Dok svaki razuman čovjek koji želi dobro BiH i njenim građanima najo&scaron;trije osuđuje upad ekstremista odjevenih u majice sa zastavom terorističke organizacije IS u sarajevsku džamiju u naselju Stara Breka za vrijeme džuma-namaza, nažalost, ima i onih koji ovaj uznemirujući događaj relativiziraju i, najblaže rečeno, minimiziraju.

Upravo to je sebi dao za pravo Semir Efendić (SDA), načelnik općine Novi Grad u Sarajevu. Nakon incidenta oglasio na dru&scaron;tvenoj mreži Facebook i ekstremiste usporedio sa &quot;sitnim kriminalcima i piromanima koji pale vozila&quot;.

Ovakva Efendićeva reakcija ne čudi, jer je ne tako davno slične izjave davao njegov stranački &scaron;ef Bakir Izetbegović poslije terorističkog napada na Policijsku upravu u Bugojnu, zbog čega je uhap&scaron;en Haris Čau&scaron;ević Oks. Izetbegović je Oksa, kojem se jo&scaron; sudi u Sudu BiH zbog napada u kojem je poginuo policajac, nazvao rokerom. Nakon toga desio se Mevlid Ja&scaron;arević i napad na Ambasadu SAD u Sarajevu. Građani su u strahu, a vjernici nemaju mira ni dok obavljaju molitvu u džamiji.&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Umjesto &scaron;to &quot;pametuje&quot; po dru&scaron;tvenim mrežama isturajući se kao portparol radikala, Efendić bi se trebao latiti posla i svoje slobodno vrijeme, kojeg očito ima na pretek, tro&scaron;iti za dobrobit građana. Semir Efendić rođen je 4. septembra 1983. u Goraždu. Osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Sarajevu, a &scaron;kolovao se i u Maleziji. U SDA je od 2001. godine.

&nbsp;

&nbsp;

Semir Efendić

Portparol radikala

Mirza Teletović dobio je mnoge bitke na ko&scaron;arka&scaron;kom parketu, a, prema vijestima iz Sjedinjenih Američkih Država, dobit će i onu najvažniju, životnu.

Vijest koja je u petak poslije podne stigla iz Los Anđelesa, gdje su ljekari u tamo&scaron;njem Medicinskom centru kapitenu na&scaron;e reprezentacije dijagnosticirali emboliju pluća, izazvala je &scaron;ok, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i kod svih istinskih ljubitelja sporta u svijetu.

Odmah potom uslijedila je informacija da je ova inače te&scaron;ka bolest na vrijeme otkrivena i da se očekuje da će zvijezda NBA kluba Bruklin nets nastaviti sportsku karijeru, ali da ga očekuje barem &scaron;est mjeseci liječenja prije povratka na parket.

- Izdrži, kapitenu - poruka je koju Mirzi &scaron;alju prijatelji, saigrači, navijači... u želji da na&scaron; sportski as, prije svega, ozdravi, a potom u dresu kluba i reprezentacije ponovo počne zabijati &quot;trojke s parkinga&quot;.

Mirza Teletović rođen je 17. septembra 1985. godine u Jablanici. Sa suprugom Majom ima četvero djece. Karijeru je počeo u tuzlanskoj Slobodi, kasnije je nastupao i u belgijskom Ostendeu te čak &scaron;est sezona u &scaron;panskoj Tau keramici iz Vitorije. Od 2012. je član Bruklin netsa.

&nbsp;

Mirza Teletović

Izdrži, kapitenu!

Zbog spominjanja Bosne i Hercegovine na sastanku američkog državnog sekretara Džona Kerija (John Kerry) i nove čelnice EU za vanjsku politiku Federike Mogerini (Federica Mogherini) u Va&scaron;ingtonu, probudile su se nove nade, ali i zebnje, kada je taj bosanski komad Evrope u pitanju.

