena nije mnogo preostalo, a tek će se stvari početi zahuktavati.&nbsp;

Ne treba da iznenadi ako do izbora za predsjednika RS niknu i neke nove stranke

Igre prijestolja

Pravosnažna presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku izazvala je, potpuno očekivano, niz reakcija koje su preplavile medijski prostor u BiH i regionu. Ponovo se, po već viđenom receptu, pojedinačna presuda jednom zvaničniku, koji je, uzgred rečeno, u nastupu bahatosti još 30. juna 2023. tužio samoga sebe za djelo zbog kojeg je osuđen, pokušava prenijeti na nacionalni teren, a pravni proces pred nadležnim institucijama, nastoji predstaviti kao napad na jedan entitet i jedan narod. Mnogo je toga što bi zasluživalo odgovor, od strašnog pritiska na pravosuđe do vitlanja novim prijetnjama u medijskim istupima, ali u nizu apsurdnih poruka koje stižu iz političkih tabora, izdvaja se ona iz Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića. U ovoj stranci su uvjereni da “RS neće izgubiti ni ovu bitku”, a da će oni “koji danas slave papirnu, pirovu pobjedu, sutra se suočiti sa snagom narodne volje i institucionalne pravde”(?!).Naši pokušaji da se iz sjećanja dozove bilo kakva i bilo čija pobjeda u ovoj državi, pogotovo ona s kojom bi se mogla pohvaliti politika, uprkos intenzivnim naporima nisu urodili plodom. Naprotiv, epizode koje su posljednjim optimistima možda davale neku nadu, ubrzo bi se pokazale kao “ludom radovanje”, a osjećaj gorčine postajao još jači. S vama, takvima, svi mi smo poraženi. Vaše “bitke” su rezultirale samo novim nekretninama i ciframa na vašim bankovnim računima, te stanjem u kojem svaka neodgovorna, prosta i potkapacitirana individua dijeli lekcije o nacionalnim interesima. Bez obzira ispod kojeg političkog šatora i iz kojeg entiteta ispuzala. Rezultat vaših “bitaka” je i naše brojno stanje. Kako ste ih vodili, pokazuje podatak da nas je, od rata do danas, oko milion manje, ali i da će nas za nekoliko godina više živjeti izvan BiH, nego u državi koju pustom učiniste. Dok pravite strategije i razvijate planove, ne treba sumnjati da će rezultat još jedne “bitke” biti odlazak novog vala ljudi, svjesnih da ekonomski prosperitet i bolji život s vama neće dočekati.

Nekretnine i cifre na bankovnim računima, stanje u kojem svaka neodgovorna, prosta i potkapacitirana individua dijeli lekcije o nacionalnim interesima

Rezultat vaših "bitaka"

U začetku nove faze političke krize u BiH, koja traje već mjesecima, predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odaslao je važne poruke koje su odjeknule regionom. U razgovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem on je ponovio da je evropska budućnost Srbije njen pravi put, ali je fokus usmjerio i na situaciju u regionu.- Istakao sam koliko Francuska pridaje značaj stabilnosti, jedinstvu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, kao i poštovanju vladavine prava. Podsjetio sam na važnost dijaloga između Srbije i Kosova i na naše osuđivanje svih jednostranih poteza koji bi mogli da ga ugroze. Sa zemljama zapadnog Balkana, Evropa će se ostvariti i prihvatiti svoju sudbinu — u jedinstvu, solidarnosti i odgovornosti - istaknuo je Makron u poruci koja potvrđuje stav Francuske, EU, ali i SAD u vezi sa situacijom na Balkanu.Makron je rođen u Amjenu 21. decembra 1977. Bivši je javni službenik i investicioni bankar. Studirao je filozofiju na Univerzitetu Pariz-Nanter, a diplomirao na školi za nacionalnu administraciju 2004. godine. Bio je ministar ekonomije, industrije i digitalnih poslova. Dao je ostavku na mjesto ministra 2016., kako bi se posvetio svojoj predsjedničkoj kandidaturi. Pobijedio je na izborima za predsjednika Francuske 2017. i 2022. godine.&nbsp;

