Francuska je novi svjetski prvak u rukometu, a i ovaj uspjeh &quot;Trikolora&quot; potpisuje trofejni selektor Klod Onesta (Claude). Na jučer zavr&scaron;enom Svjetskom prvenstvu Francuzi su u finalnom susretu savladali domaćina takmičenja Katar rezultatom 25:22.

Tako su Francuzi sada istovremeno aktuelni svjetski i evropski prvaci te olimpijski pobjednici.

Onesta je, bez sumnje, jedan od najvećih rukometnih svjetskih stručnjaka svih vremena. Dovoljno je navesti da je uz Rusa Vladimira Maksimova jedini rukometni trener na planeti koji je osvajao zlatne medalje na svjetskim i evropskim prvenstvima te olimpijskim igrama.

Rođen je 6. februara 1957. godine u Albiju, a igračku karijeru proveo je u Tuluzu, gdje je i počeo raditi kao trener. Reprezentaciju Francuske preuzeo je 2001. i od tada je osvojio brojne trofeje.

Onesta je Francuze po dva puta vodio do trona na olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, dok je u tri navrata bio najbolji na Starom kontinentu.

&nbsp;

Klod Onesta

Trener za trofeje

Vijest o tome da će poglavar Rimokatoličke crkve u Vatikanu, papa Franjo 6. juna pohoditi na&scaron;u zemlju, odjeknula je u nedjelju u cijelom svijetu. &nbsp;

Definitivna potvrda dolaska aktuelnog rimskog biskupa u BiH dokaz je da je papi Franji stalo do na&scaron;e zemlje i svih njenih naroda koji su iskusili stra&scaron;nu ratnu zbilju. S obzirom na to da papa Franjo rijetko putuje u zemlje Evrope, posjeta BiH će mu biti drugi pohod jednoj evropskoj državi, nakon Albanije. U na&scaron;u zemlju dolazi kao glasnik mira.

Dolazak ovog moralnog autoriteta u Sarajevo zasigurno je prilika za učvr&scaron;ćenje mira u BiH, ali, nesumnjivo, i skretanje pažnje svjetske javnosti na zbivanja u na&scaron;oj zemlji.

Papa Franjo je učvrstio svoju poziciju kao jedan od najomiljenijih papa modernog doba. 
&nbsp; 
Rođen u Buenos Airesu 17. decembra 1936. kao Horhe Mario Bergoljo (Jorge Bergoglio), on je 266. poglavar Katoličke crkve. Za Papu je izabran 13. marta 2013. godine kao nasljednik Benedikta XVI.

&nbsp;

Ličnost dana  Papa Franjo

Glasnik mira

Kako odmiče istraga o poslovanju slovenske kompanije &bdquo;Tu&scaron;&ldquo; u BiH, koja je u crno zavila vi&scaron;e stotina svojih biv&scaron;ih uposlenika u na&scaron;oj zemlji , ali i oko 100 domaćih dobavljača, kojima je ostala dužna vi&scaron;e od 20 miliona KM, isplivava sve vi&scaron;e dokaza da se radi o smi&scaron;ljenoj prevari.

Vijest da je &bdquo;Tu&scaron;&ldquo; desetine svojih objekata &scaron;irom BiH stavio pod hipoteku u vrijednosti od oko 50 miliona KM, i to kod slovenskih banaka, najvi&scaron;e je &scaron;okirala prevarene dobavljače, koji su se nadali da će im, u slučaju da ne mognu naplatiti svoja potraživanja, država svim pravnim sredstvima pomoći da ih naplate nakon prodaje &bdquo;Tu&scaron;ovih&ldquo; nekretnina.

No, sada, kada se porezne, policijske i pravosudne institucije u BiH bave posljedicama &scaron;tetnog poslovanja ove slovenske kompanije, te&scaron;ko se ne zapitati gdje su i &scaron;ta su radili&nbsp; nadležni dok je &bdquo;Tu&scaron;&ldquo; pod krinkom velikog investitora u BiH zgrtao bogatstvo u na&scaron;oj zemlji, na muci na&scaron;ih radnika i nau&scaron;trb domaćih proizvođača.

