Hrabri predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik se prepao. Da nije tako, ne bi se krio iza naroda. Došlo do grla, pa mu narod zatrebao da ga brani. Isti onaj narod od kojeg je u RS napravio sirotinju. Dao im je najniže plaće i penzije, zadužio ih do ušiju, i to radi i dalje, svaki dan. Krediti i rate stižu, a Dodik se poziva na patriotizam - i na narod. A narodu je dosta. Šačica je onih koji su ostali i kome može prodavati maglu. Umjesto da se, kako smatra da je nevin, isprsi i kaže: „Borit ću se“, Dodik je narod RS isturio kao glinene golubove u borbi za svoj spas.Optužnicu Tužilaštva BiH, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, predstavio je kao udar na Republiku Srpsku. Očekivano. I pticama na grani je jasno o čemu se radi i kako ga je njegova bahatost na kraju koštala toga da niko nije iznad zakona.Do jučer nije priznavao ni Sud ni Tužilaštvo, a već za mjesec morat će na izjašnjenje o krivnji. Do tada, dok se čeka potvrđivanje optužnice, Dodik čini sve da se spasi sudskog procesa. I to radi danima. Ali, kada je vidio da je došao do kraja, da je vrag odnio šalu, da ga se ne boje sudije ni tužioci, digao je narod da ga brani.

Ni on ne zna od koga. Suda, Tužilaštva, stranaca. Dodiku su krivi svi, osim Putina i Orbana, prvi je diktator, drugi mu je slamka spasa da RS ne doživi finansijski kraj.No, koliko god se čupao, ovo je njegov kraj. Sudski postupak je neminovan. I pitanje je kako će Dodik tu proći. Moguće je da mu se zabrani političko djelovanje.A on je bez politike gotov. Malo se, kako tvrde upućeni, Dodik „prekontao“. Ismijavanje Suda i Tužilaštva, OHR-a moglo bi mu doći glave.Dodik je tek nedavno shvatio da stvari ne idu kako je priželjkivao i da mu se sve vratilo kao bumerang.Već mu je odavno 5 do 12. Sudski proces pokazat će da je u sudu svako manji od makovog zrna.

Milorad Dodik, hrabri predsjednik RS i lider SNSD-a, krije se iza naroda. Došlo do grla, pa mu narod zatrebao da ga brani

Dodik: Šačica je onih kojima može prodavati maglu

Dodik je gotov

Željezničar je napadao protiv Igmana, uputio je 15 šuteva prema golu gostiju iz Konjica, ali do pogotka nije mogao, sve dok iz sjene nije uskočio junak „Plavih“ – Edin Cocalić.Iskusni defanzivac priključio se napadu svog tima tokom jednog prekida, a nakon što mu je Sulejman Krpić lijepo vratio loptu, Cocalić je, u maniru najboljih napadača, raspalio po njoj i „skinuo paučinu“ iz samih rašlji Igmanovog gola u 86. minuti za 1:0.Uslijedila je erupcija oduševljenja na Grbavici, koja je, iako se zaostala utakmica 1. kola igrala u srijedu, bila skoro puna, što je oduševilo igrače i trenera Nermina Bašića, koji o tome govorio nakon utakmice.- Danas je srijeda, a mislim da je 9.000 bilo na stadionu. To je Željo – rekao je Bašić poslije susreta. A Cocalić je još jednom osvojio srca navijača „Plavih“.Edin Cocalić rođen je 5. decembra 1987. godine u Višegradu. Dijete je Željezničara. Nakon što je prošao omladinski pogon, za prvi tim „Plavih“ igrao je od 2006. do 2009. godine. Potom je nastupao za Panionis, Makabi Haifu, Mehelen, Akišarspor, Altaj, Panetolikos, a u januaru 2022. vratio se „kući“ i tamo gdje je sve počelo – u Željezničar. Za reprezentaciju BiH sakupio je deset nastupa.

