<p>Brčko distrikt BiH je jedinica lokalne samouprave pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine, što je regulirano jedinim amandmanom na Ustav BiH, koji je donesen 2009. godine, kaže profesor ustavnog prava Davor Trlin.&nbsp;</p><p>On je saglasan sa stavovima da se takav status ne treba mijenjati.</p><h2>Nerealan prijedlog</h2><p>- Brčko distrikt BiH je, ja bih slobodno rekao, embrion unitarne države. Pod unitarnom državom ne podrazumjevam ništa loše, jer to što jedna država ima jedinstven pravni sistem apsolutno ne znači ništa negativno ili nedemokratski. Brčko distrikt je primjer kako bi BiH mogla biti uređena u budućnosti – kaže Trlin.</p><p>Dodaje da je prijedlog o integraciji Brčko distrikta BiH u jedan od entiteta vrlo nerealan, te da bi to moglo potkopati Dejtonski sporazum i dovesti do konflikta. Status Distrikta moguće je promijeniti ustavnim reformama, ali i ta mogućnost postaje nemoguća uz potrebnu dvotrećinsku većinu u PSBiH. &nbsp;&nbsp;</p><h2>Političke diskusije i želje</h2><p>- Nisam vidio neke aktivne težnje da se u praksi promijeni status Brčko distrikta, jer to su neke političke diskusije i želje. Neutralni status Distrikta Brčko je stabilizirajući faktor za državu i mislim da bi bilo kakav pokušaj promjene izazvao otpor lokalnih i međunarodnih stakeholdera.&nbsp;</p><p>Autonomija Distrikta&nbsp; i multietničko upravljanju su uspješan model. U fokusu domaćih i međunarodnih zvaničnika trebaju biti izborna reforma, EU integracije, ekonomski izazovi – ističe profesor Trlin.</p>

Brčko distrikt je primjer kako bi BiH mogla biti uređena u budućnosti

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Status Brčko distrikta je stabilizirajući faktor za državu

<p class="">Status Brčko distrikta BiH reguliran je Arbitražnom odlukom, koja je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, pa je svi organi vlasti u BiH moraju poštivati, izjavio je za “Avaz” pravni ekspert Nedim Ademović.</p><p>- S obzirom na to da imamo krizu u državi, a uzimajući u obzir značaj Brčko distrikta BiH u geostrateškom smislu za BiH, u BiH se tu i tamo čuju glasovi da se RS treba dodatno oslabiti i kazniti zbog ponašanja režima SNSD-a i Milorada Dodika naspram ove države, na način da se BD u cijelosti oduzme RS u kapacitetu u kojem je to presuđeno odlukom. Smatram da je to politikanstvo, to se ne može desiti. Brčko distrikt u upravnom smislu u cijelosti pripada BiH, u međunarodno-pravnom smislu njega međunarodna zajednica štiti itekako valjano i on bi trebao biti van svakog diskursa u rješavanju krize koju mi trenutno živimo. Podržavam ovakav stav supervizora i OHR-a, jer mislim da BD nema nikakve veze sa zločinačkim udruženim poduhvatom na urušavanju ustavno-pravnog poretka BIH – ističe Ademović za "Avaz".</p><p>U ovoj fazi rješavanja krize, dodaje, Brčko treba isključiti iz bilo kakvog rješenja, ali da u slučaju ugroženosti teritorijalnog integriteta BIH, BD BiH može odigrati ulogu u stavljanju situacije pod kontrolu. </p><p>Međutim, mislim da nismo do toga došli. Ovdje se radi o tome kako će se privesti ljudi koji bježe od zakona i državnih institucija koje ih progone zbog osnova sumnje da su počinili određena krivična djela – pojašnjava Ademović.&nbsp;&nbsp;</p>

Mislim da BD nema nikakve veze sa zločinačkim udruženim poduhvatom na urušavanju ustavno-pravnog poretka BIH

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": Brčko distrikt u cijelosti pripada BiH

<p>Prosječna mjesečna neto plaća u BiH u februaru ove godine iznosila je 1.506 KM. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u februaru viša je za 168 KM u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je neto zarada iznosila 1.338 KM.</p><h2>Prosječna plaća </h2><p>Međutim, u istom periodu potrošačka korpa skuplja je za 258,5 KM, nakon što je njena cijena, sa 2.898,90 KM u februaru 2024. godine, porasla na 3.157,40 KM u istom mjesecu ove godine.&nbsp;Prosječna plaća nije dovoljna ni za polovinu iznosa potrošačke korpe, dok minimalna plaća ne pokriva ni trećinu mjesečnih troškova života.</p><p>Utrka između prosječne plaće i potrošačke korpe, koja većini radnika u BiH postaje sve dalja, posljedica je neusklađene ekonomske i socijalne politike, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Željko Šain. On upozorava da je ovakav trend dugoročno poguban po socijalni mir, ali i rast i razvoj ekonomije.</p><p>- To mora biti putokaz svim zakonodavnim i izvršnim organima vlasti da se nešto radikalno mora mijenjati. Mirnim putem, jer ako se to ne desi u nekom srednjoročnom periodu, miran način ispravljanja trendova u socijalnoj i ekonomskoj politici može postati i nemiran. To može postati potencijalni izvor nemira u državi. Oni izostaju zato što još imamo znatno izražene dotacije iz inostranstva koje amortiziraju ovu razliku, ali i značajno prisutnu sivu ekonomiju – kaže prof. dr. Šain.</p><h2>Ad hoc rješenja </h2><p>Umjesto gašenja požara ad hoc rješenjima, potrebno je graditi sistem, dodaje naš sagovornik, koji predlaže osnivanje tima eksperata, koji neće biti pod utjecajem stranaka i koji će predložiti program ekonomskog razvoja.</p>