Uz sumnjivu hipoteku pod kojom su objekti u BiH, podatak da je samo posljednjih nekoliko godina ova firma isisala iz BiH po osnovu povrata PDV-a vi&scaron;e od 16 miliona KM, a istovremeno duguje stotine hiljada KM za porez, dovoljan je pokazatelj da su Mirko Tu&scaron;, vlasnik sada već ozlogla&scaron;ene kompanije, i njegovi saradnici imali bliske pomagače u organima vlasti u BiH.

Jer, da nije tako, ne bi se ovaj kontroverzni slovenski milioner, koji je do&scaron;ao u BiH kao tobožnji investitor, mogao obogatiti na pljački bh. građana i ionako ugroženih domaćih proizvođača. Pusto&scaron; koju je Tu&scaron; ostavio bježeći s kapitalom zarađenim u BiH, govori ustvari da su njegove investicije i objekti bili Potemkinova sela sagrađena na kriminalu i prevari.

Vlasti bi se stoga trebale &scaron;to prije pozabaviti da pomognu istinskim investitorima, na&scaron;im kompanijama koje je &bdquo;Tu&scaron;&ldquo; prevario. U njima, naime, radi oko dvije hiljade radnika, prave promet godi&scaron;nje vi&scaron;e od milijardu KM i plaćaju državi poreza i raznih nameta vi&scaron;e od 300 miliona KM.

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Komentar dana

Potemkinova sela

Taman kada svijet pomisli da joj je tenis dojadio, ona se vrati kada je ulog najveći, pomete sve pred sobom i ponovo ode nekoliko mjeseci le&scaron;kariti na plaži. Serena Vilijams (Williams), terminator savremenog ženskog tenisa, osvojila je prvi gren slem u 2015. godini, po&scaron;to je u Melburnu, u finalu Australian opena pobijedila nemoćnu rusku ljepoticu Mariju &Scaron;arapovu.

Pobjeda u Melburnu za Serenu ima vi&scaron;estruki značaj. &Scaron;esta je na australskom gren slemu, 19. ukupno na četiri najjača teniska borili&scaron;ta na svijetu, a usput, sa 33 godine je postala najstarija osvajačica ovog turnira.

Fenomenalni niz Serene Vilijams (rođena 26. septembra 1981.) krenuo je 1999. godine kada je u Njujorku osvojila prvi gren slem turnir (US open). Od tada, osvojila je ukupno 65 naslova na WTA turnirima, samo od nagrada u banku pospremila 66,6 miliona dolara, a usput je osvojila i zlato na Olimpijskim igrama 2012.

Osvojila je sve, ali jedan cilj jo&scaron; nije ostvarila - stigla legendarnu &Scaron;tefi Graf (Steffi), koja uz svoje ime 22 gren slem naslova. Hoće li i u tome uspjeti?

&nbsp;

Serena Williams

Terminator ženskog tenisa

Konačna presuda Vujadinu Popoviću i Ljubi&scaron;i Beari, kojom su osuđeni na doživotni zatvor za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bo&scaron;njaka, značajna je iz vi&scaron;e razloga. Ne samo da je riječ o prvoj pravomoćnoj presudi biv&scaron;im oficirima Vojske RS za genocid u historiji Tribunala već, kako to ocjenjuju pravni stručnjaci, sada otvara vrata da i mnogi drugi krvnici iz Srebrenice slično zavr&scaron;e - do kraja života iza re&scaron;etaka.

Sada je odgovoran zadatak na Sudu BiH, da pronađe i procesuira ostatak armije monstruma koja je bez milosti kasapila Srebreničane samo zbog &quot;pogre&scaron;nog&quot; imena i prezimena. Kako je to konstatirao Velid &Scaron;abić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, sasvim je logično da nisu samo dva čovjeka, u ovom slučaju Popović i Beara, počinila genocid.