Postigao lijep gol za pobjedu Željezničara protiv Igmana

Edin Cocalić: Junak iz sjene

Nova serija Jasmile Žbanić „Znam kako dišeš“ će 6. septembra imati svjetsku premijeru na prestižnom Venecijanskom festivalu. Ovo je prvi put da će jedna TV serija s ovih prostora svoju premijeru doživjeti u sklopu jednog od najvećih svjetskih festivala.To je još jedan veliki uspjeh bh. rediteljice koja slavu Bosne i Hercegovine godinama pronosi širom svijeta sa svojim filmova, s kojima je stigla čak i na korak do Oskara. I, inače, umjetnici s ovih prostora ne šetaju baš tako po Veneciji, a našoj Jasmili je to drugi put. I film „Quo vadis,&nbsp;Aida?“ svjetsku premijeru imao je na čuvenoj Mostri.E, sad, da neka sportska reprezentacija igra tog 6. septembra, ili da se tog dana održava neko takmičenje pjevača amatera, a među njima i predstavnici BiH, ili nešto slično, nacija bi se već uveliko „tresla“. Išlo bi odbrojavanje, zagrijavanje, prognoziranje, statusi po društvenim mrežama...

Ovako je to sve u nekim skromnijim okvirima. A onda se postavlja pitanje - zašto. Ne jedno, već hiljadu.Zašto se ljudi u Bosni i Hercegovini ne hvale tako fantastičnim stvarima koje rade Jasmila Žbanić i njene kolege i zašto im više znači sportski poraz od umjetničkog uspjeha.Zašto njegujemo mentalitet gubitnika i čekamo, kao, neka bolja vremena, neke bolje ljude i - ko zna šta.Zašto i u toj umjetnosti više volimo i „guramo“ projekte iz komšiluka i susjedstva „ž“ kvaliteta, dok naši genijalci u poluilegali haraju svijetom.Fakat - zašto?

Zašto više volimo i „guramo“ projekte iz komšiluka i susjedstva „ž“ kvaliteta, dok naši genijalci u poluilegali haraju svijetom

Jasmila i 1.000 zašto

U haotičnoj bh. svakodnevici, u kojoj je čak i spomenik kralju Tvrtku povod za politička nadmudrivanja te analizu krvnih zrnaca najvećeg od svih bosanskih vladara, pomalo nadrealno izgledaju izvještaji sa sjednica Parlamentarne skupštine BiH. Dom naroda jučer je usvojio pet zakona važnih za evropski put naše zemlje! To u našim okolnostima, dok na ispunjavanje evropskih prioriteta čekamo godinama, predstavlja ogroman iskorak. Naravno, ne treba sumnjati da se pod plaštem evropskih prioriteta neće pokušavati podmetnuti i oni bitni ovdašnjim strankama i „nacionalnim interesima“, ali ni da će svako od rješenja proći kontrolu i finalnu ocjenu na kraju dobiti od Evropske komisije. Kao što smo i do sada, možemo pokušavati pronaći rupu u standardima, nuditi polovična rješenja i očekivati da nam se progleda kroz prste, ali zbog eventualno novog odlaganja jasnih obaveza na evropskom putu neće ispaštati Evropa, već građani ove zemlje. Oni vremena za gubljenje zaista više nemaju. U EU definitivno mora zakoračiti ili država ili preostali radno sposobni stanovnici BiH, a prilika koja nam se ukazala zbog rata u Ukrajini i „zemljotresa“ koji je izazvao na mapi svijeta vjerovatno neće više.

Shvataju to i političari koji ovu zemlju ili jedan njen dio pokušavaju okrenuti ka istoku, do posljednjeg daha zagovarajući inicijative koje bi nas svrstale uz Rusiju, iako svjesni da manevarskog prostora više nema. Brisel je jedina adresa ka kojoj trebamo ići, od koje tražimo rješenje svih naših problema – od sigurnosnih do finansijskih, do koje nećemo tako brzo stići, ali sa svakim korakom barem vraćamo nadu mladima da će jednog dana živjeti u zemlji iz koje ne treba ići.Iskazujući stav prema politikama koje su nas zaustavile u 90-im godinama prošlog stoljeća, koje su BiH pretvorile u jednu od najkorumpiranijih i najsiromašnijih zemalja Evrope, nepoznati autor je, uz portret kralja Tvrtka i kartu Bosne u vrijeme njegove vladavine, svojevremeno napisao i psovku upućenu nesposobnim bh. političarima. Njegov spomenik sada je tu, prekoputa zgrade Predsjedništva, simbola teškog vremena, slavnih dana, ali i promašenih politika. Dok ga svi u BiH smatraju svojim, red je da konačno i učinimo nešto na što bi bio ponosan, da sličnim porukama ispod njihovih prozora ne bi zasipao svoje današnje nasljednike.&nbsp;