U razgovoru s Vučićem je ponovio da je evropska budućnost Srbije njen pravi put

Predsjednik Francuske Emanuel Makron: Važne poruke

Potvrđena presuda Miloradu Dodiku, kojom mu se zabranjuje političko djelovanje, nije tek pravna formalnost – ona otvara prostor za historijski politički preokret u Republici Srpskoj. Ali umjesto jasne artikulacije opozicionog odgovora, javnost iz RS dobila je konfuzne, proturječne, pa čak i dodikovske poruke od onih koji bi trebali biti alternativa.Da teorija da je „kupljen“ od Dodika možda i nije samo teorija zavjere, pokazuje – Draško Stanivuković. Njegov kategoričan stav da PDP neće učestvovati na eventualnim prijevremenim izborima za predsjednika RS najveći je poklon koji Dodik i njegov projekt mogu dobiti. Time je efektivno osigurao da opozicija propusti rijetku priliku da testira snagu vlasti u trenutku njene institucionalne slabosti.Još gore, Stanivukovićev poziv na "jedinstvo" u ovakvom trenutku zvuči kao jeftin alibi za političku pasivnost. U zemlji gdje je vladavina prava uvijek pod upitnikom, opozicija ne smije imati luksuz konfuzije, a kamoli otvorenog legitimiranja retorike režima kojeg bi trebala rušiti.Za razliku od njega, unutar opozicionog spektra postoje i glasovi razuma. Igor Crnadak i SDS-ov Radulović pozvali su na učešće u izborima, dok se Jelena Trivić, iako suzdržana, ipak nije stavila u Dodikov rov. U tim fragmentima postoji još mogućnost političke ofanzive, ali ona neće doći od lidera koji na ključnom raskršću bira stajanje sa strane – ili još gore, pod krilom onog koga bi trebao smijeniti.Stanivuković mora znati da se povjerenje birača ne dobija glumeći Dodikovog pitomog rođaka, jer zašto bi onda iko glasao za njegov proizvod pored Dodikovog.Odluke koje slijede – uključujući i ponašanje na sjednici NSRS – bit će lakmus papir: da li je opozicija stvarna snaga u RS, ili samo servis koji Dodik povremeno koristi da fingira pluralizam. Da ne bude zabune, kada god je Dodik mobilisao opoziciju da s njim uđu u kolo oko nacionalne priče, izašao je kao apsolutni pobjednik.Jer, ako se i pozicija i opozicija isto ponašanju, zašto bi neko umjesto originala uzimao kopiju.

Kada god je Dodik mobilisao opoziciju da s njim uđu u kolo oko nacionalne priče, izašao je kao apsolutni pobjednik

Dodik poslije Dodika

Ifet Mahmutović, selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci, ime je koje s razlogom ulijeva poštovanje na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni.Pod njegovim stručnim vodstvom, naš nacionalni tim nastavlja nizati uspjehe i potvrđivati status jednog od najuspješnijih kolektiva koje BiH ima.Beskompromisna posvećenost, vrhunska priprema i jasna vizija, Mahmutović je utjelovljenje sportskog autoriteta koji zna prepoznati potencijal, izgraditi tim i voditi ga do vrha.Njegov pristup ne trpi improvizaciju. Sve je podređeno disciplini, uigranosti i kolektivnom duhu koji iznova donosi medalje.U vrijeme kada sport u BiH često grca u problemima, Mahmutović i njegova selekcija predstavljaju rijetku svijetlu tačku, simbol kontinuiteta, uspjeha i profesionalizma.Rezultati koje postiže sa reprezentacijom nisu slučajnost, već proizvod predanog rada, taktičke mudrosti i nepokolebljivog sportskog duha.Ifet Mahmutović ne traži pažnju, ali je svakako zaslužuje. Njegovo ime danas stoji kao sinonim za šampionsku dosljednost, a reprezentacija pod njegovim vodstvom, kao ponos nacije.