<p>- Mi smo više okrenuti trčanju od lokalnih do općih izbora i koja će politička opcija pobijediti, a da se suštinski ne bavimo stvarnom ekonomijom i onim od čega se živi – ističe prof. dr. Željko Šain.</p><p></p>

To mora biti putokaz svim zakonodavnim i izvršnim organima vlasti da se nešto radikalno mora mijenjati, kaže Šain

Trend poguban i za socijalni mir: Plaće nikako da se približe potrošačkoj korpi

<p>Nikada do kraja ugašeni sukob Indije i Pakistana mogao bi prerasti u novi rat dviju nuklearnih sila nakon napada u indijskoj regiji Kašmir u kojem je ubijeno 26 osoba, te odluke Indije da prvi put od potpisivanja 1960. godine suspendira Sporazum o vodama Inda, od kojih praktično zavisi život stotina miliona ljudi u Pakistanu.&nbsp;</p><p>Dok dvije države zaoštravaju odnose, a njihove vojske već nekoliko dana razmjenjuju vatru, Turska šalje vojnu pomoć Pakistanu, dok svijet strahuje od novog velikog sukoba.</p><h2>Konfliktna tačka</h2><p>- To je jedna od najkritičnijih konfliktnih tačaka u Aziji, jer su direktno uključene tri velike zemlje i tri nuklearne sile. Postoje dugo godina neriješena pitanja između Indije i Pakistana, ali i stalni konflikt između Kine i Indije, a obje zemlje imaju enorman broj stanovništva, što zahtijeva borbu za resurse, za vodu i širenje teritorije – kaže vojni analitičar Berko Zečević.</p><h2>Decenijska opasnost</h2><p>Pogranična regija Kašmir s većinski muslimanskim stanovništvom, podijeljena između Indije, Pakistana i Kine, već decenijama predstavlja teritoriju stalnih sporova i zbog nje je vođeno nekoliko ratova. Dodatni uzrok je ovisnost Pakistana o vodi iz rijeke pod kontrolom Indije. S Kinom i Turskom na strani Pakistana, te Rusijom koja je saveznik Indije, traje odmjeravanje snaga, uz pozive na međunarodnu istragu ubistva 26 osoba u Kašmiru.</p><p>- Pitanje je trenutka kad će doći do situacije koja neće biti u interesu ni za jednu od tri države. Ne nuklearnog rata, jer u njemu niko ne bi pobijedio. Ta opasnost prisutna je decenijama, već su se desila četiri rata, a neki su trajali više godina. Sama konfiguracija terena ne omogućava angažovanje velikog broja pješadijskih snaga, helikopteri ne mogu efikasno da lete, pa jedino mogu djelovati avioni i raketni sistemi – ističe Zečević.</p><h2>Količine vode</h2><p>U historiji čovječanstva ratovi su se vodili zbog ideologije, teritorije, nafte, plina, a u slučaju Pakistana i Indije potvrđuju se najave da će upravo voda postati najvažniji resurs na Planeti. Opomena je to, dok gledamo posljedice klimatskih promjena, zemljama koje raspolažu s dovoljnim količinama vode.</p><p>- Zemlje koje imaju zdravu, pitku vodu će u budućnosti imati izvozni resurs vredniji i od plina, i nafte. To bi bila pouka BiH i susjednim državama da se okrenu zaštiti vodotokova i izvora vode, te da stvaraju pretpostavke da ih eksploatiraju na način koji ne ugrožava okruženje – ističe vojni analitičar Berko Zečević.</p>

Postoje dugo godina neriješena pitanja između Indije i Pakistana, ali i stalni konflikt između Kine i Indije, kaže Zečević

Vojni analitičar Berko Zečević za "Avaz": Indija i Pakistan na rubu novog rata

<p>U danima kada je svaku riječ potrebno pažljivo analizirati prije nego bude izgovorena, politički predstavnici često rade potpuno suprotno, pa u javnost plasiraju ideje koje podgrijavaju lažne nade ili unose još veći nemir među građane. </p><p>Jedna od takvih stigla je sa sjednice Glavnog odbora SDA, koji je zatražio da Brčko distrikt BiH bude dodijeljen FBiH. Iako svjesni da prijedlog jedne stranke ne znači mnogo, osim eventualnog rasta popularnosti u određenom krugu birača, prijedlog su usvojili i poslali, pa je izazvao reakcije i onih koji se mnogo ozbiljnije i duže bave mapama i granicama, i to ne samo onim administrativnim unutar BiH.</p><p>Takvu praksu prekinula je jasna poruka prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt BiH Luisa Krišoka  (Louis Crishock), koji je domaće lidere upozorio da Distrikt prestanu koristiti za dnevno-političke obračune i u svrhu prikupljanja političkih poena. Sve strane, poručio je Krišok, obavezne su poštivati konačnu odluku o Brčko distriktu, a u tom smislu podržavati državne institucije, koje su ključne za stabilnost i sigurnost Distrikta.</p><p>Luis Krišok je visoki dužnosnik Službe vanjskih poslova SAD. Na dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt BiH imenovan je u avgustu prošle godine.</p>

Na dužnost prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt BiH imenovan je u avgustu prošle godine