Brisel je jedina adresa ka kojoj trebamo ići, od koje tražimo rješenje svih naših problema - od sigurnosnih do finansijskih

Ogroman iskorak

Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar),&nbsp;zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, posljednjih dana boravi u BiH. Tokom posjete Eskobar se sastao s bh. zvaničnicima te je izrazio punu podršku evropskom putu naše zemlje i zahtjevnim reformama koje stoje pred Bosnom i Hercegovinom. Posebno je značajan bio susret Eskobara s ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom. SAD u velikoj mjeri pomažu jačanje odbrambenih kapaciteta OSBiH, posebno u oblastima obuke naših kadrova, u opremanju novim terenskim vozilima i helikopterima, podršku Bataljonskoj grupi lake pješadije.Eskobar je, zajedno s američkim ambasadorom u BiH Majklom Marfijem (Michael Murphy), posjetio i Memorijalni centar u Potočarima, gdje je odao počast za više od 8.000 ubijenih Bošnjaka u srebreničkom genocidu.Sjedinjene Američke Države ostaju privržene Srebrenici i njenim stanovnicima te pokazuju da će istina o genocidu u BiH biti čuvana i na najvišem međunarodnom nivou.Eskobarova posjeta značajna je i kao upozorenje snagama koje nasrću na Bosnu i Hercegovinu i njen ustavni poredak, te ističu podršku koju Sjedinjene Američke Države pružaju Bosni i Hercegovini, njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru, kao i putu ka euroatlantskim integracijama.Američke sankcije Miloradu Dodiku i podrška evropskom putu već daju rezultate ako se uzme u obzir da je Milorad Dodik dospio u svojevrsnu međunarodnu izolaciju, u kojoj za svoje politike i ciljeve više nema partnere, a čak i oni lideri koji bi mu bili spremni pomoći, poput mađarskog premijera Viktora Orbana (Victor), to više ne mogu učiniti.

Amerika ostaje privržena Srebrenici i njenim stanovnicima

Gabrijel Eskobar: SAD stoje uz BiH

Sarajevo se uspjelo podići nakon veoma lošeg uvoda u sezonu i doći do treće pobjede u nizu. Prvo je došlo ispadanje na penale u 1. pretkolu Konferencijske lige od Torpedo Kutaisija iz Gruzije, a onda su te loše partije zapečaćene porazom na Koševu od Sloge iz Doboja. Vlasnik Ismir Mirvić odlučio je presjeći i dovesti novo ime da vodi bordo tim, a odluka je pala da Sarajevo preuzme Simon Rožman. Slovenski stručnjak, s ne tako bogatim rezimeom, u kojem se jedino izdvaja Kup Hrvatske s Rijekom, sjeo je na užarenu klupu. Kako to inače biva, mnogi su sumnjali u trenerske kvalitete, ali s pravom, jer Premijer liga BiH ima veoma lošu historiju s trenerima iz regiona. Međutim, Rožman je preokrenuo stav igrača prema igranju za bordo tim, a ono što je još bitnije, ne zadovoljava se samo rezultatom. Od svojih igrača traži perfektnu egzekuciju plana i ništa ispod ga ne interesira.Pobjede su dolazile uz veliku borbu i zalaganje u sve tri utakmice otkad je Slovenac sjeo na klupu jednog od najboljih bh. klubova. Da li se može reći da je preporodio tim? Još ne, ali da je podigao nivo, to sigurno jeste.

Slovenski stručnjak podigao je nivo Sarajeva

Simon Rožman: Treća pobjeda u nizu

I dok građani Sarajeva, ali i kompletna javnost s oduševljenjem pozdravljaju odluku gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić da bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić konačno dobije spomenik u glavnom gradu BiH, što je konačno i učinjeno, našli su se dežurni, istina rijetki, „av-av“ kritičari, nasilu političari i lideri da odmah spomenik kritiziraju! Prvi se javio, (ne)očekivano, Semir Efendić, lider SBiH i načelnik Općine Novi Grad!? Najveće općine u državi koju je svojim dolaskom u načelničku fotelju pretvorio u vehabijsko-sirijsko-alžirsku mahalu, u kojoj se osjećate kao da ste na Srednjem istoku, samo vam trebaju malo duža brada, turban i burka. Nije naodmet ni kamila.Moderna verzija Novog Grada kojim Efendić rukovodi misaona je imenica. Ali, kako je Efendiću SDA u krvi, teško je očekivati nešto moderno.Efendiću je vrhunac inovacija dječiji park - i to mu je domet. Voli djecu, to mu ne sporimo.

