Vojislavu &Scaron;e&scaron;elju jeste mjesto u Hagu. Njemu je, zapravo, odavno bilo mjesto u jednom od zatvora u kojem je pod pravosnažnom presudom trebao drapiti barem već deceniju od doživotne kazne kakvu zaslužuje za ratna zlodjela počinjena po BiH i Hrvatskoj, a za koja je nedvojbeno odgovoran. 
 
Nažalost, &Scaron;e&scaron;elj, iako se dobrovoljno predao Ha&scaron;kom tribunalu prije 12 godina, jo&scaron; nije dočekao presudu. Nakon cirkusijade koju je sve to vrijeme izvodio u ha&scaron;koj sudnici, pred kraj pro&scaron;le godine, odlukom koja nikome razumnom nije bila razumna, vraćen je kući da bi se jo&scaron; vi&scaron;e rugao žrtvama. 
 
Žalbeno vijeće Ha&scaron;kog tribunala jučer je, međutim, zatražilo da se optuženik hitno vrati u pritvorsku jedinicu u Sheveningenu. Između ostalog, obrazloženo je da je žalba Ha&scaron;kog tužila&scaron;tva kojom se traži vraćanje &Scaron;e&scaron;elja u Hag &ldquo;primjereno zasnovana na &Scaron;e&scaron;eljevim javnim aktivnostima koje podrivaju osnove za njegovo privremeno oslobađanje&rdquo;. Tako je sada odlučeno da se vi&scaron;e ne toleriraju &Scaron;e&scaron;eljeve izjave kojima vrijeđa žrtve. 
 
&Scaron;e&scaron;elj je odgovorio očekivano te se tako &scaron;e&scaron;eljijada, kako taj cirkus jedne prilike nazva kolega Erol Avdović, nastavlja. 
 
Istovremeno, pojačavaju se političke turbulencije između Srbije s jedne strane i BiH i Hrvatske s druge, &scaron;to ni u kojem slučaju ne odgovara nijednoj zemlji. Pitanje je kome odgovara da pravi dodatni razdor u regionu. 
 
Odgovara, vjerovatno, onima kojima je, pu&scaron;tanjem četničkog vojvode čija je zločinačko-ksenofobična svijest konstanta od devedesetih godina pro&scaron;loga stoljeća, bio cilj i da obesmisle koncept međunarodne pravde i onoga &scaron;to je Ha&scaron;ki tribunal zaista trebao biti.

Komentar dana

Nastavak šešeljijade

Najbolji fudbaler Bosne i Hercegovine Edin Džeko briljantnom predstavom s tri pogotka protiv Andore zadržao je &scaron;anse na&scaron;e A-selekcije za plasman na Evropsko prvenstvo u Francuskoj 2016. godine.

Iako na terenu nismo izgledali moćno protiv jedne od najgorih selekcija Starog kontinenta, Dijamant je pokazao za&scaron;to su za njegove usluge zainteresirani mnogi evropski velikani.

U svom 70. nastupu u dresu &quot;Zmajeva&quot; najbolji strijelac u historiji fudbalske reprezentacije BiH pogađao je u 13., 49. i 62. minuti, zaokruživ&scaron;i svoj broj pogodaka u državnom dresu na 41.

Član engleskog Mančester sitija možda već ovog ljeta promijeni sredinu i pridruži se velikoj Barceloni, jer, prema pisanju katalonskog &quot;Sporta&quot;, Blaugrana je ozbiljno zagrizla za usluge bh. napadača.

Džeko je rođen u Sarajevu 17. marta 1986. godine. Pro&scaron;ao je omladinsku &scaron;kolu Željezničara, a za prvi tim iz Zvorničke 27 zaigrao je 2003. U karijeri je jo&scaron; nastupao za če&scaron;ke Teplice, njemački Volfsburg, gdje je progla&scaron;en za najboljeg igrača svih vremena. Nastupao je za U19 I U21 selekcije na&scaron;e države, a za A-tim igra od 2007.