Također, o ovoj odluci Žalbenog vijeća Ha&scaron;kog suda Milorad Dodik i ostatak nomenklature iz političkog miljea RS mogu pričati &scaron;ta hoće, ali sada im je, barem, izbijen i posljednji argument iz ruku. Sve &scaron;to kažu nakon ove presude svodi se na nivo nerazumnog trabunjanja i ponavljanja otrcanih političkih fraza u koje ni sami ne vjeruju. Mi smo to znali oduvijek, ali sada negatorima genocida pod nos možemo gurnuti i presudu od 30. januara 2015. godine, jer ona je, svakako, novi pečat historiji.

Ostaje gorčina &scaron;to i ostali optuženici u ovom predmetu, Drago Nikolić, Radivoje Miletić i Vinko Pandurević, također nisu osuđeni na doživotnu robiju, ali to je istina koju te&scaron;ka srca moramo priznati - da već odavno ne vjerujemo u apsolutnu pravičnost Tribunala.

Znamo tek da, ako postoji i gram pravde na ovom svijetu, presude za genocid neće zaobići dvojicu najodgovornijih, dvojicu s vrha lanca agresorskih krvoloka. Ratka i Radovana. Ako se to ne desi, kazne Beari i Popoviću bit će tek jedna maju&scaron;na svijetla tačka u tmini historije.

Pečat historiji

Konstruktivnim izjavama koje je dao u Va&scaron;ingtonu, o potencijalnim investicijama i energetskim projektima na području zapadnog Balkana, mladi američki senator Kristofer Marfi (Christopher Murphy) skrenuo je pažnju javnosti BiH i regiona.

Marfi se u svom izlaganju, na panelu Mar&scaron;alovog fonda, posebno dotakao pitanja korupcije, kao glavnog kamena spoticanja kada su u pitanju američke investicije, ali je izrazio optimizam i naglasio da će investitori iz SAD rado doći u na&scaron;e krajeve i ulagati u različite projekte ako se pobolj&scaron;a učinkovitost pravosuđa. &nbsp;

Pitanja inicijative EU za olak&scaron;avanje kriterija pristupa BiH u Uniju ocijenio je neodlučnim i insistirao na aktivnom uče&scaron;ću SAD u ovom procesu. Govorio je i o podr&scaron;ci u suzbijanju pojave stranih boraca na Balkanu, &scaron;to je, također, pozdravljeno u BiH. Ovom je prilikom iznio i stav da se SAD zalažu za energetsku nezavisnost zemalja zapadnog Balkana, a s ruskim otkazivanjem gradnje plinovoda &quot;Južni tok&quot; otvorena su vrata američke pomoći u projektima obnovljive energije, istraživanja i eksploatacije nafte.

Kristofer Marfi rođen je 3. avgusta 1973. godine. Senator je države Konektikat i član Demokratske partije SAD.

Kristofer Marfi

Signali optimizma

Ako lideri najvažnijih stranaka potpi&scaron;u prijedlog teksta izjave za EU, usagla&scaron;ene prekjučer u Predsjedni&scaron;tvu BiH, a sve su najave da hoće, bit će to prvi važan korak na&scaron;e države na novom evropskom putu koji nam se nudi.

Da je odbačena pisana izjava bh. političara kojom se obavezuju na poduzimanje konkretnih, a prvenstveno ekonomskih reformi u okviru procesa pridruženja EU, bila bi to svojevrsna katastrofa za na&scaron;u državu. Ko zna bismo li dobili jo&scaron; jednu &scaron;ansu ovog tipa.

Ovako je, mora se priznati, zahvaljujući ogromnom angažmanu i strpljenju EU, ali i konstruktivnoj ulozi opozicije, odnosno SNSD-a i SBB-a, prevaziđena prva blokada. Apsurdno je da je ona uopće i nastala, i to prije samog otpočinjanja ovog procesa.

