Svake godine 30. maj se širom svijeta obilježava kao Svjetski dan multiple skleroze, hronične autoimune bolesti koja zahvata centralni nervni sistem – mozak i kičmenu moždinu, uzrokujući simptome poput umora, problema s vidom, pamćenjem pa do utrnulosti i bolova koji dovode i do problema s kretanjem. Pod sloganom “MS veže – povežimo se”, centralna manifestacija kojom će ovaj dan obilježiti Savez oboljelih od MS FBiH ove godine se održava Goraždu. Njen domaćin je Udruženje oboljelih od multiple skleroze “Feniks” iz Goražda.- Planirano je da ovaj dan obilježimo u jednom restoranu pored Drine, s predavanjima o imuno – terapijama, te panel-diskusijom tokom koje će oboljeli govoriti o svojim iskustvima kroz koja prolaze. Planirali smo i šetnju Omladinskom ulicom i polaganje cvijeća na spomen-obilježje ubijenoj djeci Goražda – kazala nam je predsjednica “Feniksa” Dijana Pleh. &nbsp;Ovo udruženje okuplja 30 članova, od ukupno pedesetak oboljelih iz malog kantona kakav je Bosanskopodrinjski. Preciznih podataka nema, ali Pleh kaže da se procjenjuje da na području FBiH živi 4.000 – 5.000 oboljelih od “bolesti s hiljadu lica”.- To je stanje jako teško opisati, jer dan počinjemo tako što najprije provjerimo možemo li stati na noge. Borba je to koja ne prestaje, ali se s vremenom malo naučimo živjeti s tim. U našem kantonu imamo podršku za rad Udruženja, ali što se tiče FBiH ili države, dovoljno je reći da niko ne zna tačan broj oboljelih. Imunoterapije su jako skupe, ali smo uspjeli prije dvije godine da se u Fond solidarnosti daju dodatna sredstva. Isto imamo listu čekanja, ali od prošle godine ide puno brže. Sve ostalo je borba, od lijekova, vitamina do bezglutenske hrane, a znate da je sve skupo. Potrebno je educirati i javnost da razumije šta je to multipla skleroza – ističe Dijana Pleh.

U našem kantonu imamo podršku za rad Udruženja, ali što se tiče FBiH ili države, dovoljno je reći da niko ne zna tačan broj oboljelih

Pleh: S vremenom naučimo živjeti s tim 

Dijana Pleh o multiple sklerozi za "Avaz": "To je borba, koja ne prestaje"

Nakon što je prije nekoliko dana potvrđena informacija da je na farmi krava u Vogošći potvrđena bruceloza, iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove pojasnili su koje mjere su poduzete s ciljem sprječavanja širenja ove bolesti.&nbsp;Oboljenje je dijagnosticirano laboratorijskim ispitivanjem laboratoriju za serologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, a bolest je potvrđena kod 13 goveda.- U vezi s članom 40 Zakona o veterinarstvu, kao i drugim procesnim i materijalnim pravom, postupajući inspektori su naredili niz obaveznih mjera, uključujući zabranu svakog kretanja životinja sa i na zaraženo imanje, izdvajanje i izolaciju životinja kod kojih je bruceloza službeno potvrđena, eutanaziju (usmrćivanje) goveda pozitivnih na brucelozu i njihovo neškodljivo uništavanje, pojačanu dezinfekciju svih objekata u kojima se drže goveda, zaraženog dvorišta i opreme, kao i dijagnostičko ispitivanje na brucelozu svih ostalih prijemčivih životinja u zaraženom dvorištu, odnosno na imanju. Po ukazanoj potrebi, izrečena je i mjera zabrane prometa i upotrebe mlijeka sa zaraženog imanja za ishranu ljudi, s obzirom da se radi o imanju usmjerenom na proizvodnju sirovog mlijeka. Mjere restrikcije, u konkretnom slučaju, ostaju na snazi sve do izvršenja svih naređenih mjera – navode iz KUIP Sarajevo.Bolest je otkrivena tokom redovnog dijagnostičkog ispitivanja životinja, kojeg provodi KJP “Veterinarska stanica“, u skladu s Programom zdravstvene zaštite životinja, gdje se, kako je propisano, muzna grla, pored ostalog, obavezno testiraju i na brucelozu.- Napominjemo da dijagnostički potvrđeno oboljenje goveda, bruceloza, do sada nije bilo praćeno kliničkim manifestacijama, kao i da se negira postojanje ranijih znakova bolesti, poput pobačaja i drugih manifestacija kod životinja, kao i kod ljudi, ali i da je inspekcijski postupak još u toku, kako bi se utvrdio put unosa i porijeklo zarazne bolesti, kao i odredile dalje mjere. S tim u vezi, više informacija ćemo dati u narednim danima – navode iz KUIP Sarajevo.

