<p>Vjerovatno vam se desilo da se nekoliko noći zaredom budite u isto vrijeme. Ne, to nije slučajno, za sve je kriv jedan medicinski fenomen.</p><p>Buđenje u isto vrijeme tokom noći povezano je s nivoima hormona, tačnije s interakcijom melatonina, serotonina i kortizola. Melatonin nam je poznat kao hormon spavanja, koji naše tijelo oslobađa u mraku, a zatim ga pretvara u hormon zadovoljstva – serotonin, dok je oslobađanje kortizola stresna reakcija tijela.</p><p>Oko tri sata nakon ponoći tjelesna temperatura nam značajno pada tokom sna i nivo melatonina nam je visok. U isto vrijeme, kortizol i serotonin su vrlo niski, zbog čega dolazi do poremećaja ravnoteže hormona koji je neophodan za dobar san i lakše buđenje! Osim toga, dotok krvi u naš mozak je malo smanjen u određenim područjima u ovom trenutku, a kada se probudimo, naročito smo osjetljivi na negativne emocije kao što su strah ili pesimizam. Tokom ove faze ne samo da se lakše budimo noću nego nam je teže ponovo zaspati jer brzo upadamo u negativne spirale misli, piše Krstarica.</p><p>Istraživači spavanja ovaj sat između tri i četiri noću nazivaju „vučijim satom“, što je izraz koji vjerovatno dolazi iz antičkih vremena, a označava vrijeme u gluho doba noći kada niko nije budan – osim vukova.</p><p>Ako vam se dogodi buđenje tokom „vučijeg sata“, dobra metoda za opuštanje je tehnika svjesnog disanja 4-7-8, koju je ustanovio dr. Majk Breus (Mike), na Tiktoku poznat kao @sleepdoctor. On preporučuje da, kad se probudite između tri i četiri sata, udišete oko četiri sekunde, zadržite dah sedam sekundi i ponovno izdišite osam sekundi.</p>

Oko tri sata nakon ponoći tjelesna temperatura nam značajno pada tokom sna i nivo melatonina nam je visok

Jeste li čuli za fenomen "vučijeg sata": Evo zašto se noću budite u isto vrijeme

<p>Svake godine u svijetu biva izvedeno više od 350 miliona operacija, a koje zahtijevaju opću anesteziju. Iako je to jedna od najsigurnijih medicinskih praksi, i dalje nemamo potpuno i temeljito razumijevanje kako tačno anestetici djeluju u mozgu.&nbsp;</p><p>To je tajna otkako je opća anestezija uvedena u medicinu prije više od 180 godina. Studija objavljena u časopisu Journal of Neuroscience daje nove naznake o zamršenosti procesa.</p><p>Čini se kako lijekovi za opću anesteziju utječu samo na određene dijelove mozga koji su odgovorni za održavanje budnosti. Naš mozak ima oko 86 milijardi neurona i nisu svi isti. Upravo te razlike omogućuju učinkovitost opće anestezije. U studiji koja je koristila vinske mušice pronađen je potencijalni način koji omogućava interakciju anestetičkih lijekova s određenim tipovima neurona (moždanih stanica), a sve je povezano s proteinima.</p><h2>Ravnoteža u mozgu</h2><p>Naravno, ponešto ipak znamo o tome kako anestetici utječu na nas. Znamo zašto nas opća anestezija može dovesti do tako brzog gubitka svijesti, zahvaljujući značajnom otkriću iz 1994. godine. Ali, kako bismo bolje razumjeli sitne pojedinosti, prvo moramo obratiti pažnju na male razlike između stanica u našem mozgu.</p><p>Općenito govoreći, postoje dvije glavne kategorije neurona u mozgu. Prvi su ekscitatorni neuroni, općenito odgovorni da nas održavaju pripravnima i budnima. Drugi su inhibicijski neuroni – njihov posao je regulirati i kontrolirati one ekscitatorne.</p><p>U svakodnevnom životu, ekscitatorni i inhibicijski neuroni neprestano rade i međusobno se uravnotežuju. Kad zaspimo, u mozgu postoje inhibitorni neuroni koji “ušutkavaju” one ekscitatorne koji nas drže budnima. To se događa postepeno tokom vremena, zbog čega se možete osjećati sve umornije tokom dana.</p><p>Opći anestetici ubrzavaju ovaj proces izravnim utišavanjem ekscitatornih neurona bez ikakvog djelovanja inhibitornih. Zbog toga će vam vaš anesteziolog reći kako će vas “uspavati”: to je u biti isti postupak.</p><h2>Posebna vrsta sna</h2><p>Iako znamo zašto nas anestetici uspavljuju, postavlja se pitanje: zašto spavamo tokom operacije? Ako ste večeras otišli u krevet, zaspali i neko vas je pokušao operirati, probudili biste se u priličnom šoku. Naučnici dosad nisu postigli bitan konsenzus o tome zbog čega ljudi ostanu bez svijesti tijekom operacije nakon što prime opću anesteziju.</p><p>Tokom posljednjih nekoliko desetljeća pojavilo se nekoliko mogućih objašnjenja, ali čini se kako sva ukazuju na jedan glavni uzrok: neuroni prestaju međusobno “razgovarati” kada su izloženi općoj anesteziji.</p><p>Nova studija pokazuje kako opći anestetici, čini se, zaustavljaju komunikaciju ekscitatornih neurona, ali ne inhibicijskih. Ovaj koncept nije nov, ali pronađeni su dokazi zašto su zahvaćeni samo ekscitatorni neuroni.</p><p>Kako bi neuroni mogli komunicirati, proteini se moraju uključiti. Jedan od zadataka ovih proteina je natjerati neurone na otpuštanje molekula neurotransmitera. Ovi hemijski glasnici prenose signale od jednog neurona do drugog: dopamin, adrenalin i serotonin su svi neurotransmiteri, na primjer.</p><p>Opći anestetici smanjuju sposobnost ovih proteina za otpuštanje neurotransmitera, ali samo u ekscitatornim neuronima. Kako bi to testirali, istraživači su koristili vinske mušice Drosophila melanogaster i mikroske visoke razlučivosti kako bi izravno vidjeli kakve učinke opći anestetik ima na te proteine na molekularnoj razini.</p><p>Rezultati upućuju na to kako lijekovi koji se koriste u općim anesteticima uzrokuju masivnu globalnu inhibiciju u mozgu. Utišavajući ekscitaciju na dva načina, ti lijekovi nas uspavljuju i održavaju uspavanima.</p><h2>Idući korak</h2><p>Dio onoga što ekscitatorne i inhibicijske neurone čini različitima jedni od drugih je to što izražavaju različite vrste istog proteina. Oba rade istu stvar, ali jedan je samo malo drugačiji.</p><p>Oslobađanje neurotransmitera je složen proces koji uključuje puno različitih proteina. Ako jedan dio slagalice nije na svom mjestu, onda opći anestetici neće moći obaviti svoj posao.</p><p>Naredni korak u istraživanju je otkrivanje koji je dio slagalice drugačiji, kako bismo razumjeli zašto opći anestetici zaustavljaju samo ekscitatornu komunikaciju, piše Conversation.</p>

