Bivši predsjednik "Republike Srpske Krajine" Goran Hadžić, koga je Hag 2015. godine pustio na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga, umro je u Novom Sadu.

Hadžić je umro u Urgentom centru jučer oko 20 sati, u 58. godini.

Hadžić koji je imao tumor na mozgu, pušten je u aprilu 2015. godine na privremenu slobodu radi liječenja, a suđenje u Hagu je aprila ove godine prekinuto na neodređeno vrijeme.

Od tada je živio u Novom Sadu. Hadžića su, kao posljednjeg optuženog u bjekstvu, vlasti Srbije uhapsile u ljeto 2011.

Suđenje je počelo u oktobru 2012. i prekinuto je u oktobru 2014. godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru.

Odbrana je tada precizirala da Hadžić boluje od tumora na mozgu i da je bolest "u završnoj fazi".

Kao pripadnik udruženog zločinačkog poduhvata predvođenog bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, on je bio optužen za ratne zločine nad hrvatskim stanovništvom od 1991. do 1993. na okupiranim područjima Hrvatske.

Inače, Hadžić je rođen 7. septembra 1958. godine u opštini Vinkovci u Hrvatskoj. Prije rata u Hrvatskoj, radio je kao skladištar VUPIK-ovog pogona u Pačetinu, u Vukovaru.

Od mladosti je bio član Saveza komunista. Prije 1990. godine, Goran Hadžić je bio predsjednik Mjesne zajednice Pačetin. U proljeće 1990. godine, na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj je kao kandidat Saveza komunista - Stranke za demokratske promjene izabran je za odbornika u Skupštini Općine Vukovar. Neposredno nakon toga je pristupio novoosnovanoj Srpskoj demokratskoj stranci. 10. juna 1990. godine je izabran za predsjednika SDS-a za Vukovar. U martu 1991. godine je već bio predsjednik Općinskog odbora Vukovara, član Glavnog odbora i Izvršnog odbora SDS-a u Kninu i potpredsjednik Regionalnog odbora SDS-a za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem u Pakracu.

Hadžić: Bivši magacioner koji je postao predsjednik SDS, a kasnije i zločinac

Hrvatska policija uhapsila je Gorana Hadžića, zajedno s nekoliko drugih srpskih aktivista na "Krvavi Uskrs", 31. aprila 1991. tokom akcije protiv srpskih pobunjenika koji su napali policijsku stanicu na Plitvicama. Bio je jedna od ključnih figura srpske pobune u Hrvatskoj stanici napadom, zajedno sa Željkom Ražnjatovićem Arkanom i kninskom milicijom, na hrvatsku policiju na Plitvicama, kada je poginuo Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Tužilaštvo suda u Hagu tvrdi da je Hadžić imao kontrolu nad paravojnim snagama u samoproglašenoj SAO Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu. One se, skupa s TO, bivšom JNA i paravojnim snagama Vojislava Šešelja i Željka Ražnatovića Arkana iz Srbije smatraju odgovornima za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj.

Bio je optužen za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za istrebljenje, ubistva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premještanje u periodu od 1991. do 1993. godine u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini.