<p>Četrdesetak centimetara snijega sasvim je očekivana pojava u januaru, ali na saobraćajnicama širom BIH, pa i u glavnom gradu države, prvi značajniji snijeg ove zime izazvao je velike probleme. Otežano je kretanje i vozila, i pješaka, stabla padaju na ceste, a danas je, nažalost, u Sarajevu zabilježen i smrtni slučaj. Stalni sudski vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić kaže da nije pitanje je li 40 centimetara snijega previše, već da li je sistem prilagođen realnim zimskim uvjetima, s kojima se redovno suočavamo.</p><p>- Snijeg ove količine nije presedan, niti je riječ o elementarnoj nepogodi nepoznatoj našem podneblju. Problemi koje imamo ukazuju na dugogodišnje strukturne slabosti, a ne na iznenadnost situacije. Prije svega, izostaje sistemsko i preventivno djelovanje. Održavanje drvoreda i zelenih površina očigledno nije bilo adekvatno - stabla koja su bila oslabljena, trula ili nepropisno održavana postaju ozbiljna opasnost pod teretom snijega. To nije posljedica jednog snježnog dana, već godina zanemarivanja – kaže Sarajlić.</p><p>Dodaje da su kapaciteti zimskih službi projektirani prema prosječnim uvjetima, a ne prema realnim maksimumima koji se moraju uzeti u obzir.</p>

Stablo palo na ženu i usmrtilo je kada je krenula na posao

<p>- Kada se snijeg ne ukloni na vrijeme, dolazi do njegovog sabijanja, smrzavanja i dodatnog opterećenja infrastrukture, čime se problemi samo multipliciraju pri svakom novom talasu padavina. Treći segment je organizacija i odgovornost na nivou zajednice. Ranije je postojao jasniji osjećaj lične i kolektivne obaveze, ljudi su čistili ispred svojih objekata, haustora i prilaza, ne čekajući isključivo institucije. Danas je ta praksa znatno oslabljena, što dodatno opterećuje već ograničene javne službe. Ključni problem nije u snijegu, već u kontinuitetu planiranja, održavanja i koordinacije. Bez ozbiljne analize nakon svake ovakve situacije i bez ulaganja u prevenciju, svaki naredni snijeg, čak i manji, nosi rizik od novih problema i, nažalost, novih tragedija – ističe Sarajlić.</p><p>Upozorava da su neophodna i konstantna ulaganja u mehanizaciju, jer se trenutni kapaciteti koriste do tačke otkazivanja, a građanima poručuje da u ovakvim okolnostima ne precjenjuju vlastite, niti sposobnosti svog vozila i da ih ne koriste bez prijeke potrebe dok se stanje ne normalizira.</p>

Snijeg ove količine nije presedan, niti je riječ o elementarnoj nepogodi nepoznatoj našem podneblju, kaže Sarajlić

Mirzet Sarajlić za “Avaz”: Održavanje drvoreda nije bilo adekvatno, oslabljena stabla postaju ozbiljna opasnost pod teretom snijega

<p>Na svim vodotocima u slivu rijeke Save bilježi se stagnacija vodostaja i hidrološko stanje trenutno je normalno, potvrdio je za “Avaz” Adnan Topalović, rukovodilac Odjela za prognozu Agencije za vodno područje rijeke Save. Međutim, do 8. januara očekuju se nove padavine.</p><p>- Danas i narednih dana, prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, najavljene su nove količine padavina na većem dijelu vodnog područja rijeke Save. Riječ je o novim snježnim padavinama, a na pojedinim dijelovima podslivova moguća je i kiša. Kiša se dominantno očekuje na području Hercegovine, dok je na vodnom području rijeke Save prognozirana na slivovima Željeznice i Drine. S obzirom da su prognozirane temperature u naredna tri dana uglavnom oko 0 stepeni, ne očekuje se nepovoljan hidrološki događaj – nagli porast vodostaja zbog topljenja snijega. Dakle, očekujemo blagi porast vodostaja na većini hidroloških stanica. Izuzetak je sliv rijeke Željeznice na području općine Trnovo, gdje je moguć značajniji porast vodostaja – kazao nam je Topalović.</p>

 Danas i narednih dana, prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, najavljene su nove količine padavina na većem dijelu vodnog područja rijeke Save

Adnan Topalović za “Avaz”: Vodostaji rijeka u stagnaciji, značajniji porast moguć samo na slivu Željeznice

<p>Tri decenije nakon rata život u pojedinim dijelovima BiH još je rizičan, opasan pa i nemoguć zbog prisustva mina koje prijete životima stanovnika. Prema procjenama, „tihe ubice“ vrebaju na više od 800 kvadratnih kilometara površine. Za razliku od godina u kojima je ovaj posao bio veoma dobro plaćen, uklanjanjem mina i drugih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata danas se bavi manji broj deminera. Sabahudin Baraković sa svojim timom je među njima.</p><p>Baraković se već trideset godina bavi jednim od najopasnijih poslova, a posljednje dvije decenije je vođa deminerskog tima. Sa svojim kolegama spasio je nebrojene ljudske živote, jer pamti i dane u kojima je za jedan dan uklanjao i do 150 poteznih rasprskavajućih odskočnih mina PROM 1, najopasnije vrste mina koja nakon aktiviranja ubija ili teško ranjava sve u krugu od 30 metara. Na projektima deminiranja Baraković je radio i u Hrvatskoj, Kubi, Iraku i Afganistanu. Do 10. januara njegov tim je na odmoru što je, kako kaže, prilika da s porodicama odmore i ne misle „na mine i kvadrate“, ali i da se „Bogu zahvale što je glava živa“.</p>

