<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13093/san">Niste dovoljno spavali tokom</a>&nbsp;noći i osjećate se iscrpljeno? Ovakav osjećaj sutradan može da bude jako neprijatan jer ipak morate da “krenete u dan”.

San je povezan sa skoro svakom važnom tjelesnom funkcijom - utječe na vaš imuni sistem i vaš apetit, hormone stresa i metabolizam, krvni pritisak i kardiovaskularni sistem. Kako da preživite dan kada ste neispavani, evo savjeta. Izložite se svjetlu - Stručnjaci kažu da se izložite jakom svjetlu ujutru. Naš ciklus spavanja i buđenja u velikoj mjeri zavisi od svjetlosti - dnevno svjetlo šalje signal našem mozgu da je vrijeme da ustanemo i budemo aktivni, dok tama šalje znak da je skoro vrijeme za spavanje. Izlaganje svjetlu kada se prvi put probudite „suzbija melatonin, koji povećava budnost i podiže raspoloženje“, piše Huff Post.
Popijte malo kofeina - Možda izgleda očigledno, ali da, kafa pomaže. To je zato što kofein blokira adenozin, hemikaliju u našem tijelu koja povećava potrebu za snom. Kao rezultat toga, kofein čini da se osjećamo manje pospano i poboljšava učenje i donošenje odluka ako ste lišeni sna - kaže dr. Andrei Zinchuk (Andrey), doktor medicine spavanja s Jejla za Huff Post.

Odmorite se - Kratko spavanje može poboljšati budnost, pospanost, pamćenje i sposobnost vježbanja. Sa druge strane, duže podnevno spavanje zapravo može da naruši kognitivne funkcije i potencijalno oteža obavljanje zadataka.

San utječe na vaš imuni sistem i vaš apetit, hormone stresa i metabolizam, krvni pritisak i kardiovaskularni sistem

Stručnjaci kažu da se izložite jakom svjetlu ujutru

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26765/inga-markovic">O utjecaju klime na zdravlje</a> zna se još iz doba Hipokrata, koji je i prvi opisao ovu povezanost. 
Daljnjim istraživanjima utvrđeno je da neki pojedinci vrlo teško podnose smanjenje dnevne svjetlosti u jesenjem i zimskom periodu i da je tome pogotovo podložna ženska populacija.

Bolest je poznata pod popularnim nazivom „kibernacijski sindrom“, koji u suštini predstavlja skup simptoma od kojih boluje četvrtina svjetske populacije. Manifestira se prvenstveno neraspoloženjem koje ima direktan utjecaj na naš imuni sistem. Za neraspoloženje odgovorna je poremećena funkcija žlijezde epifize, čija je osnovna funkcija lučenje hormona neurotransmitera melatonina. On je neophodan za pripremu organizma za spavanje i isključivo se luči noću.

Budući da su jesen i zima karakteristične po smanjenju dnevne svjetlosti, to je i lučenje ovog neurotransmitera pojačano baš u ovom periodu.

Osobe osjetljive na pojačano lučenje melatonina prvenstveno imaju problem s raspoloženjem, prejedanjem, gubitkom koncentracije, manjkom energije za obavljanje osnovnih dnevnih radnji.

Uz ovaj poremećaj jesen i zima su karakteristični i po učestalosti bakterijskih i virusnih infekcija, češći su problemi vezani za respiratorni sistem, dvostruko je veća učestalost srčanih napada i postoperativnih komplikacija.

Strateške smjernice za dobro zdravlje su sljedeće: organizirati dnevni plan prehrane sa 5-6 manjih obroka, jesti hranu sa što više biljnih vlakana, konzumirati meso, jaja, leguminoze, integralne žitarice, ne štedjeti na povrću te uvesti u ishranu što više svježih visokokvalitetnih vitaminskih pripravaka (svježe cijeđeni sokovi od voća i povrća).&nbsp;Također, redovno uzimati probiotske mliječne proizvode, rafinirane šećere upotrebljavati što manje, kao i aditive i konzervanse, smanjiti unos soli i kafe, redovno šetati i vježbati, spavati od 7 do 8 sati, uzimati dodatno vitamin D, kao i visoke doze vitamina C, kanalisati stres, svakodnevno popiti 1L obične vode te alkohol konzumirati umjereno.

