Obilježavanje jučera&scaron;nje,&nbsp; 24.godi&scaron;njice od početka agresije na Sarajevo i BiH proteklo je u ozračju punom pomije&scaron;anih osjećaja i emocija koje ni nakon vi&scaron;e od dvije decenije od početka najkrvavije agresije na jednu zemlju nakon Drugog svjetskog rata ne gube na intenzitetu.

Naprotiv. Kako se nižu godine, tako su sjećanja i tuga za žrtvama sve jači i veći, a istovremeno jo&scaron; jača je i spoznaja o značaju herojske odbrane grada, države i naroda kojem je prijetio nestanak.

I, danas, 24. godinu nakon početka krvave agresije koja protiče u znaku nedavne osuđujuće ha&scaron;ke presude krvniku Radovanu Karadžiću, osuđenom na 40 godina za ratne zločine u BiH i oslobađajućoj za njegovog brata po zločinima Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju, BiH je ponovo na udaru onih politika koje su je htjele uni&scaron;titi.

Stoga je BiH danas potrebno jedinstvo u snazi otpora prema takvima politikama jednako onom s početka agresije.

No, najbolji odgovor na ovakve udarce, dana&scaron;nja BiH koja je &bdquo;zakoračila&ldquo; ka Evropskoj uniji može dati kroz sjećanje na one koji su živote dali za dana&scaron;nju slobodu, ali i &scaron;to jačim napretkom i reformama koji će osnažiti državu, ali i svakog pojedinca koji u njoj živi.

U tom pravcu ohrabruju i riječi predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH da su pred zemljom velike investicije, projekti zapo&scaron;ljavanja&nbsp; i put ka naprijed s kojeg nema povratka.

Upravo zbog onih koji su nam prije 24 godine svojom herojskom borbom prokrčili dana&scaron;nje staze , ovakve najave ne bi smjele ostati floskule, a njihova realizacija bit će najveći udarac neprijateljima, a borcima za slobdou priznanje i satisfakcija koju čekaju skoro dvije i po decenije.

&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Najbolji odgovor

Trener Finiks sansa Erl Votson (Earl Watson), nekada prosječni NBA ko&scaron;arka&scaron;, ima čudnu logiku. Uporno odbija jednog od najboljih igrača uvrstiti u prvu petorku.

&Scaron;ta bi trebao Mirza Teletović jo&scaron; uraditi da bi konačno započeo utakmicu? Sedam mečeva zaredom upisao je dvocifren broj poena, a prekjučer je, u porazu od Juta džeza, bio i prvi strijelac Finiksa, kao i na nekoliko prethodnih mečeva.

Također, na dobrom je putu da obori rekord Čaka Persona (Chuck) u broju trica postignutih u jednoj NBA sezoni, kao rezervni igrač. Person ih je upisao 164 u sezoni 1994/95., Jablaničanin je trenutno na 162. Već je oborio rekord Sansa u toj kategoriji, ali računajući i igrače iz prve petorke. Do sada je klupski rekorder bio legendarni Deni Ejndž (Danny Ainge).

Mirzin najveći uspjeh ipak leži u činjenici da ga u Finiksu uporno drže na klupi, ali on se svejedno ponovo nameće vlastitim kvalitetom i u 2106. godini pruža najbolje partije otkako je član najbolje svjetske lige.

Stoga je realno očekivati da će naredne sezone Teletović doživjeti potpunu afirmaciju u NBA i konačno pokazati da mu najbolje stoji rola lidera, a ne epizodiste s klupe. Uostalom, takav nam treba i u reprezentaciji BiH.

Mirza Teletović rođen je 17. septembra 1985. u Mostaru. Oženjen je, otac četvero djece.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Mirza Teletović

Ruši NBA rekorde

Za mnoge generacije Sarajevo je bilo i ostalo duhovni dom, a to je vi&scaron;e od svih prigodnih datuma. Za sve nas koji smo imali sreću da u ovom gradu prohodamo, izgovorimo prve riječi, naučimo prva slova i steknemo prve &scaron;kolske prijatelje i nepovratno razaznamo &scaron;ta je ljubav, taj sarajevski duh je svjetlost koja obilježava mnoge živote, bez obzira na to gdje smo i na kojem kraju planete, ili kojim se poslom bavimo.

Za mnoge je Sarajevo bilo i ostalo mjera dobrote, znanja, vje&scaron;tine i, iznad svega, nekog uzvi&scaron;enog fer-pleja, na koji smo se poput nepisanog, a legendarnog urbanog bontona pozivali s dostojanstvom, branili ga s humorom i sada već nadaleko čuvenim sarajevskim stoicizmom.