Tek će, naime, ono &scaron;to slijedi u okviru procesa pridruživanja Uniji, a &scaron;to predstavlja izradu strategija i planova o reformama te njihovo implementiranje, biti pravi test za vlast, ko god je u konačnici bude činio.

Treba imati na umu da socioekonomske reforme i reforme pravosuđa te borbu protiv terorizma, u prvom redu, vodimo zarad vlastite budućnosti, pa tek onda radi priključenja EU.

Tako, međutim, nisu razmi&scaron;ljale dosada&scaron;nje vladajuće elite, koje su sve ove godine radile na ličnom bogaćenju, pa su BiH dovele na vrh evropske ljestvice po sistemskoj korupciji, a njene građane do kritičnog siroma&scaron;tva.

Uprkos svemu, zvanični Brisel prag tolerancije prema BiH visoko je postavio, &scaron;to dokazuje i novi obnovljeni pristup za članstvo na&scaron;e države u EU. Dana &scaron;ansa ovaj put, jednostavno, ne smije biti upropa&scaron;tena.

Važan korak

Vlada Kantona Sarajevo, pod upravom SDA, zatražila je od Vlade Federacije BiH smjenu prije nekoliko dana imenovanog direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Rusmira Mesihovića, kao i da se na njegovo mjesto imenuje vr&scaron;ilac dužnosti direktora.

Taman kad čovjek pomisli da je barem jedno imenovanje u ovoj državi pro&scaron;lo onako, po konkursu, krila nad to imenovanje razapnu nezasiti stranački jastrebovi ne bi li se pod svaku cijenu domogli plijena za kakav se godinama drže bolnice, klinički centri, telekomi, elektroprivrede itd.

Da smijene Mesihovića, inače dugogodi&scaron;nji kadar SDP-a, digla se esdeaova kuka i motika, odnosno isti oni koji su svojevremeno digli ruke za njegovo imenovanje na mjesto federalnog ministra zdravstva. Bajagi, uvidjeli da njegovo sada&scaron;nje imenovanje nije po zakonu jer su, eto, sva dosada&scaron;nja SDA&nbsp; imenovanja u državi, počev&scaron;i od Salke Selmana pa nadalje, bila &bdquo;isključivo po slovu zakona&ldquo;!

Međutim, stvari su jo&scaron; sumnjivije ako se zna da je kampanja protiv Mesihovića pokrenuta da bi na to mjesto zasjela supruga zamjenika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

Tek &scaron;to je &ldquo;pregodinila&rdquo; na mjestu direktorice Opće bolnice, prohtjelo joj se, kažu, da u biografiju upi&scaron;e i funkciju direktorice Kliničkog centra.

Već odavno BiH vi&scaron;e liči na feudalni posjed nekoliko porodica i zemljačkih klanova. Žene, braća, bratići, sestrići, daidžići i amidžići, tazbina i rodbina glavni su kriterij pri dodjeli poslova i funkcija. &Scaron;to bliža rodbina, to veća funkcija, a kad je riječ o bo&scaron;njačkom vrhu, onda se gleda i pripadnost porodično-ideolo&scaron;kom krugu. &nbsp;

Dogodi li se da član Predsjedni&scaron;tva BiH omogući, putem stranačke ma&scaron;inerije, svojoj ljep&scaron;oj polovici novu poziciju, onda će priča o obijesti, nepotizmu i nezajažljivoj pohlepi moćnika SDA doseći svoj najbe&scaron;časniji stadij.

Feudalni posjed

Smrt prijatelja i kolege, velikog kantautora Kemala Keme Montena glumačkoj zvijezdi Radetu &Scaron;erbedžiji te&scaron;ko je pala. Suze i bol na njegovom licu zavladale su kobnog 21. januara kada je Monteno izdahnuo. Tog istog dana smo ga pozvali, znao je i zbog čega, plakao je iz sveg glasa i govorio: &quot;Ne, ne mogu...&quot;

&Scaron;erbedžija nije prestao plakati ni na Keminoj sahrani u Sarajevu. Do posljednjeg trena ovaj veliki čovjek bio je uz svog Kemu. Onako kako to rade pravi prijatelji. Za rastanak mu je poklonio veoma emotivan govor kojim je na groblju Bare izazvao bolnu ti&scaron;inu. Ispratio je prijatelja na vječni počinak uz riječi:

- Bio si heroj koji se ne predaje. Tvoja muzika i stihovi sačuvali su dostojanstvo ovoga grada.