Od „kibernacijskog sindroma“ boluje četvrtina svjetske populacije

Učestalost bakterijskih i virusnih infekcija

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ora%C5%A1asti%20plodovi&amp;">Svakodnevno grickanje određenih orašastih plodova</a> može da smanji apetit i pomogne vam da smršate, kaže najnovije istraživanje.&nbsp;Konzumiranje badema moglo bi da pomogne ljudima da težinu drže pod kontrolom, otkriva nova studija, a prenosi "The Sun".Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova bogatih hranljivim materijama pomaže u smanjenju apetita.
U studiji, oni koji su jeli bademe umjesto užine sa ugljenim hidratima smanjili su unos energije za 72 kalorije pri sljedećem obroku.&nbsp;- Prekomjerna težina ili gojaznost su glavni problem javnog zdravlja, a održavanje težine kroz bolji hormonski odgovor može da bude ključno za promovisanje upravljanja težinom - kazao je doktor Šarajah Karter sa Univerziteta Južne Australije.&nbsp;- Naše istraživanje je ispitalo hormone koji regulišu apetit i kako orasi, a posebno bademi, mogu da doprinesu kontroli apetita.&nbsp;Otkrili smo da ljudi koji jedu bademe imaju promjene u hormonima koji regulišu apetit i da su vjerovatno oni doprinijeli smanjenom unosu hrane - objasnio je doktor.

Istraživači su otkrili da konzumiranje od 30 do 50 grama orašastih plodova pomaže u smanjenju apetita

Bademi su jedna od najzdravijih grickalica

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2695/vjezba">Ostati aktivan ključ je zdravog</a> životnog stila i upravo zbog toga pojavila se metoda B-Life, naročito popularna i uspješna u Japanu. Za ovu metodu dovoljno je pet minuta tokom dana.&nbsp;

Riječ je o vježbama koje se kombiniraju s jogom ili pilatesom. Uspjeh metode leži u tome što oduzima malo vremena, jača tijelo i objedinjuje nekoliko disciplina. Izvode se tri vježbe.

Prva vježba radi se na tlu i traje minutu. Pogled fokusirate na pod, podlakticama se oslonite o pod, držeći laktove u visini ramena. Tijelo je odignuto od poda i oslonjeno samo na vrhove nožnih prstiju.
Druga vježba radi se u sjedećem položaju. Noge odignete i savijete koljena, kao da ste u položaju lađe. Leđa ostaju potpuno ravna, a ruke su paralelne s podom i nogama.

Treća vježba vezana je za pilates. Sjedite na podu ispruženih nogu. Ruke ispružite ispred tijela i kontrolirano dišući ih podižete iznad glave. Nakon toga se vraćate u početni položaj.

Ovim vježbama možete dobiti ravan trbuh, ojačati i tonirati mišiće i dugoročno poboljšati zdravlje. I sve to za samo pet minuta dnevno.

Riječ je o vježbama koje se kombiniraju s jogom ili pilatesom

Prva vježba radi se na tlu i traje minutu

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Mnogi ljudi primjećuju jesenju</a> depresiju, koja se zapravo s medicinskog stanovišta ispravno naziva sezonski afektivni poremećaj. Pogađa 1-3 posto odraslih i može značajno smanjiti kvalitet života.

Ovaj poremećaj, kaže dr. Slobodan Nogo, spec. psihijatar, načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, dijeli karakteristike s velikim depresivnim poremećajem. - Glavna razlika, prema psihijatrima, jeste u tome što simptomi ovog poremećaja prate specifičan sezonski raspored koji se obično javlja tokom jesenskih i zimskih mjeseci s potpunom remisijom u proljeće i ljeto. Kod depresije se javljaju gubitak energije, smanjenje interesovanja, promjene apetita, problemi sa snom i koncentracijom itd. - navodi dr. Nogo.
Međutim, dodaje, kod ove varijante sezonske depresije češći je umor, povećava se količina sna, povećava se apetit, posebno u odnosu na hranu bogatu šećerima, i samim tim debljanje.