Luis Krišok: Jasno upozorenje

<p>Redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH prekinuta je nakon što su poslanici HDZ-a ostali suzdržani kod glasanja o dnevnom redu, zbog čega on nije ni usvojen. Prethodno su poslanici, na vanrednoj sjednici, potvrdili imenovanje Komisije za projekat Južna plinska interkonekcija. HDZ je prigovarao da ova odluka nije predložena u skladu s Ustavom, zakonom i poslovnikom</p><p>- Oni smatraju da je narušen poslovnik, zbog čega sam malo ironično kazao – žalite se Ustavnom sudu, kao što i nama bezbroj puta u posljednje tri godine kažu kada se očigledno krši poslovnik Federalnog parlamenta. HDZ je sada nekako preuzeo ulogu opozicije u smislu da tačno pobroji sve članove zbog kojih smatra da je narušen poslovnik. Da li je, ili ne, na nama nije da odlučujemo. Činjenica je da se niko od predlagača nije obratio u vezi ove tačke. To je jedna od ključnih zamjerki kolege Mladena Boškovića (HDZ). Iako su i danas kolege iz HDZ-a navodili da nemaju ništa protiv Južne plinske interkonekcije, očigledno je da ne odustaju od toga da na svakom koraku blokiraju određene procese na bilo koji način. Zbog toga ne iznenađuje da smo danas opet imali puni sastav predstavnika američke ambsade prisutnih na sjednici – kazao nam je federalni zastupnik Admir Čavalić.</p><p>Odluka o Komisiji za Južnu interkonekciju, čija stručna ocjena će biti neophodna za izdavanje urbanističke saglasnosti, bit će proslijeđena Domu naroda PFBiH. Iako mogućnost blokade njenog usvajanja postoji, Čavalić je ohrabren rezultatima s jedne od prethodnih sjednica. </p><p>- Kad se usvajao Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji nije bilo potezanja vitalnog nacionalnog interesa od strane Kluba Hrvata. Ja sam danas u diskusiji naveo da se nadam da će ovo završiti na nekom retoričkom šou od strane HDZ-a, da oni kažu da su protiv, ali su nadglasani. Ako ne bi bilo tako, onda zapadamo u novi političku, ali i energetsku i ekonomsku krizu u FBiH, što ne bi trebalo da iznenadi jer godina je pred izbore, a sad su te blokade možda i češće – dodaje Čavalić.</p><p>Projekat Južne plinske interkonekcije, osim po energetsku stabilnost FBiH, važan je i kao poveznica BiH i nove američke administracije koja, po riječima Čavalića, ima želju da on bude realiziran.</p><p>- Nisu se okolnosti u novoj američkoj administraciji promijenile po pitanju ovog projekta i tu se poklapaju interesi SAD-a i BiH. To je jedna od ključnih poluga koju možemo imati za novu administraciju. Zbog toga smo danas i glasali i glasat ćemo za sve što je vezano za ovaj projekat, bez cjepidlačenja. A može se cjepidlačiti. Uostalom, kad gledamo sastav ove komisije, to je kolega Karamatić istakao, moguće je da je 2 ili 3 članova, direktno ili indirektno, povezano s HDZ-om. Svejedno, ako je to gorčina koju treba progutati, kako bi se pokrenuo ovaj projekat – što da ne – ističe Čavalić.</p>

Redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH prekinuta je nakon što su poslanici HDZ-a ostali suzdržani kod glasanja o dnevnom redu

Čavalić za "Avaz": Glasat ćemo za sve što je vezano za Južnu interkonekciju, tu se poklapaju interesi BiH i SAD

<p>Podaci prema kojima je izvoz iz BiH u prva tri mjeseca iznosio 4,11 milijardi KM i da je rastao za 6,8 posto u odnosu na isti period 2024., izgledaju sasvim pristojno, izjavio je za “Avaz” profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Muharem Karamujić.</p><h2>Manji kolač </h2><p>Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 688 miliona maraka i veći je za 13,2 posto, a uprkos svim ekonomskim izazovima u Evropi, izvoz iz BiH u zemlje EU porastao je za 5,2 posto i iznosio je 3,03 milijardi KM.</p><p>- Očekivao sam da će trgovinski deficit da raste, ali nije. To je dobro. U Evropi su u toku trendovi prebacivanja proizvodnje iz Azije, tako da smo i mi uhvatili manji kolač. Ipak, uvoz nastavlja da raste, za tri mjeseca uvezli smo roba u vrijednosti 7,18 milijardi KM, pokrivenost uvoza izvozom je 57,3 posto, što je još vrlo malo. Razliku prave transferi dijaspore i bez njih bismo bili nigdje, jer kontinuirano više trošimo nego što proizvedemo, i to nije održivo – kaže Karamujić.</p>

<p>Blagi pomak značajniji je ako se ima u vidu politička i ustavna kriza u BiH, koja ne može proći bez posljedica po ekonomiju. Što ona duže traje, sve manje lijepog možemo očekivati, ističe profesor Karamujić, te dodaje da je i borba za ekonomsku neovisnost utoliko važnija.</p><h2>Dva dana</h2><p>- Umjesto da ga simplificiramo, imamo užasno poslovno okruženje. Treba nam najmanje mjesec da se otvori firma, a ne shvatam zašto je potrebno više od dva dana. Pustite ljude da rade, pa provjeravajte gluposti kasnije.&nbsp;</p><p>Da ne govorimo o 3.500 parafiskalnih nameta, najskupljem platnom prometu … sve su to stvari koje možemo popraviti kako bismo privukli i našu dijasporu, i strane investitore. Dijasporu moramo vući za ruku da se vrati. Država nije u funkciji stimuliranja privrede i stanovništva, ovakva kakva jeste je samoj sebi svrha – naglašava Karamujić.</p><h2>Rast poreza i ništa drugo</h2><p>U tom kontekstu povećanje minimalne plaće na 1.000 KM vidi samo kao rast poreza i ništa drugo, a sve skupa kao ad hoc i pogrešne poteze u teškoj ekonomskoj situaciji, koji se ne mogu nazvati fiskalnom reformom.&nbsp; &nbsp;</p>

U Evropi su u toku trendovi prebacivanja proizvodnje iz Azije, tako da smo i mi uhvatili manji kolač, kaže Karamujić

Blagi oporavak izvoza iznenadio u političkoj krizi: Država je i dalje svrha samoj sebi