Naš mozak ima oko 86 milijardi neurona i nisu svi isti

Naučnici objasnili: Zašto se ne budimo tokom anestezije

<p>Ljekari stalno pozivaju ljude da budu oprezni i obrate pažnju na sve neobične znakove ili simptome koji bi mogli ukazivati na rak - jer rana dijagnoza i liječenje značajno poboljšavaju šanse za preživljavanje. </p><p>Istraživanje raka objavilo je popis od 23 uobičajena, ali često zanemarena simptoma koji bi mogli upućivati na prisutnost raka, savjetujući svima koji ih imaju da se što prije posavjetuju sa svojim ljekarom. Možda nije ništa, ali bi vam moglo spasiti život.</p><p>Jedan simptom koji se može otkriti samo noću je prekomjerno znojenje, također poznato kao noćno znojenje, piše Express. Ovo stanje uključuje obilno znojenje koje natapa vašu spavaćicu i posteljinu, unatoč tome što spavate u hladnom okruženju.</p><p>Noćno znojenje obično je potaknuto menopauzom, tjeskobom ili određenim lijekovima poput steroida i antidepresiva. Hipoglikemija također može biti uzrok, ali brige bi trebale potaknuti pregled jer je noćno znojenje navedeno među 23 tipična pokazatelja raka.</p>

 Možda nije ništa, ali bi vam moglo spasiti život

Ovaj simptom koji se javlja noću mogao bi upućivati na prisutnost raka

<p><br></p><p>Neki znaci moždanog udara su očigledniji od drugih, uključujući nejasan govor ili opuštena usta. Ipak, drugi nisu tako jasni i mogu da se manifestuju čak i dok osoba jede. Disfagija je manje poznat simptom moždanog udara. Otežano gutanje može da bude pokazatelj moždanog udara. Hrana se zaglavi u jednjaku tokom jela i može da utječe na grlo ili grudi.</p><h2>Stručnjaci kažu da znaci mogu da uključuju:</h2><p>- kašalj ili gušenje kada jedete ili pijete</p><p>- osjećaj da se hrana vraća, ponekad kroz nos</p><p>- osjećaj da je hrana zaglavljena u grlu ili grudima</p><p>- glas se mijenja kada jedete ili pijete.</p><p>Osoba također može da ima problema sa žvakanjem hrane, a može doći i do gubitka težine, dehidracije i infekcija grudnog koša. Drugi simptomi moždanog udara mogu da nestanu brzo i za manje od jednog dana u nekim slučajevima, što može da znači prolazni ishemijski napad (TIA). Također ga treba tretirati kao hitan slučaj, kako bi se spriječio novi moždani udar.</p><h2>Drugi mogući simptomi su:</h2><p>- potpuna paraliza dijela tijela</p><p>- iznenadni gubitak ili zamućenje vida</p><p>- vrtoglavica</p><p>- konfuzija</p><p>- poteškoće u razumijevanju onoga što drugi govore</p><p>- problemi ravnoteže i koordinacije</p><p>- iznenadna i veoma jaka glavobolja</p><p>- gubitak svijesti.</p>

Neki znaci su očigledniji od drugih, uključujući nejasan govor ili opuštena usta

Jedan simptom moždanog udara može se javiti dok jedete

<p>Potres mozga se dešava nakon udarca u glavu, a važno je pratiti stanje osobe kako bi uočili eventualne promjene u ponašanju i simptome.</p><h2>Blaža povreda</h2><p>Rijetko koje dijete nije barem jednom palo na glavu i zadobilo barem lakši potres mozga. Svaki udarac u glavu treba ozbiljno shvatiti i naučiti prepoznati simptome potresa mozga, posebno kod beba.<br></p><p>Potres mozga je blaža povreda mozga kod koje ne postoji vidno oštećenje struktura mozga (krvarenje ili nagnječenje), već dolazi do hemijskih promjena u mozgu. To ipak utječe na funkciju mozga pa se preporučuje mirovanje.</p><h2>Simptomi potresa mozga </h2><p>Mozak je zaštićen od trauma jer je obavijen cerebrospinalnom tekućinom koja amortizira blaže udarce. No kad je udarac ili trzaj glavom prejak može doći do udaranja mozga o stijenke lobanje. Simptomi potresa mozga ovise o tome koliko je jako mozak bio uzdrman. </p><p>Najčešći simptomi su glavobolja ili osjećaj pritiska u glavi, smušenost, “brain fog”, zujanje u ušima, mučnina, povraćanje, umor, vrtoglavica, preosjetlivost na jako svjetlo i zvukove, smetnje vida, nejasan govor, usporeno reagiranje na pitanja, smetnje koncentracije i pamćenja, promjene raspoloženja, uznemirenost.</p><p>Iako ne mora doći do gubitka svijesti, ako se to dogodi obično traje kratko, nekoliko minuta. Posljedica može biti zaboravljanje događaja. Simptomi mogu trajati danima ili sedmicama, a ponekad i duže. </p><h2>Jače povrede</h2><p>Pojave li se sljedeći simptomi obavezno se javite liječniku jer postoji mogućnost da se radi o jačoj povredi mozga učestalo povraćanje te mučnina koja se pogoršava, glavobolja koja se pojačava, ponovni gubitak svijesti, slabost u nogama ili rukama, curenje krvi ili prozirno-žućkaste tekućine iz uha ili nosa (cerebrospinalna tekućina), pojava konvulzija, sve veća dezorijentacija, pogoršanje govora i vida, nejednake zjenice, izrazita pospanost ili se osoba teško budi.</p><h2>Oporavak mozga</h2><p>Mozak je nakon traume osjetljiv pa treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu biti rizične kako bi se spriječio ponovoni udarac u glavu.</p><p>Tokom prvih sedam dana potrebno je dovoljno se odmarati i spavati. Prvih dana nakon traume treba izbjegavati kognitivna naprezanja (učenje, čitanje, razmišljanje) te izbjegavati ekrane, jako svjetlo i glasne zvukove.</p><h2>Pažljivo s bebama</h2><p>Bebe su posebno osjetljive na traume mozga jer su njihove lobanje meke, kosti fontanele još nisu srasle, pa je mozak izloženiji. Također, bebe još nemaju jake mišiće vrata pa su posebno osjetljive na treskanje jer ne mogu amortizirati nagle pokrete.</p><p>Zbog svega ovoga lakše zadobiju povrede mozga. Ponavljajući potresi mozga zbog grubog treskanja mogu dovesti i do trajnih oštećenja mozga bebe, invalidnosti pa čak ni smrti.</p><p>Bebe i mala djeca ne mogu nam opisati kako se osjećaju pa treba obratiti pažnju na promjene u ponašanju i raspoloženju. Ovo su neki od njih razdražljivost, neutješno plakanje, gubitak apetita, bezvoljnost, pretjerana pospanost, nezainteresiranost za igru i osobe u okolini.</p><p>Na hitnu treba otići kao i u slučaju odraslih, pojavi li se tekućina iz nosa, ponovni gubitak svijesti, nejednake zjenice. Ponekad i ranije kako biste bili sigurni da je sve u redu.</p>