- Mnogi ljudi prolaze kroz kratke periode kada su tužni, ponekad ove promjene raspoloženja počinju i završavaju s promjenom godišnjih doba. Ljudi mogu početi da se osjećaju snuždeno kada dani postanu kraći u jesen i zimu, a počnu se osjećati bolje u proljeće, kada se dnevno svjetlo produži - upozorava dr. Nogo.

U nekim slučajevima ove promjene raspoloženja su ozbiljnije i mogu utjecati na to kako se osoba osjeća, razmišlja i upravlja svakodnevnim aktivnostima.

Ako primijetite značajne promjene u svom raspoloženju i ponašanju kako se godišnja doba mijenjaju, možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja, ili neke vrste depresije.

Sunčeva svjetlost, govori psihijatar, utječe na područje mozga koje se zove suprahijazmatsko jezgro. Ovo jezgro se nalazi u hipotalamusu i odgovorno je za funkcije kao što su san, rad srca i krvni pritisak, apetit, regulacija težine i seksualne funkcije. Manjak sunčeve svjetlosti može dovesti do depresije.

<h2>Važno je da ne postavljate dijagnozu sami sebi</h2>

Melatonin, govori dr. Slobodan Nogo, specijalista psihijatar, ključna je hemikalija za koju se zna da utječe na obrasce spavanja. Također može igrati ulogu u pokretanju sezonskog afektivnog poremećaja.
- Ovo može biti jedan od faktora koji izazivaju letargiju i pospanost. Porodična historija poremećaja raspoloženja ili drugih oblika depresije povećava rizik za razvoj problema. Glavni simptomi su umor, problemi s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka, želite da plačete, ali ne možete, a nekad se javljaju samoubilačke misli koje uvijek treba shvatiti ozbiljno - navodi dr. Nogo.
Psihijatar ističe kako je veoma važno da ne postavljate dijagnozu sami sebi. Ako imate simptome depresije, posjetite svog ljekara radi detaljne procjene.
- Ponekad fizički problemi mogu uzrokovati depresiju, ali u drugim slučajevima simptomi su dio složenijeg psihijatrijskog problema. Stručnjak za mentalno zdravlje obično može procijeniti vaš obrazac simptoma i utvrditi imate li jesensku depresiju ili drugu vrstu poremećaja raspoloženja - govori dr. Nogo.

Povećavaju se količina sna i apetit, posebno u odnosu na hranu bogatu šećerima, što dovodi do debljanja

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/11170/zejna-velagic">Kako se bliži zimski period</a>, primijete se promjene na koži, a koje se najčešće manifestiraju kao suha, ispucala, gruba i ljuskava koža. Može doći i do pogoršanja već postojećeg seboroičnog dermatitisa, akni i atopijskog dermatitisa te psorijaze. Svrbež kože kod starijih osoba može se pogoršati.

Kada je njega kože u pitanju, prvenstveno se preporučuje unos dovoljne količine vode, a potom konzumiranje namirnica bogatih omega kiselinama, cinkom, bakrom, a to su riba, voće, povrće i orašasti plodovi. Iako je vrlo teško smanjiti stres, ipak treba obratiti pažnju i na to te, koliko je moguće, smanjiti situacije koje dovode do konflikta. Osnovu higijene, ali i njege čine čišćenje, umivanje, skidanje šminke te korištenje blagih sredstava. Hidratacija kremama potrebna je koži koja je suha, a korištenje malo masnijih podloga poželjno je da bi se formirao zaštitni sloj koji će spriječiti gubitak prirodne vlage u koži.

Masnija koža može se hidratizirati laganijim kremama. Iako je sunce u ovom periodu izgubilo jačinu, ipak se za maksimalnu zaštitu preporučuju kreme koje sadrže najmanje SPF 15 zaštitni faktor. Ovaj faktor je već inkorporiran u hidratantne kreme. Zaštita od sunca u zimskom periodu posebno je važna kada se boravi na planini.

