Ponovni prijevremeni izbori za predsjednika RS će 8. februara biti organizirani na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica u RS. S pripremama za ponovni izlazak na birališta ponovo se aktuelizira i mogućnost da glasovi povratnika budu odlučujući prilikom izbora predsjednika entiteta.<h2>Poništeni glasovi</h2>Izborne nepravilnosti u povratničkim mjestima, gdje je zabilježen nagli rast procenta izlaznosti u popodnevnim satima i zloupotreba biračkog prava ljudi koji nisu ni glasali, privukle su posebnu pažnju u postizbornim analizama, a nakon odluke CIK-a BiH evidentno je da će novu priliku da glasaju imati i značajan broj birača u općinama poput Prijedora, Doboja Osmaka, Zvornika, Vlasenice ili Bratunca. &nbsp;Potpredsjednik RS Ćamil Duraković kaže nam da odluka CIK-a BiH o poništavanju izbora pokazuje koliko se, posebno veće stranke, bave izbornim inžinjeringom i pokušavaju nasilu promijeniti izbornu volju građana.

- Ne sjećam se da je ikada na ovoliko biračkih mjesta poništeno i ponovljeno glasanje, pa sad postoji mogućnost da ishod bude potpuno drugačiji. To govori da nam konačno trebaju nove izborne tehnologije na biračkim mjestima. Vidimo po inicijativama stranaka da su svi za to – kaže Duraković.Podršku kandidatu opozicije Branku Blanuši ranije je dao SDP, dok se predstavnici ostalih stranaka drže po strani kada je riječ o izboru predsjednika RS. Duraković poziva na izlazak na izbore i kažnjavanje politike Milorada Dodika.<h2>Dodikova politika</h2>- Nismo za sve ove godine vidjeli korektan odnos prema Bošnjacima. Dodik je i lično vrijeđao Bošnjake, a u tome mu se nije suprotstavio niko iz SNSD-a i koalicionih partnera. Toj politici na prijevremenim izborima Bošnjaci i Hrvati su mogli presuditi. Vidjeli smo koja je razlika u broju glasova, a gotovo 40.000 Bošnjaka ima pravo glasa u RS. Stanovišta sam i sada da svaki Bošnjak treba izaći i glasati po svom nahođenju, a ko je zadovoljan s politikom Dodika neka je podrži – ističe Duraković.

Stanovišta sam i sada da svaki Bošnjak treba izaći i glasati po svom nahođenju, a ko je zadovoljan s politikom Dodika neka je podrži, kaže Duraković

Prijevremeni izbori zakazani za 8. februar

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Informacija da nepoznate osobe pripremaju napade na granične prijelaze BiH, koju su bh. sigurnosnim agencijama jučer dostavile kolege iz Hrvatske, do ovog trenutka pokazala se neistinitom, potvrdio je za "Avaz" direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković.&nbsp;Granična policija BiH, u saradnji s drugim policijskim agencijama, pojačala je rad na terenu i angažirala dodatna tehnička sredstva, uz odličnu saradnju i punu podršku drugih policijskih agencija.- U skladu s procedurama poduzeli smo sve aktivnosti na provjeravanju tačnosti navoda informacije i da li se radi o jednoj od lažnih dojava. Uporedo s naprijed navedenim provjerama poduzete su i dodatne operativno taktičke aktivnosti na terenu.&nbsp;

Hrvatska policija obavijestila BiH da nepoznate osobe za večeras spremaju navodne napade na granične prijelaze u BiH

Imamo operativnu saradnju i aktivnosti s drugim policijskim agencijama i institucijama u BiH, a o svemu je upoznat i Frontex. I dalje kontinuirano poduzimamo aktivnosti na provjeri svih navoda, ali za sada se te informacije nisu pokazale kao istinite - kazao je Kuprešaković za "Avaz".

U skladu s procedurama poduzeli smo sve aktivnosti

Kuprešaković: Borimo se u ambijentu u kojem budžet nismo imali 11 mjeseci

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

U svakoj vanrednoj situaciji uzrokovanoj intenzivnijim padavinama i rastom vodostaja Drine, oči stanovnika Podrinja, osim ka nebu, usmjerene su i prema susjednoj Crnoj Gori i Hidroelektrani Piva na Mratinju. HE Piva je u pogonu od 1976. godine, a radi se o jednoj od najvećih betonskih lučnih brana u svijetu, visokoj 220 metara.Strepnju građana, ali i lokalnih zvaničnika, pojačavaju sjećanja na decembar 2010. godine i plavni val koji je u gradovima nizvodno izazvao velike poplave i ogromnu materijalnu štetu. Takav scenario ovog januara nije se ponovio, ali vanredno stanje proglašeno je u Foči, Foči u FBiH i Zvorniku. Štete su pričinjene na objektima u priobalju i Fabrici vode u Goraždu, dok je nekoliko porodica u Novom Goraždu moralo biti evakuirano iz svojih domova. Strah od novih padavina, a više od protoka vode kroz tri turbine HE Piva traje danima. Potvrđuju to apeli načelnika općine Foča Milana Vukadinovića da Piva isključi barem dva agregata, kako bi se izbjeglo ugrožavanje ljudskih života, ali i izjava v.d. direktora Civilne zaštite RS Borisa Trninića, da je u koordinaciji s kabinetom premijera i načelnicima ugroženih općina izvršen pritisak na kolege iz HE na Mratinju da ne dođe do dodatnog propuštanja vode i većeg plavnog vala.

