<p>Nakon što ste bili bolesni, uvijek je najbolje očistiti svoj dom. Promijenite posteljinu, operite odjeću i obrišite površine. </p><h2>Dug život</h2><p>Ovo može da vam pruži ne samo mir, već uništavanje zaostalih klica. Ali, da li to znači da treba zamijeniti i četkicu za zube? Kratak odgovor je - da. Opća preporuka je zamijeniti četkicu za zube nakon što ste bili bolesni.</p><p>Klice mogu živjeti na četkici za zube između 24 sata i nekoliko sedmica, u zavisnosti od specifične vrste bolesti ili bakterije, prema Stomatološkom koledžu Džordžije na Univerzitetu Augusta, piše HuffPost.&nbsp;</p><p>- Možete koristiti istu četkicu za zube dok ste bolesni, ali je promijenite kada ozdravite. Međutim, budite pažljivi s tubom paste za zube, posebno ako je dijelite s drugim ukućanima. Možda bi najbolje bilo korisiti svoju pastu za zube kako biste izbjegli da klice pređu s četkice za zube u tubu paste - objašnjava dr. Loren Beker (Lauren&nbsp;Becker), opći i kozmetički stomatolog.</p><p>Većina bakterija koje žive na vašoj četkici za zube umire u prisustvu kiseonika.</p><h2>Prijedlog stomatologa</h2><p>- Kada se vaša četkica za zube osuši, većina bakterija je iskorijenjena. Ako četkicu za zube pokrijete poklopcem, broj bakterija u njoj može biti veći nego da je ostavljena na otvorenom - rekao je dr. Harvi Karp (Harvey), prenosu HuffPost.</p><p>Američko stomatološko udruženje predlaže zamjenu četkica za zube svaka tri mjeseca zbog istrošenih vlakana i nagomilavanja mikroba tokom vremena. Ista ideja važi i za električne četkice za zube.</p>

Budite pažljivi s tubom paste za zube posebno ako je dijelite s drugim ukućanima

Treba li zamijeniti četkicu za
 zube nakon što ste bili bolesni

<p>Iako niste pušač, detoks pluća je svima potreban. Duhanski dim šteti i ljudima koji ne puše, a najviše njihovim plućima. Pored toga, veliki broj zagađenih čestica iz zraka dospijeva u naše respiratorne organe.&nbsp;</p><h2>&nbsp;Mliječni proizvodi</h2><p>Ako želite očistiti pluća od nakupljenih toksina, nikotina i drugih čestica, bilo bi dobro sprovesti proces detoksikacije.</p><p>Čitav proces traje tri dana, a večer prije prvog dana detoksikacije poželjno je popiti šolju biljnog čaja pred spavanje. Također, bar dva dana prije početka procesa ne bi trebalo konzumirati mliječne proizvode jer mogu usporiti detoksikaciju. Kada se probudite, iscijedite sok od dva limuna u 3dl vode i popijte prije doručka.</p><p>U toku dana popijte 3 dl soka od grejpfruta ili ananasa. Sokove možete razblažiti mineralnom vodom. Ananas i grejpfrut su odličan izbor jer su bogati antioksidansima. Potom treba tokom dana popiti 3 dl svježe iscjeđenog soka od mrkve u periodu između doručka i ručka. Mrkva pozitivno utječe na alkalizaciju krvi i pobošljava proces detoksikacije.</p><h2>Odličan izbor</h2><p>Nakon ručka popijte 4 dl soka od repe, peršuna, paradajza, smokve - potrebno je odabrati neku od namirnica bogatih kalijumom. Prije spavanja popijte 4 dl soka od brusnice, koja je također odličan izbor za eliminaciju bakterija i toksina. Za potpuniju detoksikaciju trebalo bi svakog dana provesti oko 20 minuta u toploj kupki.</p>

Čitav proces traje tri dana, a večer prije prvog dana detoksikacije poželjno je popiti šolju biljnog čaja pred spavanje