Rade &Scaron;erbedžija rođen je 1946. godine u mjestu Bunić kod Korenice. Diplomirao je 1969. godine na Akademiji za kazali&scaron;te, film i televiziju u Zagrebu. Dobitnik je mnogih priznanja. Slovi za jednog od najuspje&scaron;nijih glumačkih imena s područja biv&scaron;e Jugoslavije i jedan je od rijetkih koji je uspje&scaron;an i tražen i u Holivudu. &Scaron;erbedžija se ostvario i kao muzičar i kantautor.

Rade Šerbedžija

Emotivni rastanak

Katar slavi Bosanca Danijela &Scaron;arića koji je jučer dao veliki doprinos u trijumfu rukometne reprezentacije ove zalivske države nad Njemačkom (26:24) u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva.

&Scaron;arić je zaustavio svaki četvrti udarac Nijemaca, a u posljednje dvije minute, kada se odlučivalo o pobjedniku, odbranio je dva &scaron;uta i tako otvorio vrata polufinala domaćinu takmičenja.

Rođen je 27. jula 1977. godine u Doboju, a u karijeri je igrao za beogradsku Crvene zvezdu, &scaron;panske klubove Ademar Leon, Portland San Antonio... &Scaron;arić je od 2009. član slavne Barcelone s kojom je 2011. osvojio Ligu prvaka.

Tokom 2010. &Scaron;arić je kratko bio u sastavu na&scaron;e reprezentacije, da bi u oktobru pro&scaron;le godine odlučio promijeniti sportsko državljanstvo i nastupati za selekciju Katara. Osim BiH i sada Katara, &Scaron;arić je bio i reprezentativac Srbije. Već desetak godina jedan je od najboljih rukometnih golmana na svijetu.

Danijel Šarić

Bosanski golman heroj Katara

Građane BiH, od kojih većina jedva sastavlja kraj s krajem i izmi&scaron;lja načine kako preživjeti do kraja mjeseca, prestravila je vijest da bi vlasti mogle povećati stopu poreza na dodanu vrijednost, koja trenutno iznosi 17 posto. No, s obzirom na to da se o najavljenom povećanju vi&scaron;e i ne &scaron;u&scaron;ka, nego govori sve glasnije, veći PDV izgleda da je sve izvjesniji i uskoro bi mogao postati dio ionako surove bh. stvarnosti.

I ekonomski stručnjaci predviđaju da će bh. vlasti sada, kada su pro&scaron;li izbori, a jo&scaron; nije aktuelna priča o narednim lokalnim, povećati PDV i tako popuniti ne vi&scaron;e rupe, nego prave budžetske kratere nastale njihovom rasipno&scaron;ću i neodgovorno&scaron;ću.

Vlast nesposobna da dugoročno održava finansije, sanira prekomjerni deficit, a pogotovo privredni rast ostvari učinkovitim reformama i stvaranjem novih vrijednosti, za ostvarenje prvenstveno svojih interesa odlučila se provjerenom prečicom - udarom po novčanicima građana.

&Scaron;to je jo&scaron; gore, ne bi ni država ni građani vidjeli nikakve koristi od novih nameta, kojima vlast namjerava, prije svega, udovoljiti svojim megalomanskim prohtjevima i ispo&scaron;tovati funkcionerske privilegije.

S obzirom na to da ni međunarodne finansijske organizacije vi&scaron;e ne žele finansirati održavanje takve vlasti koja zna samo tro&scaron;iti, zasigurno da se povećanje poreza neodgovornim političarima čini najlak&scaron;im i najbržim načinom dolaska do prijeko potrebnih para.