Iako ne mora doći do gubitka svijesti, ako se to dogodi obično traje kratko, nekoliko minuta

Potres mozga: Važno je prepoznati simptome teže povrede

<p>Mijalgija ili mišićni bol nastaje usljed različitih etioloških faktora kao što su povreda, trauma, intenzivnog fizičkog i napornog rada. Također nastaje nakon akutnog bolnog incidenta u odgovarajućem mišiću.<br></p><h2>Fizički napor</h2><p>Najčešći primarni uzrok mišićnog bola predstavlja intenzivan ili dugotrajan fizički napor u kombinaciji sa stresom i neadekvatnom posturom koje izazivaju zamor mišića i bol, pogotovo u vratnoj regiji, ramenima i leđima. Ipak, bol u mišićima najčešće je simptom određenih oboljenja, i to najčešće artritisa, osteoartritisa, fibromijalgije ili drugih sistemskih oboljenja kao što je, naprimjer, lupus.</p><p>Bol u mišićima nastaje kao posljedica prekomjerne napetosti mišića (hipertonija). Uzrok bolesti može biti ozbiljan stres, živčani soj, prekomjerni stres na mišiće, gripa, akutne respiratorne virusne infekcije i zarazne bolesti, sjedilački način života, patologija zglobova i kičme, povreda mišića.</p><p>Neugodnost se može javiti kod zdrave osobe zbog kratkotrajne pretjerane napetosti mišića butina ili vrata. Bolest je česta kod sportaša. Opasnost od bolesti leži u riziku od komplikacija koje uključuju osteoartrozu kuka, osteohondrozu kičme i nastanak intervertebralne kile.</p><p>Mjesta njezine lokalizacije su obično lumbalna regija i vrat, mada tetive i ligamenti također znaju biti pogođeni. Fibromijalgija je primarna i sekundarna. Češće patologija pogađa žene s povećanom tjeskobom, sklonije depresivnim stanjima. Adolescenti su također u opasnosti. Sekundarni oblik bolesti često pogađa muškarce koji se bave teškim fizičkim radom.</p><h2>Eliminacija bola</h2><p>Fibromijalgiju prati ukočenost pokreta tijela, posebno ujutro i navečer, brzi zamor i pogoršanje performansi, stalan osjećaj težine, ukočenost mišića, povećanje intenziteta boli pri promjeni vremena i neuropsihijatrijski poremećaji.</p><p>U cilju smanjenja ili eliminacije mišićnog bola neophodno je dijagnosticirati primarni uzročni faktor. Samo u slučaju adekvatne dijagnoze, medicinski tretman će imati efekta. Odmor predstavlja prvu mjeru koju bi trebalo sprovesti.</p><h2>Primjena masaže</h2><p>U slučajevima kada je bol izazvan prekomjernom upotrebom odgovarajućeg mišića, kao naprimjer tokom sportske aktivnosti, pod medicinskim nadzorom smanjenje bola, otoka i zapaljenske reakcije istovremeno s primjenom analgetika kratkotrajnog dejstva, antiinflamatornim lijekovima, hladnim oblogama u cilju redukcije otoka pod strogom kontrolom primijenjene toplote kao što je primjena ultrazvuka i Tekarterapije.&nbsp;</p><p>Olakšanju bola može doprinijeti primjena masaže ili fizioterapije.</p>

Medicinski tretman je neophodan u slučaju iznenadne pojave ili dugotrajnog bola

Mijalgija stanje koje češće pogađa žene:  Bol u mišićima može ukazivati na artritis