Ima slučajeva kada se pacijenti javljaju u ordinaciju veoma zabrinuti zbog crvenila i otoka na licu nakon nekoliko dana provedenih na skijalištima. Zaštitna ski-maska ili krema sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili više spriječit će pojavu ovog stanja. S obzirom na to da neki ljudi primijete da im koža ruku postaje, suha, gruba i ispucala, preporučuju se čvrsti sapuni, a ne tečni. Najbolje je izabrati sapune i kreme koji nemaju miris i boju.

Za veću njegu te za one koji žele postići bolje rezultate u njezi kože preporučuje se dijamantna mikordermoabrazija ili piling s AHA mandeličnom kiselinom, kodži kiselinom, koji ljušte površni izumrli grubi sloj kože te joj vraćaju sjaj i mekoću. Za hidrataciju kože lica broj jedan tretman je mezoterapija hijaluronom i vitaminima koji se ubrizgavaju u srednji sloj kože. Time se na najbrži i najefikasniji način vraća vlaga koži te ona postaje hidrirana, sjajna i osvježena.

Zaštita od sunca u zimskom periodu posebno je važna  tokom boravka na planini

Koristiti kreme koje  sadrže najmanje SPF 15 zaštitni faktor

Njega kože tokom hladnih dana

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Plijesan su mikroskopske gljivice</a> koje se množe na vlažnom području, spore plijesni se mogu pronaći bilo gdje, a zanimljivo je da su&nbsp;čestice&nbsp;posvuda u atmosferi. Signali koji mogu otkriti da imate plijesan u kući su one poznate crne mrlje po zidovima, a mogu se pojaviti i kao bijele ili zelene pruge. Miris plijesni je neugodan i lako se prepoznaje.&nbsp;

Osobe koje žive u kućanstvima u kojima se nalazi plijesan imaju veće šanse da će patiti od respiratornih problema, astme, alergija ili infekcija. Plijesan otpušta spore, stanice i dijelove u zrak, a ako ih dotaknemo ili udahnemo može doći do alergijske reakcije poput kihanja, curenja nosa, crvenila oka ili osipa. Isto tako ona može potaknuti napad astme što će se očitovati kašljem, kihanjem i poteškoćama s disanjem. - Čak i oni koji nemaju problema s astmom mogu imati alergijsku reakciju. U nekim slučajevima plijesan se može udahnuti i kasnije pronaći u plućima što može biti opasno po život - navodi Endi Vitamore (Andy Whittamore), stručnjak za astmu. 
Osobe koje su u riziku od ozbiljnih posljedica su starije osobe, djeca i bebe te oni koji imaju postojeće probleme s dišnim organima. Plijesan može biti opasna i za osobe koje imaju slab imunološki sistem ili radi bolesti ili radi lijekova koje uzimaju.

U ozbiljnim slučajevima malo je toga što pojedinac može napraviti, potrebni su stručnjaci kako bi je uklonili. Ali ono što možete sami jest da se kraće tuširate jer će se tako stvoriti manje vlage koja pogoduje razvoju plijesni ali se i pobrinete za bolju ventilaciju prostorija u kojima se može javiti plijesan.&nbsp;

Nakon kupanja obrišite kupaonicu od vlage,&nbsp;što se odnosi i na kadu. Mokre ručnike stavite da se osuše. Primijetite li plijesan na kadi to je znak da morate češće i temeljitije čistiti kupaonicu. Kada kuhate otvorite prozore u kuhinji kako bi vlaga izašla van.&nbsp;Ako vam curi umivaonik, zahod, tuš, perilica posuđa ili frižider riješite taj problem čim prije.

Osobe koje su u riziku su starije osobe, djeca i bebe te oni koji imaju postojeće  probleme s dišnim organima

Miris plijesni je neugodan i lako se prepoznaje

Štetne čestice su posvuda u atmosferi: Plijesan može izazvati zdravstvene probleme

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/4775/who">Svjetska zdravstvena organizacija</a> (WHO) saopćila je jučer da radi novi popis patogena koji mogu izazvati pandemije ili epidemije i koje treba pažljivo pratiti. Cilj ovog projekta je usmjeravanje globalnog istraživanja, razvoja i ulaganja uvakcine, testove i tretmane.