No, ovaj put vlasti bi se trebale zapitati hoće li građani &scaron;utke posmatrati kako im se po ko zna koji put zavlači ruka u džep. Zato bi rje&scaron;avanje problema koje je stvorila vlast preko leđa građana zasigurno bilo ga&scaron;enje požara benzinom.

Gašenje požara benzinom

Vođa ljevičarske partije Siriza i inžinjer građevine po struci Aleksis Cipras (Alexis Tsipras) novi je, a ujedno i najmlađi u historiji premijer Grčke. Dogovor s desničarskom strankom Nezavisni Grci omogućio mu je formiranje nove grčke vlade koja je odlučno najavila da vi&scaron;e neće po&scaron;tovati mjere &scaron;tednje, nametnute od EU.

Cipras, kojeg su prozvali grčkim Herijem Poterom (Harry Potter), tokom kampanje obećao je da će okončati &bdquo;fiskalnu odiseju&ldquo; te poniženje koji su Grci trpjeli pet godina, poručiv&scaron;i da će prioritet nove vlasti biti &bdquo;povratak izgubljenog dostojanstva&ldquo; grčkom narodu.

- Grčka je okrenula novu stranu - poručio je Cipras ističući da je &bdquo;trojka&ldquo; (EU, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond) gotova!

Reakcije iz Evrope su različite. Pojedini zvaničnici su mu srdačno čestitali na pobjedi, dok su neki skeptični, poput britanskog premijera Dejvida Kamerona (David Cameron) koji je rekao da će ekonomska situacija u Evropi sada postati jo&scaron; nesigurnija. Hoće li ovaj biv&scaron;i komunista uspjeti Grčku izvesti iz dužničkog ropstva ili će iznevjeriti naciju koja mu je dala mandat za nacionalni preporod i vraćanje socijalnog jedinstva, ostaje da se vidi.

Cipras je rođen 28. jula 1974. godine.

&nbsp;

Aleksis Cipras

Novi kurs Grčke

Ponuda Evropske unije za BiH, koju su nedavno u Sarajevu predstavili ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke Filip Hemond (Philip Hammond) i Njemačke Frank-Valter &Scaron;tajnmajer (Frank-Walter Steinmeier), minimum je ispod kojeg Brisel neće ići. No, nedovoljno je to, čini se, pojedinim ključnim akterima na bh. političkoj sceni.

Zajednička izjava o preuzimanju odgovornosti za provođenje reformi, koju je pripremilo Predsjedni&scaron;tvo BiH,&nbsp;jo&scaron; nije usagla&scaron;ena i spremna za potpisivanje.

Kada prosječan bh. građanin slu&scaron;a pojedine &scaron;efove stranaka kako poku&scaron;avaju opravdati svoju nesposobnost da se usaglase u vezi s nekoliko, često uopćenih teza, vjerovatno to ne povezuje s makar jednom proživljenim maltretiranjem na granicama, posebno s Hrvatskom. Izjava je jedno, a trkeljanje na granici daleko od toga.

&Scaron;ta briga hrvatskog graničara &scaron;ta je sporno u zajedničkoj izjavi. No, zaboravljamo da, ako Hrvatska uskoro pristupi &scaron;engenskom prostoru, s obzirom na to da će to tražiti od 1. jula, a realiziraju se o&scaron;trije kontrole na &scaron;engenskim granicama, za koje u sklopu borbe protiv terorizma traju pripreme unutar EU, hrvatski graničari trkeljat će nas o&scaron;trije nego ikada.

&Scaron;engenski bedem uskoro će, nesumnjivo, doći na na&scaron;e granice, a mi nećemo imati argument da se borimo protiv njega. Na&scaron;e vlasti do sada su odbijale sve ispružene ruke iz Brisela. Nadati se da nećemo i ovu posljednju, najduže ispruženu.