Smanjite količinu toksina na prirodan način

<p>Pandemija koronavirusa nije zvanično odjavljena nigdje na planeti, a svjetske virusologe već brine mogućnost pojave ptičje gripe, informacije su koje dolaze iz Evrope. I ne samo to, na čekanju su, kako za Danas ističu infektolozi, još 27 virusa koji imaju epidemijski potencijal da izazovu nove epidemije.</p><h2>Visokopatogeni soj</h2><p>Među njima su i virusi denga, zika, zapadnog Nila, ali i šest vrsta koronavirusa koji su otkriveni u slijepim miševima. Bez obzira na to, trenutno se strahuje od mutiranog soja virusa H5N1, izazivača ptičje gripe, koji već godinu vlada među živinom u Evropi.</p><p>U većini žarišta registriran je visokopatogeni soj tog virusa, što je bio razlog uništavanja više desetina miliona živine, navodi Danas.</p><p>Kako je objavljeno, prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u pitanju je najteži do sada registrirani val ptičje gripe u Evropi. Evropski virusolozi zbog toga strahuju od epidemije kod ljudi i kažu da je samo pitanje vremena kada će se ona desiti.</p><p>Slično misle srbijanski infektolozi i epidemiolozi, ne samo za virus ptičje gripe, već i za druge izazivače bolesti.</p><p>Između ostalog, i zbog promjene klime, odnosno stvaranja uvjeta da, na primjer, komarci i drugi insekti, prenosioci virusa, migriraju sa svojih sadašnjih staništa u oblasti gdje nisu nikada živjeli, kao što se to desilo sa tigrastim komarcem, prenosiocem virusa zapadnog Nila, čiju smo epidemiju imali 2012. godine.</p><p>Prof. dr. Dragan Delić, infektolog, kaže za Danas da mogućnost izbijanja nove epidemije infektivne bolesti realno postoji, jer trenutno 27 virusa ima epidemijski potencijal.</p><p>-	Virusi različitih grupa imaju epidemijski potencijal, a među njima su virusi gripe, denga, zapadnog Nila, zika, eneterovirusi, ali i mnogi drugi. I to nije ništa novo. Objavljeni su i podaci o tome. Također, šest novih vrsta koronavirusa dokazani su kod slijepih miševa i nose epidemijski potencijal. Postoje virusi kojih u ovom času nismo svjesni i spremaju se da „preskoče“ barijeru između životinja i čovjeka - objašnjava ovaj stručnjak.</p><h2>Teško se prenosi&nbsp;</h2><p>Prema njegovim riječima, od 5.000 virusa u humanoj populaciji, njih 3.500 su zoonoze, odnosno prešle su sa životinja na ljude.</p><p>-	Kada je riječ o H5N1 virusu, izazivaču ptičje gripe, postoji realan strah. Ali, on je dokazan 1961. godine u Južnoj Africi kod egzotičnih ptica. Prvi slučaj infekcije zabilježen je 1997. kod trogodišnjeg dječaka iz Hong Konga. Dakle, trebalo je da prođe 30 godina da bi taj virus prešao sa životinje na čovjeka.</p><p>-	Kada je o tom virusu riječ, interhumani prenos je težak, odnosno teško se prenosi sa čovjeka na čovjeka, a prvi put je takva transmisija zabilježena 2004. godine - objašnjava prof. dr. Delić i dodaje: „Kada je riječ o sadašnjim strahovanjima u vezi sa ptičjom gripom, opasnost leži u tome da li će se virus mijenjati u pravcu da njegovo prenošenje među ljudima postane lakše“.</p><p>Prof. dr. Žarko Ranković, infektolog iz Niša, kaže da su realna upozorenja koja trenutno dolaze iz Evrope.</p>

Među njima su i virusi denga, zika, zapadnog Nila, ali i šest vrsta koronavirusa koji su otkriveni u slijepim miševima