Mjere restrikcije, u konkretnom slučaju, ostaju na snazi sve do izvršenja svih naređenih mjera, navode iz KUIP Sarajevo

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, za "Avaz": Inspekcijski postupak još u toku, mjere restrikcije na farmi u Vogošći ostaju na snazi

U zgradi Parlamenta Novog Južnog Velsa u utorak će biti organizirana komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Ovo je prvi u nizu događaja u Australiji, posvećenih godišnjici srebreničkog genocida.Osim otvaranje izložbe sa autentičnim fotografijama i prikazivanja video materijala vezanih za događaje u Srebrenici, planirano je i obraćanje članova Parlamenta, lidera zajednica i preživjelih žrtava genocida. O svojim sjećanjima će govoriti Mirsada Helać, autorica knjige “Kroz oči nevinog djeteta”, koja je kao dijete preživjela genocid, kao i Mirela Muratović, koja je izgubila oba roditelja u genocidu. Poseban dio programa bit će posvećen djeci Srebrenice, koja će čitati odlomke iz knjiga o Srebrenici, recitirati poeziju i govoriti o značenju Cvijeta Srebrenice.Najavljeno je i obraćanje Karišme Kaliande (Charishma Kaliyanda), zastupnice Laburističke stranke u Parlamentu Novog Južnog Velsa za Liverpool, a očekuje se prisustvo i članova Parlamenta, vojnih zvaničnika, predstavnika diplomatskog kora u Sidneju, počasnog konzula BiH Amira Šahinovića, kao i članova bosanskohercegovačke dijaspore.- Ovaj događaj predstavlja početak niza komemorativnih aktivnosti koje organizira zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Novom Južnom Velsu, koje će se održavati tokom juna i jula, uključujući Marš mira, izložbu u centru Sidneja, prikazivanje dokumentarnog filma o genocidu u Srebrenici i njegovim posljedicama, obrazovne radionice za mlade i članove zajednice, kao i centralnu komemoraciju 11. jula u Bosanskom kulturnom centru u Sidneju – navodi profesorica Maida Kulić - Vugdalić, koordinatorica programa.Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena je u australskom parlamentu, a ova zemlja je bila i jedan od kosponzora Rezolucije Ujedinjenih naroda, koje je usvojena 23. maja 2024. godine. 11. juli tada je proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici.Video porukom obratit će se i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.&nbsp;

Ovaj događaj predstavlja početak niza komemorativnih aktivnosti koje organizira zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Novom Južnom Velsu

Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Australiji: Na komemoraciji 3. juna govorit će i preživjele žrtve

Politička analitičarka Tanja Topić za "Dnevni avaz" komentirala je najavu opozicije iz RS da će formirati vladu u sjeni i reakcije vlasti na ovaj plan.- Vlada u sjeni se gleda s određenim podozrenjem i nepovjerenjem. Naravno, vlast u RS koristi ovaj potez kako bi jednu inicijativu obezvrijedila i prije nego je uopšte zaživjela – kazala je Topić.Dodala je da će vlada u sjeni aktuelnoj vlasti u RS dobro doći.- Da je napadne, obesmisli i građane uvjere u političku mantru koju zastupaju: "Vidite, nisu u stanju ništa da urade“ pa su im oni u takvom okruženju zgoditak na lotu. Mislim na aktuelnu vlast. Sve njihove dubioze, korupcija, afere past će u zaborav pred optužbama za nesposobnost vlade, koja nema nikakvu političku moć.&nbsp;Istovremeno, za vladu u sjeni ovo je prilika da izađu iz zone komfora, ponude rješenja i od destruktivnih kritičara postanu konstruktivna opozicija. Da li će uspjeti, ne znam, ali je dobro da ova inicijativa nije ostala jedno od praznih obećanja. Vlast takve situacije uvijek spinuje u sopstvenu korist i vidimo da ostaju u okviru isprobanog etiketiranja opozicionih političara kao stranih plaćenika i izdajnika – poručila je Topić.

Dobro je da ova inicijativa nije ostala jedno od praznih obećanja

Tanja Topić za "Avaz" o vladi u sjeni: Prilika da opozicija postane konstruktivna

Proizvodnja naoružanja, municije i vojne opreme u BiH nastavlja intenzivno da raste, prateći trend rasta potražnje u periodu ratova i jačanja odbrambenih kapaciteta država širom svijeta.&nbsp;Tako je za prva četiri mjeseca ove godine ukupna vrijednost izvoza naoružanja i municije iz BiH iznosila 171.607.980 KM. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najveći dio odnosi se na bombe, granate, mine, rakete, te vojnu municiju u vrijednosti 162.645.417 KM.<h2>Ukupan izvoz</h2>Izvoz vojne industrije u prvom kvartalu 2025. porastao je za 59,2 miliona u odnosu na isti period prošle godine. Podsjetimo, ukupan izvoz u 2024. godini iznosio je 348.614.378 KM, a godinu ranije 241.144.400.Na listi zemalja u kojima su bh. proizvodi najtraženiji i dalje su SAD, koje su za četiri mjeseca kupile proizvode vrijedne 55.605.675 KM. Slijede Češka Republika (27.861.481 KM), Saudijska Arabija (23.719.073 KM), Slovačka (19.354.973 KM), Srbija (12.911.832 KM), Irak (10.595.190 KM), Bugarska (9.832.552 KM) i Hrvatska (1.276.103 KM).