No, vratimo se Efendiću, mlađahnom stručnjaku za historiju. Njemu je jučer zasmetao kralj Tvrtko u haljini. Kaže rumeni i crveni načelnik da mu nikako ne ide u glavu da je kralj Tvrtko hodao u suknji.- Mislim da je bilo mnogo primjerenije napraviti spomenik kralja kao konjanika, kako je to slučaj u svim drugim državama koje su bile kraljevine - izjavio je dubokoumno Efendić.Ne smetaju Efendiću razni „dimijaši“ i „haljinaši“ koje je okupio u Novom Gradu i stvorio leglo vehabizma, ali mu smeta haljina kralja Tvrtka.Zapravo, kako reče, ne ide mu u glavu. Efendiću mnogo toga ne ide godinama u glavu, ali se nismo pitali zašto Efendić umjesto hlača ne nosi haljinu.Možda bi mu bolje pristajala i ne bi glumio historičara i mislioca, nego bi radio svoj posao načelnika, kad već želi nasilu postati lider i Bošnjacima prodavati maglu patriote.

Efendiću mnogo toga ne ide godinama u glavu, ali se nismo pitali zašto on umjesto hlača ne nosi haljinu

Crveni zvani haljina

Evropski sud za ljudska prava donio je ko zna koju po redu presudu kojom potvrđuje da je Dejton diskriminatoran. Nakon što je presudom „Sejdić-Finci“ utvrđeno da su diskriminatorne odredbe Ustava, prema kojima pripadnici nekonstitutivnih naroda, u našem sistemu odurno nazvani „Ostali“, ne mogu biti birani ni u Predsjedništvo BiH ni u državni Dom naroda, presuda po apelaciji Slavena Kovačevića ide i dalje, pa utvrđuje da je diskriminatoran i način izbora, a prema kojem građani predstavnike konstitutivnih naroda u institucije mogu birati samo s određene teritorije (primjerice Bošnjake i Hrvate u Predsjedništvo i Dom naroda isključivo iz Federacije, a Srbe isključivo iz RS), te se preporučuje stvaranje jedne izborne jedinice. Iako u Demokratskoj fronti, te manjim dijelom SDA, ovu presudu nastoje prikazati kao svoju veliku pobjedu, male su šanse da će ova presuda u doglednoj budućnosti biti provedena u praksi, što su već stranke iz RS, ali i Dragan Čović, jasno dali do znanja.I dok je jasno zašto srpski i hrvatski predstavnici pod svaku cijenu žele očuvati i cementirati etnički način predstavljanja s više etničkih izbornih jedinica, mora se suočiti s činjenicom i da je bh. strana u Dejtonu buduće uređenje države vrlo loše ispregovarala.

Kada su svojevremeno tvorca Dejtona Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) upitali zašto tokom pregovora nije insistirao na građanskoj državi, jednostavno je odgovorio: „Niko je nije ni tražio.“I uistinu se bh. strana tokom pregovora, što stenogrami jasno pokazuju, jednako kao i srpska i hrvatska, primarno fokusirala na raspodjelu teritorija. Prethodno su u Vašingtonskom sporazumu pristali na konsocijacijsko rješenje i rigidni model etničkog predstavljanja u kojem sva vlast pripada Bošnjacima i Hrvatima, a oni vlast dijele napola.Možda i nije bilo previše izbora kada se radilo o prihvatanju dvoentitetske podjele zemlje. No, itekako se moglo insistirati da se u Ustav ne ugrađuje diskriminacija prema konstitutivnim narodima, znajući da je to suprotstavljeno zakonima o ljudskim pravima, da se država ne dijeli na dvije potpuno odvojene izborne jedinice, da se Dom naroda ne cementira kao potpuno ravnopravan u odlučivanju s Predstavničkim domom, da se traže institucije poput Vrhovnog suda BiH, itd...To sve u Dejtonu nismo dobili niti je tada neko previše i insistirao na tome. Posljedice sada kusamo.