Prijeti nam epidemija 27 virusa

<p>Sljedeći put kada posegnete za nekom od ovih namirnica sjetite se i karijesa koji vreba iza zuba. Neka je hrana pravi užitak, ali i čista opasnost za naše oralno zdravlje. Priznati svjetski stomatolozi otkrili su koju&nbsp;hranu&nbsp;izbjegavaju kako bi održali dobro zdravlje zuba.</p><h2>Kokice&nbsp;</h2><p>Možda i najdraža grickalica za filmsku večer, prava je podlica.<br></p><p>- Puno pacijenata mi dolazi s napuknutim zubima jer su zagrizli napola puknuto zrno kokice, a da ne spominjemo ljusku kojoj je omiljeno zaglaviti se između zuba i uzrokovati&nbsp;bol u desnima -&nbsp;kaže Džonatan Neman (Jonathan), DDS, iz Njujorka.</p><h2>Suho voće&nbsp;</h2><p>Koliko god vam sušeni ananas bio ukusan i bez obzira koliko volite to bogatstvo vlakana iz suhih šljiva, sušeno voće je katastrofa za zube. Ne samo da su šećeri koncentrirani, već su i vrlo ljepljivi i sjedaju u žljebove vaših kutnjaka&nbsp;uzrokujući karijes, objašnjava stomatolog iz Njujorka.</p><h2>Slatki napici od kafe</h2><p>Te velike ili iznimno velike šoljice kafe sa šećerom ili slatkim aromama prava su noćna mora za zube. Konstantna izloženost mlijeku i šećeru tokom jednog sata ili više otežava slini borbu protiv šećera i kiselina koje proizvode bakterije u vašim ustima.</p><h2>Sjemenke</h2><p>Sjemenke bundeve izvrstan su izvor vitamina B, željeza, magnezija, cinka i proteina. No iako su dobre za vaše cjelokupno zdravlje, poput mnogih sjemenki, pravi su izazov za vaše zube. Mnoge sjemenke zahtijevaju da ih razbijete prednjim zubima, što lako uzrokuje&nbsp;lomljenje rubova prednjih zuba.</p><h2>Led&nbsp;</h2><p>On je jednostavno pretvrd za zubnu caklinu i uzrokuje lomove zuba zbog stresa. Može vam čak i slomiti komadić zuba, ukazuje Džon Maraši (Jon Marashi), stomatolog iz Los Anđelesa.</p><h2>Kiselo i puno šećera</h2><p>Energetska pića daju vam poticaj, ali isto tako mogu uzrokovati dehidraciju, ubrzati otkucaje srca te izazvati glavobolje i promjene raspoloženja. Uz sve to jako su loši i za zube. Energetska pića su jako kisela&nbsp;i imaju visok udio šećera. Oblože sve zube i podjednako djeluju na sve. S njima su usta puna karijesa jednostavno zagarantovana.</p>

Led je jednostavno pretvrd za zubnu caklinu

Čista opasnost za oralno zdravlje

<p>Male navike koje za većinu ljudi predstavljaju normalnost mogu biti početak ozbiljne mentalne bolesti. Stručnjaci su naveli simptome koji ukazuju na&nbsp;mentalne bolesti.</p><h2>Histerični smijeh</h2><p>Ne možete mokriti kad ima nekog u blizini - Ako ne možete&nbsp;mokriti&nbsp;kada ispred toaleta čujete glasove ili je neko sa vama u kupatilu, svakako niste jedini, ali vjerovatno ne znate da ovo stanje ima svoje ime u medicini -&nbsp;pareza. Predstavlja praktično&nbsp;strah od mokrenja&nbsp;i “paralizu” bešike u prisustvu drugih ljudi.</p><p>Grickanje noktiju - Onikofagija&nbsp;je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja koji se manifestira&nbsp;opsesivnim grickanjem noktiju. Oko 45 posto osoba uzrasta od 10 do 18 godina pati od onikofagije, a pretežno su u pitanju&nbsp;ženske osobe. </p><p>Snažni izlivi emocija - Zamislite situaciju šef vas kritikuje zbog ozbiljne greške, a vi osjećate da ćete svakog časa&nbsp;prasnuti u smjeh. Smirujete sebe, ali na kraju se na licu ipak javlja osmijeh. Za njim ide glasniji, a zatim histerični smijeh. U pitanju je sindrom snažnog izliva emocija. U ovakvoj situaciji osoba na stres odgovara potpuno suprotnom reakcijom nego što je logično.</p><h2>Emocionalno stanje</h2><p>Nemogućnost prepoznavanja neke emocije - Sigurno ste često slušali kako od prijateljica kako njihov partner nije dovoljno iskren, kako nikad ne priča o svojim iskustvima ili je potpuno “nedostupan” i čini se kako ga nije briga kako se ona osjeća.</p><p> U dvije trećine ovih situacija u pitanju je zapravo fenomen pod nazivom aleksitimija! Riječ je o nesposobnosti čovjeka da prepozna i riječima izrazi svoje emocionalno stanje.</p><h2>Intolerancija na zvukove</h2><p>Svakoga od nas neki zvuk iritira. Da li je to normalno ili ne, zavisi od vrste zvuka i jačine uticaja na vaš život. Mentalni poremećaj mizofonija je stanje kod kojeg normalni zvukovi izazivaju iritaciju. Za ljude koji pate od mizofonije, dovoljan je samo jedan takav zvuk, da ih izbaci iz takta.</p>