Vratio je sjaj bh. sjedećoj odbojci

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Odluka Sjedinjenih Američkih Država da od 1. avgusta uvede carine od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine još je jedan u nizu alarmantnih signala o ozbiljnom nesnalaženju domaćih vlasti u vanjskotrgovinskoj politici.Uprkos ranijim najavama i jasnom upozorenju američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), institucije BiH su se – po ko zna koji put – ponašale kao da problema neće biti ako ga dovoljno ignorišu.Očigledno je da diplomatski pokušaji, ako su uopće postojali u ozbiljnom obliku, nisu dali nikakav rezultat.Umjesto odlučnih i koordiniranih reakcija, svjedočimo potpunoj tišini iz Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, i to u trenutku kada domaća namjenska industrija – okosnica bh. izvoza prema SAD – trpi udarce koji bi mogli imati dugoročne posljedice po ekonomsku stabilnost.Opravdanja da su carine „pokušaj uspostavljanja ravnoteže“ ne mijenjaju činjenicu da će one realno pogoditi našu privredu, a najviše male i srednje izvoznike koji već posluju na rubu izdržljivosti.Ignorantski stav vlasti u BiH prema ovom pitanju odražava duboki institucionalni nemar, nedostatak vizije i nesposobnost za strateško djelovanje.Umjesto preventivne akcije i jasnih mjera za ublažavanje posljedica, imamo zatečenu šutnju. Ako se ovako nastavi, posljedice neće biti samo ekonomske – bit će i političke, jer će građani jasno vidjeti ko (ni)je štitio njihove interese.

Institucije BiH su se – po ko zna koji put – ponašale kao da problema neće biti ako ga dovoljno ignorišu

Vlasti šute, šteta raste

Kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci Sabahudin Delalić vratio se u početnu postavu na Evropskom prvenstvu i odmah potvrdio svoju vrijednost. Nakon što je zbog manjih zdravstvenih problema propustio prethodne utakmice, Delalić je protiv Njemačke predvodio tim do nove ubjedljive pobjede od 3:0.Bh. reprezentacija do sada na turniru ne zna za poraz niti izgubljen set, a juriš na zlato predvodi upravo Delalić – iskusan sportista i vođa na terenu i van njega."Biti dio ovog tima značilo je više od sporta. To je bilo bratstvo, ponos i odgovornost prema našoj zemlji i našem narodu", poručio je Delalić, čije riječi najbolje oslikavaju duh ekipe koja dominira evropskom scenom.Sabahudin Delalić rođen je 17. avgusta 1972. godine u Sarajevu. Član je odbojkaškog kluba SPID iz Sarajeva i kapiten reprezentacije Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci od 2001. godine.

Blokada kao očajnički čin

Fuad Spahić: Tvorac malog raja

Grad se ponovo budi!

Prof. dr. sci. Dragan Švarc: Svjetski uspjeh

Haos prelazi u RS

Halal gigavat-sati

Đurišićevo ukazanje

Jakov Milatović: Hitno uklanjanje spomenika

Rasima Nanić: Hrabra majka se ne predaje

Igre prijestolja

Rezultat vaših "bitaka"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron: Važne poruke

Dodik poslije Dodika

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Vlasti šute, šteta raste

Sabahudin Delalić: Vođa na terenu

Kolumne

Blokada kao očajnički čin

Fuad Spahić: Tvorac malog raja

Grad se ponovo budi!

Prof. dr. sci. Dragan Švarc: Svjetski uspjeh

Haos prelazi u RS

Halal gigavat-sati

Đurišićevo ukazanje

Jakov Milatović: Hitno uklanjanje spomenika

Rasima Nanić: Hrabra majka se ne predaje

Igre prijestolja

Rezultat vaših "bitaka"

Predsjednik Francuske Emanuel Makron: Važne poruke

Dodik poslije Dodika

Ifet Mahmutović: Selektor s misijom

Vlasti šute, šteta raste

Sabahudin Delalić: Vođa na terenu