&nbsp;

&nbsp;

Edin Džeko

Barca čeka Dijamanta

Muhamed Bego Grada&scaron;čević, jedan od najbližih živih srodnika čuvenog Husein-kapetana Grada&scaron;čevića, potvrdio je za na&scaron; list da ne postoji nijedna administrativna prepreka za preno&scaron;enje posmrtnih ostataka njegovog čuvenog pretka iz Turske u BiH.

Tačnije, iz Istanbula, gdje je ukopan, u Gradačac, gdje je rođen.

Inicijativa gradačačkog &bdquo;Preporoda&ldquo; za preno&scaron;enje posmrtnih ostataka posljednjeg gradačačkog kapetana, koji je 1831. godine predvodio pokret za autonomiju BiH od turskog carstva i tako se svrstao u red najznačajnijih historijskih ličnosti bo&scaron;njačkog naroda, stara je punih 25 godina.

Sve prepreke koje su stajale na putu toj ideji, zahvaljujući upravo Begi Grada&scaron;čeviću i &bdquo;Preporodu&ldquo;, prevaziđene su odavno i pitanje je samo volje vlasti hoće li i kada će ona biti realizirana.

Za preno&scaron;enje posmrtnih ostataka Husein-kapetana u BiH nisu potrebni milioni niti stotine hiljada maraka. Također, za gradnju turbeta u kojem bi bio i njegov mezar potrebna su minimalna sredstva koja su, da se ne lažemo, do sada nebrojeno puta mogla biti osigurana.

Finansiralo se iz državne kase nakon rata sve i sva&scaron;ta, počev od seoskih korida, konjskih utrka i va&scaron;ara, do nepotrebnih putovanja samoprogla&scaron;enih kulturnjaka i njihovih političkih mecena po svijetu. Ali, stvarne želje da se finansira ova, za bh. tradiciju i identitet Bosne ključna inicijativa nema. Koga je to strah mrtvog Zmaja od Bosne?!

Mezar Husein-kapetana Grada&scaron;čevića u njegovom rodnom Gradačcu bio bi činjenica koja svjedoči da je ideal samostalne BiH daleko stariji od datuma na partijskim pristupnicama dana&scaron;njih samoprogla&scaron;enih bosanskih vođa i lidera. I bio bi trajna opomena onima koji u ime BiH danas pristaju na tuđe tutorstvo i ucjene. &nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Vratite Zmaja u BiH!

Edin Gali, 28-godi&scaron;nji Bosanac s holivudskom adresom, već duže vremena gradi glumačku karijeru u Americi, gdje niže nove uspjehe. Istovremeno, Gali je jedan od onih koji s ponosom ističu svoje bosanske korijene. Ulogom u &bdquo;General Hospitalu&quot;, najtrajnijoj američkoj seriji, koja se snima od daleke 1963. godine, Gali je jo&scaron; jednom pokazao da je BiH zemlja puna talenata.

Za ovog uspje&scaron;nog Bosanca prvi put se čulo kada je osvojio nagradu Emi za najbolju sporednu ulogu u megapopularnoj seriji &quot;Momci s Madisona&quot;, a nakon toga nastavio je niz holivudskih ostvarenja, kao &scaron;to su uloga u filmu &quot;Hemingway &amp; Gellhorn&quot;, gdje mu je partnerica bila Nikol Kidmen (Nicole Kidman), te &quot;Fury&quot;, u kojem se na&scaron;ao rame uz rame sa slavnim Bredom Pitom (Brad Pitt).

Edin Gali rođen je kao Edin Galija&scaron;ević u Velikoj Kladu&scaron;i 1987. godine. Oženjen je Semirom Gali, manekenkom iz Visokog, s kojom ima dvoje djece, sina i kćerku.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Edin Gali

Dokazao talent

Dok policija traga za počiniocima paljevine zastava Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, na zgradi Američkog kutka u Doboju, čak i bez objavljenih imena, jasno je o kakvom je profilu piromana riječ.