Oko 45 posto osoba uzrasta od 10 do 18 godina pati od onikofagije

Simptomi koji ukazuju na mentalni poremećaj

<p>Peškir na radijatoru se veoma brzo suši nakon kupanja, pa nije ni čudno što ga mnogi odmah tamo okače. Međutim, ovo je ozbiljna greška koju možete skupo platiti.&nbsp;</p><p>Kačenjem peškira na radijator zimi, bukvalno smo&nbsp;prekinuli dovod toplog zraka u prostoriju. Kao rezultat, kupatilo može biti hladno. Da bismo ovo spriječili, pojačavamo grijanje i... plaćamo veće račune.</p><p>Drugi razlog&nbsp;zašto je peškir na radijatoru loša ideja je vlaga koja izlazi iz njega. Sušenje bilo čega u kupatilu je rizično ako ne vodite računa o pravilnoj ventilaciji. A zimi, rijetko ko provjetri ovu prostoriju, pogotovo što nemaju sva kupatila prozore. Otuda i lak put do pojave buđi i gljivica na zidovima, koji su veoma štetni po zdravlje.</p><p>Vrijedi napomenuti da rijetko ko redovno i temeljno čisti radijatore.&nbsp;Često su prljavi i prašnjavi, a mokar peškir privlači sve ove nečistoće poput magneta. Kasnije, kada se obrišemo, sve to prenesemo na svoju kožu,&nbsp;što može dovesti do iritacije i alergijskih reakcija.</p>

Vrijedi napomenuti da rijetko ko redovno i temeljno čisti radijatore

Ne sušite peškir na radijatoru, evo i zašto

<p>Važno je pravilo da se svako sumnjivo područje u dojci mora smatrati mogućim zloćudnim tumorom, dok se ne dokaže drugačije. To pravilo nalaže biopsiju svih takvih lezija. U dobi od 35 godina najčešće su promjene u dojci cistična hiperplazija, fibroadenom i mastitis.</p><h2>Maligni proces</h2><p>U dobi između 40. i 60. godine tumori dojke su najbrojniji. Stopa učestalosti raka dojke raste u starijim dobnim grupama.</p><p>Liječenje raka dojke provodi se prema protokolu, ovisno o histološkom tipu tumora, uznapredovalosti malignog procesa i općem stanju organizma.&nbsp;</p>

<p>Koriste se različite kombinacije hirurških terapija, hemoterapija, hormonskih terapija i imunoterapija. Kod većine bolesnica liječenje započinje operativnim zahvatom.</p><h2>Sporiji tok</h2><p>Najzloćudniji tok ima duktalni invazivni karcinom, a slijedi ga invazivni lobularni karcinom.</p><p>Poznato je da ponašanje tumora, a time i prognoza, ovise o njihovoj histološkoj diferenciranosti. Što je tumor bolje diferenciran, to ima sporiji tok i kasnije metastazira.</p><p>Slabo diferencirani tumori su maligniji, a najmaligniji su anaplastični tumori.</p><h2>Ranija dijagnoza</h2><p>S obzirom na to da na terapijski uspjeh, tj. preživljavanje najviše utječe što ranija dijagnoza bolesti, glavni cilj je odgovarajući skrining. Metode za rano otkrivanje raka dojke su samopregled dojki, ljekarski pregled, UZV pregled dojki i mamografija. Od 20. godine samopregled, a od 35. godine pregled dojke jednom godišnje. Prva mamografija se vrši u 40. godini ili ranije kod rizičnih grupa.</p>

Koriste se različite kombinacije hirurških terapija, hemoterapija, hormonskih terapija i imunoterapija

Najčešće promjene na dojci i kako ih tretirati

<p>Gubitak sluha uzrokovan glasnim zvukom je drugi najčešći uzrok senzoneuralnog gubitka sluha,&nbsp;nakon gubitka sluha radi starenja. Prema istraživanjima iz 2017., oko 80 posto mladih između 13 i 18 godina koristi slušalice oko tri sata u danu kako bi slušali muziku. Slušanje glasne muzike često i dugo može voditi do oštećenja&nbsp;sluha&nbsp;tako što uzrokuje&nbsp;oštećenja slušnog živca i pužnice&nbsp;(dio unutrašnjeg uha).</p><p>Prošlogodišnja je studija pokazala kako otprilike 1,7 posto ljudi širom svijeta ima iskustva s gubitkom sluha radi buke, a osobe koje često koriste slušalice imaju oko 4,5 posto veće šanse da će se kod njih razviti ovaj problem. Prema stručnjacima, nivo buke kojoj smijemo biti izloženi je&nbsp;85 decibela&nbsp;(8 sati u danu), a sve što prelazi tu granicu može uzrokovati probleme.&nbsp;</p><p>Zdravstveni stručnjaci smatraju da čak i umjerena buka koja dolazi iz slušalica kroz dugo vrijeme može utjecati na oštećenje sluha, dakle,&nbsp;nije u pitanju samo jaka buka,&nbsp;već koliko ste dugo zvuku izloženi. Nekoliko stvari može otkriti da je došlo do oštećenja sluha:&nbsp;zvukovi djeluju prigušeno, teško razumijete razgovor kada je oko vas buka, teško čujete visoke tonove, zvoni vam u ušima, tražite da vam se ponovi rečeno ili govorite glasno i veoma ste osjetljivi na određene zvukove.&nbsp;</p><p>Ako imate bilo koji od navedenih simptoma, vrijeme je da porazgovarate s ljekarom.&nbsp;</p>