Pamti dane u kojima je za jedan dan uklanjao i do 150 poteznih rasprskavajućih odskočnih mina PROM 1

Sabahudin Baraković: Heroj koji spašava živote

<p>Iako su problemi u prvom planu, intenzivne padavine mnoge su i obradovale, stvarajući snježnu idilu u bh. gradovima.&nbsp;</p><p>Otežano je kretanje i automobila, i pješaka po još neočišćenim saobraćajnicama i trotoarima.</p><p>Dok snijeg ne prestaje padati, pogledajte kako izgleda četvrta januarska noć na ulicama Goražda.</p>

Otežano je kretanje i automobila, i pješaka po još neočišćenim saobraćajnicama i trotoarima

Problemi u prvom planu, ali zima pokazala i svoje čari

<p>Intenzivne snježne padavine, koje su tokom popodneva zahvatile i Goražde, donijele su probleme u saobraćaju i snabdijevanju strujom pojedinih dijelova BPK poput Ustikoline.</p><p>Opasnost predstavlja i drveće koje pada pod teretom, blokirajući ceste, pa je u ulici Meha Drljević a u Goraždu jedno od stabala palo na automobil u pokretu. Srećom, putnici su prošli bez povreda a na vozilu je pričinjena manja materijalna šteta. </p><p>U popodnevnim satima pripadnici GSS Stanica Goražde uspjeli su doći do četiri državljanke Srbije čiji je automobil ostao blokiran u nanosima snijega u blizini sela Rosijevići kod Goražda. One su evakuirane nakon što su, tokom putovanja iz Sarajeva prema Goraždu, slijedeći pogrešne upute navigacije, skrenuli na lokalni seoski put.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DTGmlWXjc48/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DTGmlWXjc48/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DTGmlWXjc48/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

U popodnevnim satima pripadnici GSS Stanica Goražde uspjeli su doći do četiri državljanke Srbije čiji je automobil ostao blokiran u nanosima snijega u blizini sela Rosijevići kod Goražda

Stablo palo na automobil u pokretu, putnici pukom srećom prošli bez povreda



<p>BiH pokazuje interesovanje za bliže veze s Kazahstanom, od trgovine i logistike do investicija i političkih odnosa, izvijestila je državna novinska agencija Kazahstana -  DKNews.</p><h2>Poslovni forum</h2><p>Sumirajući decembarsku posjetu ambasadora Kazahstana za Hrvatsku, BiH i Crnu Goru Dauleta Batraševa (Batrashev) i razgovore s visokim državnim zvaničnicima u Sarajevu, DKNews navodi da obje zemlje tragaju za novim tržištima i transportnim koridorima, da jedna drugu vide kao “partnere u rastu”, jer BiH za Kazahstan predstavlja vrata ka jugoistočnoj Evropi, a BiH preko Kazahstana dobiva pristup centralnoj Aziji i Transkaspijskom koridoru.</p><p>- Ideja je da u okviru velikog ekonomskog foruma, na marginama održimo jedan poslovni forum između naših i kompanija iz Kazahstana. Ipak, sve je još na nivou ideje i zvaničnu inicijativu tek očekujemo. Realno, naša vanjskotrgovinska razmjena ne odražava dobre, prijateljske odnose između dvije zemlje čiji su potencijali daleko veći – kazao je za “Avaz” Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH o susretu s ambasadorom Batraševim.</p><p>Dok kriza industrije u EU, posebno Njemačkoj, rezultira smanjenjem izvoza bh. kompanija, ekonomski stručnjaci ukazuju na potrebu širenja na nova tržišta. Egrlić potvrđuje da je Kazahstan u tom smislu, ali i s aspekta privlačenja investicija, interesantna zemlja.  </p><h2>Izvući benefite</h2><p>- Kazahstan je zemlja u razvoju, jedna izuzetno potentna i perspektivna ekonomija i mislim da se na tom planu mogu ostvariti rezultati. Sad treba intenzivirati i pokušati izvući benefite. Svaki oblik investicija nama odgovara. Oni imaju razvoj u nekoliko pravaca i nama odgovaraju investicije i u industriju, i u turizam. Zainteresirani su da ulažu i u infrastrukturu, ali u ovom momentu je to prerano konkretizirati – ističe Egrlić.</p>

<h2>Partnerstvo u agrobiznisu</h2><p>Teme sastanka s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem bile su vezane za proširenje trgovine, saradnju u energetskom sektoru, partnerstvo u poljoprivredi i agrobiznisu.&nbsp;</p><p>S predsjedavajućim Doma naroda PSBiH Kemalom Ademovićem gosti iz Astane razgovarali su o jačanju međuparlamentarnih veza, dok je fokus razgovora s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem bio na nastavku saradnje i konsultacija u ovoj godini, te službenoj posjeti Kazahstanu.</p>

Oni imaju razvoj u nekoliko pravaca i nama odgovaraju investicije i u industriju, i u turizam. Zainteresirani da ulažu i u infrastrukturu

Sa susreta premijera Nikšića i ambasadora Batraševa  

Šta je u BiH radio ambasador Kazahstana: Novo tržište za bh. privredu?