Tokom pregovora sve tri strane su primarno bile fokusirale na raspodjelu teritorije

Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

Dejton je loše ispregovaran

Košarkaši Slovenije upisali su još jednu pobjedu na ovogodišnjem Mundobasketu, a ponovo do nje vodio ih je maestralni Luka Dončić. Slovenac je ove godine, zbog izostanka Gorana Dragića i Ede Murića, preuzeo ulogu kapitena i to je, izgleda, shvatio više nego ozbiljno. Nakon što je Venecueli spakovao 37 poena, Gruzijce je odlučio počastiti sa 34 poena, 10 skokova i šest asistencija. Skromno, reklo bi se. Dončić u protekloj NBA sezoni nije igrao plej-of, ali to ga je samo još više gurnulo ka tome da tokom ljeta svoju kilažu dovede u red i bude maksimalno spreman za svoju reprezentaciju. Količina talenta i gracioznosti koju Luka posjeduje u svom arsenalu je nepojmljiva za nas obične smrtnike, a kada na to dodate i njegovu želju za pobjeđivanjem, dobijete nevjerovatan paket u samo jednom igraču koji je spreman uvijek da vas povede do najviših vrhova. Praviti od najboljih defanzivaca svijeta Bambija na ledu nije jednostavan zadatak, a on se tako lako poigrava s njima.Zvijezde pretežno traže loptu i žele da su uvijek oni u fokusu svega, stoga je prosto nevjerovatno koliko Dončić uspijeva činiti sve oko sebe boljim, a da se, bez da se neko ne uvrijedi, i ne oznoji pošteno.

Prosto je nevjerovatno šta donosi kombinacija talenta, gracioznosti i želje za pobjedom

Luka Dončić: Slovenski maestro

Najviši politički vrh Bosne i Hercegovine prošle sedmice zabilježio je historijsku posjetu Ukrajini. Iako se od početka ruske agresije - februara 2022. godine - dobar dio naše države jasno opredijelio i stao na stranu pravde, u političkom smislu to nije imalo mnogo značaja. Sastankom s predsjednikom ratom zahvaćene zemlje Volodimirom Zelenskim uoči Dana nezavisnosti Ukrajine, pred početak samita Krimske platforme, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović pokazali su i dokazali da je Bosna i Hercegovina na pravoj strani – istine, pravde i slobode.Dok su Ukrajinci slavili Dan nezavisnosti, premijer te države Denis Šmigalj i šef ukrajinskog parlamenta, odnosno Vrhovne Rade, Ruslan Stefančuk sastali su se s Komšićem i Bećirovićem. Tim sastancima državni vrh BiH zaokružio je tri najveća dužnosnika neke države, što je rijetkost.Džaba pokušaji da se ova posjeta omalovaži ili da se skrene pažnje s nje. Komšić je još govorio na Mejdanu i tako je kompletna ukrajinska, ali i svjetska javnost mogla čuti opredjeljenje ove naše male zemlje u srcu Evrope da podrži Ukrajinu, čiji se građani već 18 mjeseci suočavaju s brutalnom agresijom moćnije Rusije.

Hrabar potez Bećirovića i Komšića, kako god se okrene. Nisu ni stigli u Kijev, već su ih zagovarači proruske i dodikovske politike napali pokušavajući umanjiti značaj. Bili su članovi Predsjedništva spremni na to, ništa novo. Mudro su pustili da njihova djela govore.Da im je veliki značaj u Kijevu pružen, potvrđuje i jedinica svečane vojne garde Ukrajine koja ih je dočekala i iza koje su koračali Komšić i Bećirović. Dakle, nisu u Kijev došli onako, usput, samo da bi bili uslikani. Fotografiju s njima podijelio je i sam Zelenski, zahvaljujući na svemu.Nijedna riječ izgovorena od političara iz bh. entiteta RS, kao ni ruskog ambasadora u BiH, ne mijenja činjenicu da su posjetom Kijevu Komšić i Bećirović stali rame uz rame s najvišim svjetskim zvaničnicima, uključujući predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden), predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen (Von der Leyen), kao i s predsjednicima i premijerima brojnih drugih zemalja.