Nade zbog toga &scaron;to je američki angažman uvijek bio brži i praktičniji od evropskog. I zebnje jer BiH je na dnevni red stavljena uz Libiju, koja je sada u grupi afričkih zemalja s najneizvjesnijom sudbinom.

O Bosni se, posebno iza kulisa, nažalost, opet govori i u kontekstu nedovr&scaron;ene borbe protiv posebnih oblika ekstremizma. Iako vi&scaron;e ne bjesni rat, stanje je i dalje &ldquo;ratno&rdquo;! Zapad uporno ponavlja da, osim neopravdano bogatih &ldquo;elita&rdquo;, građani BiH i dalje tonu ekonomski, politički, a ponegdje čak i duhovno, ostajući pred mnogim izazovima egzistencijalne krize. Prazan stomak doista ne pita.

Spominjanje BiH već na prvom sastanku Keri - Mogerini, iako je spektar prioriteta - od ukrajinske krize do Bliskog istoka i Afrike &ndash; prebremenit, reafirmacija je i starog &ldquo;slogana&rdquo;: Bosna je, tvrde dobro upućeni, jo&scaron; nedovr&scaron;eni posao Amerikanaca.

Taj posao o &ldquo;budućnosti Bosne&quot;, kako je to izgovorio &scaron;ef američke diplomatije, &ldquo;izvor je snage na obje strane Atlantika&rdquo;.

Ova džentlmenski sročena, ali konzistentna poruka o važnosti sigurnosno stabilne Evrope, u kojoj je Bosna već stigla do evropskog repa, morala bi biti jasna i onima koji se u Sarajevu jo&scaron; valjaju po političkom i partijskom živom blatu zbog fotelja. Jer, bosansko proljeće ponekad zna biti i u februaru.

&nbsp;

Nedovršeni posao

Ponosni i tužni. Takvi smo proteklih dana bili gledajući nastupe na&scaron;ih rukometa&scaron;a na Svjetskom prvenstvu u Kataru. Ponosni &scaron;to se na jo&scaron; jednom velikom svjetskom takmičenju zavihorila zastava Bosne i Hercegovine, ali i tužni &scaron;to nam, poput nogometnih &quot;Zmajeva&quot; na Mundijalu u Brazilu, ni rukometa&scaron;i nisu zaigrali u osmini finala.

Godina 2014. bila je rezervirana za nogometne &quot;Zmajeve&quot;. Ovu 2015. zlatnim slovima u historiji bh. sporta ispisat će rukometa&scaron;i i ko&scaron;arka&scaron;i, koje u septembru očekuje Eurobasket.

Uprkos rezultatskom debaklu u Dohi, možemo biti ponosni na na&scaron;e rukometa&scaron;e. U svakom susretu bili su u rezultatskom egalu, a da nije bilo sportske nesreće, kao i sudijske krađe, pulene Dragana Mirkovića narednih bismo dana gledali u borbi za najveće plasmane.

Ne tako davno u junu pro&scaron;le godine na&scaron;e nogometa&scaron;e protiv Nigerije pokrao je &quot;ribar&quot; s Novog Zelanda. Sada smo se nagledali kako su rukometni anonimusi iz Portugala Tunižanima dodjeljivali sedmerce, a nama isključenja.

Možda smo mala zemlja u očima drugih, ali smo dovoljno veliki, sa srcem kao Evropa, da ne klonemo duhom nakon jo&scaron; jednog poraza. Njih će biti, oni su sastavni dio igre, ali zato će iz godine u godinu stasati nove generacije, koje će biti osuđene na uspjeh.

Zato, &quot;Zmajevi&quot;, glavu gore! Pred nama je jo&scaron; mnogo bitki koje trebamo dobiti.

&nbsp;

Komentar dana

"Zmajevi", glavu gore!

Američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry) iz Va&scaron;ingtona je poslao jasnu podr&scaron;ku i Evropskoj uniji i građanima Bosne i Hercegovine, potvrđujući nedvosmislenu namjeru najmoćnije svjetske države da čvrsto ostane prijatelj i saveznik progresivnih snaga i ideja.