Osobe koje često koriste slušalice imaju oko 4,5 posto veće šanse da će se kod njih razviti oštećenje

Oprezno pri korištenju slušalica

<p>Fibrilacija atrija je najčešća aritmija koja se susreće u praksi. Ovaj naziv mogli bismo prevesti kao „treperenje pretkomora“. Stari naziv za ovu aritmiju, koji datira još iz vremena kad se nije (barem ne široko) koristio EKG u kliničkoj praksi, već se pregled glavninom oslanjao na auskultaciju (slušanje rada srca) je „apsolutna aritmija“ ili „apsoluta“ – naziv koji označava da srce radi nepravilno, s nejednakim razmacima između otkucaja i najčešće pritom i ubrzano.</p><h2>Pretkomore trepere</h2><p>Ovo je aritmija, kazuje prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, u kojoj se stvaraju brze i nepravilne struje u pretkomorama, zbog čega pretkomore trepere, tj. fibriliraju. Na komore se ti impulsi ne prenose u cijelosti, ali ipak se prenose jednim dijelom, najčešće brže nego što bi to bilo u slučaju normalnog ritma, a impulsi se prenose i u nepravilnim razmacima, zbog čaga pacijenti osjećaju ubrzan i nepravilan rad srca.</p><p>- Rizik za nastanak ove aritmije raste s godinama, a imaju ga i osobe koje imaju hipertenziju, koronarnu bolest, prekomjernu tjelesnu masu, bolest mitralne valvule, naročito mitralnu stenozu, kao i poremećaj funkcije štitnjače: hipertireozu. Genetska sklonost može igrati ulogu, a u nekih osoba uzrok nastanka nije poznat. Dva su osnovna problema povezana s ovom aritmijom: smanjenje komfora pacijenta zbog osjećaja lupanja srca, pritom i zamorljivost te rizik od nastanka moždanog udara - kazao je dr. Čaluk.</p><p>Treperenjem pretkomora izostaje njihova globalna kontrakcija pri radu srca, tako da je udarni volumen, tj. količina krvi koju srce izbaci svakim otkucajem, umanjen za oko petinu.&nbsp;</p><h2>Lupanje u prsima</h2><p>- Ubrzan i nepravilan rad srca pacijent osjeti kao lupanje u prsima, zamorljivost ili kratkoću daha. Ove pojave, međutim, nemaju utjecaj na preživljavanje pacijenta i uglavnom su pitanje subjektivnog komfora. Kad se srčana frekvencija („brzina pulsa“) stavi pod kontrolu i puls u mirovanju u prosjeku bude 65-85 otkucaja u minuti, pacijenti se najčešće osjećaju komforno i u najvećem broju slučajeva su bez tegoba - rekao je dr. Čaluk.</p><p><br></p>