<h2>Ključno je istraživati prioritetne patogene</h2>

<a href="https://www.who.int/news/item/21-11-2022-who-to-identify-pathogens-that-could-cause-future-outbreaks-and-pandemics">WHO</a> je stoga okupio više od 300 svjetskih stručnjaka koji će analizirati podatke o više od 25 porodica virusa i bakterija. Također će razmotriti takozvanu "bolest X", odnosno nepoznati patogen koji bi mogao izazvati ozbiljnu međunarodnu epidemiju, piše AFP.

- Za brz i učinkovit odgovor na epidemiju i pandemiju ključno je istraživati prioritetne patogene. Bez značajnih ulaganja u istraživanje i razvoj prije pandemije COVID-19 ne bi bilo moguće razviti sigurne i učinkovite vakcine u ovako kratkom vremenu - rekao je Michael Ryan iz WHO-a.
Lista s najsmrtonosnijim patogenima prvi put je objavljena 2017. Trenutno se na njoj nalaze uzročnici covida, ebole, marburške groznice, Lassa groznice, MERS-a​, SARS-a, Zike i bolesti X.

Stručnjaci će za svaki prioritetni patogen odrediti što je još potrebno o njima spoznati i istražiti kako bi se mogle napraviti potrebne specifikacije za vakcine, tretmane i dijagnostičke testove.

WHO bi trebao objaviti ažurirani popis najopasnijih patogena do aprila 2023. godine.

Lista s najsmrtonosnijim patogenima prvi put je objavljena 2017.

Cilj je usmjeravanje globalnog istraživanja, razvoja i ulaganja uvakcine, testove i tretmane.

WHO radi popis najsmrtonosnijih patogena, uključio i misterioznu "bolest X"

Povišena temperatura kod djece jedan je od najčešćih simptoma različitih bolesti. Roditelji temperaturu obično doživljavaju kao dramatičan događaj koji ukazuje na ozbiljnu bolest djeteta, ali to ne mora uvijek biti tako. Kako donosi Cafe Mom, postoji nekoliko grešaka koje roditelji najčešće rade kada njihovo dijete dobije temperaturu, a ne bi smjeli. Pedijatrica Alana Levin (Alanna Levine) objasnila je o kojim se greškama radi i kako one mogu naštetiti vašem djetetu.

Pedijatrica upozorava kako nikako ne biste smjeli utopljavati dijete koje ima temperaturu. Naime, dijete se u fazi rasta temperature žali na hladnoću, ruke i noge mogu biti hladne te ima zimicu. Roditeljski je poriv automatski ugoditi djetetu, što podrazumijeva utopliti ga odjećom, pokriti ga te dobro zagrijati prostoriju u kojoj boravi.- 'Tako samo dodatno potičete rast temperature, djetetovo pregrijavanje te riskirate da dođe do konvulzija u febrilitetu, posebno kod djece mlađe od dvije godine - objašnjava Levine te dodaje kako roditelji trebaju učiniti upravo suprotno - razodjenuti dijete, dati mu tekućine, čepić ili sirup, istuširati ga ili okupati u mlakoj vodi, lagano ga osušiti te obući u prozračnu, široku pamučnu odjeću. Isto tako, pedijatrica naglašava kako je potrebno svakih sat vremena pratiti temperaturu i reagirati ako naglo skoči ili se nikako ne može spustiti.

Temperatura sama po sebi nije hitno stanje, pogotovo ako nije previsoka. Upravo zbog toga većina roditelja radi grešku kada odmah dijete s temperaturom odvodi u bolnicu. - Mnogi roditelji, nažalost, prebrzo reagiraju te rade paniku kada za nju nema nikakve potrebe. Važno je da ljudi shvate kako je povišena temperatura zapravo obrambeni mehanizam djeteta koji mu pomaže da se izbori protiv bolesti ili infekcije. Kako god bilo, nije hitno stanje ako temperatura nije previsoka ili prolazi davanjem čepića ili sirupa - objašnjava Levin.