<p>Građani BiH ispraćaju još jednu u nizu teških godina, godinu borbe s inflacijom, gaženja svih obećanja o napretku i gašenja slabašne nade da ćemo ubrzati put ka članstvu u EU. Umjesto sigurnosti i prosperiteta preživjeli smo i najveću poslijeratnu političku, pa i sigurnosnu krizu, izazvanu napadom režima u RS na ustavno-pravni poredak i institucije BiH.</p><h2>Moćne imperije</h2><p>Cijeli svijet zahvaćen je ratovima, a zlo je poprimilo nove oblike, pa naočigled svih vrši nove genocide. O onome što će pamtiti iz prošle, procjenama i željama za 2026. godinu, za “Avaz” govore ugledni akademici Esad Duraković i Asim Mujkić. &nbsp;&nbsp;</p><p>- U najkraćem - godinu koju ispraćamo pamtit ću po tri stvari kapitalnog značaja. Prvo, moja draga zemlja Bosna teško je patila i ove godine, bila je na rubu opstanka, ali je i to prevalila ka budućnosti koja je neizvjesna, pa se nadam konačnom osvitu. Drugo, tokom protekle godine često sam bio u plačnome grču zbog još jednoga genocida kojeg provode međunarodni zlikovci nad nedužnim narodom Palestine. Moja empatija prema djeci koju tu ubijaju i cijelom narodu kojeg istrebljuju oni kojima je taj narod pružio gostoprimstvo onda kada su ga Evropljani protjerivali naprosto je neizreciva. Treće, pamtit ću 2025. godinu kao stravičan poraz međunarodnog pravnog poretka i moralni sunovrat, te oštar zaokret najmoćnijih zemalja svijeta ka globalnoj konfrontaciji, ka globalnom sukobu – govori na početku razgovora profesor Duraković.</p><p>Nakon 30 teških i najtežih godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, 2026. nas čekaju i novi izbori. Duraković nije optimista u odgovoru na pitanje možemo li se nadati promjenama, reformama, početku pregovora s EU i izlasku iz političkih kriza.</p><p>- Nisam optimist ni za 2026., ali moram biti realan jer kao intelektualac imam odgovornost prema stvarnosti. Na našem političkom horizontu još ne vidim proplamsaje svjetlosti, jer su partije odveć partikularizirane i uglavnom bez državničke vizije. Međunarodna zajednica je kreirala ovu državu kao monstruma koji ne može ni umrijeti ni živjeti. Odgovorni su. EU se i sama raspada, ona nema budućnost. No, odgovorni smo i svi mi - narod u cjelini, jer se potpuno prepustio apatiji, akademska zajednica ima ogromnu odgovornost i tako dalje. Ali Bosna je više od države - ona je zemlja i zahvaljujući tome ona opstaje u svim ovim dramama pa se nadam da će prebroditi i ovu krizu, kao što je nadživjela i mnoge moćne imperije – ističe akademik Esad Duraković.</p><p>Godina 2025. nije baš godina koja će nam ostati u sjećanju, kaže profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Asim Mujkić.</p><p>- Ako već treba da izaberemo neki događaj, to je svakako početak jednog procesa u kome će, slobodno se može reći, četvrtstoljetni vladar političke situacije u BiH, Milorad Dodik, pretpostavljamo i nadamo se, u narednom periodu biti relativiziran, biti skinut s političke scene. Eto, to bi za mene bilo malo svjetlo nade za sve konstitutivne narode i sve konstitutivne građane ove zemlje. Da konačno otčepimo ove procese euroatlantskih integracija, a s druge strane da se s građana ove zemlje skine ovaj užasni teret prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje. Nadati se da ćemo u narednoj godini vidjeti nastavak ovog procesa “razoružavanja” Milorada Dodika – kaže Mujkić. </p><p>Iako blokirani proces evropskih integracija ostaje neiskorištena šansa, Mujkić je saglasan s ocjenama da svjedočimo ohrabrujućem razvoju situacije u vezi s Južnom interkonekcijom, projektom koji, uz podršku SAD, ima mnogo veći značaj od energetskog. U 2026. očekujemo i prve poštene izbore, ako se osujete pokušaji sabotaže nabavke novih izbornih tehnologija. </p><h2>Bezočan kriminal </h2><p>- Preduslov za nadu da će nam biti bolje je svakako tu i volio bih da progresivne političke snage ove zemlje, institucije civilnog društva, pa i mediji, da konstantno vršimo pritisak na vladajuću garanturu i na ove iz međunarodne zajednice koji utječu na ono što se dešava u BiH. Da se steknu uslovi za, slobodno bih rekao, prve demokratske i poštene izbore u ovoj zemlji. Mislim da su nas tehnologije krađe, varanja pa čak i bezočnih kriminalnih aktivnosti, možda najviše koštale u ovom našem oporavku poslije rata. Mi stvarno za 2026. moramo imati spremnu infrastrukturu koja će nam omogućiti slobodne izbore. Nadam se da će se nastaviti i naš put u euroatlantske integracije, a svakako je obećavajuće ovo što se dešava vezano za Južnu interkonekciju, jer jedan od osnovnih preduslova za suverenost zemlje je energetska neovisnost. Nadati se da će Južna interkonekcija da krene punom parom 2026. godine – ističe akademik Asim Mujkić.</p>

Međunarodna zajednica je kreirala ovu državu kao monstruma koji ne može ni umrijeti ni živjeti

Akademici Esad Duraković i Asim Mujkić za "Avaz" o perspektivama za 2026. godinu: Bosna je teško patila, ali opstala... nadamo se konačnom osvitu