<p>Hronična bolest je dugotrajno stanje, a koristi se kada bolest traje duže od tri mjeseca.</p><p>Bolest koja je doživotna jer završava smrću je terminalna bolest. Moguće je i nije neočekivano da se definicija bolesti promijeni iz terminalne u hroničnu.&nbsp;</p><h2>Razlike između akutne i hronične bolesti</h2><p>Naprimjer, dijabetes i HIV su nekad bili terminalni, a sada se smatraju hroničnim zbog dostupnosti inzulina za dijabetičare i svakodnevnog liječenja pojedinaca s HIV-om lijekovima koji im omogućuju da žive uz kontrolu simptoma.</p><p>U medicini se hronična stanja razlikuju od akutnih. Akutno stanje obično zahvata jedan dio tijela i reagira na liječenje. Hronično stanje, s druge strane, obično zahvata više dijelova tijela, ne reagira u potpunosti na liječenje i traje duže vrijeme. hronične bolesti mogu imati periode remisije ili recidiva u kojima bolest privremeno nestaje ili se kasnije ponovno javlja.</p><h2>Glavni uzrok</h2><p>U svijetu se 63 posto smrtnih slučajeva registruje kao posljedica hroničnih stanja. Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje 38 miliona smrtnih slučajeva godišnje nezaraznim bolestima.</p><p>Pretilost i distribucija tjelesne masti, naprimjer, doprinose i faktori su rizika za mnoge hronične bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca i bubrega.</p><p>Drugi epidemiološki faktori, poput društvenih, socioekonomskih i okoliša, nemaju izravnu uzročno-posljedičnu vezu s dijagnozom hronične bolesti. Iako je obično viši socioekonomski status povezan s manjom pojavom hroničnih bolesti, nije poznato postoji li izravna uzročno-posljedična veza između ove dvije varijable.</p><p>Društvene i ekonomske posljedice hroničnih bolesti mogu utjecati na kvalitetu života ljudi. Ova stanja sve su češća i prioritet su djelovanja u zdravstvenom sektoru.<br></p><p>Mnogi ljudi s hroničnim stanjima nemaju jednu bolest, već imaju multimorbiditet, prisutnost dva ili više hroničnih stanja u isto vrijeme.</p><h2>Vrste bolesti</h2><p>Postoji 10 glavnih grupa hroničnih stanja:</p><p>1. artritis</p><p>2. astma</p><p>3. bol u leđima</p><p>4. rak</p><p>5. kardiovaskularne bolesti</p><p>6. hronična opstruktivna plućna bolest</p><p>7. dijabetes</p><p>8. hronična bubrežna bolest</p><p>9. stanja mentalnog zdravlja</p><p>10. osteoporoza.</p><p>Hronične bolesti uglavnom karakteriziraju složeni uzroci, mnogo faktora rizika, duga razdoblja latencije (vrijeme između početka bolesti i osjećaja njezinih posljedica), duga bolest i funkcionalno oštećenje ili invaliditet.</p><h2>Mogućnost liječenja</h2><p>Većina hroničnih bolesti ne izliječi se sama od sebe i općenito se ne izliječe u potpunosti. Neke mogu biti odmah opasne po život, poput bolesti srca i moždanog udara, a druge se zadržavaju tokom vremena i zahtijevaju intenzivno liječenje, poput dijabetesa. Većina hroničnih bolesti traje cijeli život, ali nisu uvijek uzrok smrti, kao što je artritis.</p><p>Poseban problem predstavljaju hronična ili dugotrajna bolest i njezino liječenje. Osoba mora naučiti kako živjeti s fizičkim posljedicama bolesti, baviti se tretmanima i liječenjem, pobrinuti se da postoji jasna komunikacija s liječnicima, održavati emocionalnu ravnotežu, zadržati samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi.</p><p>Suočavanje sa stresom hronične bolesti može biti zahtjevno i predstavlja dodatni pritisak na pojedinca. Važno je razgovarati sa svojim liječnikom o svojim osjećajima i o tome koliko efikasno mislite da se nosite s bolešću i njezinim liječenjem.</p><p>Postoji niz načina da se nosite sa stresom hronične bolesti. To uključuje:</p><p>1. pronalaženje informacija – ovo može pomoći kod osjećaja bespomoćnosti ili gubitka kontrole</p><p>2. emocionalna podrška drugih – pogotovo porodice i prijatelja, može biti izvor velike pomoći</p><p>3. pridruživanje dobro organiziranoj grupi podrške</p><p>4. postavljanje konkretnih, kratkoročnih ciljeva – vratiti sigurnost, moć i kontrolu</p><p>5. razmišljanje o mogućim ishodima – razgovor s vašim liječnikom može pomoći da se s njima suočite prije nego postanu stvarnost.</p>

Bolest koja je doživotna jer završava smrću je terminalna bolest

Hronične bolesti: Oboljeli imaju često udružena stanja

<p>Dok je čovjek mlad i zdrav, znakove tijela koji upozoravaju na to da nešto možda nije uredu uglavnom ignorira. Ali u trećem dobu takav „luksuz“ niko sebi ne bi smio dozvoliti. Mnoge bolesti, tvrde ljekari, ako se pažljivo osluškuje tijelo, mogu se otkriti u početnoj fazi i izliječiti ili makar držati pod kontrolom. Ovo su neki od glavnih simptoma na koje biste trebali obratiti pažnju.<br></p><h2>Neumjerena žeđ&nbsp;</h2><p>U normalnim uvjetima, kad nije previše toplo ili niste izloženi fizičkom naporu i ne znojite se pretjerano, a stalno osjećate žeđ, to može biti simptom dijabetesa tip 2.<br></p><h2>Dvostuka slika&nbsp;</h2><p>Zamućen vid, dvostruka slika i sjenke pred očima mogu ukazivati na neku neurološku bolest i na problem s krvnim sudovima mozga, što može biti najava moždanog udara. </p><h2>Napadi nervoze&nbsp;</h2><p>Iznenadna anksioznost u mlađem životnom dobu nije ni neuobičajena, a uglavnom je psihička reakcija bez organskog uzroka, ali kod starijih može biti i simptom srčanog udara. Kod žena pred infarkt srca često pojavljuje tjeskoba. </p><h2>Vrtoglavica&nbsp;</h2><p>Osjećaj kao da ste na ringlšpilu može biti posljedica problema s centrom za ravnotežu, varijacija krvnog pritiska, okoštavanja vratnog dijela kičme, ali i suženja vratnih arterija putem kojih krv dolazi do mozga. Nekada se vrtoglavica može javiti i zbog anemije. Sve eventualne uzroke bi trebalo ispitati.<br></p><h2>Problemi sa želucem </h2><p>Mogu biti različiti: od žgaravice kao kod gastritisa do mučnine, žarenja i bola. Uzroci su najčešće benigni, recimo, netolerancija na određene vrste hrane, ali je bol simptom koji nikako ne treba ignorirati posebno ako je uporan i pojačava se, a usto se pojave i drugi simptomi, kao što su povišena tjelesna temperatura, povraćanje, crna ili krvava stolica.<br></p><h2>Potištenost bez razloga</h2><p>Ako nisu posljedica predugog stajanja ili napornog hoda u neudobnoj obući s visokim potpeticama, bolovi u potkoljenicama mogu ukazivati na duboku vensku trombozu. Tromb se može prepoznati po crvenilu i otoku, ali ne mora biti očigledan niti opipljiv. Ako ugrušak kroz velike krvne sudove stigne do pluća, to je već po život opasno stanje, a plućna embolija, koju karakterizira ostajanje bez daha, zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.<br></p><p>Pad nivoa hormona kod žena sa starenjem izaziva različite psihosomatske tegobe, a nizak nivo progesterona je bitan faktor lošeg raspoloženja kod žena starijih od 40 godina. Sa starenjem jajnika nivo progesterona se smanjuje, a povećava nivo estrogena. Na psihu znatno može utjecati i neravnoteža hormona koje luči štitna žlijezda. Ako je organski sve uredu, ne ustručavajte se potražiti pomoć psihologa ili psihijatra, jer je moguće da ste u depresiji.</p>

