Prijedlog rezolucije o Bosni i Hercegovini, koji je nedavno u Kongres, donji dom američkog parlamenta, podnijela poslanica Dženis Han (Jenice Hahn), čak i ako se usvoji u predloženoj verziji, neće značiti ništa za politiku administracije predsjednika Baraka Obame (Barack) prema BiH, smatraju američki analitičari.
Odraz želja
- To je, kako joj i ime kaže, samo rezolucija. Ona jeste podnesena, pretrpjet će izmjene kroz amandmane drugih kongresmena te će, kada se usvoji, biti papir koji odražava tek želje. Ova vrsta dokumenata nema obavezujuću snagu - pojasnio je Danijel Server (Daniel Serwer).
On je istaknuti član američkog Instituta za mir i predavač na prestižnom “Johns Hopkins” univerzitetu u Vašingtonu.
Šuplja priča o trećem entitetu
Špekulacije o tome da iza
rezolucije kongresmenke Han stoji ambicija da se u BiH stvori treći
entitet Lajon opisuje kao - šuplju priču.
- To su puste želje nekih
ovdje. Zanimljivo mi je da neki srpski krugovi neuporedivo više “jašu”
na toj konstrukciji od bilo koga drugog - kaže Lajon.
Čovjek koji je dugo godina službovao u administraciji SAD te bio blizak saradnik jednog od američkih predsjednika ističe da je „BiH vrlo nisko na listi prioriteta Vašingtona".
- Postoje ljudi u SAD koji žele vidjeti predsjedničkog specijalnog izaslanika. Ali prethodno vam je potrebna definirana politika po kojoj će izaslanik postupati. Nisam takvo što vidio ni u naznakama. No, znam da u Stejt departmentu naporno rade da bi definirali svoj pristup BiH - ističe Server.
Navodi i da se priprema niz aktivnosti kojima će se obilježiti 20 godina od potpisivanja Dejtona. Server za tu prigodu piše i knjigu.
I Brus Hičner (Bruce Hitchner), osnivač nevladine organizacije “Dayton Project” te čovjek koji je radio na reformi Ustava BiH u više navrata, navodi da će 20 godina od Dejtona biti dobra prilika da se propita zapadna politika u našoj zemlji.
- Nisam u poziciji da iznosim zvanične političke stavove, ali sam siguran da Vašington želi da BiH bude funkcionalna i stabilna država, koja se kreće prema EU i NATO-u. I to što prije. Rezolucija, pak, neće imati direktnog učinka na politiku SAD prema BiH, mada će je pažljivo pročitati svi oni koji trebaju - smatra Hičner.
Viši naučni saradnik na Univerzitetu u Gracu Džejms Lajon (James Lyion) upozorava da BiH uopće nije na listi prioriteta administracije u SAD.
Drugi su ispred
- Naravno da će se zbog 20 godina Dejtona nešto morati reći. Ili da je zadatak izvršen ili da nije i da se sada radi na osnovama nekog plana i koncepta. No, ja koncept ne vidim. Niko od višerangiranih ljudi u Stejt departmentu ili EU ne bavi se ozbiljno Bosnom i Hercegovinom. SAD u Sarajevu nemaju ambasadora i to je vrlo jak indikator, bez obzira na to što ambasadora nemamo ni u nizu drugih država svijeta. BiH nije u vrhu prioriteta SAD ni kada je Balkan u pitanju. Ispred nje su Makedonija te odnosi Srbije i Kosova - upozorava Lajon.
Izaslanik nije realna mogućnost
- Poziv da se imenuje specijalni predsjednički izaslanik, ma koliko prihvatljiva i poželjna ideja bila, nije realna mogućnost. Nisam siguran koliko bi to uopće i bilo rješenje. Umjesto toga, potrebno je definirati odgovarajući okvir za djelovanje i platformu da bi se riješili temeljni problemi BiH - govori Hičner.