Čak i kada ga kritiziramo zbog apsurda moderne, postkonfliktne tranzicije imamo na umu da Sarajevo, na koncu, uvijek ostaje veće od sebe samog. To je grad u koji se dolazi s vjerom u bolje sutra i grad u kojem se oduvijek sa strahopo&scaron;tovanjem stjecala titula Sarajlije. Ne&scaron;to poput, recimo, dubrovačkog gospara, ne samo po rođenju.

Rijetki su izrodi ljudskog roda koji su u Sarajevo do&scaron;li da se najedu, ugriju, obrazuju i svojim radom statusno uzvise, a da su mu uzvratili kao Radovan Karadžić. On je po &ldquo;svom&rdquo; gradu bljuvao vatru umjesto ljekovite riječi. A onda su uslijedile i granate - po sugrađanima i djeci &ndash; samo zato &scaron;to su bili Sarajlije.

Susan Zontag (Sontag), američka spisateljica, koja je u Sarajevu za vrijeme opsade režirala ratnu verziju &ldquo;Čekajući Godoa&rdquo;, svojevremeno je kazala da je morala odužiti &ldquo;svoj dug&rdquo;, doći u glavni bosanski grad i podijeliti dobro i zlo sa Sarajlijama. Sve se slomilo na ovom gradu, kazala je, navodeći nihilizam, antičku tragediju, apokalipsu i radikalne tradicije, a svijet je samo posmatrao. Svijet je neoprostivo kasnio, ali Sarajevo, u kojem su se branile svjetske civilizacijske vrijednosti, pobijedilo je. Jer, na koncu Sarajevo je i evropski Jerusalem!

Valja se toga prisjetiti danas, 71 godinu poslije oslobođenja Sarajeva od fa&scaron;izma u Drugom svjetskom ratu, i 24 godine nakon &scaron;to je počela 44 mjeseca duga opsada glavnog BiH. Imponira da taj sarajevski duh na kraju uvijek pobjeđuje, i to u korist cijele Bosne, jer, uostalom, tu se jo&scaron; brani Evropa.

&nbsp;

Nepobjedivi duh

Četnički vojvoda Vojislav &Scaron;e&scaron;elj najavio je &scaron;etnju kroz Sarajevo, odnosno dolazak u Bosnu i Hercegovinu, u kojoj tragovi krvi njegovog zločinačkog pohoda na bosanske gradove i sela od prije 24 godine jo&scaron; nisu izbrisani.&nbsp;

Vojvoda grlato obznanjuje da ga je Ha&scaron;ki tribunal oslobodio odgovornosti za zločine za koje je svojevremeno bio optužen i da se vi&scaron;e ne treba bojati ni suda ni zakona, uvjeren, valjda, da su ga za brojne zločine koji su mu i mimo Haga stavljani na teret oslobodile žrtve tih zločina, od kojih se mnogima jo&scaron; ni za kosti ne zna.&nbsp;

Zna &Scaron;e&scaron;elj dobro da niko nije optuživao i hapsio četnike i njihove vojvode koji su pod njegovom političkom palicom 1992. godine po Bijeljini, Zvorniku, Vi&scaron;egradu, Foči činili te&scaron;ke zločine i koji već godinama slobodno paradiraju po BiH, da će i on po Sarajevu bez straha moći paradirati. Jer, bh. tužioci i policija, očito, imaju prečeg posla. Oni, svjedoci smo, radije hapse i smje&scaron;taju iza re&scaron;etaka neistomi&scaron;ljenike njihovih političkih mecena zbog TV izjava i telefonskih razgovora nego četnike zbog te&scaron;kih &nbsp;zločina koje su počinili.

Jo&scaron; prije pet godina Tužila&scaron;tvu BiH dostavljena su na ocjenu 164 slučaja ratnih zločina počinjenih na području Zvornika, a tiču se &nbsp;ubistava 1.500 zvorničkih Bo&scaron;njaka. Nijednom akteru ova 164 slučaja, tačnije ubicama 1.500 ljudi, do sada ni inspektori SIPA-e ni istražitelji Tužila&scaron;tva BiH nisu zakucali na vrata.&nbsp;

Zna to vojvoda &Scaron;e&scaron;elj i zato i kani &bdquo;Bosni u pohode&ldquo;. &Scaron;to bi se on brinuo o svojoj krivici za zločine na Diviču i u Čelopeku, kada zna da su tužioci u Sarajevu zabavljeni tumačenjem telefonskih razgovora lidera SBB-a Fahrudina Radončića kako bi, a zarad njegove političke i svake druge eliminacije, dokazali mu umije&scaron;anost u ne&scaron;to, a da i sami ne znaju u &scaron;ta.. &nbsp;&nbsp;

Da smo u pravu, govore i ona 164 slučaja ratnih zločina iz Zvornika koja se tolike godine kisele u ladicama bh. pravosuđa. Zato vojvoda &Scaron;e&scaron;elj i sve njegove vojvode mogu biti mirni kada dolaze u BiH. Prioritet za hap&scaron;enje su bo&scaron;njački prvaci koji znaju misliti, raditi i stvarati!