Pitanje je, mogu li ljudski životi ovisiti od apela i pritisaka, ili postoje pravila i odgovornost.- Upravljanje hidroelektranama, poput HE Piva, koja je i najviša lučna brana u bivšoj Jugoslaviji, ali i sigurnost gradova u Podrinju regulisani su i pravnim propisima i tehničkim standardima, ali se u praksi veoma često oslanjaju na operativnu koordinaciju između država. BiH i susjedna Crna Gora imaju potpisane ugovore o saradnji u oblasti vodoprivrede, koji nalažu razmjenu informacija o vodostajima i najavljenim protocima. Međutim, potreba za pozivima i pritiscima često proizilazi iz vanrednih hidrometeoroloških uslova, kada se operativni planovi moraju mijenjati u realnom vremenu u ovisnosti od padavina na širem području sliva – kaže univerzitetski profesor i stručnjak za hidrotehniku, akademik Nedim Suljić.On dodaje da su BiH i Crna Gora potpisnice međunarodnih konvencija, poput ESPOO konvencije o prekograničnom uticaju, te su obavezne osigurati da njihovi energetski objekti ne ugrožavaju susjedne zemlje.- To ovdje nije baš uvijek ispunjeno. Negativni uticaj HE Piva na gradove u Podrinju, posebno Foču, Goražde, Višegrad, Zvornik, primarno se ogleda u povećanom riziku od naglih poplavnih talasa i nanošenja velike materijalne štete, ali i mogućnosti gubitka ljudskih života. Eventualno puštanje svih agregata na HE Piva istovremeno, posebno tokom obilnih padavina, u roku od nekoliko sati može podići nivo Drine za nekoliko metara, što bi bilo katastrofalno za područja uz Drinu u srednjem toku. Koordinirano upravljanje u kriznim situacijama nije dovoljno dobro, jer dok Crna Gora teži maksimalnoj proizvodnje električne energije, stanovnici Podrinja zavise o dobroj volji operatera na hidroelektrani da na vrijeme zatvori turbine – ističe Suljić za "Avaz".

Rizik od plavnih valova s jedne od najvećih lučnih brana u svijetu

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Preduzeće “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva raspisalo je tender za projektiranje i izgradnju magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad. Saglasnost za realizaciju projekta, poznatijeg kao Istočna plinska interkonekcija, Vlada RS je dala još prošle godine. Vrijednost iznosi više od milijardu KM, a rok za dostavljanje ponuda je 28. januar.<h2>Gradovi i općine </h2>Tenderom su obuhvaćeni projektiranje trase, izgradnja plinovoda, te izvođenje svih građevinskih i specijalističkih radova na kompletnoj trasi. Osim glavne trase, predviđena je i izgradnja priključnih plinovoda za gradove i općine duž nje. S obzirom na odluku Evropskog parlamenta, kojom je predviđena postepena i potpuna zabrana uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine, te intenziviranje aktivnosti na realizaciji projekta Južne interkonekcije, uz snažnu podršku SAD, raspisivanje ovog tendera, u najmanju ruku, otvara nekoliko dilema.

Mirza Ustamujić, direktor kompanije “Energoinvest”, glavnog uvoznika plina u BiH, kaže za “Avaz” da ako se ovaj projekt posmatra isključivo kao širenje gasne infrastrukture, to se načelno može ocijeniti pozitivnim.<h2>Ekonomska isplativost</h2>- Međutim, važno je naglasiti da sporazum predviđa i učešće ruskog “Gazproma” u finansiranju, što projekt stavlja u potpuno drugačiji politički i geopolitički kontekst. Imajući u vidu jasno izražene stavove Brisela i Vašingtona o smanjenju zavisnosti od ruskog gasa, kao i činjenicu da je u FBiH Južna interkonekcija definirana kao strateški prioritet, Istočna interkonekcija u ovom obliku može se tumačiti kao potez koji je u suprotnosti s dominantnim energetskim i vanjskopolitičkim smjerom EU i SAD – objasnio je Ustamujić.Nakon što je tender raspisan, procjenjuje da će biti interesantno pratiti hoće li projekt biti realiziran u postojećem formatu ili će doći do njegovog redefiniranja u skladu s novim energetskim i političkim okolnostima. Kada je riječ o Istočnoj interkonekciji, postavlja se pitanje ekonomske isplativosti investicije, s obzirom na to da trenutno ne postoji jasno definisan nivo potrošnje u RS koji bi opravdao ovako veliki kapacitet.<h2>Bečarević: Projekt potpuno suprotan stavovima EU</h2>- Što se tiče projekta Nova istočna interkonekcija on je u potpunosti suprotan stavovima EU. EU je stava da ruskog gasa neće više biti od 1. januara 2028. godine. Nova istočna interkonekcija je u osnovi dio sistema Turskog toka, tj. odvojak koji prolazi preko Srbije. Turski tok je jedini preostali kopneni pravac snabdijevanja ruskim gasom i entitet RS želi da preko Srbije ima snabdijevanje ovim gasom. Ono što je nepoznanica je da li će Bugarska od početka 2028. godine ukinuti tranzit preko svoje teritorije, pa se u tom slučaju postavlja pitanje čijim gasom će biti snabdjevana RS putem Nove istočne interkonekcije – kaže za “Avaz” stručnjak za energetiku Almir Bečarević.&nbsp;