<p>O rezultatima poslovanja u 2025. i najvećim ekonomskim izazovima i prioritetima u 2026. godini za „Avaz“ govori generalni direktor kompanije „Centrotrans“ i predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH, Safudin Čengić.</p><p>Nakon više od 40 godina rada u kompaniji u kojoj je prošao put od fizičkog radnika do generalnog direktora, te 16 godina na čelu uprave „Centrotransa“, s 31. decembrom ističe njegov mandat, a poslove preuzima podmlađena uprava.</p><h2>Obim poslovanja</h2><p><b>Kako biste ocijenili 2025. godinu iz ugla kompanije „Centrotrans“?&nbsp;</b></p><p>- Godinu 2025. mogu opisati kao stabilnu, ali zahtjevnu godinu u operativnom i regulatornom smislu. Tržište prijevoza putnika bilo je pod snažnim pritiscima - od rasta troškova rada i energije, preko regulatornih zahtjeva EU, do hroničnog nedostatka voznog kadra. Uprkos tome, „Centrotrans“ je očuvao obim poslovanja, zadržao finansijsku stabilnost i realizirao gotovo sve planirane investicije.</p><p>Prevezli smo više od 14 miliona putnika, ostvarili više od 56 miliona KM prihoda u osnovnoj djelatnosti i investirali preko sedam miliona KM u autobusnu flotu, energetsku infrastrukturu i digitalizaciju. Smatram da je u takvom okruženju zadržavanje rasta, kvaliteta i povjerenja putnika rezultat odgovornog upravljanja i dugoročne strategije.</p><p><b>Mlađim generacijama možda je nepoznat podatak da ste u firmi na čijem ste čelu prošli sve pozicije, od fizičkog radnika do direktora i akcionara. I da nikada niste bili u kreditu ili u minusu. Šta smatrate najvažnijim preduvjetima za lični, ali i uspjeh jedne kompanije?</b></p><p>- Uvjeren sam da se ni lični ni poslovni uspjeh ne grade na prečicama, već na radu, disciplini i jasnom sistemu vrijednosti. Proći sve faze unutar jedne kompanije daje vam, ne samo znanje, nego i osjećaj odgovornosti prema ljudima i sistemu kojem pripadate. Kada znate kako sistem funkcioniše iznutra, prirodno razvijete poštovanje prema svakom poslu i svakom čovjeku u njemu.</p><p>Za mene su ključni preduvjeti uspjeha pošten odnos prema poslu, strogo poštivanje zakona, finansijska disciplina i dugoročno planiranje. Kompanija mora živjeti od onoga što realno stvara, a ne od zaduživanja, improvizacije ili kratkoročnih rješenja. Paralelno s tim, mora postojati stalno ulaganje u ljude - njihovu sigurnost, znanje i dostojanstvo. Kada se gradi kultura povjerenja, odgovornosti i profesionalizma, tada se stvara organizacija koja može prevazići sve krize, prilagoditi se promjenama i trajati decenijama. </p><p>To je, po mom uvjerenju, temelj ličnog integriteta i dugoročnog uspjeha svake ozbiljne kompanije. S obzirom na to da moj mandat kao predsjednika Uprave „Centrotransa“ završava s 31. decembra 2025., na čijem sam čelu proveo 16 godina, a u samoj kompaniji i cijeli radni vijek s više od 40 godina – kada pogledam u retrospektivi, mogu samo biti ponosan. Za ovih 16 godina, „Centrotrans“ je uvijek bio u uzlaznoj putanji, a za očekivati je da tako i nastavi sa podmlađenom upravom.</p><p><b>Uz odluku o povećanju minimalne plaće, ove godine po prvi put imali smo i smanjenje stope doprinosa. S obzirom na ukupne fiskalne i parafiskalne namete, je li takva odluka dovoljna da amortizira udar na bh. ekonomiju?</b></p><p>- Podaci pokazuju da nije došlo do statistički značajnog smanjenja broja zaposlenih tokom tri mjeseca nakon promjene, što potvrđuje i Porezna uprava i Zavod za zapošljavanje. Moje lično iskustvo iz „Centrotransa“ pokazuje isto, nije bilo otpuštanja radnika. Svjestan sam da su manji poslodavci osjetili pritisak, ali većina se prilagodila, često uz pomoć državnih mjera, i nije bilo masovnih otpuštanja. Sve ukupno, zaključak je da povećanje minimalne plate, uz sistemski pristup i podršku, nije imalo negativan efekat na zaposlenost.</p><h2>Političke odluke</h2><p><b>Minimalna plaća u 2026. bit će uvećana na 1.027 KM. Je li to maksimum u ovom momentu?</b></p><p>- Imajući u vidu da je minimalna plata za 2025. godinu imala rast za više od 60 posto, nije se moglo očekivati da će u 2026 godini biti značajnijeg povećanja. Nakon pregovora predstavnika socijalnih partnera zaključeno je da se visina rasta minimalne plate utvrdi u skladu s ranije donesenom Metodologijom izračuna minimalne plate. Parametri koji se uzimaju su 50 posto stope inflacije i rasta bruto društvenog proizvoda što, na bazi raspoloživih podataka, daje rast minimalne plate od 2,7 posto. </p><p>Međutim, nezavisno od ovog procenta, značajan broj poslodavaca svojim radnicima će isplatiti znatno veće iznose plata. Dakle, iako je iznos od 1.027 KM trenutno najrealnija procjena, konačni iznos minimalne plate za 2026. bit će utvrđen tek nakon objave punih statističkih podataka, te bi mogao biti i nešto viši ako dodatni pokazatelji indiciraju snažniji rast. </p><p>Ono što je potrebno naglasiti je da rast plata mora pratiti rast produktivnosti i efikasnosti, a ne isključivo političke odluke. Ako se plata povećava brže nego što ekonomija generira novu vrijednost, to dugoročno dovodi do smanjenja konkurentnosti, sive ekonomije ili gubitka radnih mjesta. Zato je važno da se svaka buduća korekcija plaća veže za stvarne ekonomske pokazatelje.</p>

Uvjeren sam da se ni lični ni poslovni uspjeh ne grade na prečicama, već na radu, disciplini i jasnom sistemu vrijednosti

Čengić: Proveo 16 godina na čelu Uprave

Safudin Čengić, generalni direktor "Centrotransa": Prevezli smo 14 miliona putnika