Mnoge bolesti, tvrde ljekari, mogu se otkriti u početnoj fazi

Obratite pažnju na signale koje vam šalje tijelo 

Simptomi koje ne smijete ignorirati

<p>Dugo se smatralo da je dnevno hodanje od najmanje 10.000 koraka zlatni standard za vježbanje. Međutim, nova studija pokazuje da je fokusiranje na vrijeme provedeno u vježbanju jednako učinkovito za gubitak težine, dugovječnost i smanjenje rizika od srčanih bolesti kao i brojanje koraka. Istraživači iz Brigham and Women's Hospital u Bostonu analizirali su četverogodišnje podatke gotovo 15.000 žena starijih od 62 godine, piše <a href="https://www.dailymail.co.uk/health/article-13438731/run-walk-steps-study-weight-loss.html">Daily Mail.</a></p><p>Učesnice su nosile fitness trackere za mjerenje nivoa aktivnosti i svake godine ispunjavale zdravstvene upitnike. Rezultati su pokazali da su one koje su svakodnevno hodale između 8.000 i 8.500 koraka smanjile rizik od srčanih bolesti za 40% u poređenju s onima koje su hodale oko 3.000 koraka dnevno.<br></p><p>Osim toga, isti nivo smanjenja rizika zabilježena je kod onih koje su vježbale 75 minuta dnevno, što sugerira da mjerenje koraka možda nije nužno. Ova studija je samo jedno od nekoliko nedavnih istraživanja koja preispituju pravilo od 10.000 koraka, budući da neki stručnjaci smatraju da ne postoji univerzalni "magični" broj za vježbanje.</p><p>Dr. Rikuta Hamaja, glavni autor studije i istraživač na Odjelu za preventivnu medicinu u Brigham and Women's Hospital, ističe: "Za neke, osobito mlađe pojedince, tjelovježba može uključivati aktivnosti poput tenisa, fudbala, hodanja ili trčanja, što se lako prati pomoću koraka. Međutim, za druge se može sastojati od vožnje bicikla ili plivanja, gdje je praćenje trajanja vježbanja jednostavnije. Stoga smjernice za tjelesnu aktivnost trebaju nuditi različite načine za postizanje ciljeva. Kretanje je individualno i gotovo svi oblici kretanja su korisni za zdravlje". </p><p>Studija je uključila 14.399 žena starijih od 62 godine koje su bile zdrave, što znači da nisu imale bolesti srca ili rak. Prosječna dob učesnica bila je 72 godine. Između 2011. i 2015. godine, od žena je zatraženo da stalno nose uređaje za praćenje aktivnosti, uključujući i tokom spavanja ili tuširanja.<br></p><p>Svake godine, istraživači su prikupljali podatke putem upitnika o zdravstvenim navikama kao što su pušenje, konzumacija alkohola, visina, težina, menopauza te lična i porodična historija bolesti. Ovi podaci korišteni su za procjenu rizika od srčanih bolesti i smrtnosti sudionica. Praćenje je trajalo do kraja 2022. godine.</p><p>U prosjeku, učesnice su sedmično provodile 62 minute u umjerenoj do intenzivnoj vježbi i hodale oko 5183 koraka dnevno. Do 2022. godine, 9% učesnica je preminulo, a 4% je razvilo srčanu bolest. Žene su podijeljene u grupe prema minutama vježbanja ili broju koraka koje su napravile.</p>

Studija je uključila 14.399 žena starijih od 62 godine koje su bile zdrave

30 minuta trčanja ili 10.000 koraka: Studija otkriva što je bolje za mršavljenje

<p>Iako se čini da je najbolje popiti šoljicu kafe čim se probudite, ipak postoji bolji trenutak za ispijanje ovog napitka, ukoliko želite da iskoristiti sve prednosti koje on nudi.</p><p>Šoljicu kafe ne bi trebalo popiti čim ustanete iz kreveta, već sat nakon što se probudite. U tom trenutku proizvodnja kortizola u tijelu je na jednom od tri vrhunca u toku danu, pokazali su rezultati kliničke studije.</p><p>Kortizol se inače smatra “hormonom stresa” jer se luči u većim količinama kada osjećamo naprezanje ili napetost kod okolnosti koje smatramo zahtijevnim. Ali kortizol se može smatrati i “hormonom budnosti” jer razlog zbog kog tijelo proizvodi više kortizola kada smo pod stresom jeste da bi nas razbudio i da bismo bili na oprezu, piše Prva.rs.</p><p>Konzumiranje kofeina dok je tijelo na vrhuncu proizvodnje kortizola uči tijelo da proizvodi manje kortizola, tvrde hronofarmakolozi koji proučavaju način na koji sastojci lijekova, poput kofeina, djeluju na prirodne biološke ritmove našeg tijela.</p><p>Ne samo da to potkopava efekt kofeina već smanjuje i sposobnost razbuđivanja koju kortizol ima. Uz to, to može doprinijeti razvoju tolerancije na kafu, što znači da nam je potrebno sve više i više kafe da bismo postigli iste efekte.</p><p>Dakle, da biste u potpunosti iskoristili efekte koje kafa nudi, prvu šoljicu popijte sat nakon što se probudite, piše The Healthy.</p><p>Drugi vrhunac proizvodnje kotizola je oko 13 sati, a zatim oko 17, pa u nekom od tih trenutaka možete popiti sljedeću šoljicu kafe.</p>

U tom trenutku proizvodnja kortizola u tijelu je na jednom od tri vrhunca u toku danu