Važno je naglasiti da sporazum predviđa i učešće ruskog “Gazproma” u finansiranju

EU zabranila uvoz ruskog plina do kraja 2027., ali je tender u toku

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Nabujali Oglečevski potok potpuno je uništio ribnjak porodice Delić u blizini Sadbe kod Goražda. Ogromne količine vode i mulja urušile su zaštitnu ogradu, a veći dio ribe je uginuo tokom noći između nedjelje i ponedjeljka. Stanje na poplavljenom ribnjaku je i dalje teško, jer nije moguće sigurno započeti čišćenje ostataka konstrukcije, pa je štetu nemoguće u potpunosti procijeniti.- Ribnjak je u kavez sistemu, kojeg smo izgradili kao zaštitu od ptica i zvijeri, a imali smo ugrađen i sistem video nadzora. Negdje oko dva sata naveče samo je zatutnjalo, kao da se lomi nešto. Nismo imali ni struje. Sve se srušilo kao kula od karata – kaže Fikret Delić.Dva dana i put prema Sadbi bio je u prekidu, pa je komunikacija s gradom bila nemoguća. Delić kaže da je ovo drugi put da ribnjak trpi velike štete, nakon što je neko od mještana uzvodno tokom ljeta bio prekinuo dotok vode Oglečevskim potokom. - To nisam ni prijavio, a 20.000 riba smo izgubili za pola sata. Borili sam se kako smo znali i umjeli, nismo željeli da opterećujemo ni organe, jer svakome je “puna kapa”. Međutim, ovo sada je prevršilo svaku mjeru, jer više od polovine ribnjaka je uginulo. To je oko 4-5 tona ili oko 50.000 maraka. Evo par dana ne mogu ni da uđem u ribnjak, jer nije ni sigurno još. Nisam se pokajao što sam došao u Goražde, jer zadovoljan sam s ovim narodom, od poštara do inspektora. Pa i vlašću, niko meni ništa nije dužan, a i ja gledam da nismo nikome ništa dužni. Ipak je ovo veliki poduhvat, više od 230.000 maraka smo uložili do sada – ističe Delić.Događaj je prijavljen nadležnim službama i očekuje se posjeta, kako bi se procijenila šteta.

Događaj je prijavljen nadležnim službama i očekuje se posjeta, kako bi se procijenila šteta

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Emocije nas vežu za zemlju, želje za nebo, a praznik koji danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjere upravo je nebozemni događaj, koji ukazuje na nešto drugo od nestalne atmosfere oko nas.Ovo je u blagdanskom razgovoru za “Avaz” izjavio đakon Branislav Rajković, sveštenik Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske SPC.<h2>Putevi i podjele</h2>Uprkos teškom bremenu prošlosti, političkim krizama i svim izazovima sadašnjosti, praznici se u ovoj zemlji i dalje zajednički dočekuju i proslavljaju.Rajković je saglasan s ocjenom da nam zajednička radost, ipak, može biti putokaz ka stabilnijoj i boljoj budućnosti.- Blagosloveni dani i mubarek noći naša su sadašnjost, uz bolna sjećanja, ti dani i noći ipak su i naša prošlost, a uprkos neizvjesnosti naša su i budućnost. Jer, bez obzira, ne samo na putokaze, nego i prepreke na putevima, pa i podjele ili čak želje, možda smo se razmakli, ali mi se čini da niko nije mnogo i daleko odmakao od svog komšije, čovjeka druge nacije i vjere. Kada se praznici i ne bi zajednički dočekivali, vjerujem da bi želje i molitve bile zajedničke - za mir cijelog svijeta, kako se molimo na pravoslavnim bogosluženjima. Kličući na Božić naročito: Slava Bogu na visini, na zemlji mir, među ljudima dobra volja! – naglašava đakon Rajković.Dok se svijet ubrzano mijenja, sadašnjost čovječanstva oblikuju zlo i do jučer nezamislivi, surovi ratovi u kojima stradaju nedužni. Idemo li u pogrešnom pravcu i koliko je opasno toliko se udaljiti od osnovne Božije zapovijedi - Ne ubij?