Džaba pokušaji da se posjeta Komšića i Bećirovića Ukrajini omalovaži

Hrabar potez

Fenomenalni Nizozemac i vozač Red Bulla Maks Ferstapen (Max Verstappen) trijumfovao je na Velikoj nagradi Nizozemske, što je bila 12. utrka ovogodišnjeg šampionata Formule 1. Ferstapen je na stazi „Zandvort“ došao do devete uzastopne pobjede, čime je izjednačio rekord Sebastijana Fetela (Vettel) iz 2013. godine. Također, sjajnom Ferstapenu je ovo bila 11. pobjeda u sezoni, te je tako napravio veliki korak ka odbrani titule prvaka.Ni velika kiša nije uspjela spriječiti Ferstapena u njegovom pohodu ka novoj pobjedi. Iza sebe je ostavio i Fernanda Alonsa i Pjera Gaslija (Pierre Gasly), koji su mu pravili društvo na podiju.Maks Ferstapen rođen je 30. septembra 1997. godine u Haseltu (Belgija). Počeo je s kartingom u dobi od četiri godine, a prvo iskustvo s Formulom imao je 2013. kao testni vozač. Godinu kasnije debitirao je u Florida Winter seriji, a ubrzo i u Formuli 3. Karijeru u Formuli 1 počeo je iste godine u Scuderiji Toro Rosso i postao najmlađi vozač u Gran Pri vikendu. Prelazak u Red Bull uslijedio je 2016. godine. U karijeri je ostvario 46 i 90 podija.

Došao do devete uzastopne pobjede i izjednačio rekord Fetela

Maks Ferstapen: Neuhvatljivi Nizozemac

U vremenu besparice i skupoće pred brojnim građanima su nove brige. Onima koji spremaju djecu za novu školsku godinu. Jer, početak školske godine većini roditelja isprazni kućne budžete. To što su vlasti, uglavnom, osigurale besplatne udžbenike jeste stavka manje, ali su usljed inflacije porasle cijene školskog pribora i to do 30 posto. Pernice, sveske, famozni radni priručnici, školske torbe, sve to košta porodice pogotovu one koji spremaju više đaka.A, gdje je odjeća i obuća, koju djeca, posebno, osnovnoškolskog uzrasta jako brzo prerastaju pa je potrebno obnoviti i nekoliko puta godišnje?Dosadašnji izračuni su pokazali da za opremanje jednog djeteta u školu treba izdvojiti minimalnu plaću, a za dvoje cijelu prosječnu. Kada se zna da je iznos potrošačke korpe za porodicu od četiri člana skoro 2.800 KM, onda je jasno da treba imati dodatnog novca. Stoga, ne čudi da većina građana u ovom periodu poseže za kreditima kako bi izdržali teret koji donosi nova školska godina ili svoje školarce opremaju kupovinom na rate.

Iako je septembar zbog samog početka školske godine „najskuplji“ i mnogima „crni mjesec“, jer tada obično kreću poskupljenja svega i svačega, ipak, školovanje je daleko od besplatnog.Tokom cijele školske godine roditelji školaraca prisiljeni su na stalne troškove, od plaćanja produženog boravka, koji s druge strane, nerijetko, direktorima škola služi za „utrpavanje“ svojih, do raznih „atlasa“, „globusa“, kojekavih eksperimenta, radionica, izleta, ekskurzija. Gdje su izdaci za užinu, za džeparac, gdje su troškovi onih roditelja koji imaju srednjoškolce, pogotovo, studente?Kada se podvuče crta, zar ikoga treba čuditi što imamo sve izraženiji odlazak stanovništva i negativan trend prirodnog priraštaja? Ali, treba čuditi to što se budžeti pune rekordnim iznosima, ali izostaje rast plaća, poticaj investicija i ekonomski razvoj. Može li se država odreći, makar mrvica iz vrhom zataknute kase, koje će investirati, recimo, u obrazovanje?

Može li se država odreći, makar mrvica iz vrhom zataknute kase, koje će investirati, recimo, u obrazovanje