<p>Rijetki pacijenti, dodaje ljekar, imaju blok u provođenju impulsa ka komorama, pa u fibrilaciji atrija imaju izrazito usporen frekvencijski odgovor ventrikula (srčanih komora).</p><p>U tim slučajevima postoji indikacija za ugradnju pacemakera zbog izrazito usporenog rada srca (bradiaritmija), no, kako je već rečeno, ti su slučajevi rijetkost.</p><h2>Moždani udar</h2><p>Drugi, važniji problem vezan za fibrilaciju atrija je rizik od moždanog udara, kaže dr. Čaluk. Naime, treperenjem pretkomora dešava se da u pojedinim zonama pretkomora, najčešće u dodatnoj šupljini u lijevoj pretkomori koju zovemo lijeva aurikula, dolazi do staze krvi. Ovo pokreće mehanizme zgrušavanja krvi i tad se može formirati tromb (krvni ugrušak). Takav ugrušak se može kasnije pokrenuti i migrirati iz srca dalje u cirkulaciju. Ako se na tom putu kroz cirkulaciju ugrušak zaglavi u jednoj od moždanih arterija, nastat će moždani udar.</p><h2>Antikoagulacijski lijekovi umanjuju rizik od stvaranja tromba</h2><p>Danas, govori prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, svaki peti-šesti moždani udar koji se dijagnosticira je posljedica putovanja ugruška iz srca do moždane cirkulacije. Da se takvi nemili događaji spriječe, pacijentima se propisuje terapija protiv stvaranja ugrušaka, tj. antikoagulacijska terapija. Kolokvijalno se često koristi neprecizan i pogrešan izraz: „lijekovi za razrjeđivanje krvi“.</p><p>- Ranije su se u ovu svrhu koristili lijekovi koji spadaju u skupinu zvanu&nbsp;antagonisti vitamina K. Ti lijekovi: varfarin, acenokumarol, fenprokumon i njihovi derivati, su najopasniji lijekovi trenutno u medicinskoj praksi. Imaju vrlo uzak raspon sigurnog djelovanja, ulaze u mnoga međudjelovanja s hranom i drugim lijekovima, potrebno im je nekoliko dana za uspostavu punog obima djelovanja, ali i nekoliko dana za prestanak djelovanja nakon posljednje uzete tablete – navodi dr. Čaluk.</p><h2>Doziranje vrlo komplicirano</h2><p>Pritom, dodaje doktor, je i doziranje vrlo komplicirano i potpuno induvidualizirano za svakog pojedinog pacijenta. Stoga pacijenti moraju periodično (u rasponu od svake 2 do svakih 6 sedmica) vaditi uzorke krvi i testirati intenzitet antikoaguliranosti te potom često mijenjati doziranje tih lijekova.</p><p>- Posljednjih godina, srećom, pacijentima su na raspolaganju&nbsp;novi&nbsp;antikoagulacijski lijekovi (NOAK). Ovi lijekovi su mnogo sigurniji i praktičniji, precizno smanjuju sklonost zgrušavanu krvi, tačno koliko je potrebno da se umanji rizik od stvaranja tromba i prevenira ovaj tip moždanog udara. Pritom, zbog bolje kontrole antikoaguliranosti, ovi lijekovi su znatno sigurniji od starih i krvareće komplikacije, poput krvarećih moždanih udara, s njima su skoro dvostruko rjeđe u odnosu na stare lijekove – ističe dr. Čaluk.</p><p>Nova generacija lijekova uopće ne iziskuje kontrole stepena antikoaguliranosti, tj. nema vađenja krvi da se provjeri terapijski učinak, a međudjelovanja s drugim lijekovima daleko su blaža nego što je to u slučaju lijekova starije generacije. Međudjelovanja s hranom gotovo i da nema.</p>

Aritmiju imaju osobe koje imaju hipertenziju, koronarnu bolest, prekomjernu tjelesnu masu, bolest mitralne valvule, naročito mitralnu stenozu...

Šta je fibrilacija atrija i kako je prepoznati

<p>Britanski naučnici vjeruju da su otkrili zbog čega osobe s prevelikom tjelesnom težinom imaju veće izglede da će patiti od astme.&nbsp;</p><p>Istraživači s londonskog “King's Collegea” identificirali su protein koji, osim toga što pridonosi upalama u dišnom sistemu, istovremeno uzrokuje jačanje osjećaja gladi. Riječ je o proteinu PMCH koji proizvode Th2 ćelije.&nbsp;</p><p>Veza između pretilosti i astme je dobro poznata, ali do sada nije bila u dovoljnoj mjeri razjašnjena.</p>

Istraživači s londonskog “King's Collegea” identificirali su protein

Otkriveno zbog čega neke osobe pate od astme

<p>Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, špinat, kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz.&nbsp;</p><p>Sada je novo istraživanje neprofitne organizacije “Environmental Working Group” pokazalo da jedna jagoda sadrži čak 23 različite vrste pesticida.</p><p>Izloženost pesticidima povezana je s brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost za mozak i nervni sistem, rekla je analitičarka Sindi Svenson (Cindy Swenson), koja radi za “Environmental Working Group”.</p>