<h2>Dajete lijekove bez konsultiranja s pedijatrom</h2>

Bilo kakvo liječenje ili davanje terapije bez prethodne konsultacije s pedijatrom naprosto je zabranjeno i vrlo loša ideja, upozorava pedijatrica.'- Većina roditelja pazi s lijekovima, ali ima i onih koji će djetetu dati sredstvo za snižavanje temperature bez prethodne konsultacije s pedijatrom. To nije nimalo pametno, to govorim svim svojim pacijentima. Baš kao što ni sami ne biste uzeli lijek bez recepta za neko ozbiljnije stanje, isto biste trebali provoditi i kada je riječ o vašem djetetu, inače možete napraviti više štete nego koristi' - objašnjava.

<h2>Rashlađujete dijete alkoholnim oblozima</h2>

Alkohol u samo nekoliko minuta može izazvati crvenilo kože i dodatnu hiperemiju te toplinu, apsorbira se kroz kožu te može doći do trovanja, kao i alkoholnim parama koje se dižu s vruće kože, a dijete ih tada udiše. Njemu nema mjesta u snižavanju temperature u djece, savjetuje pedijatrica.

<h2>Ne poštujete doziranje antipiretika s obzirom na djetetovu dob</h2>

Prečesto davanje antipiretika, prevelike doze, kao i loša kombinacija ibuprofena, paracetamola ili čak voltarenskih čepića koji su indicirani tek u djece starije od dvije godine može temperaturu naglo spustiti i za nekoliko stepeni te dovesti do pothlađivanja, a to je mnogo opasnije nego održavati umjereno povišenu temperaturu.

Jedna od najčešćih grešaka koje rade roditelji kada dijete dobije povišenu temperaturu jest uporno inzistiranje na mirovanju. Pedijatrica objašnjava kako to nije uopće potrebno, pogotovo ako se radi o malo povišenoj temperaturi. Naime, umjerena aktivnost je dopuštena, a po tome ćete lakše primijetiti i kakvo je opće stanje djeteta.

Pedijatrica upozorava kako nikako ne biste smjeli utopljavati dijete koje ima temperaturu

Alana Levin dala savjete roditeljima kod temperature

Pedijatrica: Ovo su najveće greške koje radite kad dijete ima temperaturu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/14518/naucnici">Kao da klimatske promjene</a>, vojni sukobi, različite bolesti i pandemije nisu dovoljni, naučnici su otkrili još jednu pojavu koja bi mogla ugroziti opstanak ljudi u budućnosti.

Analiza objavljena u časopisu <a href="https://academic.oup.com/humupd/advance-article/doi/10.1093/humupd/dmac035/6824414?searchresult=1">Human Reproduction Update</a>, u obzir je uzela više od 250 studija provedenih širom svijeta koje su se bavile ljudskim reproduktivnim zdravljem. Tačnije, fokusirale su se na broj spermija u posljednjih 50 godina kod muškaraca širom svijeta. I rezultati nisu ohrabrujući.

Posmatrajući podatke prikupljene od 1973. do 2018. godine, naučnici su utvrdili da je broj spermija u prosjeku padao za oko 1,2 posto godišnje do 2000. godine. Nakon toga, situacija je postala još gora. Stepen opadanja broja spermija povećao se i sad iznosi oko 2,6 posto godišnje.
Iako se to možda ne čini puno, naučnici upozoravaju, kako to ukazuje na sve veći problem plodnosti u populaciji, ali i može biti pokazatelj zdravstvenih problema među muškarcima.

Naime, nedavna istraživanja pokazala su da su poremećaji u razvoju reproduktivnih organa tokom fetalne faze, povezani s doživotnim oštećenjem plodnosti i drugim markerima reproduktivne disfunkcije.

Prema naučnicima, podaci kao takvi nisu alarmantni za pojedince, ali bi mogli biti zvono za uzbunu za političare.
- Naša otkrića su poput kanarinca u u rudniku ugljena. Imamo ozbiljan problem koji bi, ako se ne ublaži, mogao ugroziti opstanak čovječanstva - istaknuo je prof. Hagi Levine sa Univerziteta u Jeruzalemu.
Pozvao je na globalnu akciju za promicanje zdravijeg okoliša za sve vrste i smanjenje izloženosti i ponašanja koja prijete reproduktivnom zdravlju.