Keri je ugostio novu &scaron;eficu diplomatije EU Federiku Mogerini (Federica Mogherini), s kojom je razgovarao i o BiH, posebno hvaleći njen pojačani angažman u na&scaron;oj zemlji.

Time je američki dužnosnik i čovjek od povjerenje Baraka Obame (Barack) dao vjetar u leđa evropskoj inicijativi za koju postoji bojazan da se nasuka na hridinama bh. nesuglasica i opstrukcija. Svima koji budu na pravi način razumjeli američku poruku, iz toga je postalo jasno da bi odbijanje njemačko-britanske inicijative bilo i bezobzirni prst u oko ključnom evropskom i bh. savezniku s druge strane bare.

Keri, iako opterećen te&scaron;kim globalnim izazovima, pažljivo biranim riječima podržao je historijsku ponudu za BiH, pokazujući da se SAD brinu za sudbinu bh. naroda i građana daleko vi&scaron;e nego &scaron;to za to mare na&scaron;i vlastodr&scaron;ci.

&nbsp;

Ličnost dana Džon Keri

Američki signal

U osam bh. gradova ovih je dana formirana &bdquo;Mreža 5F7&ldquo;, u koju su se uključili sindikati, kao i mnoge organizacije i udruženja nastala nakon pro&scaron;logodi&scaron;njih februarskih protesta. Svi oni mirnim demonstracijama žele podsjetiti na iste boljke i nepravde koje su 7. februara pro&scaron;le godine izvele hiljade građana na vi&scaron;ednevne proteste.

Osnovana je i Facebook grupa &quot;7. februar&quot;, a u osnivanju su i nove grupe i organizacije, koje, također, žele pokazati da razlozi koji su građane pro&scaron;le godine izveli na ulice nisu nestali.

Pobuna građana BiH protiv siroma&scaron;tva, bijede, besperspektivnosti u koju ih je dovela nepotistička, korumpirana i nesposobna vlast koja je procesima u ovoj zemlji upravljala duže od 20 godina, nesumnjivo je jedan od najvažnijih događaja nakon Dejtona. To govori i činjenica da svi međunarodni faktori i zvaničnici neizostavno spominju te događaje kao opomenu i poticaj na promjene.

A notorna je činjenica, evo skoro punu godinu od tada, da se ni&scaron;ta, ama ba&scaron; ni&scaron;ta nije promijenilo nabolje. Naprotiv.&nbsp; &nbsp;

Vlast je nastavila vladati onako kako su vladali i oni koje je vatra otjerala iz kabineta. Borce u državi nema ko primiti i barem saslu&scaron;ati njihovu muku. Kriminalci su na slobodi i postaju sve moćniji. Nastavilo se ne samo zapo&scaron;ljavati nego i dijeliti državne funkcije po rodbinskoj i partijskoj liniji, a sve u zemlji kojom hoda vi&scaron;e od pola miliona nezaposlenih i na hiljade gladnih.

Takva vlast nigdje u svijetu ne bi imala spokoja. U Tuzli, protesti su zakazani pred spaljenom zgradom Vlade. Jasna je to poruka naroda koji vi&scaron;e nema &scaron;ta izgubiti.

&nbsp;

Sedmi februar

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Bar&scaron; i ne pomi&scaron;lja da poduzme bilo kakve aktivnosti kako bi &scaron;to prije izna&scaron;ao rje&scaron;enje i pomogao bespomoćnim korisnicima kredita u &scaron;vicarskim francima, kojih u BiH ima 9.800, iako iz Udruženja korisnika kredita (UKK) &quot;&Scaron;vicarac&quot; očajnički najavljuju proteste, pa i samoubistva.