Pravoslavni vjernici danas slave Božić

<h2>Rođenje Isusa</h2>- Nažalost, i zlo, i ratovi, i stradanja opšta su ljudska sadašnjost, prošlost, pa će ih biti i u budućnosti svijeta i njegovih promjena. I pri samom inicijalnom događaju rođenja Isusa Hrista tadašnjom Palestinom razlijegao se plač najmlađih i najnedužnijih, surovo su vladali domaći, a još surovije okupirali strani carevi. Iste Božije zapovijesti, isto kao danas, češće su bile samo na usnama, a manje na djelima. Međutim, dobro se rađalo i van sigurnih kolijevki, raslo i u izgnanstvu, propovijedalo sa svih strana narodnih i vjerskih granica i kao takvo došlo i ostalo među nama do danas. Neka tako i bude. Amin – poručuje đakon Branislav Rajković.

Dobro se rađalo, propovijedalo sa svih strana narodnih i vjerskih granica i kao takvo došlo i ostalo među nama do danas, govori Rajković

Rajković: Blagosloveni dani i mubarek noći naša su sadašnjost

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost
putokaz za budućnost

Kada od njihovih odluka ne bi ovisili ljudski životi, ponašanje bh. zvaničnika u vanrednim situacijama, njihovo paradiranje i vanredno zasjedanje u danima prirodnih nepogoda, bilo bi tek dobar povod za zbijanje šala.&nbsp;Većina njih funkcionira na sličan način, pa svaku novu poplavu shvate samo kao dobru PR priliku, povod za slikanje u gumenim čizmama, izdavanje naredbi potčinjenima i slanje dramatičnih poruka iz pogođenih područja.&nbsp;Dok rijeke i potoci napuštaju svoja korita, vreće s pijeskom i lopate ponovo su sastavni dio svakodnevice u državi s nikad više budžeta i prihoda, komandanata i štabova, vlada i ministarstava, službi i agencija. Manje od pola metra snijega sve njih ponovo je bacilo na koljena, pokazujući neefikasnost glomaznog i tromog, u suštini nesposobnog sistema, koji ne sluša pametnije i ne razmišlja dalje od sutrašnjeg dana. Borba s poplavama ne počinje u trenucima kada prognoze i upozorenja meteorologa postaju realnost, kad vodostaji dostignu kritične tačke, a uplašeni građani izađu na obale. Borba protiv katastrofa trebala je početi ljetos. Ili nekog od 30 ljeta od rata. Opomena je bilo mnogo, od katastrofalnih poplava 2014. godine kada su Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas, Krivaja i druge rijeke potopile brojne bh. gradove, do tragedije u Jablanici, Konjicu i Fojnici u oktobru 2024. Nakon svake obilnije kiše, poplavljena naselja, bujice, klizišta, uništene ceste, mostovi i imovina građana, postaju uobičajena i očekivana pojava.&nbsp;Nemar i neznanje platili smo i desetinama izgubljenih života, ali ni nevine žrtve nisu bile dovoljno bolan šamar da se preventivnim mjerama tragedije pokušaju spriječiti. Od Une do Drine i Ćehotine, od Željeznice i Bosne do Bune i Neretve, poznata je svaka lokacija koja se prva nađe na udaru, ali uređenje korita rijeka kao da se smatra neželjenim troškom. O tome da nam one i dalje služe kao deponije smeća, pa nam odbačeni otpad s poplavama vrate, da ne govorimo.&nbsp;Eksperti godinama upozoravaju na nelegalnu izgradnju objekata u riječnom pojasu, ali rijetki su slučajevi u kojima se takve građevine uklanjaju.&nbsp;Šume koje bi u ovakvim danima primile veću količinu vode iz tla potpuno su devastirane, a njihovu obnovu niko i ne spominje. Od kraja 2024. traje mudrovanje o sanaciji klizišta na Curinim njivama iznad Sarajeva, koje predstavlja očiglednu, sve veću prijetnju stanovnicima. Satima bi se mogle nabrajati greške koje doprinose katastrofama, a koje zaboravimo čim se rijeke vrate u korita. Ne učimo iz grešaka, već srljamo, pa nam nakon poplava i klizišta živote odnose čak i dotrajala stabla u drvoredima.&nbsp; &nbsp;

Nemar i neznanje platili smo i desetinama izgubljenih života, ali ni nevine žrtve nisu bile dovoljno bolan šamar

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, pravoslavni vjernici iz Novog Goražda i Goražda prisustvovali su tradicionalnom nalaganju badnjaka. U crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici upućene su i molitve za spas ljudi s obala Drine, koja ovih dana ponovo pokazuje svoju moć. Paroh goraždanski Marko Marković uputio je i prazničnu poruku, te pozvao građane na solidarnost i međusobnu pomoć.- Božić uvijek ima svoju standardnu poruku: Mir Božji, Hristos se rodi. Velika radost, velilki blagoslov objavljen je cijelom svijetu i nešto drugo, bolje ili savršenije tražiti nam ne treba. Zamolio bih sve ljude, prvenstveno moje parohijane, pa i naše komšije islamske vjeroispovijesti, da budemo solidarni, da pomognemo jedni drugima, da se pričuvamo, da sve prođe bez gubitaka ili ne daj Bože ljudskih žrtava. Sutra je novi dan, još veća radost, pa da ga dočekamo u miru i zdravlju – kazao je Marković.