<p>Nakon što je na vanrednoj sjednici Predstavnički dom potvrdio sastav Komisije za stručnu ocjenu za izdavanje urbanističke saglasnosti - Zakona o plinovodu Južna interkonekcija, poslanici HDZ-a BiH bili su suzdržani prilikom usvajanja dnevnog reda redovne sjednice, koja je na taj način morala biti prekinuta.</p><p>-	Nismo imali 50 ruku za dnevni red. Na vanrednoj sjednici smo potvrdili sastav Komisije, koju imenuje Ministarstvo, čime su otškrinuta vrata za implementaciju Zakona o Južnoj interkonekciji. HDZ je imao čitav niz primjedbi. Međutim, većina je izglasala odluku, jer Dom radi na principu većine. Pretpostavljam da će to biti i predmet apelacije Ustavnom sudu FBiH. Kad to dođe napismeno o tome ćemo moći govoriti – kaže Mioković za "Avaz".</p><p>Na pitanje koliko će ovakav epilog današnjih sjednica utjecati na aktuelnu parlamentarnu većinu, Mioković kaže da tu ne vidi ništa dramatično </p><p>-	Međutim, kod nas svemu treba prilaziti s oprezom, pa i većinama. Ja lično ne vidim nešto posebno dramatično. Sjest ćemo, razgovarat ćemo i mislim da ćemo od majske sjednice nastaviti kao što smo i do sada radili – dodaje Mioković.</p>

Nismo imali 50 ruku za dnevni red, rekao je Mioković

Mioković, nakon prekida sjednice, za "Avaz": Razgovarat ćemo, mislim da ćemo od majske sjednice raditi kao do sada

<p>Predstavnici konzorcijuma “Logistika BiH” danas su prema Ministarstvu komunikacija i prometa BiH uputili “paket strateških inicijativa”, čijom provedbom se nastoji olakšati poslovanje prijevoznika, koji su protestnom vožnjom kroz Sarajevo prije nekoliko dana skrenuli pažnju na teške uvjete u kojima rade.</p><p>Prema riječima koordinatora konzorcijuma Velibora Peulića, inicijative se odnose na reformu sistema licenciranja i obuke vozača, smanjenje troškova poslovanja kroz model povrata dijela akciza, unaprjeđenje međunarodne bilateralne saradnje u oblasti drumskog transporta, digitalizaciju i rasterećenje administrativnih procedura. Ministarstvu vanjskih poslova BiH upućena je inicijativa za diplomatsku zaštitu prava profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u EU, koji se suočavaju s privođenjima, kaznama i zabranama rada zbog primjene pravila po kojem na prostoru EU mogu provesti 90 dana tokom šest mjeseci u godini.</p><p>Od Ministarstva se očekuje da se o svakoj od četiri inicijative izjasni do 4. maja, kada će biti analiziran napredak u ispunjavanju zahtjeva bh. prijevoznika. Peulić naglašava da je primjena tzv. “francuskog modela”, odnosno najavljenih blokada graničnih prijelaza i carinskih terminala u BiH i dalje otvorena, a kada će biti aktivirana ovisi od institucija.&nbsp;</p>

Od Ministarstva se očekuje da se o svakoj od četiri inicijative izjasni do 4. maja

Bh. prijevoznici proslijedili paket inicijativa: Ministarstvima komunikacija i vanjskih poslova dali rok do 4. maja

<p>O bezuspješnom pokušaju hapšenja predsjednika RS, ili šta god je predstavljao dolazak nekoliko inspektora SIPA-e pred policijski kordon ispred Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, osim domaćih i regionalnih izvijestili su i svjetski mediji. O ovoj akciji, ali i stanju u BiH i regionu, međunarodnim odnosima i izlasku iz krize, za “Avaz” govori Boško Jakšić, dugogodišnji novinar i vanjskopolitički analitičar iz Beograda.</p><h2>Ključno pitanje</h2><p>- Ja se zaista pitam da li je SIPA očekivala da će uhapsiti Dodika u Istočnom Sarajevu. Da će se neko ko tako otvoreno napada ustavni poredak BiH dobrovoljno predati ili da neće tražiti da ga štiti MUP RS, kojeg je on u značajnoj mjeri pretvorio u svoju ličnu gardu. SIPA je morala da pretpostavi da bi moglo da dođe čak i do obračuna, ali da se Dodik ne bi predao čak i da je bilo mrtvih. Iz čitave ove epizode stičem jedan utisak da je cilj bio da se pokaže još jednom da je Dodik odmetnik od pravde, ali zar to i ranije nismo znali – kaže Jakšić.</p>