Izloženost pesticidima povezana je s brojnim lošim efektima na zdravlje

Iznenadit ćete se: Ovo voće je puno pesticida

<p>Započinjanje dana kafom nije baš idealna opcija. Skoro svaka odrasla osoba kada ustane iz kreveta odlazi u kuhinju i šoljicu kafe. Mnogi misle da drugačije i ne mogu započeti dan i ovom napitku pridaju veliku važnost.</p><p>Ali ispijanje kafe ranim jutrom na prazan želudac višestruko je rizično po zdravlje.</p><p>-&nbsp;Ispijanje&nbsp;kafe&nbsp;rano ujutro, kada je nivo kortizola najviši, remeti hormone u organizmu i narušava cirkadijski ritam. Kortizol loše djeluje na ovulaciju, hormonalni balans i kilograme&nbsp;- pojasnio je nutricionista i ljekar Karlin Rozenblum (Rosenbloom) za portal&nbsp;PureWow.</p><p>Umjesto kafe, idealna zamjena je zelena limunada. Riječ je o kombinaciji peršuna i limuna koja pomaže kod izbacivanja viška tečnosti i toksina iz organizma, a može potaći i bolji rad bešike.</p>

Riječ je o kombinaciji peršuna i limuna 

Prednosti zelene limunade

<p>Da li su vam stopala često ledena? Ovo stanje može biti posljedica niskih zimskih temperatura, ali i znak da imate određenih zdravstvenih problema. Dok za neke to može biti normalna tjelesna reakcija, prema nekim stručnjacima, hladna stopala mogu imati i faktor naslijeđa, odnosno mogu biti naslijeđena karakteristika.</p><p>Ipak, nerijetko su hladna stopala simptom nekih bolesti i zdravstvenih problema, a među najčešćima su slaba cirkulacija u ekstremitetima ili slabiji osjećaj u nervima. Doktorica Dina Gohil kaže da su hladna stopala ponekad simptomi slabe cirkulacije, anemije, dijabetesa, hipotireoze i nekih manje opasnih stanja.</p><p>- Kad kažemo da su hladna stopala posljedica slabe cirkulacije, to znači da topla krv ne stiže u stopala te su ona neizbježno hladnija od ostatka tijela - pojašnjava dr. Gohil te dodaje da bismo, ako nam se ovo često dešava, morali da potražimo i savjet ljekara.</p><p>Za zagrijavanje stopala i olakšanje ovog stanja, ona preporučuje sljedeće metode:</p><p>- Masaža stopala kako bi se potakla cirkulacija</p><p>- Nošenje toplih čarapa</p><p>-l Nošenje obuće koja zadržava toplotu</p><p>- Korištenje termofora za stopala</p><p>- Korištenje grijača za prste</p><p>- Smanjen unos kofeina</p>

Dok je za neke to normalna tjelesna reakcija, prema nekim stručnjacima, može biti i faktor naslijeđa

Na šta ukazuju hladna stopala

<p>Ukočeni vrat može vas mučiti kada spavate u nepravilnom položaju, kada dugo sjedite za računarom ili u automobilu, ali i kada ste dugo pod utjecajem klima-uređaja. Saznajte kako da sami u 90 sekundi opustite ukočeni vrat i osjetite olakšanje.</p><p>Tri rješenja za ukočen vrat donosi američki kiropraktičar dr. Alan Mendel (Allan). Možete isprobati samo jednu vježbu ili sve tri. Vježbe djeluju jer se njima produžuje vratni mišić.</p><p><b>Vježba 1</b> - Prstima suprotne ruke od strane vrata koja vas boli pritisnite vrat i okrenite glavu ustranu dok ne osjetite bol. Dok pritiskate prstima bolno mjesto, okrenite glavu što više možete ustranu. Zatim prstima povucite mišić vrata prema unutrašnjoj strani, odnosno prema ključnoj kosti. Povucite mišić sa što više tački na vratu.</p><p><b>Vježba 2</b> - Kao i u prvoj vježbi, rukom suprotnom od strane vrata koja vas boli uhvatite se za vrh glave, okrenite glavu za 45 stepeni i povucite je prema dolje. Zadržite 15 do 20 sekundi, opustite i opet povucite još više i zadržite 15 do 20 sekundi. Vratite glavu ravno pa je ponovo povucite prema dolje, zadržite 15 do 20 sekundi, opustite pa povucite još jače.</p><p><b>Vježba 3</b> - U ovoj vježbi koristi se ista ruka kao i bolna strana vrata. Ruku stisnite u šaku, pritisnite je u vrat gdje vas boli te nagnite glavu na šaku. Pustite da šaka prodre u vrat, a znat ćete da radite dobro kada osjetite bol. Zadržite u ovom položaju 15 do 20 sekundi.</p>