Zato je jednako važno raskrinkati motivaciju, kao i privesti odgovorne za ovo krivično djelo. Oni nisu slučajno izabrali dvije zastave, SAD i zemlje domaćina, iako su željeli dostaviti samo jednu poruku o jednakoj mržnji prema BiH i njenom najvećem prijatelju.

Ti &ldquo;piromani&rdquo; očito ne priznaju BiH, a Ameriku smatraju neprijateljem, gledajući iz raznih radikalnih vizura. Radi se o robovima vlastitih zabluda i neznanja, ali oni su opasnost po sve nas!

Nažalost, jo&scaron; je dosta radikalnih kandidata za počinioce ovog krivičnog djela.

I kao da se ovim činom u Bosni opet poku&scaron;ava slijediti &Scaron;e&scaron;eljeva ikonografija paljenja američke zastave kao onomad u Beogradu. Doista, prisutnost velikosrpske ideje, kao i bilo koje druge radikalne mahnitosti koja razdire BiH, ostaje realna prijetnja.

Sve dok crnoko&scaron;ulja&scaron;i u etnički oči&scaron;ćenom Vi&scaron;egradu veličaju jednog od najvećih zločinaca Drugog svjetskog rata, Dražu Mihailovića, i pri tome se tretiraju kao &ldquo;uredno registrirana nevladina organizacija&rdquo;, bit će razloga za tu zabrinutost. Jer, oni opet prizivaju podjelu Bosne, pokolje i egzodus drugih i drugačijih.

Ba&scaron; zato treba podsjetiti kako, suprotno tom konceptu, SAD nedvosmisleno i beskompromisno podržavaju jedinstvenu i za sve jednakopravnu BiH. Takav prijatelj, Amerika, koja u Bosni brani to isto pravo za sve, mora se čuvati i po&scaron;tovati. Posebno u vremenu u kojem u Evropi i &scaron;ire jačaju zagovornici ekskluzivističkih nacionalnih ideja.

Radikalna mahnitost

Sve &scaron;to sam postigao jeste prkos malog čovjeka sistemu, bezvoljnosti moje generacije s jedne strane te percepciji da je trži&scaron;te okrenuto samo velikim igračima. To je poslovna i životna filozofija koju na početku svakog razgovora iznosi Alen Jusupović, 26-godi&scaron;nji magistar poljoprivredne ekonomije, koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu s prosjekom 9,4.

Uprkos uobičajenom mi&scaron;ljenju njegove generacije, ali i dru&scaron;tva u kojem živi, Alen, roditelji Sakiba i Bajro, a i brat Adnan, odlučili su udobnost stana zamijeniti za pa&scaron;njake, livade, mužu magaraca i prodaju rijetkog egzotičnog mlijeka ovih korisnih životinja, istovremeno riskirajući pokretanjem vlastitog porodičnog biznisa, toliko originalnog da ni sam Alen u istraživanju trži&scaron;ta nije mogao naći sličan primjer u državi.

Tri godine poslije, sve zarađeno Jusupovići ne tro&scaron;e, nego reinvestiraju i pro&scaron;iruju novim idejama... Od jednog magarca, s koliko su krenuli, danas ih imaju 12, ali i ponije, koko&scaron;i... I sve to bez pomoći države.

Alen nije tu stao. Uhodan posao povjerio je majci i ocu, a on krenuo da traži posao komercijaliste u privatnom sektoru. Kaže da je u projekt krenuo iz dva razloga - da bude dovoljno daleko od bezvoljnih kolega koji u sebi ubijaju i posljednju nadu da poku&scaron;aju ne&scaron;to raditi, ali i iz prkosa da sistemu pokaže da se može uspjeti i sam protiv mnogih.

Alen Jusupović

Dokazao da se može

Konačno nogomet. Onaj pravi. Svi oni istinski navijači koji vole na&scaron;e &quot;Zmajeve&quot; kazat će da se istinski nogomet nije igrao jo&scaron; od Svjetskog prvenstva u Brazilu, nakon kojeg su Papetovi puleni dotakli najnižu tačku u posljednjih nekoliko godina.