Bolni apsurdi

Dino Merlin, bez ikakve dvojbe, najveća je muzička zvijezda na Balkanu. Koliko je omiljen, govori 12.000 du&scaron;a koje su se okupile na spektakularnom nastupu u zeničkoj Areni, gdje je već dva puta nastupao, pored tri beogradske, četiri Ko&scaron;eva, ali i pulskoj i zagrebačkoj areni.&nbsp;

Ovaj koncert jo&scaron; je jedna u nizu potvrda Merlinove ogromne popularnosti, ali i izuzetno ozbiljnog rada i profesionalizma koji krasi ovu veliku bh. muzičku zvijezdu.&nbsp;

U dobrom ritmu uživali su svi, od najmlađih do najstarijih posjetilaca. Mjesecima unaprijed za Merlinov nastup vladalo je nezapamćeno interesiranje, a dokaz tome je činjenica da je oboren rekord posjećenosti za bilo koji koncert održan u ovom gradu. Sam Merlin istakao je da zenički spektakl za njega predstavlja veliku pobjedu.&nbsp;

Karijeru Dine Merlina obilježile su antologijske pjesme, od kojih je mnoge otpjevao i u Zenici. Koncerte u narednom periodu na&scaron; najpoznatiji kantautor najavio je i za Tuzlu, Bihać, Tursku...&nbsp;

Dino Merlin rođen je kao Edin Dervi&scaron;halidović 12. septembra 1962. godine u Sarajevu, gdje i danas živi sa suprugom, kćerkom i sinom. Na muzičkoj je sceni duže od 30 godina, a nosači zvuka s njegovim potpisom prodavani su u milionskim tiražima.

Ličnost dana   Dino Merlin

Pobjeda u Zenici

Podrinjska proljeća nakon 31. marta 1992. godine i napada na Bijeljinu sve su teža i turobnija. Potrefilo se da na isti dan kada je &ldquo;oslobođena&rdquo; Bijeljina, 24 godine poslije, Ha&scaron;ki tribunal po svim tačkama optužnice oslobodi četničkog vojvodu Vojislava &Scaron;e&scaron;elja. Zločinačka akcija &ldquo;oslobađanja&rdquo; Bijeljine, u kojoj su učestvovali i &Scaron;e&scaron;eljevi četnici, okončana je krvavog Bajrama 4. aprila 1992. godine.

Krvavo proljeće živote povratnika zauvijek je zarobilo u 1992. godini, jer se život u Podrinju dijeli na period prije i poslije masovnih egzekucija civila bo&scaron;njačke nacionalnosti. Svi oni koji su smogli snage da se poslije krvavog proljeća 1992. godine vrate na svoja imanja sa žaljenjem konstatiraju da se život u Podrinju gasi.

Kažu nam to žrtve velikosrpske genocidne politike u Bijelom Potoku, mjestu gdje je 1. juna 1992. strijeljano 700 Bo&scaron;njaka, pričaju i Divičani koji su pretrpjeli nečuvena zlodjela u logorima Čelopek, Novi izvor i Batković.

Isto zbore i povratnice u Novu Kasabu, povratnici u vlaseničko naselje Luke, koje gravitira zloglasnom logoru Su&scaron;ica: &ldquo;Život u Podrinju se gasi!&rdquo;

Proljeća u Podrinju poslije 1992. godine, agresije i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma počinju i zavr&scaron;avaju se kolektivnim dženazama. Prva je predviđena za 23. aprili na &scaron;ehidskom mezarju Rakita u Vlasenici, potom slijede Bratunac, Gornja Kalesija, Srebrenica...

Podrinje je, zahvaljujući magiji i marifetlucima legendarnog Fadila Banjanovića Bracike, imalo &scaron;ansu za život u postdejtonskoj BiH. Uprkos masovnim egzekucijama, zločinima, etničkom či&scaron;ćenju, Bracika je na svoja imanja uspio vratiti značajan broj bo&scaron;njačkih povratnika.