<p>Ocjenjujući je kao “epizodu za zaborav”, Jakšić u širem kontekstu ukazuje na koji način danas uopće i funkcionira pravda. Međunarodni krivični sud je raspisao potjernice za Vladimirom Putinom i Benjaminom Netanjahuom (Netanyahu) zbog zločina u Ukrajini, odnosno Gazi, ali oni putuju svijetom, samo pažljivije biraju adrese.</p><p>- Tako i Dodik, on je čas u Beogradu, čas u Moskvi. Sud BiH ga je prvostepeno osudio zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i pitanje je gdje smo sada. Dodik sve to ignoriše jednostavno jer mu se može. Ključno pitanje je zašto nema crvene Interpolove potjernice – dodaje Jakšić.</p><p>Nakon što je odlučio da se ne odaziva pozivima pravosudnih organa i krene u donošenje secesionističkih zakona i Dodikov život postao je kompliciraniji, tvrdi Jakšić, i skuplji, jer sve operacije njegovog osiguranja moraju biti plaćene.</p><p>- Politička klima danas povoljnija je po Dodika nego prije dvije godine. On je za to vrijeme dobio Viktora Orbana, kao otvorenog saveznika iz zemlje članice EU, sve vrijeme ima leđa u Aleksandru Vučiću, a po izjavi patrijarha Porfirija u Moskvi vidimo da se ponovo spominje srpski svijet, kao omiljeni Dodikov narativ. Istini za volju, Tramp ga nije skinuo s crne liste, ali Dodik može da očekuje da ga Tramp sigurno neće dalje sankcionisati ili pritiskati kao što činila neka druga američka administracija. Putin s njim igra svoju regionalnu igru, jer sve vrijeme želi da BiH drži u hronično nestabilnoj situaciji, a ako mu zatreba da destabilizuje i region, i Evropu – ističe Jakšić.</p><p>Osim deklarativnih osuda i podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, uz sankcije Njemačke i Austrije, iz Evrope izostaje snažniji angažman na suzbijanju politike koja vodi u anarhiju i podjelu zemlje. Jakšić podsjeća da takav odnos prema cijelom regionu Evropa ima već nekoliko decenija. Tome u prilog ide i status zemalja zapadnog Balkana koje se već dugo ne pomjeraju ka članstvu u EU.</p><p>- Sve se svodi na decenijsko recitovanje gotovo istih ispraznih diplomatskih fraza i obećanja o tome da Evropa neće biti kompletirana bez zapadnog Balkana, da su vrata otvorena, da će Evropa na sve načine pomoći. Rezultati u praksi dovode do pitanja kako nam to Evropa pomaže, a imamo autokoratiju u Srbiji i Dodika u RS. Nije neobično što Evropa svojim ponašanjem regrutuje sve više euroskeptika u regionu, koji je prije desetak godina bio veoma optimistički raspoložen prema EU. Dio objašnjenja je da je Evropa suočena sa sopstvenim, ozbiljnim problemima, koji su sada komplikovaniji u vremenima sukoba s Trampom, ali to ipak nije objašnjenje zašto bar dio skupo plaćene birokratije u Briselu ne može da nastavi da se bavi zapadnim Balkanom i da ponudi neka rješenja, koja bi išla dalje samo od toga da se ponude pare iz Plana rasta – pojašnjava Jakšić, naglašavajući da su regionu od miliona eura potrebnije kvalitativne političke i društvene promjene.</p><h2>Širi sukob</h2><p>Dok iz pojedinih evropskih zemalja stižu sve otvorenije najave nekog šireg sukoba s Rusijom, Jakšić ne vidi razloge za takve strahove. Smatra da Rusija neće ući u direktan sukob sa Zapadom, posebno nakon ustupaka koje joj SAD nude oko Ukrajine.</p><p>- Čini mi se da sve ide prema ciničnom završetku rata da će Ukrajinci biti prodati zarad Trampove ideje da normalizuje odnose s Rusijom, da joj ukine sankcije, uspostavi novu energetsku saradnju, a Ukrajincima uzme eksploataciju rijetkih minerala i da prizna teritorijalne gubitke Ukrajine. Predsjednik Zelenski nema izbora osim da ponavlja da Ukrajina to nikad neće prihvatiti. U situaciji u kojoj se nalazi evropski kontinent, čini mi se da ćemo i mi ovdje završiti u statusu quo. Dodik je u ovom trenutku jedna poželjna “nevjesta” na više svjetskih adresa i on to kapitalizira, tako se i ponaša ignorišući sve, uključujući i pravne norme, kaže Jakšić</p><p>– zaključio je vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić.</p><h2>Politički status</h2><p>- Ne vjerujem ni u kakve oružane sukobe u regionu, prije svega što su ovdje ljudi umorni od ratova i ne vidim potencijala ko bi za to bio spreman, osim ekstremne manjine koja postoji među Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. To je nedovoljno za repliku 90-ih. Međutim, strahujem od jednog političkog statusa quo, koji ne obezbjeđuje reforme ni ostvarenje cilja kojeg svi imamo, a to je članstvo u EU – poručuje Jakšić.&nbsp;</p>

U situaciji u kojoj se nalazi evropski kontinent, čini mi se da ćemo i mi ovdje završiti u statusu quo 