Ekonomski stručnjak Draško Aćimović kaže da je proteklih godina bilo inicijativa za otvaranje najmanje jedne velike fabrike municije u BiH, ali da razumijevanja domaćih vlasti nije bilo.<h2>Organski rast</h2>- To se u ovom momentu pokazuje kao greška. Razvoj namjenske industrije je trebao biti mnogo brži nego što jeste, jer ovo je neki organski rast. Ipak, ta šansa nije izgubljena, jer u svijetu imamo sukobe koji će, nažalost, trajati godinama. Pogotovo u FBiH, gdje imamo firme koje su u njenom većinskom vlasništvu, mora doći do konkretizacije svih projekata i otvaranja novih pogona. Fokus je na brzini dogovaranja i investiranja u takve proizvodne kapacitete, a veliki broj zapadnih firmi traži partnere, traži zemlje koje imaju tradiciju u ovoj proizvodnji, a BiH to ima. Potražnja je ogromna i ne treba je propustiti – kaže Aćimović.

Ekonomski stručnjak Draško Aćimović kaže da je proteklih godina bilo inicijativa za otvaranje najmanje jedne velike fabrike municije u BiH

Statistika izvoza municije i naoružanja iz BiH: Za četiri mjeseca zaradili 171,6 miliona KM

Vijeće Evropske unije usvojilo je sporazum, na osnovu kojeg će u odbrambene kapacitete biti investirano 150 milijardi eura.&nbsp;Radi se o odgovoru na potencijalne prijetnje, prvenstveno od Rusije, koji podrazumijeva ulaganja u sisteme protivzračne raketne odbrane, dronova i strateških sposobnosti EU.<h2>27 zemalja </h2>Programom “Spremnost 2030” predviđeno je da Evropska komisija prikupi do 150 milijardi eura na tržištima kapitala i pruži finansijsku podršku članicama EU za povećanje investicija u ključne sektore odbrane. Međutim, radi se o samo jednom dijelu plana “Ponovno naoružavanje Evrope”, kojeg su u martu lideri 27 zemalja EU odobrili u Briselu, da se za jačanje odbrane mobilizira čak 800 milijardi eura.- Izuzetna vremena traže izuzetne mjere. Pozdravljam sporazum o Instrumentu sigurnosti za akciju u Evropi, našem instrumentu za kreditiranje spremnosti odbrambene industrije, kao ključni korak naprijed - kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen).<h2>Tri godine </h2>Ona je naglasila da usvojeni sporazum omogućava ulaganja u najsavremenije kapacitete za EU, Ukrajinu i cijeli kontinent.

- Činjenica je da je Evropa, pored nekih disonantnih tonova koje je imala, pa je čak i mijenjala nazive tih planova i projekata, ipak uspjela da postigne konsenzus.&nbsp;To prati trend koji je prisutan posljednje dvije, pa čak i tri godine. Od samog početka rata u Ukrajini Evropa je promijenila retoriku o pitanju bezbjednosti – kaže vojni analitičar Vlade Radulović.<h2>Streljačko naoružanje</h2>Planove Evrope da se mnogo više osloni na sopstvene kapacitete, umjesto na zaštitu pod “američkim kišobranom”, dodaje Radulović, ubrzala je i promjena administracije u SAD. On očekuje investicije u izgradnju novih fabrika i pogona i masovnu proizvodnju.- To nužno ne mora da znači da se Evropa sprema za rat, ali činjenica je da se sve glasnije priča upravo o tome, da se sve češće spominje potencijalno širenje ukrajinskog sukoba na članice NATO-a i EU na istočnom krilu. Iako mi nismo veliki igrači, imamo kompanije iz BiH i Srbije, posebno u segmentu municije za streljačko naoružanje, koje imaju šta da ponude.&nbsp;Nema dileme da prostor postoji, ali čak i kad bismo se ponovo ujedinili u proizvodnji, opet ne bismo mogli da dostignemo tako značajan nivo. Posebno što je, u okviru cijele priče od 800 milijardi, fokus na tome da taj novac ostane unutar EU – ističe Radulović.

Pozdravljam sporazum o Instrumentu sigurnosti za akciju u Evropi, našem instrumentu za kreditiranje spremnosti odbrambene industrije

Ponovno naoružavanje Evrope: U odbrambene kapacitete EU ulaže 150 milijardi eura

U okviru Prve međunarodne naučno-stručne konferencije “FOKUS FINRA 2025 - Kibernetički izazovi i umjetna inteligencija”, koja će biti održana 30. i 31. maja, u Tuzli će biti otvoren i Forenzički i kibernetički centar, prvi te vrste u regiji.&nbsp;Prema riječima profesora na ovoj visokoškolskoj ustanovi Hadžiba Salkića, otvaranje ovog centra predstavlja ključni iskorak ka institucionalnom jačanju obrazovanja, istraživanja i praktične obuke u oblastima digitalne forenzike, kibernetičke sigurnosti i primjene vještačke inteligencije u analizi digitalnih tragova.&nbsp;<h2>Kibernetička sigurnost</h2>Centar će služiti studentima, istraživačima, vještacima i sigurnosnim profesionalcima za praktičan rad na simulacijama stvarnih incidenata, forenzičkim analizama i sigurnosnim vježbama.

- Centar će se, pored ostalog, baviti vještačenjem digitalnih dokaza - računara, mobilnih telefona, USB uređaja …mogućnostima obnove izbrisanih i oštećenih podataka, analize log fajlova, e-mail komunikacija i društvenih mreža, forenzičkom analizom fotografija i videozapisa, identifikacijom zlonamjernog softvera, kao i vještačenjima u slučajevima cyber nasilja, ucjena, krađa identiteta. U oblasti kibernetičke sigurnosti Centar će biti osposobljen za testiranje ranjivosti informacionih sistema, implementaciju sigurnosnih politika, reagovanje na incidente i digitalne analize napada, edukaciju ustanova i firmi o mjerama kibernetičke zaštite, simulacije napada, te razvijanje i testiranje sigurnosnih rješenja – kaže prof. Salkić.<h2>Obuka za policijske organe</h2>Uz praktične radionice za studente, Centar će organizirati i obuku za pravosudne i policijske organe, specijalizirane kurseve i međunarodne konferencije, ali i istraživanja i realizaciju projekata razvoja novih softverskih rješenja za digitalnu analizu i obradu dokaza.