&Scaron;amari od skromnih Kiprana i Izraelaca navukli su tamne oblake nad nogometnom Bosnom i Hercegovinom. Protekla četiri i po mjeseca, od 16. novembra pro&scaron;le godine i debakla u Haifi, vrlo malo se pričalo o reprezentaciji.

Sve je bilo sivo, pa i trakavica s odlaskom selektora Safeta Su&scaron;ića s kormila. Vrlo malo se pričalo o &quot;Zmajevima&quot;, koji su bili ponos nacije. Lekcije su nam dijelile i one selekcije koje su u &quot;drugom razredu&quot; evropskog nogometa. Skoro pa smo dotakli dno.

I onda se dogodio dolazak Mehmeda Baždarevića. Srčan, kakav je bio i na terenu, Me&scaron;a je najavio zaokret, novu igru, nove pobjede... Andora nije tim koji će pokazati kakvu krvnu sliku ima na&scaron; tim pod komandom novog selektora, ali može donijeti mir i prijeko potrebnu pobjedu, s kojom bismo ostali u igri za plasman na Euro.

Na&scaron;e reprezentativce i dalje možemo zvati &quot;Zmajevima&quot;. Vjerujemo da nećemo nikada ni prestati, a oni večeras u Andori trebaju dokazati da su jednako i veliki borci koji će &quot;gristi&quot; za svaku loptu i koji žele dokazati da su epizode protiv Kipra, Velsa, Izraela... tek prolazne slabosti ovog tima, koji ima velike domete.

Zbog toga - naprijed, ratnici! Do puta za Francusku.

&nbsp;

Naprijed, ratnici!

Kada danas u Sarajevu kažete ili, ne daj Bože, i napi&scaron;ete koliko je za budućnost ove zemlje i na&scaron;e djece opasna pojava radikalizacije unutar nekih bo&scaron;njačkih grupa, i to &scaron;to osobe s bo&scaron;njačkim imenima i prezimenima postaju sve ozbiljnija činjenica na svjetskoj mapi terorizma i u ISIL-ovim zbirkama, najmanje &scaron;to možete dobiti jeste stigma izdajnika.

Razni stranački i paraobavje&scaron;tajni jastrebovi će vas javno, dok kažete buzdovan, lako optužiti za sve i sva&scaron;ta samo da bi zarad svojih &scaron;efova i dalekih sponzora prekrili gorku istinu i crne oblake koji se polako nadvijaju nad nama.

A te crne oblake, nažalost, slika i posljednja analiza američkog državnog medija, Glasa Amerike, koja ukazuje na to da su radikalizacija među muslimanima na Balkanu, uključujući i odlaske na strana rati&scaron;ta, te rastući utjecaj Rusije, najveći izazovi za prvu svjetsku supersilu! A onda muk i nigdje onih poznatih bukača.

Koliko je takav pogled na BiH i Bo&scaron;njake ozbiljan za njihovu budućnost, bolno je i pomisliti. Dok na jednoj strani visi opasnost jo&scaron; živog ekstremnog srpskog nacionalizma, spremnog da se uvijek stavi u interese Rusije, a četnici mar&scaron;iraju, opisani položaj Bo&scaron;njaka na Balkanu nije nimalo zavidan. &nbsp;

Nema tu, jasno, krivice bo&scaron;njačkog naroda koji je svoje pitomo lice toliko puta pokazao svijetu, odbijajući da se sveti i onima koji su mu kroz historiju nanijeli toliko zla.

Grijeh ide na du&scaron;u kalkulantskih bo&scaron;njački lidera i njihovih tajni agendi. Oni bi za interese nekoliko svojih porodica i opasnih ideologija, ignorirajući te&scaron;ku povijesnu zbilju Balkana i svijeta, svoje sunarodnjake bili spremni gurnuti pred jo&scaron; jedan ambis. I sve to cijelih 20 godina nakon posljednjeg genocida u Evropi, onoga u Srebrenici, odnosno BiH.