Jakšić: Politička klima za njega je sad povoljnija

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

<p>Kriminolog i nekadašnji vođa istraga organiziranog kriminala u Tužilaštvu BiH Ramiz Huremagić kazao je za “Avaz” da je potez SIPA-e u Istočnom Sarajevu imao veći značaj nego što se na prvi pogled čini.</p><p>Huremagić to objašnjava, „jer su nenaoružani inspektori SIPA-e izazvali paniku u Dodikovim redovima“ te „da je Dodikovo osiguranje izgledalo nespremno“. &nbsp;</p><h2>Nekoliko ljudi </h2><p>- Kad pogledate snimke nakon što je SIPA došla pred administrativni centar Vlade RS, tamo nema policijskog obezbjeđenja. Onda se brže-bolje diglo što se može dići. Vrlo je simptomatično ko su oni ljudi kao specijalci. Ono može biti dio SAJ-a, ali ako i jeste, onda sve govori da nisu bili u punom kapacitetu. Po načinu na koji su odjeveni, kako se ponašaju, po oznakama – iako i u SAJ-u nose zastave Srbije na kacigama – oni ljudi mogu biti plaćenici. Oni podsjećaju na Wagner, mogu biti dio ljudi iz Srbije koji su tu, jer oni sigurno na različitim lokacijama imaju ljude koji su spremni da intervenišu. Na kraju, gdje su vozila kojima su došli? SAJ ima svoje transportere i džipove, a njih nije bilo.&nbsp;Tih nekoliko ljudi iz SIPA-e izazvalo je paniku, a najbolji dokaz je što Dodik nije smio napustiti Administrativni centar. Nije bio siguran je li dignuta specijalna jedinica SIPA-e, da nije EUFOR dignut, da neće na putu do helikoptera biti uhapšen. Nije bitno je li bio jedan, tri ili 10 pripadnika SIPA-e tamo, već to da je SIPA potpuno legitimno došla na vrata. Tih nekoliko ljudi je dokaz da SIPA radi. Tih tri ili četiri čovjeka su država i pred njima treba ustati, koliko god se to nekome činilo smiješnim – smatra Huremagić.</p><p>Dodaje da su Dodika, ali i čelne ljude MUP-a RS, nekoliko inspektora SIPA-e primorali da počine novo krivično djelo, zloupotrijebivši policiju u privatne svrhe, pa sada očekuje da se Tužilaštvo BiH izjasni o odgovornosti ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana i direktora policije RS Siniše Kostreševića te drugih sudionika u sinoćnjem događaju.</p><p>- Osim toga, Dodik je bio taj koji je prvi vukao poteze i određivao odnose. Ali tog dana je jedno postupanje SIPA-e potpuno preokrenulo situaciju. Vidjeli smo koliko se situacija mijenja kad vlasti RS nisu prve koje povuku potez. Vidjeli smo mnogo ljudi koji se pitaju šta uopšte rade tu, grupisani su u hrpu, bez ikakvog rasporeda. Oni dobro znaju da ih je tu neko postavio da zastrašuju, ali znaju i da ih se niko ne boji. Imate komandnu strukturu koja je podređena Dodiku, ali i najveći broj policajaca kojima je toga preko glave – tvrdi Huremagić.</p><h2>Sudobnosni momenat za BiH</h2><p>Zaključuje da rasplet krize u BiH u velikoj mjeri zavisi i od dešavanja u Srbiji i od mogućeg scenarija po kojem će se predsjednik Srbije odreći Dodika, ali rješenje neće doći brzo. Apelira na građane da sačuvaju razboritost, ne sudjeluju u širenju defetizma, te da ne očekujemo da neko drugi riješi probleme u BiH.</p><p>- Defetizam, nerazumijevanje ili zbijanje šala u ovom trenutku gori su hiljadu puta od svega što Dodik radi. Ovo je stvarno jedan od sudbonosnih momenata za ovu zemlju. Znam da su ljudi umorni od svega, ali to nas ne oslobađa odgovornosti da svojim postupcima i porukama možemo biti u funkciji upravo Milorada Dodika. Zamislite koliki bi on bio heroj kada bi pala krv. Dok god mu se to ne da, ova država raste – ističe Ramiz Huremagić.</p>

Nije bitno je li bio jedan, tri ili 10 pripadnika SIPA-e tamo, već to da je SIPA potpuno legitimno došla na vrata, kaže Huremagić

Huremagić: Postupanje SIPA-e preokrenulo situaciju

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

<p>Nakon raspisivanja potjernice za Miloradom Dodikom i ostalima, niko nema ideju kako provesti naredbe pravosudnih institucija, a da ne dođe do žrtava i dalje destabilizacije, kazao je za “Avaz” Aleksandar Popov, politički analitičar i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada. Posljednja akcija SIPA-e donijela je, kako kaže, šamar institucijama, ali i međunarodnoj zajednici.</p><p>- Imamo državne organe, koji su, zapravo, ustuknuli prilikom pokušaja hapšenja, visokog predstavnika koji djeluje više verbalno, EUFOR, ali niko nema ideju šta da uradi, a da ne dođe do većeg belaja – kaže Popov.</p><h2>Crvena linija </h2><p>Dodaje da su razmjere sadašnje krize posljedica dugogodišnje pasivnosti visokog predstavnika, PIC-a, međunarodne zajednice, ali i domaćih institucija.</p><p>- Svi su omanuli. Nisu na vrijeme poduzimali mjere, a znalo se kud vodi Dodikovo ponašanje. Svaki put pomjerao je crvene linije, ali, osim ukora visokog predstavnika i američkog ambasadora, druge mjere nisu poduzimane. Čak ni sankcije koje je Amerika uvodila Dodiku i članovima njegove porodice nisu urodile plodom, zato što bi uvijek našao način da ih zaobiđe. Nevolja je što su u sve umiješani i predstavnici druga dva naroda. Svi su unakrsno igrali igru, kobajagi braneći narode koje predstavljaju. Oni su duboko uvezani, inače bi se to lakše riješilo – ističe Popov.</p><p>30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Igmanska incijativa planirala je skup predstavnika ključnih zemalja za rješavanje “bh. čvora”. Popov kaže da bi uslijedila konferenciju s učešćem država garanata Dejtonskog sporazuma, na kojoj bi se predložila rješenja za BiH. </p><p>- Da se konačno izađe iz koordinata 90-ih, da BiH ne ostane zarobljena u okvirima Dejtona u kojima ne može dalje da napreduje. Svaka zemlja ima svoje padove i napretke, ali ovdje su neke stvari zakucane. Jedni govore o duhu, drugi o slovu Dejtonskog sporazuma, a ni jednima ni drugima nije stalo do BiH, već do ličnih interesa – dodaje naš sagovornik.</p><h2>Jedna ideja </h2><p>Nije siguran koliko bi u sadašnjoj situaciji bilo moguće organizirati takav skup, jer u toku je globalno prestrojavanje zbog ratova u Ukrajini i Gazi, te trgovinskog rata.</p><p>- Sad je svima jedna ideja na umu – samo neka se ne puca. Angela Merkel je podržavala stabilokratije, prije svega u Srbiji. Neka se ne puca, a šta će unutra da nam rade, šta je s vladavinom prava i institucijama, to nije bitno. To je i dovelo do ovog trulenja, ne samo u BiH, već i regionu. Nije stabilno ni u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbija vri. Unutar BiH ne postoji dovoljno snaga koje bi mogle izaći iz ovoga, a kako vrijeme odmiče stiče se utisak da Dodiku niko ništa ne može – naglašava Popov.</p><h2>Počasni građanin Sarajeva</h2><p>Pozitivne emocije Popov, odnedavno počasni građanin Sarajeva, odvaja od onog što se trenutno dešava u i oko Sarajeva. Dodjelu priznanja povodom Dana oslobođenja Sarajeva opisuje kao veliki momenat u njegovom životu.</p><p>- Meni je posebna čast, doveo sam i dio svoje porodice, moju unučad, da je na taj dan meni uručeno priznanje za neke stvari koje sam činio, pokušavajući da se odužim Sarajevu za pažnju i ljubav s kojom me je primilo prije skoro 60 godina, kad sam došao na studije – kaže Popov.</p>