<p>Novu 2026. godinu Goraždani su dočekali uz Lexington bend, jedan od najpopularnijih sastava u regionu.&nbsp;</p><p>Uprkos niskim temperaturama, veliki broj stanovnika grada na Drini, ali i gostiju iz drugih gradova, uživalo je u cjelovečernjem muzičkom programu na platou ispred Sportske dvorane "Mirsad Hurić".</p><p>Noć su obilježili i nastupi lokalnih bendova Dženana i Žere, Mustafe Ćerimovića Mućka i Aziza Gluščevića Tiska, kao i DJ Gemige.</p>

Noć su obilježili i nastupi lokalnih bendova Dženana i Žere, Mustafe Ćerimovića Mućka i Aziza Gluščevića Tiska, kao i DJ Gemige

Novu godinu Goraždani i gosti iz regije dočekali uz Lexington bend

Javni doček nakon dugo vremena: Novu godinu Goraždani i gosti iz regije dočekali uz Lexington bend

<p>Da mi je neko rekao prije osam ili devet godina da ću ovaj dan dočekati, ne bih mu vjerovao, kazao je za “Avaz” Irfan Ribić, glumac iz Sarajeva i osnivač Udruženja KANABiH, nakon odluke Vijeća ministara BiH da legalizira korištenje kanabisa u medicinske svrhe. Ribić je ulje kanabisa koristio u liječenju multipla skleroze i jedan je od desetina hiljada pacijenata u našoj zemlji kojima će ovakva odluka iz temelja promijeniti život.</p><h2>Posebno sretan </h2><p>- Od početka sam iskreno ušao u cijelu priču, jer pitanje je samo ljudi koji su u nevolji, koji su bolesni i da to nekako prenesemo politici. Posebno sam sretan što je ova odluka usvojena jednoglasno i mislim da je bitno staviti akcenat na to, jer bolest ne bira. To je sve što sam želio za ovih 8-9 godina, da svima objasnim da mi se javljaju i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati i svi ostali – kazao nam je Ribić.</p><p>Odlukom o izmjeni i dopuni popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga, Vijeće ministara je konoplju (cannabis sativa), njene smole, ekstrakte i tinkture izbrisalo s popisa zabranjenih i uvrstilo je u tabelu tvari i biljaka pod strogom kontrolom. </p><p>- Ljudi danas kanabis povezuju s liječenjem moje bolesti, multipla skleroze, te gotovo svih drugih neuroloških oboljenja, a onda i za karcinom, za koji je ta priča o kanabisu najviše vezana. Ljudi u tim terminalnim fazama bili su primorani i posezali su da probaju sebi olakšati. Međutim, liječenje kanabisom nije za svakoga. Naučna istraživanja u svijetu pokazuju da kanabis liječi ili pomaže u liječenju više od 300 bolesti. Mi kao država puno kasnimo za nekim drugim zemljama – ističe Ribić.</p><h2>Medicinska struka </h2><p>Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saša Magazinović, koji godinama zagovara ovakvu inicijativu, kaže da je najvažniji cilj postignut.</p>

<p>- Imajući u vidu koliko je ova borba trajala, ja sam u njoj šest godina, a bilo je ljudi i prije mene, za mene je ovo ogromna stvar i ja sam presretan što smo došli do kraja, a beskrajno tužan što je tako dugo trajalo. Ja lično i svako od nas poznaje nekoga kome je ulje kanabisa bilo pomoć u određenim trenucima liječenja. Znam da su svi ti ljudi činili krivično djelo da dođu do lijeka, jer naš zakon kaže da kokain, morfij i opijum mogu, a kanabis ne može u medicinske svrhe – ističe Magazinović.</p><h2>Stroga kontrola</h2><p>Odlukom Vijeća ministara, BiH usklađuje svoje propise s međunarodnim standardima nakon što je Komisija UN-a za opojne droge, na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, u decembru 2020. godine uklonila kanabis s popisa tvari bez priznate medicinske vrijednosti s najstrožom kontrolom i prebacila ga na popis tvari koje imaju medicinsku vrijednost, sa strogom kontrolom.</p>

Od početka sam iskreno ušao u cijelu priču, jer pitanje je samo ljudi koji su u nevolji, koji su bolesni i da to nekako prenesemo politici, kaže Ribić

Usvojena odluka o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe: Nada za liječenje bolesnih

<p>Iako oprečne stavove iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji Centra za upravljanje radioaktivnim otpadom na Trgovskoj gori, na samoj granici s BIH, slušamo već godinama, sve je kulminiralo nedovnom odlukom Hrvatskog sabora kojom je usvojen zakon i trasiran put ka početku radova. Pripreme na samoj lokaciji su već duže vrijeme u toku.&nbsp;</p><h2>Hiljade stanovnika </h2><p>Predstavnici lokalnih, entitetskih i državnih vlasti u BiH, ali i nevladine organizacije i građani, oštro su reagirali zbog projekta koji bi mogao ugroziti stotine hiljada stanovnika u slivu rijeke Une.</p><p>Zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS) BiH i predsjedavajući bh. tima eksperata za Trgovsku goru Emir Dizdarević kaže da se s izgradnjom nuklearnog objekta u blizini granice s BiH stvara rizik za lokalno stanovništvo.</p><p>- Oni namjeravaju graditi skladište, radioaktivni materijal zapakovati i dovesti, što je prijetnja nižeg nivoa od reaktora. Međutim, ako transportujete radioaktivni otpad, morate napraviti sve sigurnosne studije, procjene za bilo koju eventualnu vanrednu i redovnu situaciju, a sve mora biti u skladu s međunarodnim standardima. Neophodno je ispitati ono što je pod zemljom tamo, geološki sastav, podzemne vode, hidrogeološki sastav, ta geofizika, seizmo-teknonika, a zatim i ono na površini zemlje. Jako puno koraka treba ispuniti da biste na kraju, s najvećim procentom sigurnosti, mogli reći da neće doći do opasnosti – kaže Dizdarević.</p><p>Problematičnim smatra što BiH nije uključena u odabir lokacije, te što kompletan projekt nije bio dovoljno transparentan.</p><h2>Izrada studije </h2><p>- Pogotovo prema javnosti iz BiH i informacija oko objekta, šta, kako, gdje. Tako da se stvorio strah kod stanovništva od takvog objekta. I sad je faza, jedna od pet faza, da oni rade tzv. karakterizaciju sajta i mi se nadamo da ćemo imati šansu u tom postupku izrade studije utjecaja na okolicu da dobijemo sve relevante podatke šta su oni radili i da uporedimo s našim podacima – ističe Dizdarević.</p><h2>Potrebno je zatražiti arbitražu </h2><p>Dizdarević dodaje da se nada kako će imati dovoljno vremena. </p><p>- Da ćemo imati dovoljno vremena da damo naše primjedbe, ali i da naši stručnjaci s njihovim stručnjacima raspravljaju oko škakljivih rezultata. U svakom slučaju, ako se ne usaglase, potrebno je zatražiti arbitražu, a BiH ima mehanizme da to učini – kaže Dizdarević.</p>