Kada jo&scaron; u glavnom gradu BiH (gdje pojedinci nesmetano mar&scaron;iraju s oznakama IS-a) jedan Bo&scaron;njak, bez obzira na zvanične motive, napadne i uglednika Jevrejske zajednice Elija Taubera, kreatori spomenutih analiza i prognoza na&scaron;e sudbine dobili su jo&scaron; jedan dio u kobnom mozaiku.

Kao sirat-ćuprija težak je put kojim posljednjih godina hode BiH i bo&scaron;njački narod. A mudrosti nikad manje. Gore od svega je &scaron;to taj osiroma&scaron;eni narod, pred te&scaron;kim izazovima povijesti, njegove vođe tako be&scaron;ćutno lažu, bacajući mu, umjesto istine, mitomanske slike, jeftin patriotizam, instant vjeru i iluziju o nekakvoj velikoj snazi i samobitnosti.

Sirat-ćuprija

Odluka Elijasa Taubera, savjetnika za kulturu i vjeru u Jevrejskoj zajednici BiH, da nakon poku&scaron;aja ubistva počne pisati knjigu &bdquo;Srce Sarajeva&ldquo;, koju će pokloniti građanima, &nbsp;vi&scaron;estruka je poruka svima onima koji stoje iza bilo kakvog nasilja ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu.&nbsp;

Iako je preživio mučki napad, Tauber je nastavio misiju propagiranja mira i ljubavi, &scaron;to jesu simboli glavnog grada BiH, u kojem Tauber živi i radi već pet decenija. No, Tauber je, istovremeno, vrlo hrabro i rezolutno u javnosti iznio i svoje sumnje u deklariranu pozadinu napada na njega. Nije se upustio u &scaron;pekulacije, ali je, kao i svi dobronamjerni ljudi, zatražio da policija istraži sve mogućnosti i otkrije ko stoji iza napada koji je, kako se sumnja, izveo okorjeli kriminalac Ahmed Fočak.&nbsp;

Javna i žestoka Tauberova osuda kvalifikacije i motiva napada na njega koji je iznijela policija, pokazali su da nadležni u ovakvim slučajevima moraju profesionalnije i promptno reagirati. Tauber je rođen 1950. godine u Sarajevu. Zavr&scaron;io je Fakultet političkih nauka u glavnom bh. gradu. Dugogodi&scaron;nji je ugledni javni i dru&scaron;tveni radnik.&nbsp;

Ličnost dana   Elijas Eli Tauber

Civilizacijski odgovor

Dunja Mijatović, Bosanka s najvi&scaron;om funkcijom u međunarodnim organizacijama, opet je osvjetlala obraz zemlje iz koje dolazi i učinila da se BiH veže za ljep&scaron;e i pozitivnije vijesti od onih na koje smo navikli. 
 
Ova predstavnica OSCE-a za slobodu medija dobitnica je ovogodi&scaron;nje nagrade &ldquo;Medaille Charlemagne&rdquo;, jedne od najprestižnijih u Evropi, koja dolazi kao priznanje za angažman na pitanjima ljudskih prava i medijskih sloboda. Mijatović je prva osoba iz jugoistočne Evrope koja je dobila ovu prestižnu nagradu. 
 
Kako je poručio Marsel Filip, gradonačelnik njemačkog Ahena, u kojem će 30. aprila biti uručena nagrada, Mijatović se protiv medijske represije bori na najbolji mogući način. Posebno je naglasio zadovoljstvo &scaron;to nagrađena dolazi iz regije koja je nerijetko van fokusa Evrope. 
 
Dunja Mijatović je ekspertica za zakone i regulaciju u oblasti medija. Magistra je evropskih studija, a diplome je stjecala na univerzitetima u Sarajevu i Bolonji, Londonskoj &scaron;koli za ekonomiju. Jedna je od osnivača Regulatorne agencije za komunikacije BiH. 
 