Kafa ima najbolji efekt ako je pijete u ovo doba dana

<p>Tempo današnjeg života i brojne obaveze, kako privatne tako i poslovne, nerijetko se dešava da se osoba osjeti preopterećeno, pod stresom ili ima osjećaj da puca. Međutim, treba biti oprezan prije nego se desi da ti osjećaji pređu u nešto ozbiljnije, nervni slom.</p><h2>Niz simptoma</h2><p>Ako se pitate kako izgleda nervni slom, imajte na umu da se ovaj pojam često kolokvijalno koristi za opisivanje trenutka emocionalnog kolapsa, ali njegova klinička definicija obuhvaća niz simptoma koji ukazuju na značajan psihološki stres.</p><p>Prepoznavanje znakova nervnog sloma ključno je za pravovremenu intervenciju i podršku.</p><h2>Stalna anksioznost i napadi panike</h2><p>Jedan od karakterističnih znakova nervnog sloma je stalna tjeskoba. Pojedinci mogu doživjeti česte napade panike koje karakteriziraju iznenadni napadi intenzivnog straha ili nelagode, praćeni fizičkim simptomima kao što su ubrzani otkucaji srca, znojenje, drhtanje i otežano disanje.&nbsp;</p><p>Ove epizode mogu biti iscrpljujuće i mogu se pojaviti bez vidljivog okidača.</p><h2>Ekstremne promjene raspoloženja</h2><p>Ozbiljne promjene raspoloženja, u rasponu od euforije do dubokog očaja, mogu ukazivati na nadolazeći nervni  slom. Pojedinci se mogu osjećati kao da su na emocionalnom rollercoasteru, nesposobni kontrolirati svoje osjećaje ili reakcije na vanjske podražaje.</p><p>Ove fluktuacije u raspoloženju mogu poremetiti svakodnevno funkcioniranje i opteretiti lične odnose.</p><h2>Nesanica ili promjene u obrascima spavanja</h2><p>Poremećeni obrasci spavanja, uključujući nesanicu ili prekomjerno spavanje, uobičajeni su prethodnici nervnog sloma. Stalne poteškoće s uspavljivanjem, učestalo buđenje tokom noći ili doživljavanje noćnih mora mogu pogoršati osjećaj iscrpljenosti i emocionalnu nestabilnost.</p><h2>Društveno povlačenje i izolacija</h2><p>Ljudi na rubu nervnog sloma često se povlače iz društvenih interakcija i izoliraju se od prijatelja, porodice i kolega. Mogu se osjećati nepovezano s drugima, vjerujući da nitko ne razumije kroz šta prolaze ili se mogu bojati da će biti osuđivani ili kritizirani.&nbsp;</p><p>Povlačenje iz društva može pojačati osjećaj usamljenosti i pogoršati probleme mentalnog zdravlja.</p><h2>Poteškoće s koncentracijom</h2><p>Kognitivni simptomi, kao što su poteškoće s koncentracijom, problemi s pamćenjem i poremećeno donošenje odluka, česti su tokom nervnog sloma. Pojedinci se mogu teško fokusirati na zadatke, zadržati informacije ili donijeti jednostavne odluke, što dovodi do smanjene produktivnosti i povećane frustracije.</p><h2>Fizički simptomi i tegobe</h2><p>Hronični stres i tjeskoba mogu se očitovati u fizičkim simptomima kao što su glavobolje, gastrointestinalni problemi, napetost mišića i umor.&nbsp;</p><p>Te se fizičke tegobe mogu pogoršati tokom nervnog sloma, dodatno pridonoseći općoj nelagodi pojedinca.</p><h2>Osjećaji beznađa i očaja</h2><p>Prožimajući osjećaj beznađa i očaja crvena je zastavica za nervni slom. Pojedinci se mogu osjećati preplavljeni negativnim mislima, vjerujući da je njihova situacija beznadna i da se stvari nikada neće popraviti.</p><p>Ovaj osjećaj očaja može dovesti do suicidalnih ideja u teškim slučajevima i zahtijeva hitnu intervenciju.</p><h2>Zanemarivanje brige o sebi&nbsp;</h2><p>Tokom nervnog sloma pojedinci mogu zanemariti aktivnosti samonjege kao što su higijena, zdrava prehrana ili vježbanje.&nbsp;</p><p>Također se mogu boriti da ispune svoje odgovornosti na poslu, u školi ili kod kuće, što dovodi do osjećaja krivnje, neadekvatnosti i samoprijezira.</p>

Ovaj pojam se često kolokvijalno koristi za opisivanje trenutka emocionalnog kolapsa, ali njegova klinička definicija obuhvaća niz simptoma

Nervni slom: Ovo su simptomi na koje trebate obratiti pažnju

<p>Išijas je vrlo čest problem i pogađa oko 40 posto stanovništva, a često se vrlo lako rješava.</p><p>Međutim, može se desiti i da se zakomplicira pa je jako važno da liječnik postavi ispravnu dijagnozu prije početka liječenja</p><p>Češće pogađa muškarce nego žene, a prepoznatljiv je prema intezivnoj boli u području donjeg dijela leđa i gluteusa koja se širi niz nogu do stopala.</p><h2>Najčešći simptomi</h2><p>Iako je ova probadajuća bol najpoznatiji simptom išijasa, ima ih još na koje treba obratiti pozornost poput osjećaja žarenja u nozi poput strujnog udara, utrnulost ili slabost u nozi ili jednom dijelu tijela, bolno sjedenje, hodanje i ustajanje, kašljanje, kihanje i drugi nagli pokreti uzrokuju bol, bol koja utječe na svakodnevne aktivnosti i san, gubitak kontrole nad crijevima i mjehurom.</p><h2>Uzroci ovog stanja</h2><p>Uzrok boli je iritacija korijena ishijadičnog živca, koji je i najveći živac u tijelu, najduži i najdeblji. Hernija diska je najčešći, ali ne i jedini uzrok išijasa. U normalnom položaju disk ne dolazi u kontakt sa živcem, ali u slučaju išijasa on je iskliznuo iz svoj položaja i pritišće živac.</p><p>Živac može biti pritisnut i suženim kičmenim kanalom, tj. povredom, kao što je fraktura zdjelice ili bedrene kosti, tumorom ili aneurizmom (proširenjem arterije). Vrlo čest uzrok je pojačana fizička aktivnost.</p><h2>Veći rizik</h2><p>Osobe koje imaju dijabetes imaju i veći rizik od išijasa jer dugoročna hiperglikemija oštećuje živce.<br></p><p>Ostali faktori koji povećavaju rizik su prekomjerna tjelesna težina, višesatna statička opterećenja (sjedenje u autu ili na poslu), nedovoljno kretanja te ostali uzroci koji smanjuju opskrbu diskova između pršljenova hranjivim tvarima.</p><h2>Ublažavanje bolova</h2><p>Ne preporučuje se ležanje na trbuhu jer se time povećava pritisak na korijene ishijadičnog živca.</p><p>Bočni položaj je dobar, ali samo ako pravilno ležite, inače vam može odmoći. Uvijek stavite jastuk između koljena i držite koljena jedno iznad drugog kako bi kičma bila u pravilnom položaju.</p><p>Ležite li na leđima ispod donjeg dijela leđa stavite mali zarolani peškir, a ispod koljena veliki jastuk.</p><p>Za trenutno smanjivanje boli lezite na leđa s potkoljenicama na povišenom. To efikasno rasterećuje pritisak na živac. Ugao između tijela i natkoljenica treba biti 90 posto, kao i kut koljena.</p><p>Pomoći će i topli oblozi dok hladnoća pogoršava bolove i simptome išijasa.</p><p>Potraju li problemi duže od nekoliko sedmica, obavezno se javite liječniku. U najtežim slučajevima može biti potrebna i operacija.</p>