Centar će služiti studentima, istraživačima, vještacima i sigurnosnim profesionalcima za praktičan rad na simulacijama stvarnih incidenata

U okviru međunarodne naučne konferencije: Tuzla dobija Forenzički i kibernetički centar

Najviše problema uvijek imaju oni koji se miješaju u svoj posao, a policija u konkretnom slučaju samo radi svoj posao, izjavio je za „Avaz“ nekadašnji ministar MUP-a KS Nermin Pećanac. Komentirajući diskusiju i poslaničko pitanje Asima Kambera, u kojem traži ko je sačinio operativni plan akcije „Kocka“, preispituje odluke o angažiranom ljudstvu i vozilima, a istragu pokušava svesti na četiri kafe i kutiju keksa, Pećanac kaže da to predstavlja miješanje u operativni rad policije i Tužilaštva.

Video / Pogledajte kako Asim Kamber grčevito brani "prljave" policajce, a rahmetli Mehmeda Alagića, slavnog generala Armije RBiH, vrijeđao je i javno rušio!

- To su operativni podaci i planovi MUP-a, odnosno Uprave policije, a vezani su za posao u koji su uključeni od Tužilaštva. Ako se Asimu Kamberu nešto ne sviđa, onda nek' od Tužilaštva traži podatke. Kod nas poslanici često vole da se bave nečim za što nisu radili. To nisu prikladna pitanja i to, po meni, relativizuje cijelu akciju. Bio sam poslanik i znam koje podatke možemo, a koje ne možemo tražiti. Koliko god da je bilo policajaca ili vozila, to je procjena direktora ili komesara i njihovog tima. Nijedan poslanik neće određivati koliko će policajaca učestvovati u nekoj akciji. Ako svaki poslanik svaku akciju bude ocjenjivao šta je puno, a šta malo, onda ćemo biti u još goroj situaciji nego što smo sada. Uostalom, krajni rezultat istrage i eventualno sudskog postupka bit će odgovor na njegova pitanja – kaže Pećanac za "Avaz".

Ako poslanici budu ocjenjivali svaku policijsku akciju, bit ćemo u goroj situaciji nego sada

Nermin Pećanac za "Avaz" o izlaganju Asima Kambera: Nije prikladno, relativizira se cijela akcija

Predstavnici vodećih transportnih asocijacija regiona Zapadnog Balkana u Bijeljini su održali regionalni samit na kojem je jednoglasno usvojen zaključak o zajedničkim i koordiniranim protestima i blokadama 16. juna širom regiona.&nbsp;Kako je navedeno, ako u narednim danima ne dobiju pismenu potvrdu o prihvatanju ispravnog tumačenja AETR-a (Evropski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodne drumske prevoze), te zaštitu vozača u skladu sa međunarodnim pravom, blokade će početi u istom trenutku u svim zemljama Zapadnog Balkana - BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.<h2>Zajednička akcija&nbsp;</h2>- Planirana je zajednička i koordinisana akcija sa preko 300.000 transportnih jedinica, kojom će se blokirati svi pravci snabdijevanja ka i iz EU – uzvodno i nizvodno. Transportne kompanije iz WB6 nisu migranti, već najodgovorniji poreski obveznici svojih država - saopćeno je iz asocijacije prijevoznika u BiH Konzorcijum Logistika BiH.Učesnici su podržali inicijativu Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine i zajednički institucionalni nastup ka EU kako bi se spriječila daljnja diskriminacija vozača iz zemalja Zapadnog Balkana i osiguralo poštovanje međunarodnog prava. Podsjećaju da je AETR sporazum međunarodni ugovor koji je stariji i pravno jači od bilateralnih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i šengenskih pravila boravka. AETR jasno definira dnevni i sedmični odmor, vrijeme vožnje i odmora, utovara i istovara, kao i upotrebu digitalnog tahografa kao zvaničnog dokaza aktivnosti vozača.<h2>Nema kršenja režima&nbsp;</h2>- 2.160 sati je 90 dana. Uz pravilno očitavanje iz pametnog tahografa druge generacije, vozači dokazivo ne krše režim 90/180 dana, jer su u statusu radno angažovanih lica – ne turista, azilanata ili migranata - zaključeno je.Prijevoznici zahtjevaju da njihove države do 16. juna obavijeste sve relevantne institucije EU da vozači iz BiH i regiona imaju ugovor o radu, licencu, dozvole i tahografske kartice, da nisu migranti, već profesionalci koji održavaju međunarodne lance snabdijevanja, da su njihove aktivnosti u potpunom skladu sa AETR režimom, koji mora imati prednost u tumačenju boravka nad šengenskim pravilima, te da obustave diskriminatorsko tumačenje boravka profesionalnih vozača u EU.