 
&nbsp; 
&nbsp;

Dunja Mijatović

Ponos Bosne

Ni&scaron;ta vi&scaron;e u Dolini smrti, kako često zovu Toma&scaron;icu, ne nagovje&scaron;tava da se radi o najvećoj masovnoj grobnici u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Neinformiranom neznancu koji bi se danas zatekao u blizini Prijedora Toma&scaron;ica bi bila jedno od hiljadu malih planinskih jezera u Bosni. Mirno, spokojno. Možda nekome i lijepo!

Zločincima nije uspjelo da tonama zemlje sakriju tragove svog krvavog pira po Prijedoru i okolnim selima. Iz Toma&scaron;ice je do sada ekshumirano 430 posmrtnih ostataka nevinih Bo&scaron;njaka i Hrvata. Pretpostavlja se da ih ima jo&scaron; dvostruko toliko.&nbsp;

Samo prije nekoliko mjeseci danas planinsko jezero vrvjelo je entuzijastima, mahom iz Instituta za nestale osobe, koji su danima prekopavali tone zemlje tražeći ruke, noge, lobanje nevino ubijenih civila. U dobroj su mjeri uspjeli u svojoj zadaći.&nbsp;

Međutim, ekshumiranje ostataka žrtava samo je dio onoga &scaron;to na&scaron;e dru&scaron;tvo, posebno Bo&scaron;njaci, mora uraditi da bi i budućim pokoljenjima ostavilo u amanet dokaze o najvećem zločinu u Evropi nakon Hitlera. Nažalost, nadležni očigledno nisu imali potrebu osigurati Toma&scaron;icu, makar jedan dio nje konzervirati i dostojanstveno obilježiti mjesto zločina, da ne bi pala u zaborav.&nbsp;

Bez želje da poredimo obim zločina, nije zgorega podsjetiti da Au&scaron;vic godi&scaron;nje posjeti oko 1,5 miliona ljudi, od kojih je, kako su to Nijemci precizno izračunali, čak 70 posto mladih. Upravo je to garancija da nacistički zločini nikada neće biti zaboravljeni.&nbsp;

Koliko će ljudi ove godine posjetiti planinsko jezero Toma&scaron;icu? Možda neko od članova porodica žrtava i dođe u Toma&scaron;icu da bi, gledajući u mirnu povr&scaron;inu vode ovog jezera zločina, tražio obrise svojih najmilijih.&nbsp;

Za koju godinu, međutim, tragove zločina voda bi mogla sprati, kao i sve drugo!

Jezero zločina

Mirzet Mrvoljak, demobilisani borac iz Mo&scaron;evca kod Maglaja, povjerio se medijima da njegovo dvoje djece, srednjo&scaron;kolci, nikada jo&scaron; nije leglo na krevet! Njegova četveročlana porodica živi u &scaron;eperu&scaron;i od nekih 12 kvadrata, dijeleći postratnu bijedu na koju su osuđeni i kojoj se kraj te&scaron;ko može nazrijeti.&nbsp;

Nije Mirzet jedini demobilisani borac u BiH koji živi životom nedostojnim čovjeka, kojem je sirotinja uzjahala na vrat i koji nema kome da se obrati, da ga pogura i uspravi kako bi se iz te sirotinje lak&scaron;e izvukao. Takvih kao on ne nedostaje nijednoj bh. općini.

Ono &scaron;to, gledajući slučaj Mirzeta Mrvoljka, progoni svakog iole pravednog čovjeka jeste kako to da su pojedinci slični Mirzetu uspjeli sebi sagraditi kućerine, nabaviti automobile, a da niti su od njega bili bolji u ratu niti vredniji u miru. Kojom su to matematikom takvi dolazili do nepovratnih boračkih kredita i raznoraznih jednokratnih pomoći boračkih ministarstava, a da Mirzet to nije mogao?