Težak period pred povratak u školske klupe

Crni septembar

Čudesni Argentinac Lionel Mesi (Messi) blista i u Sjedinjenim Američkim Državama. Odmah po dolasku u klub rastjerao je crne oblake koji su se nadvili nad Interom iz Majamija. Klub koji je posljednji u MLS-u sjajni Mesi odveo je do trofeja Liga kupa, a sada ga je predvodio i do finala US open kupa.Iako se nije upisao u strijelce protiv Sinsinatija, Mesi je upisao dvije fantastične asistencije i „upumpavao“ život Interu onda kada mu je bilo najpotrebnije. Čarobnjak je ponovo pokazao magiju. Otkako je on došao, Inter je redom pobjeđivao Kruz Azul, Atlantu, Orlando siti, Dalas, Šarlot, Filadelfiju, Nešvil i Sinsinate.Ekipa koja je bila najpoželjniji rival, jer su joj svi redom nanosili poraze, sada je tim koji bi svi u Americi rado izbjegli. A sve zbog Lea Mesija. Razdrmao je svoje saigrače, a onda pokazao i da je sam u stanju promijeniti stanje na terenu i sa 36 godina na leđima.Mesi je za Inter odigrao osam utakmica, a postigao je deset golova uz tri asistencije. Nakon tmurne avanture u PSG-u Mesi se ponovo smije i „pleše“ po terenu. A zbog Mesija se smiju i Dejvid Bekam (David Beckham), vlasnik kluba, kao i svi navijači Intera. Iako je nasuprot njihovog kluba, uživaju i navijači Interovih rivala – imaju priliku uživo svjedočiti čarolijama jednog od najboljih svih vremena.

Rastjerao je crne oblake koji su se nadvili nad Interom iz Majamija

Lionel Mesi: Neponovljivi genije

Zbog pojedinih kadrovskih rješenja, ponekad neshvatljivih ustupaka koalicionim partnerima, izostanka konkretnijih rezultata i projekata, predstavnici stranaka tzv. trojke zaslužuju svakodnevno osmatranje, analizu svake usvojene odluke, konstruktivnu kritiku, stalnu budnost i provjeru.&nbsp; Ne zbog sumnji u dobru volju i namjere, već zbog toga što želja za vlašću u BiH često mijenja prioritete, ali i činjenice da su s druge strane stola politički vukovi koji već godinama pokušavaju urušiti državu i njene institucije, koji BiH negiraju, države se sjete samo kada je vlastiti interes u pitanju, pa povremene epizode spremnosti na dogovor, kompromis i evropski put treba kroz lupu posmatrati. Najviše očekivanja, s pravom, trebaju imati građani, jer nakon početnog perioda “sagledavanja stanja” konačno je vrijeme da se obećanja data u predizbornoj kampanji počnu ispunjavati, da se najavljene promjene osjete i u svakodnevnom, inače veoma teškom životu običnog čovjeka. S druge strane, treba imati u vidu da aktuelna državna vlast političke vukove nema samo među promjenama stavova sklonim partnerima već i iza leđa, odakle svakodnevno na njihove položaje juriša ranjena opozicija.&nbsp;Ispaljujući salve optužbi koje nemaju za cilj da unaprijede rješenja koja su na stolu, već često i da nagovještaj bilo kakvog pomaka satru u korijenu.

Pomake u ispunjavanju evropskih prioriteta, koje prepoznaje i potiče i Delegacija EU u BiH, iz SDA zasipaju drvljem i kamenjem, iako smo zahvaljujući (i) toj stranci godine proveli u blokadi i samoizolaciji, kompromisima svjedočeći samo kada je u pitanju raspodjela pozicija. Trojka se optužuje za izdaju, servilnost, od jučer i za “razoružavanje Bošnjaka” i izvlačenje oružja iz kasarne u Bihaću, iako se radilo o provedbi presude Suda BiH, koja se provodi na više lokacija u BiH i kojom je stavljena tačka na problem nastao kad trojke nije bilo ni u fildžanu.Ako se od trojke s razlogom traže principijelnost, promjene i napredak, opozicija bi barem mogla prestati svaki događaj gledati kao priliku da ponovo osvane u vlasti.U godini u kojoj čekamo odgovor možemo li se barem nadati da ćemo jednog dana pripadati EU ili ne, nužan je minimum obzira i konsenzusa o prioritetu svih građana koji još prema Evropi nisu krenuli. Svakodnevni, nemilosrdni politički rat nikome ne koristi, a svima bi u konačnici mogao donijeti štetu, pa ćemo se u narednim godinama, kao i u nekim ranijim slučajevima, ponovo sa sjetom sjećati propuštenih prilika.