Dok je u susjednoj Hrvatskoj Vlada ublažila posljedice poludjelog franka koji je prema&scaron;io euro, te tako olak&scaron;ala dužničku agoniju za 60.000 korisnika, vječni direktor ove agencije ne smatra se pozvanim da gasi ovaj kreditni požar. Treba podsjetiti i da su dužnici i prije ovoga tražili ostavku Bar&scaron;a, optužujući ga da se ne želi uključiti u rje&scaron;avanje ovog problema s kojim se od 2006. godine bore, iako mjesečno prima 8.000 KM.

Čak su pro&scaron;le godine u nekoliko navrata o&scaron;tećeni građani protestirali ispred Agencije zbog kr&scaron;enja njihovih prava, na &scaron;ta se Bar&scaron; i tada oglu&scaron;io.

Zlatko Bar&scaron; rođen je u Čapljini 1954. godine. Oženjen je.

 
&nbsp;

Zlatko Barš

Najplaćeniji neradnik

Alija Feriz, nekada&scaron;nji zatočenik logora ratnog zločinca i izdajnika bo&scaron;njačkog naroda Fikreta Abdića, ovih dana vodi novu bitku protiv svih onih koji hoće pogaziti sjećanja na herojsku borbu i nemjerljiv doprinos kraji&scaron;kih boraca tokom agresije na BiH, a od kojih su mnogi živote izgubili braneći zemlju od nasrtaja Abdićeve paravojske.

U poku&scaron;aju da ukaže na pogubnost politike SDA i DF-a, koji su se u osvajanje vlasti upustili s Elvirom Abdić-Jelenović, kćerkom zločinca, Feriz je osim poznatih, otkrio do sada i &scaron;iroj javnosti nepoznate argumente koji bi svakog istinskog patriotu ove zemlje nagnali na raskidanje sramotne koalicije.

Naime, Feriz je otkrio da se u Hrvatskoj ba&scaron; ovih dana, kada se SDA i DF klanjaju Abdićevoj kćerki, priprema otkopavanje terena za koji se sumnja da krije 48 žrtava Abdićevih zločina!

Za njihovim kostima rodbina traga skoro 20 godina, a Feriz je jedan od najzaslužnijih &scaron;to će istina o ovim nestalima herojima konačno izaći na vidjelo. Tamo gdje je zakazala država, na čiju su pomoć u traženju najmilijih porodice nestalih čekale godinama, pomogao je Feriz, odlazeći stalno u Hrvatsku i tražeći način, koji je na kraju i prona&scaron;ao, da se lokacija potencijalne masovne grobnice ispita.

Alija Feriz rođen je 11. februara 1952. godine u Bihaću. Oženjen je i otac dvoje djece.

&nbsp;

Ličnost dana   Alija Feriz

Neumorni borac

Izvje&scaron;taji međunarodnih finansijskih organizacija i banaka o ekonomskim trendovima uvijek se u državama Evropske unije prate s velikom pažnjom. Blagi pesimizam u riječima ekonomskih eksperata, posljednjih dana, a u vezi s prognozama za ovu godinu, u startu je alarm za evropske vlade. U pripremi su mjere, razmatraju se programi i reakcije kako bi bio vraćen uzdrmani ekonomski rast i potaknuta potro&scaron;nja. (Govorimo o ekonomijama koje su ionako svjetlosnim godinama ispred na&scaron;e). 
 
Postoji zabrinutost u evropskom bloku zbog nepovoljnih geopolitičkih kretanja - pada ekonomije u Rusiji i rastuće opasnosti od terorizma. Sasvim dovoljno da se tamo&scaron;nje vlasti dignu na noge. Za to vrijeme, u vlastima s ove strane evropske granice na Savi - nema sekiracije. 
 
Upozorenja da, kada Njemačka ekonomija kihne, slaba&scaron;na bh. ekonomija smrtno se razboli, vladajuće strukture niti žele čuti niti ih zanimaju. Stranke koje četvrti mjesec nakon izbora jo&scaron; formiraju vlast imaju za njih važnijeg posla - dijeliti fotelje. 
 