Prof. Shannom Swan s Medicinskog fakulteta Icahn, koja je s Levineom i 53 naučnika širom svijeta radila na ovoj analizi, naglasila je da nizak broj spermija ne utječe samo na plodnost muškaraca, već ima ozbiljne posljedice za zdravlje muškaraca općenito, te je povezan s drugim nepovoljnim trendovima, koji se zajedno nazivaju sindromom disgeneze testisa.

- Zabrinjavajući pad koncentracije sperme kod muškaraca i ukupnog broja spermija za više od jedan posto svake godine, kako je navedeno u našem radu, u skladu je s nepovoljnim trendovima u zdravstvenim ishodima drugih muškaraca, kao što su rak testisa, hormonski poremećaj i genitalne urođene mane, kao i pogoršanje reproduktivnog zdravlja žena. Ovo se očito ne može nastaviti nekontrolirano - upozorila je Swan.

Stepen opadanja broja spermija povećao se i sad iznosi oko 2,6 posto godišnje

Ukazuje na sve veći problem plodnosti u populaciji

Naučnici upozoravaju: Imamo ozbiljan problem koji bi mogao ugroziti opstanak čovječanstva

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/17598/imunitet">Posljednjih smo godina naučili</a> koliko je važno pripremati imunitet protiv Covida, ali ove zime ne prijeti samo jedan virus.&nbsp;Magazin „The New York times“ je nedavno objavio tekst u kojem navode novi termin “tridemic”, a radi se o većem broju oboljelih od gripe, respiratornog sincicijskog virusa i&nbsp;Covida.

Kako se radi o trostrukoj prijetnji ove zime, stručnjaci savjetuju da uložite dodatni napor u zaštitu imuniteta, savjetuje Ejmi Gudson (Amy Goodson). Ne zaboravite na antioksidante - Upravo su oni važan dio zaštite i jačanja imuniteta, a oni će pomoći u borbi protiv slobodnih radikala koji mogu naštetiti imunološkom sistemu. Nasreću, pronaći ih možete u šarenim namirnicama kao što su bobičasto voće, kelj, kupus, tamna čokolada, čaj ili slanutak. 
Namirnice bogate vitaminom C - Jak i snažan imunitet nezamisliv je bez vitamina C, a on bolje djeluje na imunitet ako se uzima zajedno s flavonoidima.
Prvo na što pomislimo kad je riječ o vitaminu C dodaci su prehrani i konzumacija citrusnog voća, ali dobro je znati da su paprika, šipak, kupus, acerola, zeleno lisnato povrće, kivi, također, izvrsni izvori vitamina C.

Namirnice bogate cinkom - Cink je esencijalni mineral najpoznatiji kao podizač imuniteta. Imunitet treba cink kako bi radio svoj posao, a studije pokazuju kako cink ima značajnu ulogu u razvoju stanica imuniteta. On može skratiti trajanje prehlade i gripe, a neka istraživanja kažu kako je potrebno samo 1-3 dana korištenja cinka kako biste osjetili poboljšanje.

Voće i povrće tijelu pružaju brojne važne nutrijente i antioksidante, ali ponekad je teško pojesti dovoljne količine. &nbsp;Jedna od opcija je da on njih napravite sok i tako pomognete imunitetu. Vrijedne namirnice koje možete dodati su špinat, papaja, kelj, mango, đumbir, borovnice...

Antioksidante možete naći u šarenim namirnicama kao što su bobičasto voće, kelj,  kupus, tamna čokolada, čaj ili slanutak

Pripremite imunitet za borbu protiv virusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">Poremećaji hranjenja u adolescentnoj</a> dobi kao što su anoreksija nervoza i bulimija obilježeni su teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanju. Anoreksija nervoza je stanje voljnog prestanka uzimanja hrane i gubitka težine od 15 do 20 posto od prijašnje. Češća je kod djevojčica nego u dječaka, kazala je mr. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, specijalista pedijatar.