Nažalost, povratnike koje je legendarni Bracika uspio za života vratiti na zemlju pradjedova, &ldquo;politikom&rdquo; i &ldquo;francuskim vezama&rdquo; raselili su diljem planete me&scaron;etari koji će od ove države, ako zatreba, uzeti i ovo malo du&scaron;e &scaron;to joj je ostalo.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Podrinjska proljeća

Željezničar je nastavio seriju pobjeda, a Ivan Lendrić nastavio je da trese protivničke mreže. Nakon &scaron;to je golom u 22. kolu Premijer lige donio pobjedu Želji u derbiju protiv Slobode, sada je oti&scaron;ao korak dalje, bio je strijelac sva tri pogotka u trijumfu &quot;Plavih&quot; nad Olimpicom.

Ono &scaron;to će ostati upamćeno jeste da je hrvatski napadač sva tri gola postigao glavom. Lendrić je opravdao očekivanja i već zaslužio epitet velikog pojačanja Željezničara, samo u proljetnom dijelu postigao je &scaron;est golova za tim s Grbavice.

Ivan Lendrić rođen je 8. avgusta 1991. godine u Splitu, a ponikao je u Hajduku, gdje je nastupao za sve omladinske selekcije. Kao 19-godi&scaron;njak, prema izboru &ldquo;Sportskih novosti&rdquo;, progla&scaron;en je najboljim mladim igračem Hrvatske.

U sezoni 2010/2011., kao posuđeni igrač, nastupao je za Zrinjski i bio je najbolji strijelac Premijer lige sa 16 golova. Nakon toga je promijenio nekoliko klubova, a u Želju je stigao iz grčke Kerkire. Nastupao je za sve omladinske selekcije Hrvatske.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana Ivan Lendrić

Mašina za golove

Prvostepena presuda Ha&scaron;kog tribunala, prema kojoj je Vojislav &Scaron;e&scaron;elj oslobođen svih optužbi za zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini, mogla bi imati ogromne posljedice, upozorio je biv&scaron;i ha&scaron;ki tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice).

On je, komentirajući presudu, odaslao jasnu poruku da bi se u žalbenom postupku trebale dokazati gre&scaron;ke koje je Sudsko vijeće učinilo tokom procesa, ako su one postojale, te da javnost mora znati za njih.

- U &Scaron;e&scaron;eljevom programu navodi se plan stvaranja &bdquo;velike Srbije&ldquo;. Jasno je postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i uključenost &Scaron;e&scaron;elja. Upravo zato je sutkinja Latanci glasala protiv oslobađajuće presude - kazao je Najs u intervjuu za &bdquo;Avaz&ldquo;.

On je, također, upozorio na mogućnost da će srpski nacionalisti sada, pozivajući se na ovu odluku, pravdati sve ono &scaron;to su radili tokom rata. Također je pozvao na &scaron;to brže upućivanje žalbe na prvostepenu presudu da &Scaron;e&scaron;elj ne bi umro prije nego &scaron;to se pokrene žalbeni postupak.

Džefri Najs rođen je 21. oktobra 1945. godine u Londonu.

&nbsp;

Ličnost dana    Džefri Najs

Glas istine

Optimizam u vi&scaron;e navrata ispoljen od predstavnika vlasti kada je riječ o dobivanju kreditnog aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) splasnuo je nakon otvorenog istupa ministrice finansija FBiH Jelke Milićević u &quot;Avazu&quot;. Ona je, naime, za na&scaron; list izjavila da je ovaj program s MMF-om, ipak, jo&scaron; neizvjestan.

Neizvjesnost u kojoj se, prema riječima ministrice, nalazi vlast na svim nivoima bez sumnje je rezultat ogromnih problema u bankarskom sektoru RS. Jer, uz najbolju volju, MMF na&scaron;oj državi jednostavno ne može odobriti kreditni aranžman težak oko 1,2 milijarde KM u situaciji kada je bankarski sektor u RS ozbiljno uzdrman.

Zbog toga su, u konačnici, predstavnici MMF-a u pro&scaron;lom mjesecu održali niz razgovora s vlastima RS, ukazujući im na to da moraju preuzeti odgovornost i donijeti pravovremene mjere za rje&scaron;avanje problematičnih banaka u RS. A te problematične banke su, naprimjer, &quot;Banka Srpske&quot; i &quot;Pavlovića banka&quot;.