Transportne kompanije iz WB6 nisu migranti, već najodgovorniji poreski obveznici svojih država, saopćeno je

Prijevoznici šest država Zapadnog Balkana najavili koordiniranu blokadu svih pravaca snabdijevanja prema EU

Iako u medijima sudbina stanovnika razorene palestinske enklave često odlazi u drugi plan, činjenica da svakodnevno svjedočimo ubijanju i kasapljenju izgladnjelih civila u Gazi ne da mira i tjera nas da ponovo, po ko zna koji put, govorimo o novom porazu čovječanstva, koji se odvija pred našim očima, uprkos desetinama puta datom obećanju – "nikada više“. Jučer su u Gazi ubijena 43 civila.Ove sedmice navršit će se 600 dana od početka izraelskih napada na Gazu. U napadima neuporedivo nadmoćnije vojske na gusto naseljen prostor s dva miliona ljudi ne biraju se sredstva ni ciljevi. Djeca, žene, ljekari, novinari, humanitarci na meti su nemilosrdnog režima koji ispisuje najsramnije poglavlje u historiji svoje zemlje. Ovakve kvalifikacije potvrđuje i sve veći broj međunarodnih eksperata. Jedan od njih, univerzitetski profesor i ekspert za međunarodne odnose, Mirko Dautović u bezumnim razaranjima Gaze ne vidi ni vojni plan, ni cilj, već samo želju za beskonačnim ratom i nacističku viziju fanatika u izraelskoj vladi o rasnom istrebljenju svih nejevreja.- Znam da dok god sud ne donese odluku ne možete reći da je u pitanju genocid, ali to bismo mogli da kažemo za svaki genocid koji se dešava. Što se mene tiče, ovo je genocid – kategoričan je Dautović, jedan od brojnih intelektualaca koji dižu svoj glas, jer u svakodnevnom ubijanju djece, raketiranju bolnica, izbjegličkih kampova, prisilnom preseljavanju ljudi u jedan u drugi dio enklave, izgladnjivanju, uskraćivanju vode i lijekova vidi upravo definiciju najtežeg oblika ratnog zločina.Sve glasnije osude i pritisak javnosti razlog su očigledne promjene u stavovima zapadnih lidera prema Tel Avivu. Nakon niza zvaničnika od Španije do Irske, čak je i njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) uputio do sada najoštriju kritiku Izraelu, poručivši da se masovni zračni napadi na Gazu više ne mogu opravdavati borbom protiv Hamasa i da više nisu shvatljivi. EU preispituje svoju politiku prema Izraelu, Velika Britanija, Francuska i Kanada najavljuju mjere. Za desetke hiljada civila je već kasno. Ili, prema najcrnjim procjenama, stotinama hiljada njih koji leže u ruševinama.&nbsp; &nbsp;

U svakodnevnom ubijanju djece, raketiranju bolnica, izbjegličkih kampova, izgladnjivanju, vidi se definicija najtežeg oblika ratnog zločina

600 dana pakla

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić izražava zabrinutost i podsjeća institucije da je neophodan hitan i koordinirani odgovor, jer mu se čini da su one zaboravile na prisustvo migrantske krize.<h2>Socijalne mjere </h2>- To ukazuje na nedostatak adekvatnog kapaciteta za upravljanje migracijskim tokovima, nedovoljnu integraciju relevantnih sigurnosnih socijalnih mjera i službi i sve izraženiju frustraciju, a možda i egzistencijalnu neizvjesnost kod migranata koji se nalaze u dugotrajnom stanju pravne i društvene nevidljivosti. Često su to sukobi određenih klanova, trgovaca koji prebacuju ljude, ali ne smijemo zaboraviti ni egzistencijalnu neizvjesnost kod migranata. Kao što je i naše društvo u jednoj frustraciji kuda nas vode ovi političari – kaže Kržalić.On naglašava da sigurnosni incidenti ne smiju služiti za stigmatizaciju migrantske populacije, već se moramo upitati šta su uzroci.<h2>Javna sigurnost </h2>- Upitajmo se jesu li uzroci možda uslovi u kampu, kontrola tih osoba ili ograničen pristup osnovnim uslugama, kao i definitivno psihološki pritisak kojem su migranti svakodnevno izloženi. Potreban nam je djelotvorniji nadzor i koordinacija sigurnosnih i humanitarnih aktera, da osiguraju pravovremenu pravnu i psihosocijalnu pomoć za ranjive kategorije unutar migrantske populacije. Obilazio sam te kampove i znam da su, posebno djeca i žene, i dalje van standarda koje trebaju imati. I da s akademskom zajednicom, civilnim sektorom pristupe sveobuhvatnom planiranju upravljanja migracijama, što uključuje i aspekte javne sigurnosti, ali i zaštite ljudskih prava – ističe profesor Kržalić.