Borba protiv ekonomske krize, razvoj, zapo&scaron;ljavanje, poduzetni&scaron;tvo i ostale brige evropskih vlada nikada od rata do danas nisu bile u opisu posla bh. vlasti. Zapravo, oni svoj posao nisu tako doživljavali. Ako su i imali briga, jedina je bila kako nakačiti svoju užu i &scaron;iru porodicu na državne jasle. 
 
Danas, nakon &scaron;to su u vlasti duže od 20 godina, to su već odavno uradili, red bi bio da ne&scaron;to urade i za ostatak naroda, znate onih ljudi koji nisu rodbinski i zemljački vezani s nekoliko vladajućih, bogata&scaron;kih porodica. To bi se doista moglo očekivati od nekoga ko ima i mrvu po&scaron;tenja i odgovornosti. Nažalost, nismo te sreće. 
&nbsp;

Naše i evropske brige

Čini se da je imenovanje novog &scaron;efa Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunara Vigemarka (Lars-Gunnar Wigemark) do&scaron;lo u pravom trenutku. 
 
S jedne strane Unija, predvođena Njemačkom i Velikom Britanijom, ponovo stavlja veliki fokus na evropski put na&scaron;e države, tražeći pri tome od bh. vlasti rje&scaron;avanje konkretnih problema građana. 
 
S druge strane, stranke koje pretendiraju da budu u vlasti trenutno se isključivo bave kombinatorikama i raspodjelom fotelja umjesto rje&scaron;avanjem katastrofalne socioekonomske situacije. Evropski put BiH, logično, jo&scaron; manje im je u fokusu. 
 
Upravo zbog toga poželjno je da EU u BiH ima iskusnog diplomatu i zvaničnika koji treba doprinijeti jačem angažmanu Evropske komisije u BiH. 
 
Vigemark je rođen 1960. u Geteborgu. Od 2011. bio je na funkciji &scaron;efa Delegacije EU u Pakistanu. 
 
 
 
&nbsp; 
&nbsp;

Lars-Gunar Vigemark

Imenovanje u pravom trenutku

Može li neko, čak i u ovoj i ovakvoj državi kakva je BiH, a postala je takva zaslugom njenih dvodecenijskih političkih vođa, ostati ravnodu&scaron;an na podatak da mu se prijatelj, kom&scaron;ija, rođak, brat... suočava s užasom da vi&scaron;e neće imati od čega otplaćivati ratu kredita, jer će ona zbog naglog rasta kursa &scaron;vicarskog franka prema&scaron;iti iznos njegove plaće?

Užasavajući je, naime, primjer među 10.000 sličnih koji glasi: Od početnih 500 KM, rata &scaron;vicarskog kredita jednog Sarajlije proteklih godina dostigla je ne&scaron;to malo vi&scaron;e od 600, a sada će se popeti na nevjerovatnih 1.037 KM! Nažalost, ravnodu&scaron;ne na ovaj podatak ostale su već spomenute - dvodecenijske političke vođe ove i ovakve BiH.

Povodom drame koju prolaze hiljade Bosanaca i Hercegovaca zbog &ldquo;&scaron;vicarca&rdquo;, riječju, a kamoli djelom, jo&scaron; se nije oglasio prvak u obećanjima bh. prosperiteta i blagostanja Bakir Izetbegović niti ijedan od njegovih mandatara za državnog ili federalnog premijera, niti ijedan stranački ili nestranački kolega s bilo kojeg nivoa vlasti dosada&scaron;njeg ili budućeg saziva.

Za to vrijeme, premijer Hrvatske Zoran Milanović donio je odluku po kratkom postupku - fiksirao kurs franka i desecima hiljada porodica poručio da mirno spavaju. Isto je učinila i Mađarska, zamrznuv&scaron;i kurs franka na nivo prije skoka, uz obavezu banke da snosi teret novog porasta, a slično rje&scaron;enje najavljuju i vlasti Srbije.