Niko ne može negirati da država, svih ovih godina, nije izdvajala sredstva za pomoć pripadnicima boračkih populacija, pa i demobilisanim borcima. Svi znamo da su borcima kupovani stanovi, dijeljeni nepovratni krediti, davani paketi građevinskog materijala i da im se pomagalo na razne druge načine.&nbsp;

Ali, jednako tako znamo da su pojedini djelioci ove pomoći imali svoje liste prioriteta, koje, nerijetko, nisu prepoznavale sirotinju čija djeca spavaju na betonu.&nbsp;

Godinama, naime, mnogi borci nemaju kome da se požale na sistem raspodjele boračke pomoći, izgrađen po kriterijima rodbinskih, prijateljskih i partijskih odnosa. Očigledno, u te kriterije nije se uklopio ni Mirzet iz Mo&scaron;evca. Zato mu djeca i ne znaju kako je to noć odspavati na udobnom krevetu. Tužno, ali je stvarno. &nbsp;

Boračka patnja

Ponosni smo na sjajne partije i odbrane na&scaron;eg reprezentativnog golmana Asmira Begovića u engleskoj Premijer ligi, koja važi za jednu od najboljih na svijetu. Ponosni smo na njegove predstave u dresu na&scaron;eg državnog tima, a stasiti Trebinjac pokazuje svojim humanitarnim akcijama da je i privilegija &scaron;to ga imamo.

Svaki put kada dođe u BiH na okupljanje reprezentacije, Asmir se obavezno istakne i nekom humanitarnom akcijom. Tako je u ponedjeljak u svojstvu glavnog donatora projekta, simbolično otvorio Sportsko igrali&scaron;te Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece &bdquo;Mjedenica&ldquo;.&nbsp;

Gradnju igrali&scaron;ta finansirala je upravo Fondacija &bdquo;Asmir Begović&ldquo;, koju je osnovao na&scaron; najbolji ambasador u svijetu.&nbsp;

Begović je iskoristio priliku za druženje s učenicima Zavoda, koji nisu krili odu&scaron;evljenje &scaron;to je s njima jedan od najboljih evropskih golmana. Jo&scaron; jedan njegov potez za čistu desetku.&nbsp;

Asmir je rođen 20. juna 1987. godine u Trebinju, brani za engleski Stouk, na meti je velikih evropskih klubova i možda već naljeto promijeni sredinu. Ambasador je Specijalne olimpijade za BiH...

Ličnost dana Asmir Begović

Veliki sportista i veliki humanista

Život Riada Bajića u samo nekoliko mjeseci počeo je ličiti na bajku. Dječak koji je sanjao da postane fudbaler, da zaigra za prvi tim svog Željezničara i postane reprezentativac svoje države, snove već ispunjava.

Na početku sezone postao je standardni prvotimac kluba u kojem je ponikao, a ubrzo i njegov najbolji igrač te prvi strijelac Premijer lige Bosne i Hercegovine.

Nagrada nije mogla biti ljep&scaron;a, stigao je poziv selektora A-tima Mehmeda Baždarevića.

S dva gola protiv Slavije, koja su donijela Želji tri boda i proboj na drugo mjesto, pokazao je da je zaslužio Me&scaron;in poziv te nagovijestio da ga čeka blistava karijera.

Riad Bajić rođen je 6. maja 1994. u Sarajevu. S devet godina počeo je trenirati u omladinskoj &scaron;koli Željezničara.&nbsp;

LIČNOST DANA  Riad Bajić

Golgeter živi svoj dječački san

Prije vi&scaron;e od pet stoljeća &scaron;panski Jevreji Sefardi protjerani su iz svojih domova na Pirinejskom poluotoku. Veliki broj njih skrasio se u Bosni i Hercegovini, ponajvi&scaron;e u Sarajevu. Jednako kao i &scaron;panski muslimani, bježali su od slijepe i krvave inkvizicije te su prona&scaron;li &quot;zajedničku riječ&quot; s dobrim Bo&scaron;njanima. 
 