Jer, ne bez razloga, MMF od Vlade RS traži da likvidira &quot;Banku Srpske&quot;, gdje su blokirani depoziti u iznosu od 150 miliona KM ili da pokrene stečaj u toj banci, a da bi se spasilo trži&scaron;te u tom entitetu. Te&scaron;ko se može dozvoliti da te banke dožive sudbinu &quot;Bobar banke&quot;, koja je zbog lo&scaron;ih kreditnih plasmana napravila enorman gubitak.

Iz MMF-a su naglasili da žele vidjeti otpornost finansijskog sektora, oživljavanje kreditiranja bankarskog sektora te smanjenje fiskalnih rizika i tereta po porezne obveznike.

S druge strane, preskupa je hazarderska igra bankama u RS, kako tvrde analitičari, prosto iz razloga &scaron;to, ponajvi&scaron;e RS, bez aranžmana s MMF-om te&scaron;ko može osigurati finansiranje iz drugih međunarodnih finansijskih izvora.

Utoliko je veći razlog za vlasti u ovom entitetu da pogledaju sudbini u oči te ne dozvole rizik za drastične mjere koje im bez ovog aranžmana, nesumnjivo, prijete.

&nbsp;

&nbsp;

Preskupa igra

Suze Munire Suba&scaron;ić, predsjednice Udruženja &quot;Majke enklava Srebrenica i Žepa&quot;, koja je na vijest o oslobađajućoj presudi četničkom vojvodi Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju oti&scaron;la do ni&scaron;ana sina i supruga u Srebrenici i zaplakala, najbolje opisuju svu bol i patnju koje porodice žrtava proživljavaju ovih dana.

Oslobađajućom presudom &Scaron;e&scaron;elju, Tribunal u Hagu vratio je porodice žrtava u surovu pro&scaron;lost i eru najvećih zločina koje su &scaron;e&scaron;eljevci počinili u BiH, a čiji su svjedoci, vjerujući u pravdu, danas izgubili svaku nadu.

No, suze majke Munire, i na hiljade drugih majki, u Hagu se i ne čuju. I dok se oslobađajuća presuda &Scaron;e&scaron;elju u Srbiji i RS dočekuje s odu&scaron;evljenjem i javnom podr&scaron;kom ovom neobuzdanom kasapinu, u domovima mnogih majki poput Munire Suba&scaron;ić, u tami i u suzama, ova vijest primljena je s nevjericom.

Sve u &scaron;to su vjerovali, u pravdu i istinu, polako i&scaron;čezava, a izjednačavanje žrtve i agresora koji je palio, silovao i mučki ubijao po BiH, presudama u Hagu postaje normalna stvar.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana  Munira Subašić

Munirine suze

Posljednjih dana do&scaron;lo je do novog rasta tenzija u regionu nakon presuda Tribunala u Hagu Radovanu Karadžiću i Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju. Ovog puta tenzije su eskalirale najvi&scaron;e na relaciji Sarajevo - Beograd, ali je i zvanični Zagreb veoma uznemireno reagirao.

Odnosi su na klimavim nogama od incidenta u Srebrenici 11. jula pro&scaron;le godine, da bi se ne&scaron;to kasnije popravili posjetom članova Predsjedni&scaron;tva BiH Beogradu. Nakon ha&scaron;kih presuda, može se reći da su ti odnosi sada ponovo dotaknuli dno.

Srbijanski zvaničnici burno su reagirali na najave iz Sarajeva da će se razmotriti revizija presude u tužbi BiH protiv Srbije za genocid i agresiju, te su otvoreno zaprijetili da bi takav potez naru&scaron;io odnose između dvije zemlje.

No, uprkos svemu, srbijanski premijer Aleksandar Vučić potvrdio je da će doći na privredni sajam u Mostaru, &scaron;to je dobar signal da je moguće popravljanje odnosa između BiH i Srbije, o kojima ovisi i stabilnost cijelog zapadnog Balkana. 
&nbsp; 
Jasno je da će nezacijeljene rane iz pro&scaron;losti jo&scaron; dugo progoniti narode na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije te da je te&scaron;ko očekivati da odnosi između država budu bez ikakvih trzavica. No, nadati se da će se trenutna kriza prevazići i da će sve države, zajedno, nastaviti proces saradnje i zajedničkog napretka ka Evropskoj uniji.

Pro&scaron;lost se mora pamtiti, a lekcije se moraju naučiti, ali je potrebno gledati u budućnost i graditi &scaron;to bolje i čvr&scaron;će veze sa svojim susjedima i ostalim državama. To je jedini način napretka i integracije u vremenu kada se region, ali i cijela Evropa i svijet suočavaju s izazovima bez presedana, i kada je potrebno vi&scaron;e mudrosti nego ikad ranije.