Konačno je vrijeme da se obećanja data u predizbornoj kampanji počnu ispunjavati, da najavljene promjene osjete građani

Vaš prioritet

Milorad Dodik se iz Mađarske vraća praznih džepova. A očekivao je mnogo. Brojni analitičari i posmatrači godinama u nevjerici postavljaju pitanja kako je moguće da se, pored svih destrukcija prema BiH, savezništva s Putinom i uvreda prema zapadnim zvaničnicima, s Dodikom niko ozbiljnije ne obračunava. Odgovor je – zato što je na globalnom planu on potpuno nebitan, mali, lokalni kabadahija kojim se ni ne vrijedi pretjerano baviti. Dovoljno mu je, recimo, zavrnuti pipu. Zapadnim silama je to ništa, a lokalnom vladarčiću može biti uvod u politički pakao i pad. Upravo se to dešava nakon što se RS našla pod nezvaničnim sankcijama zapadnih sila. Krediti se ne dobivaju, a dogovoreni projekti se otkazuju.Da zbog tihih sankcija RS već trpi, priznala je i ministrica finansija tog entiteta Zora Vidović kazavši da investitori ne dolaze u ovaj entitet.Stoga ne čudi to što se Dodik nadao u Budimpešti da bi mu kakva hedija mogla leći od vanzapadne družine s Mađarskom na čelu, koja odavno glumi nestašno dijete u EU. Na kraju se vraća kratkih rukava. Od Turske i Azerbejdžana Dodik neće dobiti ni marke. Ništa bolje neće proći ni s Orbanom, pa tako Dodik i sam razočarano zaključuje: „Oni (Mađari) objektivno tu, osim razumijevanja, ne mogu puno šta učiniti.“

Da stvar bude urnebesnija, Dodik je najavio da će se okrenuti Tatarstanu, državi u okviru Ruske Federacije, čiji je predstavnik, također, bio u Budimpešti.Svjedoči li očaju i bankrotu Dodikove politike išta bolje od ove izjave?A što se tiče prijetnji, uvreda, psovki i ostalih gadosti koje izlaze iz Dodikovih usta, na njih treba reagirati isto onako kako se reagira kada vam neka propalica na ulici počne dobacivati – ne osvrtati se i nastaviti dalje. Bezopasan je. Pudlica u tijelu medvjeda.Račun će svakako uskoro morati polagati građanima RS kad ga pitaju gdje su pare. A malo i Sudu BiH.

Dodik se iz Mađarske vraća praznih džepova pa posljednje nade polaže u pomoć Tatarstana

Tatarstan spašava Dodika

Ukrajina danas obilježava Dan nezavisnosti, istovremeno očekujući pojačane napade agresora koji već godinu i po bezuspješno pokušava slomiti otpor hrabrih Ukrajinaca. S početkom ruske agresije na ovu zemlju rat na istoku Evrope opisivao se kao bitka Davida i Golijata, u danima kada se Putinova soldateska kretala prema Kijevu, mnogi su očekivali brzi poraz Ukrajine, a samo su vojni eksperti tvrdili da smo tek na početku dugog, teškog i velikog rata. Hrabrost ukrajinskog naroda zadivila je cijeli svijet, a simbol borbe za slobodu i domovinu upravo je Volodimir Zelenski. Iako je rat, u kojem je, kako se procjenjuje, pola miliona ljudi poginulo ili ranjeno do sada, ostavio traga i na njegovom licu, mladi predsjednik Ukrajine, koji od početka vjeruje u pobjedu, zaslužio je divljenje i poštovanje. - Treba mi municija, a ne prijevoz - kazao je u poruci američkom predsjedniku, odbivši ponudu da bude evakuiran iz Kijeva.

Dodik je gotov

Edin Cocalić: Junak iz sjene

Jasmila i 1.000 zašto

Ogroman iskorak

Gabrijel Eskobar: SAD stoje uz BiH

Simon Rožman: Treća pobjeda u nizu

Crveni zvani haljina

Dejton je loše ispregovaran

Luka Dončić: Slovenski maestro

Hrabar potez

Maks Ferstapen: Neuhvatljivi Nizozemac

Crni septembar

Lionel Mesi: Neponovljivi genije

Vaš prioritet

Tatarstan spašava Dodika

Volodimir Zelenski: Simbol borbe za slobodu

Kolumne

Dodik je gotov

Edin Cocalić: Junak iz sjene

Jasmila i 1.000 zašto

Ogroman iskorak

Gabrijel Eskobar: SAD stoje uz BiH

Simon Rožman: Treća pobjeda u nizu

Crveni zvani haljina

Dejton je loše ispregovaran

Luka Dončić: Slovenski maestro

Hrabar potez

Maks Ferstapen: Neuhvatljivi Nizozemac

Crni septembar

Lionel Mesi: Neponovljivi genije

Vaš prioritet

Tatarstan spašava Dodika

Volodimir Zelenski: Simbol borbe za slobodu