U BiH jučer dvije slike. S jedne strane, Agencija za bankarstvo FBiH banci tek sugerira da &ldquo;poku&scaron;a ponuditi dodatne mogućnosti, da bi korisnicima kredita ublažila negativne efekte rasta &scaron;vicarskog franka&rdquo;. S druge strane, previ&scaron;e žalosno zvuči izjava Kemala Durakovića, predsjednika Udruženja &ldquo;&Scaron;vicarac&rdquo;, da se &ldquo;jo&scaron; niko iz institucija BiH nije obratio ni sažaljenjem prema ljudima s kreditima, a kamoli poku&scaron;ao ne&scaron;to uraditi&rdquo;.

Jo&scaron; stravičnije i dramatičnije je saopćenje bh. Udruženja &ldquo;&Scaron;vicarac&rdquo; koje razotkriva sav očaj onih koje država i vlast ne &scaron;tite, a koji zbog kreditnog ropstva u sve većem broju, kako je saopćeno, najavljuju samoubistva!

Kreditno ropstvo

Načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, visoki funkcioner SDA, reprezentativan je primjer vlasti koja svoje građane smatra podanicima!

Skoro dva mandata na čelu centralne sarajevske općine, ovaj taldžija SDA, za kojeg građani tvrde da je vlasnik, ili je to donedavno bio, poznatog trgovačkog lanca i drugih kompanija, obilato koristi za raspodjelu najatraktivnijih lokacija u državi. 
 
Dokle ide Koldžo, dokazuje aktuelni primjer u naselju Čengić-Vila, gdje načelnik građanima koji su ga birali, pred nosom gradi stambeno-poslovni objekt. Narodu, a u očima Koldže podanicima, ovaj taldžija SDA oduzima i pravo na zrak!? 
 
Vrhunski eksperti dokazali su da će novi objekt u parku dodatno zaprljati ionako zagađeni sarajevski zrak. No, načelnika i vlast koja je skrojena po njegovoj mjeri to ne zanima! Mnogo su im bitniji oni kojima je etabliranom politikom tala, na &scaron;tetu svih građana, prepu&scaron;tena zelena povr&scaron;ina. 
 
Politika tala, po kojoj rade Koldžo i sve druge koldže koji su proizvodi poslijeratnih vladara u BiH, poznata je javnosti odavno. Načelnik odlučuje o tome gdje, &scaron;ta i ko će graditi. 
 
Novosarajevski načelnik ima i svoju pozitivnu ulogu. Nakon njegovih poteza Sarajlije su prvi put digle bunu protiv urbanističko-građevinske mafije, koja decenijama hara glavnim gradom. Na službenoj stranici Općine Novo Sarajevo nije navedena načelnikova biografija. Koldžo je rođen u Sarajevu, gdje je, navodno, zavr&scaron;io i trogodi&scaron;nju srednju &scaron;kolu. 
 
&nbsp;

Nedžad Koldžo

Taldžija!

Bosna i Hercegovina ponovo je u strahu od prirodne katastrofe! Ni 20 posto posljedica majskih poplava i klizi&scaron;ta jo&scaron; nije sanirano, a nove prijete da uni&scaron;te ono &scaron;to do sada nije uni&scaron;teno.

Tačno je da se u Božije odluke niko ne može kvartati, odnosno znati kada će, gdje i koliko ki&scaron;e pasti i koja će bujica ili klizi&scaron;te kroz koje naselje krenuti i uni&scaron;titi ga.

Ali, u one ljudske ne da možemo već moramo, jer o njima uveliko ovise životi i imovina&nbsp; hiljada stanovnika na područjima pogođenim prirodnom katastrofom.

U naselju Badre u Tuzli, koje je prvo stradalo u majskoj katastrofi, klizi&scaron;te se ponovo pokrenulo. Očekivano, jer sanacija prethodnog klizi&scaron;ta apsolutno nije okončana. Drenažni kanali koje su tada iskopali volonteri, umjesto da se poprave i prodube, danas su zarasli u travu da se skoro i ne poznaje gdje im je početak, a gdje kraj. A o gradnji podzida, odvoda i ostalog, da i ne govorimo.