&nbsp;

Narušeni odnosi

Sudsko vijeće Ha&scaron;kog tribunala, kojim je predsjedavao francuski sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti), jučer je oslobodilo četničkog vojvodu Vojislava &Scaron;e&scaron;elja odgovornosti po svim tačkama optužnice za ratne zločine za koje ga je teretilo Ha&scaron;ko tužila&scaron;tvo.&nbsp;

&Scaron;e&scaron;elj je oslobođen preglasavanjem i činjenica da, prema mi&scaron;ljenju dvoje od troje sudija, nije odgovoran svakako ne znači da se zločini koji su mu stavljani na teret nisu ni dogodili. Naprotiv!&nbsp;

Mnogi su i prije presude sumnjali u snagu dokaza na osnovu kojih ga je teretilo Ha&scaron;ko tužila&scaron;tvo, ne zato &scaron;to ih nije bilo, već zato &scaron;to nisu bili kvalitetno prikupljeni da bi bili lak&scaron;e dokazivi na sudu, &scaron;to je, očito, povr&scaron;nom sudiji Antonetiju olak&scaron;alo posao.&nbsp;

Da prilikom dono&scaron;enja oslobađajuće presude nije sve &scaron;timalo u Sudskom vijeću, govori izdvojeno mi&scaron;ljenje sutkinje Flavije Latanci, koja je u svom obrazloženju o izdvajanju mi&scaron;ljenja jasno kazala da je &quot;&Scaron;e&scaron;elja trebalo osuditi&quot;, citirajući pri tome čuvenu Ciceronovu izjavu da &quot;u ratu zakoni &scaron;ute&quot;.&nbsp;

Prema najavama, tužioci će podnijeti žalbu na oslobađajuću presudu Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju. Kakve će nove dokaze ponuditi, ostaje da sačekamo, ali ono &scaron;to je sigurno jeste da će sada&scaron;nja presuda mnogim poricateljima zločina, koje su po Hrvatskoj i BiH činili razni &scaron;e&scaron;eljevci, arkanovci i drugi zločinci poslani iz Srbije, služiti kao argument za laži o ulozi ove države u tim zločinima.&nbsp;

Nakon jučera&scaron;nje presude velika odgovornost je na domaćoj naučnoj javnosti, prije svega historičarima, koji, na osnovu postojećih fakata, posebno već izrečenih ha&scaron;kih presuda, trebaju da se suprotstave svakoj vrsti negiranja zločina koje, poput &Scaron;e&scaron;elja, od jučer posebno, bljuju mnogi koji su ih činili.&nbsp;

Nebitan je &Scaron;e&scaron;elj kao pojedinac, ali projekt stvaranja &#39;&#39;velike Srbije&#39;&#39;, u kome je učestvovao i koji je devedesetih godina počivao na ubijanju, mučenjima, silovanjima, logorima za nesrbe, da bi na kraju zavr&scaron;io genocidom, historija ne smije zanemariti. &nbsp;

&nbsp;

Argument za laži

Tek &scaron;to su se malo sti&scaron;ale reakcije zbog sramne presude Radovanu Karadžiću, iz Ha&scaron;kog tribunala je za sve iskrene patriote Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske, stigao novi &scaron;amar. Tribunal je Vojislava &Scaron;e&scaron;elja oslobodio po svim tačkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Po izricanju presude, &Scaron;e&scaron;elj je slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti).

Neznanje, nesposobnost, poricanje, tendencioznost... Te&scaron;ko je pronaći riječi za obrazloženje presude kojom je Vijeće, s Antonetijem na čelu (uz časni izuzetak, sutkinju Flaviju Latanci, koja je glasala za osuđujuću presudu), oslobodilo četničkog vojvodu.

Radi boljeg razumijevanja Antonetijeve (ne)sposobnosti ili tendencioznosti, valja se prisjetiti njegove sramne uloge u procesu protiv Jadranka Prlića, u kojem je, kao predsjedavajući Sudskog vijeća, glasao za oslobađanje, pa je, nakon &scaron;to je bio preglasan, u zasebnom mi&scaron;ljenju naveo da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata i da nije postojao konflikt između Hrvatske i BiH.

Paradoksalno je da Antoneti i njegovo vijeće smatraju da dobrovoljci koje je &Scaron;e&scaron;elj okupio, ustvari, nisi bili potčinjeni njemu dok su učestvovali u zločinima, a to &scaron;to je u svojim govorima pozivao Srbe da &quot;očiste Bosnu od balija&quot; nije bio poziv za protjerivanje nesrba već govor &quot;s ciljem da se podigne moral vojnika&quot;!?