Nije problem u Briselu, trebamo to shvatiti, koji zarad svoje sigurnosti postavlja bedeme tamo gdje počinje strano tijelo. U ovom slučaju, s obzirom na to da smo sve dalje od EU, mi smo sve vi&scaron;e, uprkos geografskoj pripadnosti, strano tijelo za Evropljane. Istina je da Evropljani odlučuju gdje će postaviti svoje bedeme. Jo&scaron; je brutalnija istina da im mi, zbog nesposobnih vlasti, pomažemo da ih sagrade na na&scaron;oj granici.

Sami zidamo bedeme

Čuvajući jedinstvo džemata, mladi sarajevski imam Muhamed ef. Velić prisebno je i hrabro reagirao na provokacije ekstremista protekle sedmice. I ne samo to, ef. Velić je javno, bez imalo straha progovorio o incidentu u osjetljivom trenutku kada bi se mnogi pokolebali.

Incident je izazvao zaprepa&scaron;tenje i ogorčenje među vjernicima ne samo njegovog džemata nego u cijeloj BiH. Ef. Velić je odgovorno reagirao, prijavio događaj policiji i upozorio javnost. Svi oni koji su, nažalost, u proteklom periodu naivno ili sračunato zata&scaron;kavali slične događaje, u ef. Veliću dobili su primjer kako se odnositi prema ovakvoj provokaciji, ali i eventualnim posljedicama.

Njegov istup je alarm onima na mnogo odgovornijim pozicijama da među građanima ima onih koji razumiju s kakvom se pojavom džemat bosanskih muslimana suočava. Ovaj sarajevski imam aktivan je publicista i ranije je upozoravao na opasnost od ekstremizma, pretjerivanja i zablude u svojim kolumnama, govorima i na dru&scaron;tvenim mrežama.

Muhamed Velić rođen je 10. januara 1975. godine u Jajcu. Zavr&scaron;io je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu.

Muhamed Velić

Čuvar džemata

Demobilisani borac iz Gornjih Vukovija kod Kalesije Ahmet Hodžić, u ratu pripadnik elitne jedinice &bdquo;Gazije&ldquo; u čije su redove birani samo najbolji i najhrabriji, te&scaron;ki srčani bolesnik, skupa sa svojom 17-mjesečnom kćerkom dvadeset godina nakon rata nema &scaron;ta da jede!

Njegov slučaj, jedan od hiljada poznatih i nepoznatih, govori o bijedi, siroma&scaron;tvu, nemoći, a ustvari nepravdi spram onih koji su BiH branili od neprijatelja vjerujući da osvojena sloboda donosi život, prosperitet, boljitak...

Vi&scaron;e od 90 posto onih koji godinama protestiraju na ulicama, &scaron;trajkuju pred vladama, sudovima, svojim uni&scaron;tenim fabrikama, također su bili pripadnici Armije RBiH, ustvari važili su za borce i heroje raznih bitaka u kojima su ranjavani, a danas nemaju &scaron;ta da jedu i gdje da žive. I koga danas briga za to?

U slučaju Ahmeta Hodžića, vjerovatno, kao i u mnogim sličnim do sada, naći će se neki dobri čovjek u BiH koji će mu pružiti pomoć i barem dva-tri dana li&scaron;iti ga brige kako da nahrani svoje dijete. A onda, borac će opet ostati sa svojom bijedom i neizvjesno&scaron;ću, iznova početi tragati za prostorom u nekom mediju moleći za milost dobrih ljudi.

Vlast u BiH dobro zna za bijedu s kojom su suočene hiljade branilaca, koji nemaju &scaron;ta da jedu, gdje da žive, čime da se liječe&hellip; No, njenim partijskim &bdquo;gazijama&ldquo; važnije je znati ko će na koju ministarsku fotelju sjesti (oni u Kalesiji trenutno biju odsudnu bitku za poziciju načelnika!) nego hoće li nekakav Ahmet ili Mujo i njihova djeca zanoćiti gladni. Traje to godinama. Samo je pitanje do kada.