Ako su nas poplave i klizi&scaron;ta u maju pro&scaron;le godine zatekli nespremne, osam mjeseci kasnije to nam se ne bi smjelo dogoditi. Ne bi iz prostog razloga jer su prije osam mjeseci jasno detektirana sva područja podložna pomjeranju tla, kao i utvrđeni razlozi zbog kojih su lokalne rijeke i potoci mijenjali svoj tok i plavili polja, sela i gradove kroz koje su protjecali.

Ponovi li nam se, ne daj Bože, katastrofa slična onoj majskoj, institucije države nadležne&nbsp; za prevenciju i saniranje posljedica prirodnih katastrofa te&scaron;ko da će se za njene posljedice moći pravdati samo &bdquo;Božijom voljom i davanjem&quot;.

Jer, da je barem deset posto od novca ljetos utro&scaron;enog na izborne svirke i va&scaron;are dato na či&scaron;ćenje korita seoskih potoka ili kanalisanje podzemnih voda, mnogi građani BiH ne bi ovih dana strepili hoće li im klizi&scaron;te zatrpati kuću ili seoski potok, odnijeti most, put, avliju... A tek oni koji su i sada bez krova nad glavom?!

Strah od katastrofe

Kamen spoticanja za nastavak procesa evropskih integracija BiH, koji se ogleda u nepotpisanoj zajedničkoj izjavi bh. lidera, mogao bi uz minimalnu dozu međusobnog uvažavanja svih sudionika vrlo lako biti uklonjen.

Navedena prepreka bi, uostalom, bila izbjegnuta da su se prije sačinjavanja izjave konsultirali svi sudionici u ovom postupku. A očito je da nisu, pa je tako prijedlog Predsjedni&scaron;tva BiH već u startu nai&scaron;ao na niz zamjerki, prije svega predsjednika SNSD-a i RS Milorada Dodika.

Ne ulazeći u srž njegovih zahtjeva, u jednom Dodik sigurno ima pravo, a to je da su u startu zloupotrijebljene dobre namjere Evropske unije da se bh. lideri zajedničkom izjavom pismeno obavežu na otpočinjanje su&scaron;tinskih reformi.

Reklo bi se da se nekima u Predsjedni&scaron;tvu BiH žurilo da se podmetne bilo kakav papir umjesto zajedničkog i vrlo razrađenog proevropskog projekta, u kojem će, kako kaže lider SBB-a Fahrudin Radončić, participirati svi nivoi. Neodoljivo je ova žurba podsjećala na pravljenje koalicije na državnom nivou, i to netom nakon izbora.

U daljnjoj dinamici bi se, kada je riječ o otpočinjanju rje&scaron;avanja EU obaveza, trebale ozbiljno uzeti u obzir riječi hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH i lidera HDZ-a Dragana Čovića, koji je rekao - ako se misli da se u ovom procesu mogu nadmudriti Dodik, Radončić ili neko drugi ko je trenutno u opoziciji, &quot;onda smo izgubili&quot;.

Nesumnjivo je su ove riječi bile upućene Bakiru Izetbegoviću te Mladenu Ivaniću, ali i drugim koalicionim partnerima poput predsjednika DF-a Željka Kom&scaron;ića. Iz svega se, naime, da zaključiti da politika podmetanja, za razliku od pro&scaron;lih godina, ne može biti matrica po kojoj će se raditi u budućnosti. Jer ulog je i suvi&scaron;e veliki.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Politika podmetanja

Slavni komičar, reditelj i muzičar Branko Đurić Đuro svojim novim projektom, urnebesnim stand-up &scaron;ouom &bdquo;Đurologija&ldquo; probudio je nesvakida&scaron;nju zainteresiranost u regionu, posebno u bh. prijestonici, gdje je jo&scaron; od &bdquo;Nadrealista&ldquo; i &bdquo;Audicije&ldquo; apsolutni miljenik publike.