Nevažno je za Antonetija i to &scaron;to je &Scaron;e&scaron;elj 1995. godine na brdima oko Sarajeva &quot;podizao moral&ldquo; četničkim hordama. Valjda Antoneti misli i da su &scaron;e&scaron;eljevci u na&scaron;u zemlju dolazili kao mirotvorci, a da smo sve vrijeme rata, zapravo, sami na sebe pucali.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA Žan-Klod Antoneti

Obrukao Hag

Nakon eliminacije od Republike Irske u baražu za ovogodi&scaron;nje Evropsko prvenstvo u Francuskoj, te slabe igre u ta dva susreta, selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine Mehmed Baždarević najavio je da ćemo u 2016. godini gledati mnogo kvalitetnije &quot;Zmajeve&quot;.

Ako je suditi prema dvije ubjedljive gostujuće pobjede u prijateljskim susretima s Luksemburgom (3:0) i &Scaron;vicarskom (2:0), legendarni Me&scaron;a počeo je ispunjavati obećanje. Pogotovo se to odnosi na preksinoćnji trijumf u Cirihu, gdje je na&scaron; državni tim održao lekciju učesniku Eura.

Me&scaron;a je odlično pripremio ekipu za sudar sa &Scaron;vicarcima, sve linije u timu su funkcionirale besprijekorno, tako da je zaslužio desetku za ispit u Cirihu i tako na najbolji način najavio kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji.

Duel sa &Scaron;vicarskom, pogotovo prvo poluvrijeme, podsjetilo nas je na oktobar 2011. i okr&scaron;aj (1:1) u Parizu s Francuskom, kada smo dominirali protiv biv&scaron;eg svjetskog i evropskog prvaka.

Me&scaron;a je rođen 28. septembra 1960. godine u Vi&scaron;egradu. Jedan je od najboljih igrača Željezničara svih vremena, a veliki trag ostavio je i u reprezentaciji biv&scaron;e Jugoslavije. Za selektora BiH imenovan je 13. decembra 2014.

&nbsp;

&nbsp;

Ličnost dana        Mehmed Baždarević

Lekcija u Cirihu

Sloboda medija jedno je od temeljnih ljudskih prava, koje je ključno za opstanak demokratije, kazao je generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun nekad u povodu obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, upozoriv&scaron;i na &scaron;iroke progone novinara jer govore ili pi&scaron;u o &quot;neugodnim istinama&quot;.

Dobro bi se zaibretio dobri Ban da je kao &quot;Dnevni avaz&quot; dobio informaciju kako je Nezavisni odbor Državnog parlamenta u BiH na jučera&scaron;njoj 18. sjednici zaključio da prilikom upada specijalaca SIPA-e s dugim cijevima (!) u redakciju na&scaron;eg lista 25. januara &quot;nije bilo nesrazmjere u kori&scaron;tenju ljudskih i tehničkih sredstava&quot;, niti je na bilo koji način &quot;izvr&scaron;en utjecaj na novinarske slobode izražavanja u toj medijskoj kući&quot;.

&Scaron;tavi&scaron;e, Odbor u nevjerovatnim logičkim kaskadama zaključuje da je samo prikazivanje u javnosti pripadnika specijalne jedinice SIPA-a s dugim cijevima u službenim prostorijama &bdquo;Avaza&ldquo; (protiv kojeg se vodi vi&scaron;emjesečna brutalna hajka) &quot;moglo u javnosti nepotrebno stvoriti utisak pritiska na slobodu medija, a u su&scaron;tini se ne radi o takvoj situaciji, o čemu treba voditi računa u budućnosti&quot;!? Dakle, ne samo da je uredu to &scaron;to su specijalci mar&scaron;irali s ma&scaron;inkama pored glava novinara nego su novinari krivi &scaron;to su to objavili!!!

&Scaron;okirani be&scaron;ćutno&scaron;ću na&scaron;eg sistema, čije bolesti u poku&scaron;aju gu&scaron;enja medijskih sloboda i kr&scaron;enja ljudskih prava metastaziraju, pitamo se &scaron;ta su specijalci trebali uraditi pa da vajni Nezavisni odbor zaključi da su slobode na&scaron;ih novinara bile ugrožene. Jesu li nas trebali tući ili možda zapucati?!