Osobe koje imaju dijabetes imaju i veći rizik od išijasa jer dugoročna hiperglikemija oštećuje živce

Išijas pogađa češće muškarce: Evo šta pogoršava bolove

<p>Grčevi u želucu, bolovi, pečenje, osjećaj nelagode i mučnine, vjetrovi, nadutost… samo su neki od simptoma stresa, virusne zaraze ili konzumiranja namirnica koje tijelo ne podnosi. Ovi se simptomi javljaju kod trećine populacije, podjednako kod oba spola, češće u srednjoj životnoj dobi.<br></p><h2>Čaj od mente</h2><p>Na ovaj problem možete utjecati sami promjenom navika i načina ishrane, izbjegavanjem namirnica koje nadražuju želudac&nbsp;te prirodnim lijekovima koji smiruju kiselinu i uravnotežuju probavne sokove.</p><p>Ali, bez obzira na uzrok boli i mučnine, želudac nekad, jednostavno, treba predah od opterećenja. Kako biste to postigli, konzumirajte namirnice koje će ga umiriti.</p><p>Čaj od mente smanjit će grčenje želuca i nadutost. Istovremeno će opustiti područje između jednjaka i želuca, ali će vas i dovesti u opasnost od dobivanja žgaravice. Zato, ako ste skloni&nbsp;žgaravici, radije uzmite čaj od kamilice. </p><p>Jabukovo sirće umirit će želudac ako je uzrok grčeva manjak želučane kiseline. Osim toga, ovo sirće sadrži i dosta hranjivih tvari, poput vitamina B i C, koji će dodatno unaprijediti stanje organizma. Ako vam je okus sirćeta previše jak, razblažite ga sa malo&nbsp;vode i meda.</p><h2>Grčevi i bolovi</h2><p>Bijela riža je lako probavljiva, sadrži&nbsp;dosta škroba pa ojačava želučanu ovojnicu. Rižu je uvijek dobro jesti, a posebno kad patite od dijareje uzrokovane stomačnim virusima.</p><p>I kad vas muče želučane tegobe, morate jesti. U takvim situacijama, najbolje je uzeti prepečen tost, koji će spriječiti daljnje grčenje i bolove.</p>

Javljaju se kod trećine populacije, podjednako kod oba spola, češće u srednjoj životnoj dobi

Namirnice koje će vam pomoći: Umirite želučane tegobe

<p>Hronična neispavanost pogađa jednu od tri odrasle osobe širom svijeta. Istraživanja su pokazala da je sve više ljudi koji se žale da nedovoljno spavaju.<br></p><p>Stručnjaci upozoravaju da je neispavanost povezana sa problemima koncentracije, nesporazumima u komuniciranju, nervozom, procesuiranjem pogrešne informacije, padom motivacije. </p><h2>Mnogo kofeina </h2><p>Posljedice manjka sna su i povećan rizik od srčanog i moždanog udara, povišenog krvnog pritiska, debljine, dijabetesa i depresije. </p><p>Umor je najočitiji efekt nedostatka sna. Ako vam tijelo traži odmor, mogli biste zadrijemati na neočekivanim mjestima. Znak može biti i to što vam je potrebno mnogo kofeina kako biste “preživjeli” dan. </p><p>Zbog nedostatka sna, raste nivo kortizola, hormona stresa. S druge strane, dobar san prirodno smanjuje nivo kortizola. Zato, kako biste normalizirali bioritam, ustajte u isto vrijeme svakog dana, nastojte odrijemati tokom dana i vježbajte ranije.</p><p>Nedostatak sna dovodi i do smanjenja nivoa leptina, hormona zbog kojeg se osjećate sitim. Zato se osjećate gladniji i tražit ćete hranu bogatu kalorijama, a to znači da ćete vrlo vjerovatno lakše i dobiti koji kilogram.</p><h2>Otkucaji srca</h2><p>Jedna od posljedica nedostatka sna je i hipertenzija, odnosno visok krvni pritisak. Manjak sna može doprinijeti i riziku od srčanog udara i nepravilnih otkucaja srca.</p><p>Neispavanost može imati utjecaj i na nivo testosterona, odnosno smanjiti ga, što može smanjiti libido. Jedna studija pokazala je kako nedostatak sna može utjecati i na broj spermija te na njihovu pokretljivost.</p>

Posljedice su nedostatak koncentracije, nervoza, ali i povećan rizik od srčanog i moždanog udara, povišenog krvnog pritiska...

Neispavanost donosi brojne probleme: Zašto je manjak sna opasan

<p>Svima se nekada sigurno barem jednom desilo da ih u prsima peče i probada, a to može, ukoliko ne znate razlog, biti strašno jer se ljudi zapitaju je li to žgaravica ili srčani udar?</p><p>Kako bi razumjeli šta se dešava i mogla se postaviti dijagnoza, važno je znati koji uzrok može postojati.</p><h2>Srčani udar</h2><p>Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, događa se kada je dotok krvi u srčani mišić ozbiljno smanjen ili blokiran, obično zbog krvnog ugruška. Bol ili nelagoda u prsima jedan je od znakovitih simptoma, a često se opisuje kao pritisak, stiskanje, osjećaj punoće ili bol.</p><h2>Žgaravica i GERB</h2><p>Žgaravica je osjećaj pečenja u prsima, obično uzrokovan nakupljanjem želučane kiseline u jednjaku. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je hronični i teži oblik refluksa kiseline, koji dovodi do česte žgaravice i potencijalnog oštećenja jednjaka.</p><h2>Ezofagitis</h2><p>Ezofagitis je upala ili iritacija jednjaka, često uzrokovana GERB-om, infekcijama ili određenim lijekovima. Može uzrokovati bol u prsima, otežano gutanje i žgaravicu.</p><h2>Čir želuca</h2><p>Otvorena rana u sluznici želuca, poznata kao čir na želucu, može uzrokovati goruću bol u prsima, pogotovo kada je želudac prazan ili tokom noći.</p><h2>Hijatalna hernija</h2><p>Hijatalna kila nastaje kada se dio želuca gura prema gore u prsni koš kroz dijafragmu.</p><p>Ovaj pomak može uzrokovati refluks kiseline i nelagodu u prsima, što se često pogrešno smatra problemima povezanim sa srcem.</p><h2>Pneumonija i pleuritis</h2><p>Infekcije poput upale pluća mogu uzrokovati upalu u plućima i prsnoj šupljini, što dovodi do bolova u prsima.&nbsp;</p><p>Pleuritis, upala tkiva koje okružuje pluća, također može rezultirati oštrom boli u prsima koja se pogoršava s disanjem.</p><h2>Napadi panike</h2><p>Intenzivna tjeskoba ili napadi panike mogu se manifestirati simptomima poput stezanja u prsima, nedostatka zraka i lupanja srca, oponašajući simptome srčanog udara.</p><h2>Astma</h2><p>Astma, hronično respiratorno stanje, može uzrokovati stezanje u prsima, piskanje i kašalj, pogotovo tokom egzacerbacija ili kada je potaknuta alergenima ili iritantima.</p><h2>Plućna embolija</h2><p>Plućna embolija nastaje kada krvni ugrušak začepi jednu od arterija u plućima. Bol u prsima, često oštra i iznenadna, i otežano disanje uobičajeni su simptomi.</p><h2>Gastropareza</h2><p>Gastropareza je stanje u kojem želucu treba predugo da isprazni svoj sadržaj u tanko crijevo.&nbsp;</p><p>Ovo odgađanje može uzrokovati bol u prsima, nadutost, mučninu i povraćanje.</p><h2>Kostohondritis</h2><p>Kostohondritis je upala hrskavice koja povezuje rebro s prsnom kosti. Može uzrokovati bol u prsima koja se može osjećati kao srčani udar, pogotovo kada se pritisne zahvaćeno područje.</p><h2>Žučni kamenci</h2><p>Žučni kamenci su stvrdnute naslage u žučnom mjehuru, koje mogu izazvati iznenadnu, jaku bol u prsima poznatu kao žučne kolike, pogotovo nakon uzimanja masne hrane.</p><h2>Perikarditis</h2><p>Perikarditis je upala ovojnice koja okružuje srce. Bol u prsima primarni je simptom, često oštar i nestaje dok sjedite ili se naginjete prema naprijed.</p><p>Kada osjetite bol u prsima, ključno je ne postavljati samodijagnozu, već odmah potražiti liječničku pomoć, posebno ako je bol jaka, dugotrajna ili popraćena drugim zabrinjavajućim simptomima kao što su otežano disanje, vrtoglavica ili znojenje.</p>