U crkvi Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici upućene su i molitve za spas ljudi s obala Drine, koja ovih dana ponovo pokazuje svoju moć

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Gotovo 40 centimetara snijega izazvalo je velike probleme u saobraćaju, snabdijevanju strujom, dok je obrušavanje stabala ugrozilo i živote građana.&nbsp;Stručnjak za saobraćaj i tehnički direktor Instituta za saobraćaj iz Sarajeva, Adnan Tatarević kaže da je odgovornost na obje strane – na institucijama, preduzećima, ali i građanima.<h2>Ko održava puteve</h2>- Sistem održavanja cesta, koji mi imamo, moguće je unaprijediti većim nadzorom. Da se zna egzaktno koje su to ceste prvog reda i kada one moraju biti očišćene. Definitivno je nadzor, a to gledam i kroz izgradnju i održavanje cesta, jedan od faktora koji zakazuje. To su institucije u zapećku, ti nadzori se rade s jako malo finansijskih sredstava, pa imamo i rezultate takve, iako je to, po meni, najbitnija karika u sistemu. Nadzor mora biti aktivniji i “tjerati” održavaoca puteva da put drži u stanju u kakvom može – kaže Tatarević.Kao i u pogledu cesta i saobraćajne infrastrukture, dodaje, preduzeća zadužena za njihovo održavanje moraju pratiti stanje drvoreda uz saobraćajnice i u gradskom jezgru, te ih održavati u stanju da ne predstavljaju opasnost za građane. Tatarević, s druge strane, smatra da je nerealno očekivati da sve ceste budu očišćene u 10 – 12 sati.- Gledao sam snimke dronom Sarajeva, sve glavne ceste su očišćene. Zašto nisu autobuska stajališta, zna se ko je zadužen za njih. Zašto nisu ulazi ispred zgrada, mislim da tu ima i naše krivice. Dvosmjerna je odgovornost, ima nešto i do nas, jer čini mi se da nas puno očekuje da nam se očisti i ispred vrata – ističe Tatarević.<h2>Jesmo li spremni</h2>Pojašnjavajući, kako kaže, prevelika očekivanja građana, podsjeća da smo u kratkom periodu imali intenzivnije padavine.- Moramo se zapitati koliko smo spremni za zimske uslove. Kada je riječ o čišćenju cesta, ugovori su potpisani s izvođačima i zna se koje su ceste prvog reda – prije svih autoput, zatim magistralne žile kucavice, a onda urbane glavne ceste. Imamo najavu ledene kiše, koja je mnogo opasnija od snijega.Ako ne bude posipanja i otapanja, bojim se da to može izazvati daleko veće probleme – dodaje Tatarević.

Imamo najavu ledene kiše, koja je mnogo opasnija od snijega. Zašto nisu očišćena autobuska stajališta, zna se ko je zadužen za njih

Tatarević: Unapređenja moguća uz veći nadzor

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac donio je rješenje kojim se kompaniji „BNT - Tvornica mašina i hidraulike“ iz Novog Travnika oduzima dozvola za proizvodnju dronova.Odluka ministra obrazložena je inspekcijskim nalazima kojima je, navodno, utvrđeno da je ovaj pravni subjekt prekršio odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Najavljeno je da će protiv kompanije BNT i odgovornog lica u kompaniji biti pokrenuti prekršajni postupci s prijedlogom da budu kažnjeni maksimalnim novčanim kaznama zbog utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti u radu. Postupajući po nalogu ministra, Inspektorat je izvršio redovan, a potom i vanredni inspekcijski nadzor, prilikom kojih je ustanovljeno mnoštvo nezakonitosti.

Belegić: Nastavljamo s proizvodnjom

Prototip bh. drona predstavljen je krajem oktobra u Novom Travniku. Direktor BNT-a Besim Belegić tada je izjavio da su, nakon ispitivanja tržišta, dobijene sve potrebne dozvole. Inače, ovaj projekt predstavljen je kao jedan od najznačajnijih iskoraka u 2025. godini.O početku proizvodnje dronova u BiH prvi je svojevremeno progovorio ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji nam je kazao da nije obaviješten o onome što se dešava u BNT-u iz Novog Travnika.- Naravno, moraju biti dozvole i mora biti ispoštovana zakonska procedura. Kad je riječ o proizvodnji dronova, gdje ja imam veze, to se proizvodi već tri godine i izvozi se. Gotovo 30 miliona maraka je vrijednost izvoza. Proizveden je dron u rangu TB 3, obilazio sam to nekoliko puta. U ovaj slučaj nisam upućen, mene su zaobišli skroz. Ako je sve uredu, ne može im se oduzeti dozvola, a ako nije uredu, onda su napravilil problem. Odluka inspekcije mora se poštovati – kaže Helez za “Avaz”.