Ono &scaron;to je mnogo stra&scaron;nije, tijelo Parlamenta BiH ovime legitimizira policijske upade u redakcije, one biv&scaron;e (slučajevi Klix.ba i &quot;Avaz&quot;), ali i neke buduće, jer, vele, policija &quot;ima i potpunu samostalnost u procjenjivanju na koji će način i upotrebom kojih sredstava ostvariti ciljeve&quot;. Koja je redakcija sljedeća? Optužnice se već podižu, hoće li službeni sijači mraka uskoro i hapsiti novinare? Gdje smo na skali od Sjeverne Koreje do Rusije i Turske?

Tako to rade stražari vlasti. Pokazuje to i slučaj čuvenog Jozefa K. Jer: &quot;Na&scaron;a vlast, koliko je poznajem (...) ne traži valjda krivnju među građanima nego je, kao &scaron;to u zakonu stoji, krivnja sama privuče, pa onda &scaron;alje nas, stražare. Takav je zakon.&quot;

Valjda će neko u ovda&scaron;njem svijetu straha upamtiti da je &quot;nezavisno tijelo&quot; Parlamenta BiH 30. marta 2016. legitimiziralo progone bh. novinara. Laku noć, moja draga BiH.

&nbsp;

&nbsp;

Laku noć, draga BiH

U povodu predstojećeg izricanja presude optuženiku za ratne zločine, četničkom vojvodi Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju, vojvodin dugogodi&scaron;nji politički saborac, iznenada preodjeven u mirotvorca, aktuelni premijer Srbije Aleksandar Vučić, poručio je da Ha&scaron;ki tribunal svojim presudama nije doprinio pomirenju na prostorima biv&scaron;e nam zajedničke države.

Prema Vučiću, očito, Tribunal je trebao miriti zločince sa žrtvama i njihove političke ideologe po automatizmu klasificirati kao mirovnjake i karitativne radnike, a ne da im sudi za zločine koje su počinili.

Vučićeve izjave o nepravdi Ha&scaron;kog tribunala prema Srbima, iako ih mnogi poku&scaron;avaju svrstati u predizborni marketing, ne treba ni malo potcijeniti niti zanemariti.

One su isključivo namijenjene negiranju činjenica o zločinima koje je dokazao i presudio Ha&scaron;ki tribunal, a koje su počinili pripadnici naroda kojem pripada i u koje je, u vrijeme njihovog izvr&scaron;enja, bila duboko&nbsp; involvirana država u kojoj živi, odnosno njen vojni i politički vrh.

Nije Ha&scaron;ki tribunal sudio jednom, u ovom slučaju, srpskom narodu, niti to može raditi ijedan sud na svijetu. Ali, da je presudio jednom političkom projektu inspiriranom, a za&scaron;to to ne reći, i ideologijom na kojoj se i sam politički othranio, Vučić to, bez obzira na to &scaron;ta ovih dana govorio i izjavljivao, nikada neće moći poreći. To su, jednostavno, historijske&nbsp; činjenice s imenom, prezimenom i pečatom!

Aleksandar Vučić te&scaron;ko potcjenjuje savremenike krvave historije koja se dogodila na ovim prostorima s kraja devedesetih godina. Ako misli da je donacijama otkupio halal žrtava Srebrenice i tako stekao pravo da&nbsp; poriče presude koje&nbsp; njihovim ubicama izriče Ha&scaron;ki tribunal, grdno se vara.

A &scaron;to se tiče priče o pomirenju među narodima (sa zločincima nema mirenja!), srbijanski premjer barem toliko bi morao znati da je to stvar politika i političara, a ne sudova. Slu&scaron;ajući &scaron;ta govori Vučić političar, Vučić se kao pomiritelj jo&scaron; lažno predstavlja!

&nbsp;

&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

&nbsp;

Najbolji odgovor

Ruši NBA rekorde

Nepobjedivi duh

Bolni apsurdi

Pobjeda u Zenici

Podrinjska proljeća

Mašina za golove

Glas istine

Preskupa igra

Munirine suze

Narušeni odnosi

Argument za laži

Obrukao Hag

Lekcija u Cirihu

Laku noć, draga BiH

Lažni pomiritelj

Kolumne

Najbolji odgovor

Ruši NBA rekorde

Nepobjedivi duh

Bolni apsurdi

Pobjeda u Zenici

Podrinjska proljeća

Mašina za golove

Glas istine

Preskupa igra

Munirine suze

Narušeni odnosi

Argument za laži

Obrukao Hag

Lekcija u Cirihu

Laku noć, draga BiH

Lažni pomiritelj