Sami u 90 sekundi osjetit ćete olakšanje

Tri vježbe za ukočen vrat

<p>Nutricionisti ističu da ulje može sadržati mnoge supstance koje pri zagrijavanju mogu postati toksične. Kada dospiju u ljudski organizam mogu prouzrokovati razne upalne procese.</p><p>Sudeći po mišljenju stručnjaka, najbolje i najkorisnije ulje je maslinovo jer sadrži veći udio supstanci koje su korisne za srce i krvne sudove. </p><p>Ali, na visokim temperaturama gubi ta korisna svojstva, te nije idealna zamjena za prženje hrane. Ono je odličan izbor za salate.</p><p> Međutim, dobra zamjena je visoko oleinsko suncokretovo ulje.</p><p>- U njemu se nalaze omega 6 kiseline koje su zamijenjene oleinskom i čiji sadržaj u nekim varijantama dostiže 80 posto. Ovaj procenat je čak nešto viši nego u maslinovom ulju - istakao je dijetolog Mihail Ginzburg.</p>

Dobra zamjena je visoko oleinsko suncokretovo ulje

Kako odabrati pravo ulje

<p>Krvni pritisak igra veoma važnu ulogu te često može diktirati zdravstveno stanje čovjeka. Prema naučnim istraživanjima, krvni pritisak u kasnijoj fazi života počinje lagano da pada, i to oko 14 do 20 godina prije nego što tijelo počne da se "gasi".<br></p><p>Do ovog zaključka je došao „University of Exeter Medical School“ iz Velike Britanije, koji je proveo eksperiment na 46.634 Britanca koji su umrli u 60. godini života ili kasnije, a uzorak je obuhvatio ljude koji su bili zdravi, ali i one koji su imali demenciju, kao i bolesti srca.</p><h2>Praćenje stanja</h2><p>Prema ovim istraživanjima, krvni pritisak je najviše padao kod pacijenata koji su oboljeli od demencije, zastoja srca, gubitka težine, kao i kod onih koji su imali visok pritisak. Zanimljivo je i da je smanjenje zabilježeno i kod pacijenata koji nemaju nijednu od navedenih bolesti.</p><p>- Naše istraživanje baca svjetlo na važnost praćenja stanja starijih pacijenata, kakve ljekari viđaju svuda. Bio bih veoma uznemiren kada bi neko protumačio naš rad kao motiv da se hipertenzija u kasnijim godinama ne tretira lijekovima i da se oni ne izdaju - kaže autor istraživanja.</p><h2>Stariji pacijenti</h2><p>Navodi se i da bi ljekari trebali da obrate pažnju na to šta pad krvnog pritiska znači za starije pacijente. Postoji mnoštvo znakova koji ukazuju na blizinu smrti, a visina pritiska i sve promjene vezane za njega mogu biti pokazatelji.</p>

Treba li zamijeniti četkicu za zube nakon što ste bili bolesni

Smanjite količinu toksina na prirodan način

Prijeti nam epidemija 27 virusa

Čista opasnost za oralno zdravlje

Simptomi koji ukazuju na mentalni poremećaj

Ne sušite peškir na radijatoru, evo i zašto

Najčešće promjene na dojci i kako ih tretirati

Oprezno pri korištenju slušalica

Šta je fibrilacija atrija i kako je prepoznati

Otkriveno zbog čega neke osobe pate od astme

Iznenadit ćete se: Ovo voće je puno pesticida

Prednosti zelene limunade

Na šta ukazuju hladna stopala

Tri vježbe za ukočen vrat

Kako odabrati pravo ulje

Na šta ukazuje pad krvnog pritiska: Ovo ne smijete zanemariti

Zdravlje

Treba li zamijeniti četkicu za zube nakon što ste bili bolesni

Smanjite količinu toksina na prirodan način

Prijeti nam epidemija 27 virusa

Čista opasnost za oralno zdravlje

Simptomi koji ukazuju na mentalni poremećaj

Ne sušite peškir na radijatoru, evo i zašto

Najčešće promjene na dojci i kako ih tretirati

Oprezno pri korištenju slušalica

Šta je fibrilacija atrija i kako je prepoznati

Otkriveno zbog čega neke osobe pate od astme

Iznenadit ćete se: Ovo voće je puno pesticida

Prednosti zelene limunade

Na šta ukazuju hladna stopala

Tri vježbe za ukočen vrat

Kako odabrati pravo ulje

Na šta ukazuje pad krvnog pritiska: Ovo ne smijete zanemariti