Često su to sukobi određenih klanova, trgovaca koji prebacuju ljude, ali ne smijemo zaboraviti ni egzistencijalnu neizvjesnost kod migranata

Profesor Armin Kržalić za "Avaz": Izbjeći stigmatizaciju, otkriti uzroke

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić smatra da je oružani sukob u Blažuju izolirani slučaj,&nbsp;nakon nedavnih sličnih incidenata na zapadnobalkanskoj ruti - u Srbiji, Mađarskoj i Grčkoj.- Radi se o&nbsp;regionalnom i globalnom izazovu&nbsp;u upravljanju migracijama. Važno je da su nadležne institucije, a posebno MUP KS, reagovale brzo i profesionalno, čime je spriječeno pogoršanje situacije. Preduzete su mjere stabilizacije, pojačane kontrole i prisustvo policije na terenu.Pitanje migracija je prvenstveno u nadležnosti državnog nivoa vlasti. Ovakvi incidenti ukazuju na potrebu jačanja međuinstitucionalne saradnje, unapređenja mehanizama ranog upozoravanja i kontinuiranog rada na smanjenju sigurnosnih rizika u kontekstu migracija.&nbsp;Neophodno je jačati i kapacitete za preventivno djelovanje unutar samih kampova.&nbsp;Sigurnost lokalnog stanovništva, ali i samih migranata, mora ostati prioritet svih aktera uključenih u upravljanje ovim procesima – ističe Mušić.

Pitanje migracija je prvenstveno u nadležnosti državnog nivoa vlasti, kaže Mušić

Safet Mušić za "Avaz": Sigurnost stanovništva mora ostati prioritet

Ministarstvo finansija i trezora BiH uplatilo je Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA) prvu tranšu u iznosu od 9,2 miliona KM. Sredstva za dio marta, te april i maj ove godine isplaćena su na osnovu odluke Vijeća ministara BIH o pozajmici BHANSA-i, nakon što su u postupku izvršenja arbitražne odluke “Viaduct protiv BIH” prihodi Agencije od rutnih naknada blokirani kod EUROCONTROL-a.<h2>Blago olakšanje</h2>Ova vijest je dočekana s olakšanjem u BHANSA-i, koja je sada dobila na vremenu da pokuša doći do rješenja.&nbsp;&nbsp;

Intervencije iz državnog budžeta nisu rješenje, jer ukupan dug “Viaductu” davno je premašio 110 miliona KM, a kamate svakodnevno rastu za 18.000 KM. Za dug je odgovorna RS, koja ga u konačnici mora vratiti u državni budžet, ali nakon odluke Međunarodnog arbitražnog vijeća u Vašingtonu ovaj iznos predstavlja dug države, pa su se na udaru našli i BHANSA i objekti Centralne banke BiH.<h2>Naknada za sporove</h2>Zato konačnog rješenja nema dok budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu ne bude usvojen.- Presuda se mora i može platiti jedino kroz budžet. BHANSA će se pravnim sredstvima pred belgijskim sudom boriti da ospori naplatu od rutnih naknada za sporove protiv države s kojim kontrola letenja nema nikakvu vezu – kazao nam je direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

Intervencije iz državnog budžeta nisu rješenje, jer ukupan dug “Viaductu” davno je premašio 110 miliona KM, a kamate svakodnevno rastu za 18.000 KM

BHANSA će pred belgijskim sudom osporiti naplatu od rutnih naknada

Brojna delegacija BiH boravila je u SAD, svoje posjete Vašingtonu i Dejtonu pojedinačno pokušavajući prikazati što uspješnijima. Poruke nove američke administracije su jasne – SAD će biti partner domaćim političkim akterima u postizanju dogovora, a eskalaciju krize u BiH neće dozvoliti.- Američka politika je konzistentna što se tiče BiH i očuvanja mira. I ova administracija je prisutna, jer vidite da je godišnjica Dejtonskog sporazuma obilježena u Dejtonu, zajedno sa sjednicom Parlamentarne skupštine NATO-a, ali vrijeme nametanja je prošlo prije 30 godina. Odlazak u eskalaciju je nešto što neće niko u SAD, niti u Evropi mirno posmatrati – kaže za „Avaz“ Denis Avdagić, politički analitičar iz Zagreba.<h2>Ključni akteri</h2>Rješenja koja bi omogućila funkcionalniju državu od domaćih vlasti se očekuju već tri decenije. Avdagić kaže da ih niko ne bi trebao ubjeđivati da dođu do dogovora, a siguran je da bi SAD bile prve koje bi posredovale u postizanju takvog uspjeha.- Tramp bi jako volio da bude neko ko je riješio nešto što je parcijalno riješio demokratski predsjednik SAD. To bi njemu bila velika pobjeda i mislim da bi ključni akteri u BiH trebali shvatiti da ovo zbilja jeste prilika za BiH. Morate imati interesa da zemlju učinite funkcionalnijom. Svi će morati nešto izgubiti, da bi svi nešto dobili. Ovo je prilika, jer imate američkog predsjednika koji hoće nešto riješiti, a što je najbitnije on sve hoće riješiti brzo. Ne da mu se čekati da neko odugovlači, to mu ide na „političke živce“. Dakle, Tramp je prilika za BiH – smatra Avdagić.Pokušaji dobivanja Trampove naklonosti nuđenjem litijuma ili projektom Južne plinske interkonekcije Avdagić smatra pogrešnim. - To ne funkcionira tako. Kao što su neki mislili da nema više fokusa SAD na BiH, pa im je prvo odgovorila portparolka State Departmenta. Kad su pomislili da ona nije važna, reagirao je i državni sekretar Marko Rubio. Sad misle da SAD neće ništa nametati, ali kad su drugačije SAD djelovale prema BiH. Svima je važno u Evropi, SAD, a nadam se i u Moskvi da u BiH nema sukoba i da niko ne radi destabilizaciju. To se u ovom trenutku događa, pa je i zbog toga ovo dobar momenat za pregovore. Pravo je vrijeme da se obrate Trampovoj administraciji i još jednom otputuju u Dejton – ističe Avdagić.Šansa i DodikuI predsjedniku RS Miloradu Dodiku, dodaje, možda je ovo prilika da se dijelom izbavi iz situacije u kojoj se nalazi. - Osoba koja je bila terorista sada je na čelu Sirije i dobila je susret s predsjednikom Trampom. Možda je to mrkva koju bi mogao shvatiti i Dodik. Ako ništa drugo, možda može dobiti odrješenje američkih sankcija – kaže Avdagić. &nbsp;<h2>Funkcioniranje u različitosti</h2>Rješenja za funkcionalniju BiH već funkcioniraju u Evropi. Avdagić vjeruje da je moguće koristiti iskustva Belgije i Švicarske.- Nisu bez razloga i evropske i NATO institucije smještene upravo u Briselu i Belgiji. To je sinonim funkcioniranja u različitosti, što bi daleko prije trebala biti BiH nego Belgija – naglašava Avdagić.