Otad Jevreji u miru žive na ovim prostorima. Izuzimajući, naravno, period holokausta, ali i tada su brojni Bosanci i Hercegovci riskirali svoje živote spa&scaron;avajući svoje kom&scaron;ije Jevreje. O tome svjedoče i imena bh. građana u &ldquo;Yad Vashemu&rdquo;, listi Pravednika među narodima na kojoj su osobe koje su spa&scaron;avale živote Jevreja tokom holokausta. Sarajevo stoljećima čuva i jedan od najvrednijih artefakata jevrejske historije - čuvenu Hagadu. 
 
Sve ove činjenice, a one su samo djelić zajedničke historije, daju specifičan značaj te&scaron;kom incidentu koji se u subotu dogodio u sarajevskom kafeu. 
 
Rabin Eli Tauber, rođeni Sarajlija, napadnut je na pravdi Boga, brutalno i mučki, nečim (koje li ironije!) nalik na srednjovjekovno, inkvizitorsko oružje. Motivi napada su nejasni, kao &scaron;to je nejasno i za&scaron;to lokalna policija jo&scaron; nije uhvatila nasilnika i pored sijaset svjedoka. Nejasni su i &scaron;utnja te svojevrsni ignorantski odnos vlasti prema opasnom presedanu. 
 
Ali napad na Taubera je, bez namjere da prejudiciramo rezultate istrage, nezapamćen u historiji i atak je na jednu od najvrednijih tekovina Sarajeva i BiH - posebnu pažnju i senzibilitet prema protjeranima, njihovim potomcima i žrtvama genocida. 
 
&nbsp;

Sefardi i Bosna

Istanbul BB pruža briljantne predstave ove sezone i nalazi se na četvrtom mjestu Super lige Turske. Izuzetno važnu pobjedu u borbi za izlazak u Evropu klub iz glavnog grada Turske ostvario je jučer protiv Genčlerbirligija (3:1).

Da se nalazi u izvanrednoj formi, ponovo je pokazao reprezentativac BiH Edin Vi&scaron;ća odigrav&scaron;i jo&scaron; jednu fantastičnu utakmicu u dresu Istanbul BB-a.

Brzonogi krilni napadač bio je nerje&scaron;iva enigma za defanzivce Genčlerbirligija, a pri vodstvu gostiju od 1:0 Vi&scaron;ća je u 84. minuti postigao novi pogodak za svoj tim, ukupno peti ove sezone. U nastavku susreta saigrač Doka Madureira s dva postignuta pogotka donio je Istanbulu veliku pobjedu.

Sjajna forma Vi&scaron;će svakako raduje ljubitelje nogometa u na&scaron;oj zemlji, s obzirom na to da BiH 28. marta očekuje nastavak kvalifikacija i meč s Andorom.

Edin Vi&scaron;ća rođen je 17. februara 1990. godine u Olovu. Karijeru je započeo u Budućnosti iz Banovića, a osim Istanbula, nastupao je i za sarajevski Željezničar. Za reprezentaciju BiH odigrao je 13 utakmica.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Nastavak šešeljijade

Barca čeka Dijamanta

Vratite Zmaja u BiH!

Dokazao talent

Radikalna mahnitost

Dokazao da se može

Naprijed, ratnici!

Sirat-ćuprija

Civilizacijski odgovor

Ponos Bosne

Jezero zločina

Boračka patnja

Veliki sportista i veliki humanista

Golgeter živi svoj dječački san

Sefardi i Bosna

Sjajna forma "Zmaja"

Kolumne

Nastavak šešeljijade

Barca čeka Dijamanta

Vratite Zmaja u BiH!

Dokazao talent

Radikalna mahnitost

Dokazao da se može

Naprijed, ratnici!

Sirat-ćuprija

Civilizacijski odgovor

Ponos Bosne

Jezero zločina

Boračka patnja

Veliki sportista i veliki humanista

Golgeter živi svoj dječački san

Sefardi i Bosna

Sjajna forma "Zmaja"