Đuro je sada na dobrom putu da svojim prepoznatljivim humorom obori sve rekorde gledanosti u Sarajevu, čemu u prilog ide činjenica da su ulaznice za premijeru &bdquo;Đurologije&ldquo;, koja je planirana za 6. februar u Bosanskom kulturnom centru (BKC), rasprodate za pola sata, a isto se dogodilo i s ulaznicama namijenjenim za reprizna izvođenja 7., 8. i 9. februara. No, interesiranje i dalje postoji.

Očigledno je da se Sarajevo zaželjelo &bdquo;tipičnog lokalnog Sarajlije&ldquo;, voditelja &bdquo;Đurinih kućnih čarolija&ldquo;, čovjeka kojeg pamtimo i po uzrečici: &bdquo;Joj razlike, drastićne razlike&ldquo;...

Branko Đurić rođen je u Sarajevu 1962. godine. Uporedo s televizijskom i pozori&scaron;nom slavom, redao je zapažene uloge u kultnim filmovima &bdquo;Ovo malo du&scaron;e&ldquo;, &bdquo;Kuduz&ldquo;, &bdquo;Dom za vje&scaron;anje&ldquo;, &bdquo;Ničija zemlja&ldquo;... Tokom rata preselio se u Sloveniju, gdje je postigao veliki uspjeh rediteljskim prvjencem &bdquo;Kajmak i marmelada&ldquo;, gdje glumi sa suprugom Tanjom Ribič. Đuro je uspje&scaron;an i u muzičkim vodama, kao frontmen grupe &bdquo;Bombaj &scaron;tampa&ldquo;.

&nbsp;

&nbsp;

LIČNOST DANA   Branko Đurić Đuro

Miljenik publike

Dok dužnici u &quot;&scaron;vicarcima&quot; najavljuju samoubistva, javnost se s pravom pita &scaron;ta se mora jo&scaron; desiti da uslijedi reakcija države, odnosno nadležnih institucija kao &scaron;to su Vijeće ministara BiH ili Centralna banka BiH.

Naime, korisnicima kredita s valutnom klauzulom u &scaron;vicarskim francima je dogorjelo! Franak koji stalno raste jači je i od samog eura, a bh. građani, njih vi&scaron;e od 9.800, koji su dužnici po ovoj osnovi, očajno mole za pomoć nadležnih.

Niko od političara na vlasti jo&scaron; i ne progovara o ovom problemu na&scaron;ih sugrađana. Iako se situacija čini vi&scaron;e nego očajnom, Udruženje korisnika kredita &quot;&Scaron;vicarac&quot; s Kemalom Durakovićem na čelu ne odustaje od bitke koju već duže vode.

Duraković, koji je, također, jedan od prevarenih, godinama u institucijama, ali i na ulici, diže glas za obespravljene sugrađane. Ostaje nada da će glas prevarenih građana doprijeti do onih od kojih se pomoć očekuje.

&nbsp;

Portparol radikala

Izdrži, kapitenu!

Nedovršeni posao

"Zmajevi", glavu gore!

Američki signal

Sedmi februar

Najplaćeniji neradnik

Neumorni borac

Naše i evropske brige

Imenovanje u pravom trenutku

Kreditno ropstvo

Taldžija!

Strah od katastrofe

Politika podmetanja

Miljenik publike

Alarm nadležnim institucijama

Kolumne

Portparol radikala

Izdrži, kapitenu!

Nedovršeni posao

"Zmajevi", glavu gore!

Američki signal

Sedmi februar

Najplaćeniji neradnik

Neumorni borac

Naše i evropske brige

Imenovanje u pravom trenutku

Kreditno ropstvo

Taldžija!

Strah od katastrofe

Politika podmetanja

Miljenik publike

Alarm nadležnim institucijama