Američka politika je konzistentna što se tiče BiH i očuvanja mira

Avdagić: Imate američkog predsjednika koji hoće nešto riješiti 

Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za "Avaz": Tramp je prilika za BiH!

Prve grupe budućih hadžija iz BiH stigle su u Meku, večeras će im se pridružiti i nova grupa, a svih 2.222 bit će na okupu 2. juna, te će dva dana kasnije početi s obredima obavljanja hadža. Glavni vodič Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u BiH Izet ef. Čamdžić za “Avaz” se javio iz Meke, gdje je do ovog trenutka stiglo oko 850.000 vjernika iz cijelog svijeta, a očekuje se da u narednih sedam dana taj broj poraste na oko 2 miliona.- Kako bismo to mogli uporediti – svaki susret s dragom osobom je drag susret, a svaki susret sa bejtulahom, Haremi - šerifom, sa Kabom prema kojoj se dvije milijarde ljudi okreće svakog dana, obavljajući namaz, nešto je što je neopisivo. Ne postoje riječi kojima bi se to moglo dočarati nekome ko to nije doživio. Ovo putovanje nije samo fizičko, ovo je putovanje i naših duša. Naše hadžije, kad idu prema Meki, pokraj auto – puta stoje veliki bilbordi na kojima piše: “Dobro došli, gosti Milostivog”. Dakle, mi smo ovdje na životnom putovanju, koje je imućnim muslimanima naređeno jednom u životu i koje ima veličanstveni cilj da se odavde ljudi, koji ispravno obave hadž, vrate kući drugačiji i s dubokim porukama hadžskih obreda koji ih za cijeli život obilježe – kazao nam je Čamdžić.Godinama već svi vjerski praznici u BiH, ali i cijelom svijetu, dočekuju se s različitim iskušenjima, od pandemije virusa, prirodnih katastrofa, ratova, a ovaj put s posebnom brigom za sigurnost i budućnost države. - Svi građani BiH dužan je činiti svakog trena, na svakom mjestu, ono što je moguće za domovinu, jer nas je Poslanik naučio da je ljubav prema domovini sastavni dio našeg vjerovanja. Hadžije će na ovim svjetim mjestima, gdje se ruke podignute Bogu ne vraćaju prazne, činiti dovu za dobrobit naše domovine. Naravno, da bi dova bila primljena moramo učiniti ono što je do nas, a tu još uvijek ima mnogo prostora da predano služimo našoj domovini, kako bismo djeci i unucima ostavili sigurnu kuću – ističe Izet ef. Čamdžić.

Godinama već svi vjerski praznici u BiH, ali i cijelom svijetu, dočekuju se s različitim iskušenjima

Izet ef. Čamdžić iz Meke za “Avaz”: Ovo putovanje nije samo fizičko, ovo je putovanje i naših duša

