Zahvaljujući dogovoru SDA i SDS-a, trenutno je na neki način blokiran rad Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, i to baš u jeku rješavanja problema u OSA-i kojima se Komisija bavila posljednjih nekoliko sjednica, ali nije uspjela napraviti nikakve pomake.

Provođenje istrage

Poznato je da je usred istražnih radnji u OSA-i SDS inicirao suspenziju Nikole Špirića s mjesta predsjedavajućeg ove Komisije, i to na osnovu medijskih napisa da je ''Špirić zloupotrijebio tu funkciju". Kada je Komisija odbila to učiniti, namjeravajući tek provesti istragu unutar Komisije o tim navodima, SDA i SDS su u Predstavničkom domu uspjeli smijeniti Špirića, a da nisu ni dobili izvještaj o tim navodima.

Međutim, pozadina svega pokazuje da je u ovoj priči krajnja namjera da SDA zadrži vaninstitucionalnu kontrolu nad OSA-om, koju već ima preko Osmana Mehmedagića, bliskog prijatelja Bakira Izetbegovića, čelnika SDA, a da se onemogući parlamentarni nadzor nad njegovim i radom OSA-e, što je osnovni zadatak ove Komisije.

Pri tome je SDA, poštujući želje SDS-a, nakon smjene Špirića, imenovala u ovo tijelo Borislava Bojića, bivšeg oficira vojske RS i SDS-ovog poslanika u Predstavničkom domu.

Daljnje korake poduzela je Aleksandra Pandurević, predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a u tom domu, koja je samo dan nakon Bojićevog izbora najavila da SDS neće dozvoliti da na čelo Komisije bude imenovan Bošnjak!

Očekivano, SDA nije reagirala na ovu njenu izjavu, jer im ona, očigledno, ide u prilog i, ukoliko SDS ustraje u njoj, to do daljnjega blokira rad Komisije.

Naime, nakon smjene Špirića, ostavku na članstvo u Komisiji dao je i Sredoje Nović, a obojica su iz opozicionog SNSD-a. 

Trenutno su u Komisiji, koja inače broji 12 članova (po šest poslanika i delegata), zbog Novićeve ostavke njih 11, od kojih su osam iz vladajućih stranaka (SDA, HDZ, SDS, SBB), a trojica iz opozicije.

To su Sadik Ahmetović, Damir Bećirović i Mirsad Mešić. I sva trojica su Bošnjaci.

Zakon o OSA-i jasno propisuje da predsjedavajući Komisije "mora biti član stranke zastupljene u jednom od domova koja nije dio vladajuće koalicije".

Naravno da Pandurević to zna i da joj je jasno da, prema sadašnjem odnosu snaga, zakonsku odredbu da ispunjavaju uvjete za predsjedavajućeg Komisije imaju samo tri opoziciona poslanika.

Čak i izbor novog člana Komisije iz Doma naroda trebao bi biti izvršen iz reda bošnjačkog naroda, i to iz FBiH, jer je u ovoj Komisiji već narušen balans na štetu FBiH i pri njenom konstituiranju. Pri tome on ne bi mogao biti iz HDZ- a ili SDS-a, jer oni već imaju po tri člana.

Stoga, jasno je da najave Pandurević znače i najavu novih problema i krize u radu Komisije.

Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za nadzor nad radom OSA-e, potvrdio je za "Avaz" da će on kao zamjenik sazvati sjednicu Komisije, ali je istakao da se što prije mora imenovati predsjedavajući, te član iz Doma naroda.

Zakonit rad

- Zakon jasno propisuje da predsjedavajući mora biti iz opozicije. Ne mogu se oteti dojmu da ima previše utjecaja i u samoj OSA-i u Povjerenstvu. Mada mislim da je bilo pogrešno i klasična zamjena teza da se pokušao problem koji je evidentan u Agenciji prebaciti na Povjerenstvo. Ne amnestiram ni Povjerenstvo, jer na četiri sjednice nismo uspjeli usaglasiti jedinstven stav oko očiglednih problema u OSA-i. Glavnom inspektoru treba omogućiti da radi svoj posao, to je najvažnija stvar, jednostavno da bi se spriječili dualizmi unutar OSA-e. Sve su to stvari čije se rješavanje ne smije odugovlačiti - potcrtao je Čolak.

On je kazao i da je nedopustivo da su neki članovi Komisije, a što su prenijeli i mediji, javno kazali da je Komisija na posljednjoj sjednici zaključila da glavni inspektor u OSA-i Damir Bevanda nije radio u skladu sa zakonom. To, tvrdi, nema veze s istinom.

Zloupotrebljavaju li i dalje zakon

Za sada niko nema odgovor na pitanje primjenjuje li OSA posljednja dva mjeseca odredbe člana 78. Zakona o OSA-i, koji se odnosi na nalog za prisluškivanje telefonskih razgovora. Poznato je da je ovaj član Ustavni sud BiH u junu proglasio neustavnim, protivnim Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Parlamentu BiH je dat rok od šest mjeseci da postupi prema odluci Suda.

Međutim, Parlament se ovim pitanjem još nije bavio, a zna se da, ukoliko rok prođe, Ustavni sud će tu odredbu staviti sam van snage. No, pitanje je da li u OSA-i i trenutno koriste ovaj vakuum i, uprkos odluci Ustavnog suda, zloupotrebljavaju mjere prisluškivanja i praćenja koje provode policijske agencije i OSA, koje su u BiH često korištene za političke obračune.