Naravno, moraju biti dozvole i mora biti ispoštovana zakonska procedura, rekao je Helez

Helez za "Avaz": Vrijednost izvoza dronova 30 miliona KM

Intenzivne padavine i naglo otapanje snijega izazvalo je porast vodostaja Drine i njenih pritoka.&nbsp;Nabujala Osanička rijeka je u mjestu Mihovići porušila most, pa su stanovnici ostali odsječeni od grada.- Sinoć sam izašao oko 22 sata, voda mi je bila prekinuta i most je još uvijek stajao. Negdje oko 23.00 – 23.30 se desilo to što se desilo. Ljudi su sada odsječeni, gore imaju dva sela, ima dosta ljudi koji rade, a ima i bolesnih, pa bi trebalo nekako lokalnu zajednicu aktivirati da se to što prije sanira.&nbsp;

Ljudi su zaista totalno odsječeni, jer prije Osanice nemaju prelaz nigdje preko rijeke, a gore su šumski putevi, skoro da je i neprohodno – kazao nam je mještanin Mustafa Mulahmetović.

Na Sadbi je poplavljeno i izletište Udruženja VAL iz kojeg je saopćeno da je, otkako njegovi članovi brinu o ovom dijelu obale, Drina dostigla rekordan vodostaj. Uprkos pokušajima da se dio materijalnih sredstava spasi, kompletno izletište je pod vodom.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Sinoć sam izašao oko 22 sata, voda mi je bila prekinuta i most je još uvijek stajao, rekao je Mulahmetović

Osanička rijeka srušila most, stanovnici dva sela odsječeni od grada

Već 23 godine Bugojanac fra Miro Babić, član provincije Bosna Srebrena, obavlja poziv svećenika, a posljednje dvije decenije u misiji je u Africi, svakodnevno angažiran na pomoći djeci i mladima. Misionarsko djelovanje započeo je u Ugandi, a danas živi i radi u selu Subukija u centralnoj Keniji.&nbsp;Osim što brine za misiju sa 16 područnih crkava, vodi sirotište “Mali dom” za bolesnu i napuštenu djecu bez roditeljskog staranja, zatim srednju školu sv. Franje, u kojoj se obrazuje gotovo 500 djece iz najugroženijih porodica, a pokrenuo je i ambulantu i mobilnu kliniku bez ljekara koja s jednom medicinskom sestrom i tehničarem pruža jedinu medicinsku pomoć lokalnom stanovništvu. Fra Miro je tako s prijateljima i saradnicima uspio vakcinacijom iskorijeniti dječiju paralizu, a osigurao je lijekove za malariju i suzbio pothranjenost djece, kao dva najčešća uzroka smrtnosti u ovoj regiji.Da postane misionar odlučio je pred kraj studija i taj trenutak je predstavljao prekretnicu i donio smirenje. Želio je otići u Latinsku Ameriku, ali je Afrika postala njegov dom. Nakon savladavanja niza prepreka – novog jezika, kulture, ljudi, običaja, hrane i načina razmišljanja, ali i susreta s malarijom, prihvatili su jedno drugo.- Misija se ne živi samo kroz riječi, nego kroz prisutnost, strpljenje i spremnost na služenje, često i onda kad je to najteže. Upravo su me te prepreke učile poniznosti, strpljenju i povjerenju, te su postupno postale dio mojeg sazrijevanja u misionarskom pozivu – ispričao je fra Miro.Najljepša iskustva ima u radu s djecom, koja svaki mali znak pažnje dočekuju s osmjehom i zahvalnošću. Vesele se sitnicama, poput nove olovke, knjige, bombone ili vremenu provedenu s nekim ko ih sluša i razumije. Fra Miro Babić ističe da od Afrikanaca možemo naučiti kako pronaći radost u malim stvarima, kako se veseliti životu i biti zahvalni na onome što imamo.

Osim što brine za misiju sa 16 područnih crkava, fra Babić vodi sirotište “Mali dom” za bolesnu i napuštenu djecu

Fra Miro Babić: Spremnost na služenje

Prema mjerenjima u 23 sata vodostaj Drine u Goraždu dostigao je 263 centimetra i nastavlja da raste. Za samo dva sata nivo vode porastao je za više od 30 centimetara.

Službe zaštite i spašavanja stavljene su u stanje pripravnosti. Trenutno najkritičnija situacija je u naselju Luka gdje se nivo Drine približava kritičnoj tački, a voda na saobraćajnicu prodire iz odvodnih cjevovoda i šahtova.&nbsp;

Kantonalni štab Civilne zaštite Goražde: Službe zaštite i spašavanja stavljene u stanje pripravnosti



Stanje pomno prate mještani i pripadnici civilne zaštite. Slaba kiša ponovo je počela da pada i nema naznaka da će vodostaji početi da opadaju.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Službe zaštite i spašavanja stavljene su u stanje pripravnosti

Vodostaj Drine u Goraždu nastavlja da raste

Vodostaj Drine u Goraždu nastavlja da raste: Mještani i pripadnici civilne zaštite prate situaciju

Vodostaji Drine i njenih pritoka u stalnom su porastu, a zbog opasnosti od poplava Kantonalni štab Civilne zaštite Goražde održao je vanrednu sjednicu na kojoj je donio naredbu o stavljanju u pripravnost i pripremi za djelovanje Štabovima civilne zaštite grada Goražde, općina Foča i Pale u FBiH, kao i svim službama zaštite i spašavanja BPK Goražde i grada Goražda, te privrednim subjektima u BPK Goražde.