Na Gradskom stadionu u Goraždu 31. maja i 1. juna bit će održan Drugi memorijalni fudbalski turnir veterana "Raša", posvećen Almiru Raščiću, nekadašnjem nogometašu koji je ubijen u januaru 2023. godine u pasažu zgrade u kojoj je živio.Na turniru će učestvovati ekipe FK Željezničar, FK Velež, FK Unis, NK Čelik, FK Goražde i tim bh. zvijezda, u kojem će igrati bivši reprezentativci, estradne ličnosti i drugi poznati sportisti. Turnir ima jedinstven karakter u BiH i okuplja renomirane ekipe, a ovogodišnje izdanje donosi i novinu u sistemu takmičenja – ekipe su raspoređene u dvije grupe, a drugi dan turnira rezervisan je za utakmice za plasman.<h2>Prvi susret: Željezničar-UNIS</h2>Program počinje u subotu, 31. maja, utakmicom između Željezničara i Unisa. U 18.30 sati planirana je posjeta mezaru Almira Raščića. U nedjelju se igraju utakmice za peto, treće i prvo mjesto, a kako je najavljeno na današnjoj konferenciji za novinare, turnir će biti zatvoren ceremonijom dodjele pehara.- Ovaj turnir je samo jedna u nizu stvari preko kojih ćemo mi da gajimo i čuvamo sjećanje na našeg Almira rahmetli. Što se tiče veteranskog karaktera, ovo je ubjedljivo najbolji i najjači turnir u državi. Ovo su sve naše velike, renomirane ekipa. Također, ekipa bh. zvijezda dolazi s respektabilnim sastavom. Nadam se da će naši sugrađani prepoznati značaj ovog turnira i doći u subotu i nedjelju da zajedno čuvamo sjećanje na našeg rahmetli Almira – kazao je Almirov brat, Admir Raščić.<h2>Sjećanje je obaveza</h2>Almirov otac Muhidin Raščić kazao je da istraga o ubistvu njegovog sina do danas nije "makla s mjesta".- Moram da održavam ovo dok sam živ, i dok ima porodice Raščić bit će ovdje i ovaj turnir. Zahvaljujem se svim medijima i svima onim koji dolaze da učestvuju na ovom turniru. Ovom prilikom ću da pozovem i političare da dođu na turnir, da pokažu da nisu zaboravili 13. januar, odnosno 23. januar 2023. godine. Koristim priliku da kažem mojim sugrađanima da istraga se još nije makla s mjesta, koliko ja znam. Možda danas nije vrijeme za priču o tome, ali nemam druge prilike jer neću da izlazim nigdje u javnost - istakao je Raščić.Sjećanje na Rašu je naša obaveza, kao prijatelja, kao druga i kao našeg sugrađanina koji je mnogo dao za goraždanski sport i bio omiljen među svima nama, poručio je član Organizacionog odbora Slavko Klisura.- Oni koji su bili na prošlogodišnjem turniru znaju koliko je on vrijedan i koliko znači svim ljudima koji su s rahmetli Rašom imali sportskog i ljudskog dodira. Osim što je naša obaveza prema rahmetli Raši i prema nama da to sjećanje čuvamo i njegujemo kao dio našeg identiteta, posebno je važno da ovaj turnir održavamo u znak sjećanja na njega, zbog njegove i druge djece koja treba da znaju koliko je on vrijedio i koliko je značio za ovaj grad - naglasio je Klisura.Do danas nepoznata osoba pucala je 13. januara u Almira Raščića, koji je od posljedica povreda glave preminuo deset dana kasnije u UKC Sarajevo.

Dijana Pleh o multiple sklerozi za "Avaz": "To je borba, koja ne prestaje"

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, za "Avaz": Inspekcijski postupak još u toku, mjere restrikcije na farmi u Vogošći ostaju na snazi

Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Australiji: Na komemoraciji 3. juna govorit će i preživjele žrtve

Tanja Topić za "Avaz" o vladi u sjeni: Prilika da opozicija postane konstruktivna

Statistika izvoza municije i naoružanja iz BiH: Za četiri mjeseca zaradili 171,6 miliona KM

Ponovno naoružavanje Evrope: U odbrambene kapacitete EU ulaže 150 milijardi eura

U okviru međunarodne naučne konferencije: Tuzla dobija Forenzički i kibernetički centar

Nermin Pećanac za "Avaz" o izlaganju Asima Kambera: Nije prikladno, relativizira se cijela akcija

Prijevoznici šest država Zapadnog Balkana najavili koordiniranu blokadu svih pravaca snabdijevanja prema EU

600 dana pakla

Profesor Armin Kržalić za "Avaz": Izbjeći stigmatizaciju, otkriti uzroke

Safet Mušić za "Avaz": Sigurnost stanovništva mora ostati prioritet

BHANSA će pred belgijskim sudom osporiti naplatu od rutnih naknada

Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za "Avaz": Tramp je prilika za BiH!

Izet ef. Čamdžić iz Meke za “Avaz”: Ovo putovanje nije samo fizičko, ovo je putovanje i naših duša

U znak sjećanja na Almira Raščića: Za vikend Drugi memorijalni turnir veterana "Raša"

Dijana Pleh o multiple sklerozi za "Avaz": "To je borba, koja ne prestaje"

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, za "Avaz": Inspekcijski postupak još u toku, mjere restrikcije na farmi u Vogošći ostaju na snazi

Obilježavanje 30. godišnjice genocida u Australiji: Na komemoraciji 3. juna govorit će i preživjele žrtve

Tanja Topić za "Avaz" o vladi u sjeni: Prilika da opozicija postane konstruktivna

Statistika izvoza municije i naoružanja iz BiH: Za četiri mjeseca zaradili 171,6 miliona KM

Ponovno naoružavanje Evrope: U odbrambene kapacitete EU ulaže 150 milijardi eura

U okviru međunarodne naučne konferencije: Tuzla dobija Forenzički i kibernetički centar

Nermin Pećanac za "Avaz" o izlaganju Asima Kambera: Nije prikladno, relativizira se cijela akcija

Prijevoznici šest država Zapadnog Balkana najavili koordiniranu blokadu svih pravaca snabdijevanja prema EU

600 dana pakla

Profesor Armin Kržalić za "Avaz": Izbjeći stigmatizaciju, otkriti uzroke

Safet Mušić za "Avaz": Sigurnost stanovništva mora ostati prioritet

BHANSA će pred belgijskim sudom osporiti naplatu od rutnih naknada

Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba Denis Avdagić za "Avaz": Tramp je prilika za BiH!

Izet ef. Čamdžić iz Meke za “Avaz”: Ovo putovanje nije samo fizičko, ovo je putovanje i naših duša

U znak sjećanja na Almira Raščića: Za vikend Drugi memorijalni turnir veterana "Raša"