Nisu na vrijeme poduzimali mjere, a znalo se kud vodi Dodikovo ponašanje

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

<p>U jeku najveće političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini, potencijalno važan susret, jedan od rijetkih glasova razuma, prošao je ispod medijskih radara i ostao zabilježen samo kao štura vijest. Prvi put nakon više od godinu susreli su se reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović i mitropolit dabrobosanski Hrizostom.</p><h2>Dobra volja </h2><p>Sastanak je organiziran u palači Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu, a osim prazničnih čestitki i dobrih želja, istaknuta je potreba otvaranja i unapređenja međureligijskog dijaloga, te obnavljanja međusobnih veza i kontakata.</p><p>Iz Mitropolije dabrobosanske je saopćeno da je Kavazović&nbsp;apelirao na povratak predstavnika Srpske pravoslavne crkve&nbsp;u Međureligijsko vijeće BiH. Hrizostom je obećao da će obaviti konsultacije s patrijarhom srpskim Porfirijem, mitropolitima i episkopima iz BiH i da će lično o tome izvijestiti Kavazovića kome je zahvalio na posjeti i dobroj inicijativi.</p><p>Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u kraćem razgovoru za “Avaz” kazao je da osobno poštuje mitropolita Hrizostoma, kao najvišeg dostojanstvenika SPC-a.</p><p>- Želio sam da ukažem na potrebu da vjerske zajednice sarađuju i da je postojanje Međureligijskog vijeća institut koji svima koristi. Nadam se da će poštovani mitropolit Hrizostom, u duhu dobre volje i komšiluka među našim vjernicima, donijeti razumnu i ispravnu odluku – kazao nam je Kavazović.</p><h2>Društvo i država</h2><p>Kavazovića smo pitali i koliko vjerski lideri, u teškom vremenu, kojeg takvim čine političari, mogu doprinijeti da ova zemlja krene nekim drugim putem.</p><p>- Mogu reći samo da se razgovarati mora, ali da se ne može pregovarati o aksiomima i fundamentima na kojima počiva ovo društvo i država. Svi smo obavezani Ustavom i zakonima. Bježanje od zakona je u svakoj uređenoj zemlji krivično djelo. Ja se nadam da će ljudi, prije ili kasnije, to uvidjeti. Bolje bi po sve bilo da to uvide prije. Tako bi bilo bolje i lakše za sve, pa i za njih same – istakao je Kavazović.</p><p>Bježanje od zakona je u svakoj uređenoj zemlji krivično djelo. Ja se nadam da će ljudi, prije ili kasnije, to uvidjeti. Bolje bi po sve bilo da to uvide prije, kazao je uvaženi reisu-l-ulema ef. Kavazović&nbsp;</p>

Želio sam da ukažem na potrebu da vjerske zajednice sarađuju, kazao je uvaženi reisu-l-ulema ef. Kavazović

Sastanak reisu-l-uleme ef. Kavazovića i mitropolita Hrizostoma

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

<p>Naoružani kordoni policije na ulicama bh. gradova, limuzine pod pratnjom i glave iza govornica, mikrofona, s TV ekrana iz kojih dopiru uvrede i ucjene, glasovi podjela i prijetnji, nikoga u ovoj državi ne ostavljaju ravnodušnim. U ranjenoj zemlji, koja je od rata do danas, zbog nepravde, nebrige i nedostatka tog svjetla na kraju tunela, gotovo milion svojih stanovnika ispratila u bijeli svijet, na ulicama su ponovo ljudi s fantomkama i šljemovima na glavama i s otkočenim puškama o ramenu i u rukama.</p><p>Do jučer je tinjala ta slabašna nada da će ova, s njima ovakvima - nesretna zemlja konačno krenuti evropskim putem, prema normalnim, pravednijim, prosperitetnijim državama sretnijih i zadovoljnijih ljudi, kojima fudbalska utakmica donosi najveća uzbuđenja na kraju radne sedmice. A onda smo osvanuli u ambijentu koji više podsjeća na kvartove kojima gospodare meksički narkokarteli.</p><p>U ovakvoj situaciji poput melema na ranu stiže vijest o susretu najviših vjerskih poglavara Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Mitropolije dabrobosanske. Vječiti optimisti i u kratkom susretu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i mitropolita Hrizostoma pronaći će motiv da i dalje vjeruju u neka bolja vremena za ovu zemlju i njene narode i građane. Tokom srdačnog susreta vjerski lideri dvaju naroda istaknuli su potrebu za unapređenjem međureligijskog dijaloga i obnavljanjem međusobnih veza. Prvi korak mogao bi biti povratak predstavnika Srpske pravoslavne crkve u Međureligijsko vijeće BiH.</p><p>U pravo vrijeme, a možda i posljednji čas, rekli bismo, Kavazović i Hrizostom potvrdili su opredijeljenost ljudi širom ove zemlje koji, u svom svijetu, izvan stranačkih kišobrana, zajedno obilježavaju praznike i žele nastaviti živjeti u miru. Dok političari ponovo pokušavaju raspiriti plamen mržnje, neko ga konačno i potpuno mora ugasiti, a glasovi mira moraju postati jači.</p>

Kavazović i Hrizostom potvrdili su opredijeljenost ljudi širom ove zemlje koji zajedno obilježavaju praznike i žele nastaviti živjeti u miru