Naredba je na snagu stupila odmah, a za njeno provođenje zaduženi su komandanti Štabova CZ, rukovodioci službi zaštite i spašavanja i direktori preduzeća u BPK Goražde. Iako se izlila na dio šetališta i nezaštićene obale pojedinih izletišta, Drina za sada ne prijeti naseljima, dok nabujale manje rijeke i potoci stvaraju probleme i donose besanu noć stanovnicima pojedinih naselja.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Vodostaji Drine i njenih pritoka u stalnom su porastu

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolas) danas se pojavio pred saveznim sucem u Njujorku, nakon što je tokom vikenda uhapšen u svojoj rezidenciji u munjevitoj operaciji američkih specijalnih jedinica. Vojni analitičar Antonio Prlenda kazao je za “Avaz” da je posljednjom operacijom u Venecueli američki predsjednik Donald Tramp (Trump) uspješno iskoristio visoke sposobnosti američkih oružanih snaga za provedbu svojih političkih ciljeva. A ciljevi su prvenstveno vezani za ekonomsku dobit SAD-a.- Akcija u Venecueli je na praktičan način demonstrirala definitivni povratak Monroeove doktrine, prema kojoj SAD u svojoj zapadnoj hemisferi sebi uzima za pravo intervenirati kao policajac, isključivo za svoje interese. Tramp je to i najavio novom strategijom nacionalne sigurnosti, ali i u svome govoru „Amerika 250“. Činjenica jeste da je Venecuela tranzitna zemlja na putevima droge prema SAD-u, ali iz njegovih obraćanja je evidentno da on cilja na velike rezerve sirove nafte kojom raspolaže ta zemlja. Samim tim što je za dobitnicu Nobelove nagrade za mir, lidericu oporbe Mariju Korinu Mačado (Corina Machado), rekao da ona nema kapacitet biti predsjednica Venecuele, ukazuje da će njemu na čelu te zemlje sada trebati neko ko će ispunjavati interese SAD-a, a ne naroda Venecuele – kaže Prlenda. <h2>Reakcije Rusije i Kine</h2>Dodaje da će biti zanimljivo pratiti kako će se prema ovakvom razvoju situacije postaviti Rusija i Kina.

Bijes i zavist u Moskvi nakon američke akcije u Venecueli: "Ovako se trebala odviti naša specijalna vojna operacija"


- Ovo što je Tramp upravo uradio Venezueli i Maduru, Putin je htio napraviti Ukrajini i Zelenskom. Time je Tramp i Putinu demonstrirao kako se u stvari provodi „specijalna vojna operacija“, kako Putin voli nazivati svoju agresiju na Ukrajinu, koja se proširila na dugotrajni sveopći rat. Za razliku od Putina u Ukrajini, Tramp je imao puno kvalitetnije obavještajne informacije, bolju pripremu i efikasnije oružane snage. Posebno će biti zanimljivo analizirati što se te noći dogodilo u elektromagnetskom spektru i koliko je američka vojska u protuelektroničkoj borbi onesposobila venecuelanski otpor. Naravno, ne treba isključivati ni podršku američkoj intervenciji unutar nekih frakcija oružanih snaga Venecuele – ističe Prlenda.<h2>Zeleno svjetlo za Kinu</h2>Operacijom u Venecueli, dodaje naš sagovornik, Kina je dobila zeleno svjetlo za sličnu oružanu intervenciju, prvenstveno prema Tajvanu.

Danska premijerka: Ako Tramp napadne Grenland, NATO je gotov

- No, tu joj na putu stoji Ratna mornarica SAD-a u tome području i bit će zanimljivo vidjeti kako će Tramp tretirati ako Kina pokuša nešto slično. Opasnost za svjetski mir leži i u tome što će Tramp sada biti jako ohrabren za slične akcije. Ovime je pokazao svoje pravo lice i već je zaprijetio Kubi, Kolumbiji i Meksiku. Eventualna slična akcija vezana za danski Grenland, mogla bit ugroziti i same temelje NATO saveza. U tom pogledu imamo razloga za zabrinutost. U našoj regiji, prvi se nakon akcije u Venecueli oglasio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji u ovome vidi novo opravdanje za daljnje jačanje ratoborne retorike i ulaganje u naoružanje, što se negativno odražava na mir i stabilnost u cijeloj regiji – zaključuje vojni analitičar Antonio Prlenda.

Ovo što je Tramp upravo uradio Venezueli i Maduru, Putin je htio napraviti Ukrajini i Zelenskom, rekao je

Prlenda za "Avaz" nakon operacije SAD-a u Venecueli: Slična akcija na Grenlandu mogla bi ugroziti temelje NATO-a

Rok za izradu i predaju finansijskih izvještaja je kraj februara ove godine, ali prema dostupnim podacima, ukupne investicije JP Autoceste FBiH u izgradnju Koridora 5C i brzih cesta u FBiH, te eksproprijaciju, projektiranje i ostala kapitalna ulaganja u 2025. godini, iznose gotovo 858,5 miliona KM.<h2>Brdski tereni</h2>Iz „Autocesta“ su potvrdili za „Avaz“ da je na koridoru 5C trenutno aktivno sedam gradilišta na sedam dionica, čija ugovorena vrijednost iznosi više od 1,92 milijarde KM bez PDV-a.- Aktivna su i gradilišta na 4 dionice brzih cesta, ukupne ugovorene vrijednosti, koja podrazumijeva građenje i nadzor, 424.758.180 KM bez PDV-a. Ukupno planirana kapitalna ulaganja u 2026. godini iznose 1.206.107.081 KM, od čega se na građenje i nadzor nad građenjem autocesta i brzih cesta odnosi 1.144.232.381 KM – kazali su nam u Autocestama FBiH.