Oni namjeravaju graditi skladište, radioaktivni materijal zapakovati i dovesti, što je prijetnja nižeg nivoa od reaktora, kaže Dizdarević

Dizdarević: Hrvatska nije bila transparentna

Zamjenik direktora DARNS-a BiH Emir Dizdarević za "Avaz": Hrvatska nije bila transparentna oko odlagališta u Trgovskoj gori

<p>Godinu na izmaku obilježila je grčevita borba bh. prijevoznika za opstanak, a početak naredne trebao bi voditi ka konačnom raspletu kada je o primjeni evropskog pravila 90/180 riječ. Početak pune primjene elektronskog sistema kontrole ulaska i izlaska (EES) u prostor EU najavljen je za 10. april, ali bi se prijevoznici s posljedicama mogli suočiti već u januaru.</p><p>Najavljuju da bi kompletan transport između Zapadnog Balkana i EU mogao biti zaustavljen, te najavljuju nikad radikalnije proteste, kako bi još jedanput pokušali da se izbore za pravo na rad u BiH i Srbiji. Prije nego što se hiljadama prijevoznika koji su već otišli u zemlje EU, sa svojim firmama i voznim jedinicama priključe i ostali.</p><h2>Protok roba </h2><p>- S grupacijom iz Srbije, ako do tada ne bude rješenja, 15. januara imamo sastanak u Beogradu, na kojem ćemo za 26. januar najaviti kolektivne proteste i blokadu granica i carinskih terminala. Sve će stati u tom momentu. Nećemo dozvoliti stranim prevoznicima da uđu u Bosnu, dok će protok roba unutar BiH ići normalno – kazao nam je predsjedavajući Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta pri VTK BiH Žarko Brković.</p>

<p>Podsjetimo, profesionalni vozači iz BiH i ostatka regiona tretiraju se kao turisti, kojima je u EU dozvoljen boravak u trajanju od 90, tokom perioda od 180 dana. U slučaju nepoštivanja ovog pravila izloženi su privođenjima i finansijskim sankcijama, ali i zabranama ulaska u zemlje Šengena.</p><p>- Već imam firmu u Sloveniji, ali nije poenta seliti firmu. Gotovo 250 firmi je otišlo. Prema ovom pravilu, naši vozači pravo na rad imaju samo šest mjeseci u godini, s tom platom on ne može da živi. Dakle, jedan vozač bi trebao voziti tri mjeseca, pa odmarati, a mi bismo praktično trebali imati duple posade. Ja imam 36 voznih jedinica i 36 vozača, pa bih trebao imati još toliko, a to je nemoguće – pojašnjava Brković.</p><h2>Proljetno zasjedanje</h2><p>Iz Konzorcijuma “Logistika BiH” ranije su upozorili da nas očekuje velika seoba prijevozničkih kompanija u Sloveniju, Hrvatsku i druge zemlje, te da je ona potpuno legalna, logična i ekonomski opravdana.</p><p>Koordinator Velibor Peulić kaže da, uprkos višemjesečnim najavama, sastancima i javnim obećanjima, uključujući i razgovore s Martom Kos, jedini zvanični odgovor Brisela je da će se rješenja za prijevoznike iz BiH i Zapadnog Balkana razmatrati na proljetnom zasjedanju iduće godine.</p>

<p>- Sada, prvi put u historiji, ne sele se samo narodi, već selimo i kapacitete. Ovaj put, seoba nije posljedica ratova, nego administrativnog gušenja prava na rad, ignorisanja realnosti na terenu i sistemskog ugrožavanja egzistencije profesionalnih vozača. To je seoba izazvana papirologijom, ne oružjem. Evropski domicilni prevoznici bit će direktno ugroženi, robni tokovi će se preusmjeriti, cijene transporta rastu za 35 posto, a ekonomske posljedice bit će dugoročne. Došli smo do trenutka kad se moramo suočiti s činjenicom da je iscrpljen svaki demokratski mehanizam u borbi da zaštitimo pravo na rad prevoznika iz država koje nisu članice EU – ističe Peulić.</p>

Već imam firmu u Sloveniji, ali nije poenta seliti firmu. Gotovo 250 firmi je otišlo. Prema ovom pravilu, naši vozači pravo na rad imaju samo šest mjeseci u godini, kaže Brković