Milostinja za borce

&nbsp;

Dok se samozvana parlamentarna većina međusobno bjesomučno bori za svaku fotelju, isprazno obećavajući da će vlast biti formirana narednog ponedjeljka, rje&scaron;avanje realnih problema bh. građana pitanje je kojim se evidentno ne želi zamarati.

To &scaron;to sve vlade i parlamenti u regionu i &scaron;ire raspravljaju i donose vi&scaron;e ili manje dobre mjere za spa&scaron;avanje korisnika kredita u &scaron;vicarskim francima od dužničkog ropstva, u BiH niko ne vidi, a kod nas se sve svelo na uglađena saopćenja pojedinih institucija s porukom da se &bdquo;treba naći rje&scaron;enje&ldquo;. Isto je bilo i prije tri godine, kada se kriza s kursom &scaron;vicarskog franka desila prvi put, poslije čega, naravno, ni&scaron;ta nije rije&scaron;eno.

Poljaci okovani &bdquo;&scaron;vicarcem&ldquo; masovno ovih dana izlaze na ulice vi&scaron;e gradova tražeći od svoje vlade pomoć - zakon koji će ih spasiti od bankrota. Traže da se pritiskom na banke rije&scaron;e problemi za koje nisu krivi. U BiH su, iako u manjem obimu, protesti s istim razlogom davno bili i zavr&scaron;eni, ali, ponovo, bez učinka i bez rje&scaron;enja.

Upravo problem kredita u &scaron;vicarskim francima po ko zna koji put ogolio je činjenicu da ekonomski sistem u BiH ne funkcionira. Kojekakve institucije, poput Fiskalnog vijeća BiH, u kojem sjede najvažnije osobe s državnog i entitetskih nivoa zadužene za finansije i ekonomsku stabilnost, služe samo kao kurirska služba za slanje molbi MMF-u za nove kredite, Centralna banka opet je nenadležna, agencije za bankarstvo koje su barem prve reagirale kažu da provode zakone, ali da ih one ne mijenjanju, sudski procesi traju godinama, banka koja daje kredite radi bez posljedica... i tako ukrug.

Umjesto da se hitno preispitaju i promijene Zakon o za&scaron;titi potro&scaron;ača i Zakon o bankama, poku&scaron;a barem privremeno fiksirati kurs ili ponudi bilo kakav konkretan potez, uz vanredne sjednice i vlada i parlamenata, na&scaron;i ni za kakav rad superplaćeni funkcioneri zabavljaju se po Kataru, rje&scaron;avaju kadrovske križaljke za uhljebljenje podobnih ili, pak, i dalje pričaju bajke o nekoj budućoj vlasti koja će biti oličenje sposobnosti. Jedino jo&scaron; nedostaje da kolektivno zapjevaju: &bdquo;Moj je život &Scaron;vicarska, skoro pa savr&scaron;en.&ldquo;

Zato i pitanje: Da li bi sve bilo drugačije da neki &scaron;ef neke vladajuće stranke, premijer ili ministar finansija ima kredit u &bdquo;&scaron;vicarcima&ldquo;?&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Trener za trofeje

Glasnik mira

Potemkinova sela

Terminator ženskog tenisa

Pečat historiji

Signali optimizma

Važan korak

Feudalni posjed

Emotivni rastanak

Bosanski golman heroj Katara

Gašenje požara benzinom

Novi kurs Grčke

Sami zidamo bedeme

Čuvar džemata

Milostinja za borce

Moj je život Švicarska

Kolumne

Trener za trofeje

Glasnik mira

Potemkinova sela

Terminator ženskog tenisa

Pečat historiji

Signali optimizma

Važan korak

Feudalni posjed

Emotivni rastanak

Bosanski golman heroj Katara

Gašenje požara benzinom

Novi kurs Grčke

Sami zidamo bedeme

Čuvar džemata

Milostinja za borce

Moj je život Švicarska