Prvi korak

<p>Predsjednik i osnivač britanske humanitarne inicijative “Remembering Srebrenica” Vakar Azmi (Waqar) zatražio je od ministra vanjskih poslova Velike Britanije Dejvida Kamerona (David Cameron) da pojača diplomatske aktivnosti kako bi i druge zemlje glasale za UN-ovu rezoluciju o Srebrenici. Istovremeno, organizacija koja je i osnovana zbog čuvanja sjećanja na genocid i borbe protiv mržnje i netolerancije, pozvala je vladu Ujedinjenog Kraljevstva da podrži usvajanje ovog dokumenta.</p><p>Azmi je poručio da je malo događaja obilježilo kolektivnu svijest čovječanstva kao što je genocid u Srebrenici, kao najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. On je izrazio ponos što Ujedinjeno Kraljevstvo obilježava godišnjicu genocida na nacionalnom nivou i kroz 1.000 različitih događaja širom države, te što je ova zemlja bila prva koja je 2015. izradila nacrt rezolucije o Srebrenici na koju je Rusija uložila veto.</p><p>- Poricanje genocida, veličanje počinilaca, promicanje mržnje prema Bošnjacima i stalne prijetnje miru, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH obavezuju da ovu rezoluciju podrže ne samo Velika Britanija već i sve zemlje članice Ujedinjenih naroda. Međunarodnim danom neće se samo odati počast žrtvama i preživjelima, već će pomoći u izgradnji nove nade za dijalog i pomirenje - poručio je Azmi.</p>

Predsjednik i osnivač britanske inicijative „Remembering Srebrenica“

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

<p>Ekonomski stručnjak u oblasti bankarstva i bivši bh. diplomata Draško Aćimović jedan je od eksperata koji ukazuju da u danas objavljenoj odluci OHR-a ne vide na osnovu čega banke, koje su u nadležnosti entitetskih agencija za bankarstvo, trebaju ispunjavati nalog OHR-a. Odlukom je zabranjeno finansiranje stranaka SNSD i Ujedinjene Srpske iz budžeta na svim nivoima, banke zadužene da sredstva s njihovih računa uplaćuju na račun Centralne banke BiH, ili će se u protivnom i banke, i odgovorne osobe u njima izložiti sankcijama.</p>

Odluka Šmita stupila na snagu: Najavljene sankcije za banke koje ne budu provodile odluku o obustavi finansiranja SNSD-a i Ujedinjene Srpske

<p>- Vidimo da su sve odluke OHR-a, od suspenzije Ustava na 24 sata do odluka vezanih za prošle izbore, provedene u djelo i ispunjene od strane političkih aktera. Tako će biti ispunjena i ova. Međutim, ona se tehnički ne može sprovesti bez saglasnosti Agencija za bankarstvo, jer one odgovaraju za poslovanje banaka u FBiH i RS. One bi morale napraviti zakonsku regulativu na osnovu koje će se to ispunjavati. Hoće li to biti neka uredba ili novi zakoni, to je sada velika nepoznanica – kaže Aćimović za "Avaz".</p><p>Aćimović smatra da OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike, jer bi to bilo nezabilježeno u historiji.</p><p>- To su privatne banke i da OHR utiče na zaposlenike, da ih otpušta ili kažnjava, to je odluka koja zvuči nevjerovatno. Realno gledajući, cijela odluka je, da se diplomatski izrazimo, nedefinisana. Vrlo je teško i komentarisati takvu odluku, jer bi to bio presedan u svijetu – ističe Aćimović za "Avaz".</p>

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Status Brčko distrikta je stabilizirajući faktor za državu

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": Brčko distrikt u cijelosti pripada BiH

Trend poguban i za socijalni mir: Plaće nikako da se približe potrošačkoj korpi

Vojni analitičar Berko Zečević za "Avaz": Indija i Pakistan na rubu novog rata

Luis Krišok: Jasno upozorenje

Čavalić za "Avaz": Glasat ćemo za sve što je vezano za Južnu interkonekciju, tu se poklapaju interesi BiH i SAD

Blagi oporavak izvoza iznenadio u političkoj krizi: Država je i dalje svrha samoj sebi

Mioković, nakon prekida sjednice, za "Avaz": Razgovarat ćemo, mislim da ćemo od majske sjednice raditi kao do sada

Bh. prijevoznici proslijedili paket inicijativa: Ministarstvima komunikacija i vanjskih poslova dali rok do 4. maja

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

Prvi korak

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

Draško Aćimović o odluci OHR-a za "Avaz": OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike

Profesor Davor Trlin za "Avaz": Status Brčko distrikta je stabilizirajući faktor za državu

Pravni ekspert Nedim Ademović za "Avaz": Brčko distrikt u cijelosti pripada BiH

Trend poguban i za socijalni mir: Plaće nikako da se približe potrošačkoj korpi

Vojni analitičar Berko Zečević za "Avaz": Indija i Pakistan na rubu novog rata

Luis Krišok: Jasno upozorenje

Čavalić za "Avaz": Glasat ćemo za sve što je vezano za Južnu interkonekciju, tu se poklapaju interesi BiH i SAD

Blagi oporavak izvoza iznenadio u političkoj krizi: Država je i dalje svrha samoj sebi

Mioković, nakon prekida sjednice, za "Avaz": Razgovarat ćemo, mislim da ćemo od majske sjednice raditi kao do sada

Bh. prijevoznici proslijedili paket inicijativa: Ministarstvima komunikacija i vanjskih poslova dali rok do 4. maja

Boško Jakšić za "Avaz": Dodik je u ovom trenutku poželjna "nevjesta" na više svjetskih adresa

Ramiz Huremagić za "Avaz": Dodik nije bio siguran je li dignut EUFOR

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam: Državni organi su ustuknuli pri pokušaju hapšenja Dodika

Reis Kavazović nakon susreta s Hrizostomom u Sarajevu za "Avaz": Razgovarati se mora!

Prvi korak

Vakar Azmi: Izgradnja nove nade

Draško Aćimović o odluci OHR-a za "Avaz": OHR ne može sankcionirati banke i njihove uposlenike