Prevoznici 15. januara imaju sastanak u Beogradu, gdje će donijeti odluke od daljem postupanju

Čeka li nas i slom transportne industrije

<p>Profesor Branko Blanuša izabran je za predsjednika SDS-a, odlučeno je na sjednici Skupštine ove stranke, koja je jučer održana u Banjoj Luci. Blanuša je dobio jednoglasnu podršku svih 241 delegata, koliko je prisustvovalo sjednici, a istovremeno je izabran i za kandidata SDS-a za predsjednika RS na općim izborima u oktobru naredne godine.</p><h2>&nbsp;Veliki zadatak </h2><p>- Naravno da jednoglasna podrška predstavlja čast, ali više obavezu i odgovornost. Pred nama je jako veliki zadatak za sve što nas čeka u sljedećoj godini, a to je i ponavljanje ovih izbora za predsjednika RS na određenom broju biračkih mjesta, pa onda i Opšti izbori. Puno obaveza i zadataka, velika odgovornost – kazao je Blanuša za “Avaz” nakon sjednice.</p><p>Dok se čeka odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH po žalbama na odluku CIK-a o poništavanju izbora na 136 biračkih mjesta, pitanje je na koji način SDS planira riješiti moguću situaciju u kojoj bi Blanuša, nakon ponovljenog glasanja, pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Prema statutu SDS-a,&nbsp;predsjednik stranke ne može biti istovremeno i predsjednik RS.</p><h2>Prva opcija </h2><p>- To nije nikakav problem. Postoje dvije opcije. Jedna je da Skupština stranke izabere novog predsjednika stranke, a druga je da se izmijeni taj član u statutu pa da predsjednik RS može biti i predsjednik stranke. Naravno, ja sam za ovu prvu opciju, ako bude izabran za predsjednika Republike, da neko drugi vodi stranku – dodaje Blanuša.</p><h2>Drugačiji način razmišljanja</h2><p>On očekuje da personalne promjene, poput ove u SDS-u, doprinesu i ukupnim promjenama na političkoj sceni u BiH.</p><p>- Ljudi kao ja, koji nisu iz svijeta politike, imaju drugačiji način razmišljanja nego ovi profilisani političari koji su dugo u tom svijetu. Oni imaju drugačije gledanje na društvo, na odnose, pa sasvim sigurno da novi način gledanja na politiku može doprinijeti nekoj relaksaciji odnosa u RS i BiH. I donijeti drugi pravac kad je u pitanju rad institucija, davanje tim institucijama ulogu koju narod očekuje od njih, pragmatičnost, bolju perspektivu, s interesom građana na prvom mjestu. Mnogi gledaju politiku kao na vlast, moć, nešto preko čega se on može obezbijediti finansijski i na drugi način, a zapravo ste vi samo državni službenik, koji neko vrijeme radi taj posao i treba da ga radi u interesu naroda – ističe Blanuša.</p><p>Ja sam za ovu prvu opciju, ako bude izabran za predsjednika Republike, da neko drugi vodi stranku.</p>

Naravno da jednoglasna podrška predstavlja čast, ali više obavezu i odgovornost, kazao je Blanuša

Blanuša: Dosta toga nas čeka u godini koja je na pragu

Novi predsjednik SDS-a Branko Blanuša za "Avaz": Pred nama je puno obaveza

<p>Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić podsjeća da je Evropska komisija početkom decembra potvrdila da Reformska agenda BiH, dostavljena 30. septembra ove godine, ispunjava potrebne uvjete.</p><p>- Time je Evropska unija prihvatila dokument i omogućila pristup sredstvima, ali tek nakon provedbe reformi. Da bi novac bio dostupan, BiH mora potpisati i ratificirati Sporazum o instrumentu i Ugovor o zajmu. Isplata sredstava, uključujući predfinansiranje, može početi tek nakon što ovi koraci budu završeni. Sada je odgovornost na bh. vlastima da bez odgađanja ispune formalne obaveze i započnu s provođenjem dogovorenih reformi - ističe Ćerimagić</p><p>Opozicija iz RS predložila je u Zastupničkom domu PSBiH gotovo identičan tekst Zakona o VSTV-u kao onaj koji je prethodno predložilo Ministarstvo pravde BiH.</p>

Time je Evropska unija prihvatila dokument i omogućila pristup sredstvima, ali tek nakon provedbe reformi, kaže Ćerimagić

Ćerimagić: Referendumsko pitanje je sporno

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Odgovornost je na bh. vlastima

<p>U Sarajevu bi danas trebala biti održana sjednica Vijeća ministara BiH s obimnim dnevnim redom na kojem je više od 50 tačaka i 45 prijedloga programa rada institucija Vijeća ministara za 2026. godinu.&nbsp;</p><p>Na dnevnom redu je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BIH.</p><h2>Sudske presude</h2><p>- Ovim nacrtom zakona reguliramo sklapanja ugovora o djelu u institucijama BiH, pri čemu se njihovo trajanje ograničava na najviše 120 dana. Također, poboljšavamo položaj roditelja djece s poteškoćama u razvoju, posebno u pogledu prava na naknadu u punom iznosu plaće. Preciznije se uređuje i isplata naknada za vjerske blagdane. Važno je naglasiti da se ovim zakonskim rješenjem provode preporuke Ureda za reviziju, kao i relevantne sudske presude – pojasnio je za “Avaz” ministar pravde BiH Davor Bunoza.</p><p>Na dnevnom redu nema Nacrta zakona o VSTV-u i Sudu BiH, kao ni odluke o imenovanju glavnog pregovarača BIH, kao uvjeta za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU.</p><h2> Dva zakona</h2><p>Bunoza podsjeća da su nacrti ovih zakona bili na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, a potom su, na prijedlog delegata, uvršteni na dnevni red Doma naroda PSBiH.</p><p>- Također, opozicija iz RS predložila je u Zastupničkom domu PSBiH gotovo identičan tekst Zakona o VSTV-u kao onaj koji je prethodno predložilo Ministarstvo pravde BiH. Ističem da su VSTV BiH, kao i vršilac dužnosti predsjednika Suda BiH, dali pozitivna mišljenja na ova zakonska rješenja čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH. Očekujem i nadam se da će ova dva izuzetno važna zakona biti usvojena u PSBiH početkom iduće godine, čime bi BIH nastavila svoj evropski put – ističe Bunoza.</p>