BiH dobija novih 11 kilometara autoputa: Nova nada na Koridoru 5C

U prvom kvartalu ove godine planirano je puštanje u promet dionica Putnikovo Brdo - Medakovo, u drugom kvartalu u saobraćaj će biti puštena i tehnički najzahtjevnija dionica Vranduk - Ponirak - Nemila, dok je za treći kvartal 2026. u planu puštanje dionice Medakovo - Ozimice. Bit će aktivirana i gradilišta na dionicama Kvanj – Buna, te brzoj cesti Mostar - Polog - Široki Brijeg - granica s Hrvatskom. - Od ukupno planiranih 337 kilometara autoceste kroz BiH, do sada je izgrađeno oko 140 kilometara. Plan je da sjeverni dio Koridora 5C bude u potpunosti završen i pušten u promet do kraja 2026. godine, a južni dio, odnosno nastavak autoceste od Mostara prema granici s Hrvatskom i Jadranskom obalom, posebno kroz brdske terene, naprimjer tunel Prenj, imaju duži vremenski okvir. Sigurnost i prometna efikasnost građana su važni, ali glavni naglasak investicija u 2026. je na intenziviranju gradnje i dovršetku infrastrukturnih segmenata, uz najznačajnije izazove - tunele Prenj i Kvanj – precizirali su iz Autocesta FBiH. <h2>Sigurnost saobraćaja</h2>Osnovni ciljevi investicija planiranih u ovoj godini su povećanje sigurnosti saobraćaja kroz izgradnju modernih saobraćajnica, primjenu naprednih sigurnosnih sistema i uklanjanje rizičnih tačaka na dionicama, zatim olakšano i brže prometovanje za građane i privredu - skraćivanje vremena putovanja, bolja povezanost gradova i smanjenje zastoja na postojećim saobraćajnicama, te intenziviranje izgradnje na planiranim dionicama koridora i prateće mreže kroz nastavak započetih projekata i pokretanje novih, s ciljem ubrzanja realizacije cjelokupnog projekta.

Od ukupno planiranih 337 kilometara autoceste kroz BiH, do sada je izgrađeno oko 140 kilometara

S gradilišta: Vranduk - Ponirak je najzahtjevnija dionica

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost putokaz za budućnost

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Helez za "Avaz": Vrijednost izvoza dronova 30 miliona KM

Osanička rijeka srušila most, stanovnici dva sela odsječeni od grada

Fra Miro Babić: Spremnost na služenje

Vodostaj Drine u Goraždu nastavlja da raste: Mještani i pripadnici civilne zaštite prate situaciju

Kantonalni štab Civilne zaštite Goražde: Službe zaštite i spašavanja stavljene u stanje pripravnosti

Prlenda za "Avaz" nakon operacije SAD-a u Venecueli: Slična akcija na Grenlandu mogla bi ugroziti temelje NATO-a

Sjeverni dio Koridora 5C u prometu do kraja 2026.

Prijedor, Doboj, Zvornik, Vlasenica, Bratunac: Bošnjaci će izabrati predsjednika RS?

Direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković za "Avaz": Informacija o pripremi napada na granične prijelaze pokazala se kao neistinita

Akademik Suljić za "Avaz" o problemima s HE Piva za stanovnike Podrinja

Milijarda za ruski gas: RS kontra SAD i EU

Uništen ribnjak porodice Delić na Oglečevskom potoku kod Goražda: Sve se srušilo kao kula od karata

Đakon Branislav Rajković za "Avaz": Zajednička radost putokaz za budućnost

Zar ni Jablanica nije bila opomena?

Paroh goraždanski Marko Marković: Budimo solidarni, pomozimo jedni drugima da sve prođe bez gubitaka

Stručnjak za saobraćaj Adnan Tatarević za "Avaz": Slab je sistem održavanja cesta

Helez za "Avaz": Vrijednost izvoza dronova 30 miliona KM

Osanička rijeka srušila most, stanovnici dva sela odsječeni od grada

Fra Miro Babić: Spremnost na služenje

Vodostaj Drine u Goraždu nastavlja da raste: Mještani i pripadnici civilne zaštite prate situaciju

Kantonalni štab Civilne zaštite Goražde: Službe zaštite i spašavanja stavljene u stanje pripravnosti

Prlenda za "Avaz" nakon operacije SAD-a u Venecueli: Slična akcija na Grenlandu mogla bi ugroziti temelje NATO-a

Sjeverni dio Koridora 5C u prometu do kraja 2026.