Kada osjetite bol, ključno je ne postavljati samodijagnozu, već odmah potražiti liječničku pomoć

Bol u prsima: Ovo su mogući uzroci

<p>Probleme s bubrezima, mjehurom i žuči lako je zamijeniti s bolovima u leđima, naročito kod žena.<br></p><h2>Stvaranje kamenaca</h2><p>Organi šalju signale po tijelu, a najčešće se manifestiraju u leđima zato što tamo ima najviše nervnih završetaka pa je i bol najvidljivija. Na taj način se pravi uzrok boli maskira i pojavljuje tamo gdje ne bi trebao.&nbsp; </p><p>Stalna bol u jednom dijelu leđa, ako se pojavljuje uz bol u stomaku ili preponama, bol kod mokrenja ili krv u urinu, može biti znak bubrežnih kamenaca.&nbsp;Kamenci nastaju zbog nakupljanja kalcija i fosfora, a&nbsp;najčešće su posljedica pijenja premalo vode i prevelikog unosa proteina. </p><p>Veliku ulogu igra i genetika pa su im neki ljudi podložniji nego drugi.&nbsp;Bubrežni kamenci češći su kod muškaraca nego kod žena i najčešće izađu prirodnim putem, ali one veće treba razbiti laserom.&nbsp; </p><p>Ako se uz bol u leđima javlja i povišena tjelesna temperatura, takvo stanje može ukazivati na upalu bubrega. Ta je bol najčešća u donjem dijelu leđa, iznad zdjelice, i može se proširiti na prepone. Šest je puta češća kod žena nego kod muškaraca.&nbsp; </p><h2>Previše alkohola</h2><p>Upalu gušterače, osim boli u donjem dijelu trbuha, povraćanja i mučnine, prati i bol u leđima. Ta bol može biti iznenadna i širiti se od trbuha prema leđima, a najčešće je posljedica akutne ili hronične upale. Do upale dolazi zbog pretjeranog uživanja u alkoholu ili zbog zastoja žuči. Najčešće pogađa starije ljude i one u srednjim godinama.&nbsp;&nbsp;</p>

Jeste li čuli za fenomen "vučijeg sata": Evo zašto se noću budite u isto vrijeme

Naučnici objasnili: Zašto se ne budimo tokom anestezije

Ovaj simptom koji se javlja noću mogao bi upućivati na prisutnost raka

Jedan simptom moždanog udara može se javiti dok jedete

Potres mozga: Važno je prepoznati simptome teže povrede

Mijalgija stanje koje češće pogađa žene: Bol u mišićima može ukazivati na artritis

Hronične bolesti: Oboljeli imaju često udružena stanja

Simptomi koje ne smijete ignorirati

30 minuta trčanja ili 10.000 koraka: Studija otkriva što je bolje za mršavljenje

Kafa ima najbolji efekt ako je pijete u ovo doba dana

Nervni slom: Ovo su simptomi na koje trebate obratiti pažnju

Išijas pogađa češće muškarce: Evo šta pogoršava bolove

Namirnice koje će vam pomoći: Umirite želučane tegobe

Neispavanost donosi brojne probleme: Zašto je manjak sna opasan

Bol u prsima: Ovo su mogući uzroci

Bol u leđima signal je ozbiljnih problema: Može biti upala mjehura, bubrega ili gušterače

Zdravlje

Jeste li čuli za fenomen "vučijeg sata": Evo zašto se noću budite u isto vrijeme

Naučnici objasnili: Zašto se ne budimo tokom anestezije

Ovaj simptom koji se javlja noću mogao bi upućivati na prisutnost raka

Jedan simptom moždanog udara može se javiti dok jedete

Potres mozga: Važno je prepoznati simptome teže povrede

Mijalgija stanje koje češće pogađa žene: Bol u mišićima može ukazivati na artritis

Hronične bolesti: Oboljeli imaju često udružena stanja

Simptomi koje ne smijete ignorirati

30 minuta trčanja ili 10.000 koraka: Studija otkriva što je bolje za mršavljenje

Kafa ima najbolji efekt ako je pijete u ovo doba dana

Nervni slom: Ovo su simptomi na koje trebate obratiti pažnju

Išijas pogađa češće muškarce: Evo šta pogoršava bolove

Namirnice koje će vam pomoći: Umirite želučane tegobe

Neispavanost donosi brojne probleme: Zašto je manjak sna opasan

Bol u prsima: Ovo su mogući uzroci

Bol u leđima signal je ozbiljnih problema: Može biti upala mjehura, bubrega ili gušterače