Danas sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

<p>Ministri će razmatrati informaciju o statusu Reformske agende BiH, obavezama prema Planu rasta za Zapadni Balkan i narednim institucionalnim koracima BiH.</p>

Ovim nacrtom zakona reguliramo sklapanja ugovora o djelu u institucijama BiH, pri čemu se njihovo trajanje ograničava na najviše 120 dana, kaže 

Bunoza: Provodimo preporuke Ureda za reviziju

Davor Bunoza, ministar pravde BiH, uoči sjednice Vijeća ministara, za "Avaz": Poboljšavamo položaj roditelja djece s poteškoćama u razvoju

<p>Učenici petih razreda Osnovne škole "Hasan Kikić" iz Gračanice posjetili su crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i njene malobrojne vjernike, a vrata im je otvorio Tomislav Toman, dobra duša ovog grada, čovjek koji se svakodnevno trudi da objekt crkve i njeno dvorište održava urednim.</p><p>Toman je strpljivo odgovarao na brojna pitanja znatiželjnih učenika o crkvi koja je prije dvije godine obilježila stoljeće svoga postojanja, obradovan posjetom djece uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana.</p><p>Inače, zbog malog broja Hrvata u Gračanici, u ovoj crkvi se više ne obilježavaju Badnje veče i ne slavi misa polnoćka, pa katolici Božić uglavnom dočekuju u krugu porodica. Zato je posjeta đaka predstavljala više nego prijatno iznenađenje. </p><p>Toman je inače poznat po svojoj humanosti i društvenom angažmanu, a Gračanlije ne zaboravljaju pomoć koju im je, posredstvom "Caritasa", osigurao i u najtežim vremenima.&nbsp;</p>

Mirzet Sarajlić za “Avaz”: Održavanje drvoreda nije bilo adekvatno, oslabljena stabla postaju ozbiljna opasnost pod teretom snijega

Adnan Topalović za “Avaz”: Vodostaji rijeka u stagnaciji, značajniji porast moguć samo na slivu Željeznice

Sabahudin Baraković: Heroj koji spašava živote

Problemi u prvom planu, ali zima pokazala i svoje čari

Stablo palo na automobil u pokretu, putnici pukom srećom prošli bez povreda

Šta je u BiH radio ambasador Kazahstana: Novo tržište za bh. privredu?

Akademici Esad Duraković i Asim Mujkić za "Avaz" o perspektivama za 2026. godinu: Bosna je teško patila, ali opstala... nadamo se konačnom osvitu

Safudin Čengić, generalni direktor "Centrotransa": Prevezli smo 14 miliona putnika

Javni doček nakon dugo vremena: Novu godinu Goraždani i gosti iz regije dočekali uz Lexington bend

Usvojena odluka o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe: Nada za liječenje bolesnih

Zamjenik direktora DARNS-a BiH Emir Dizdarević za "Avaz": Hrvatska nije bila transparentna oko odlagališta u Trgovskoj gori

Čeka li nas i slom transportne industrije

Novi predsjednik SDS-a Branko Blanuša za "Avaz": Pred nama je puno obaveza

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Odgovornost je na bh. vlastima

Davor Bunoza, ministar pravde BiH, uoči sjednice Vijeća ministara, za "Avaz": Poboljšavamo položaj roditelja djece s poteškoćama u razvoju

Tomislav Toman: Dobra duša Gračanice

Mirzet Sarajlić za “Avaz”: Održavanje drvoreda nije bilo adekvatno, oslabljena stabla postaju ozbiljna opasnost pod teretom snijega

Adnan Topalović za “Avaz”: Vodostaji rijeka u stagnaciji, značajniji porast moguć samo na slivu Željeznice

Sabahudin Baraković: Heroj koji spašava živote

Problemi u prvom planu, ali zima pokazala i svoje čari

Stablo palo na automobil u pokretu, putnici pukom srećom prošli bez povreda

Šta je u BiH radio ambasador Kazahstana: Novo tržište za bh. privredu?

Akademici Esad Duraković i Asim Mujkić za "Avaz" o perspektivama za 2026. godinu: Bosna je teško patila, ali opstala... nadamo se konačnom osvitu

Safudin Čengić, generalni direktor "Centrotransa": Prevezli smo 14 miliona putnika

Javni doček nakon dugo vremena: Novu godinu Goraždani i gosti iz regije dočekali uz Lexington bend

Usvojena odluka o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe: Nada za liječenje bolesnih

Zamjenik direktora DARNS-a BiH Emir Dizdarević za "Avaz": Hrvatska nije bila transparentna oko odlagališta u Trgovskoj gori

Čeka li nas i slom transportne industrije

Novi predsjednik SDS-a Branko Blanuša za "Avaz": Pred nama je puno obaveza

Adnan Ćerimagić za "Avaz": Odgovornost je na bh. vlastima

Davor Bunoza, ministar pravde BiH, uoči sjednice Vijeća ministara, za "Avaz": Poboljšavamo položaj roditelja djece s poteškoćama u razvoju

Tomislav Toman: Dobra duša Gračanice