JUČER MU IZREČENA KAZNA

Bh. državljanin Siniša Đurđić osuđen u SAD zbog ratnih zločina u blizini Sarajeva

Osuđen je na pet godina i 10 mjeseci zatvora

Siniša Đurđić. Facebook

H. J. I.

2.12.2023

Državljanina BiH Sinišu Đurđića (50), porota je u SAD 19. maja proglasila krivim nakon devetodnevnog suđenja, a američke vlasti su ga osudile na pet godina i 10 mjeseci zatvora.

Federalni sudija jučer je izrekao kaznu ovom stanovniku Arizone, porijeklom iz BiH. Dobio je zatvorsku kaznu od 29 do 70 mjeseci, nakon čega slijede tri godine puštanja na slobodu pod nadzorom zbog prevare s vizom i dvije odvojene tačke za pokušaj nezakonitog pribavljanja papira SAD. Istragu je vodio Odjel za istrage Domovinske sigurnosti (HSI).

Uskraćivanje utočišta ratnim zločincima

- HSI se neće zalagati za to da ratni zločinci i prekršioci ljudskih prava koriste našu naciju kao sigurno utočište - rekao je specijalni agent HSI Arizone Skot Braun (Scott Brown).

- Specijalni agenti HSI-a posvećeni su nastavku naše misije uskraćivanja utočišta osumnjičenim ratnim zločincima i prekršiteljima ljudskih prava i pozivanju ih na odgovornost za svoje postupke. Neka ovaj slučaj posluži kao upozorenje onima koji vjeruju da neće biti uhvaćeni, hoćete i bit ćete izvedeni pred lice pravde - rekao je on.

Đurđić je emigrirao u SAD, Taskon 2000. godine. Devet godina kasnije, specijalni agenti HSI pokrenuli su istragu nakon što su dobili spisak policijske brigade bosanskih Srba osumnjičenih za razne ratne zločine tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine. Đurđić je naveden kao pripadnik policijske brigade. Višegodišnja međunarodna istraga i dokazi izvedeni na suđenju pokazali su da je Đurđić zaista bio pripadnik te policijske brigade i drugih vojnih jedinica bosanskih Srba. Konkretno, on je početkom rata bio zatvorski čuvar u dva odvojena logora sjeverno od Sarajeva. Oba logora osnovao je otcjepljeni entitet Republika Srpska koji je brutalnim nasiljem progona ubio ili protjerao sve nesrbe sa područja Bosne koje su Srbi željeli kontrolirati, navodi se na stranici HSI.

Tokom suđenja, petorica Bošnjaka koji su bili zatočeni u logorima su svjedočili da je Đurđić 1992. godine, kao zatvorski čuvar, nekoliko mjeseci mučio zatvorenike u svom pritvoru. On je decenijama lagao o svojoj prethodnoj vojnoj i policijskoj službi. Njegove laži su spriječile imigracione vlasti da donesu adekvatnu odluku u vezi sa njegovim zahtjevima za imigracione beneficije. Kao rezultat toga, Đurđić je sebi obezbijedio sigurno utočište u Sjedinjenim Državama na koje nije imao pravo i time izbjegao pravdu za svoje ratne zločine u BiH više od 30 godina.

Mučenje ratnih zarobljenika

- Živote su nam uništili ljudi poput Siniše, ali mi smo ih uspjeli obnoviti i njegova osuda je jedna od završnih cigli u našoj kući mira - rekao je jedan od žrtava u izjavi sudu.

Prilikom izricanja presude, sudija je jasnim i uvjerljivim dokazima utvrdio da je Đurđić krivična djela počinio da bi prikrio mučenje ratnih zarobljenika kao zatvorski čuvar u BiH i da je svoje ratne zločine prikrio od imigracionih vlasti.

Ovaj slučaj su podržali Centar za prekršioce ljudskih prava i ratne zločine (HRVWCC) i HSI Tucson. Osnovan 2008. godine, HRVWCC podupire napore HSI-ja da identifikuje, locira i krivično goni kršitelje ljudskih prava u Sjedinjenim Državama, uključujući one za koje se zna ili se sumnja da su učestvovali u progonu, ratnim zločinima, genocidu, mučenju, vansudskim ubistvima, sakaćenju ženskih genitalija, i korištenje ili regrutovanje djece vojnika. HRVWCC koristi stručnost odabrane grupe agenata, advokata, stručnjaka za obavještajne službe i istraživanja, historičara i analitičara koji usmjeravaju šire napore agencije protiv ovih prestupnika.

Trenutno, HSI ima više od 180 aktivnih istraga o osumnjičenim prekršiteljima ljudskih prava i vodi više od 1.700 slučajeva navođenja i uklanjanja u koje su uključeni osumnjičeni prekršioci ljudskih prava iz 95 različitih zemalja. Od 2003. godine, HSI je uhapsio više od 510 osoba zbog kršenja zakona u vezi s ljudskim pravima prema različitim krivičnim i imigracijskim zakonima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.