- Učestalost među adolescentima je 1:100-250. Dob prvih simptoma je 14 do 18 godina. U posljednjim desetljećima broj anoreksične djece raste. Kod anoreksične djece prisutni su nerazuman strah od debljanja i odbijanje održavanja minimalne, normalne tjelesne težine koja zbog mršavljenja bude manja od 85 posto od očekivane za visinu, a kod djevojčica se javlja i amenoreja (prestanak menstruacije) - rekla je dr. Smlatić-Muhadžić. Djeca s anoreksijom su vesela, vedra, živahna, a prema činu hranjenja ponašaju se čudno, namjerno izazivaju povraćanje, kriju ostavljenu hranu svugdje po kući, a ako jedu, onda traže niskokaloričnu hranu, pretjeruju s gimnastikom kako bi izgubili na težini, uzimaju čajeve i tablete za mršavljenje.

- Uzrok anoreksije je dubok psihički poremećaj u percepciji oblika vlastitog tijela i tjelesne mase. Djeca koja obole su najčešće uzorna djeca, najbolji đaci, perfekcionisti, često slabijeg samopouzdanja, obično iz porodica u kojima su roditelji prezaštitnički postavljeni i iz dobro situiranih porodica te mnogo češće u urbanim sredinama. Anoreksija je najzastupljenija u sredinama u kojima je vitkost preduvjet privlačnosti - navodi pedijatrica.

Tok bolesti je različit, nekad dolazi do spontanog prestanka anoreksije, a nekad je potrebno liječenje. U 5 do 21 posto slučajeva anoreksija je dovela do teških komplikacija ili smrtnog ishoda. - Komplikacije koje može izazvati anoreksija su usporen rad srca, poremećaj srčanog ritma, pad krvnog pritiska, sniženje tjelesne temperature, nepodnošenje hladnoće, pad šećera u krvi, povišenje holesterola u krvi, neravnoteža elektrolita, smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca, hormonalni poremećaj. Teški elektrolitski poremećaji, uz srčane aritmije, uzrok su smrtnog ishoda u fazi oporavka od anoreksije - upozorava dr. Smlatić-Muhadžić.Z. KARIĆ

Liječenje obuhvata dijetalne mjere i psihoterapiju s uključenjem roditelja. U liječenju anoreksije postavljaju se tri osnovna cilja. Prvi je normaliziranje tjelesnog zdravlja i uhranjenosti. To se mora provoditi u bolnici postepeno, jer nisu rijetki smrtni slučajevi zbog zatajenja srca u neoprezno vođenoj fazi realimentacije (povratak normalnoj ishrani). Drugi je vraćanje normalnih prehrambenih navika, a treći je psihoterapijski tretman bolesnika i rad s porodicom. Liječenje je dugotrajno.

Prema činu hranjenja ponašaju se čudno, namjerno izazivaju povraćanje, kriju ostavljenu hranu,  a ako jedu, onda traže niskokaloričnu hranu, pretjeruju s gimnastikom

Prisutan je nerazuman  strah od debljanja

Kako prepoznati poremećaj hranjenja kod adolescenata

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/3881/dorucak">Pravi doručak će vam dati</a>&nbsp;dovoljno energije za sve obaveze, i posao i teretanu, ali isto tako će pomoći da metabolizam brže radi i da uspješnije sagorijeva&nbsp;kalorije&nbsp;kojih se želite riješiti.

Ipak i u ovoj je priči važno što dodajete svom doručku jer nije svaki jednako zdrav, a postoji i nekoliko loših navika kada je u pitanju doručak, a upravo one mogu utjecati na usporavanje metabolizma što će u konačnici sigurno spriječiti gubitak kilograma. Nutricionistica Anastasia Gialouris otkriva zašto doručak ne biste trebali preskakati, a i isto tako i proteine. Možda ste mišljenja kako je potrebno što manje jesti kako biste izgubili kilograme, nutricionistica tvrdi kako je to daleko od istine, a jedna od najgorih stvari koje možete napraviti za svoj metabolizam je upravo preskakanje doručka. Tijelo će satima biti bez hrane kada spavate tokom noći što znači da mu treba malo poticaja kada se probudite.

Navodi kako se metabolizam odmarao tokom noći kada nije bilo hrane koju bi probavljao i samim time je ostalo bez energije koja mu je potrebna kako bi obavljao sav potreban posao koji čeka u danu. Doručak je taj obrok koji će pomoći razbuditi metabolizam kako bi naše tijelo imalo energije. No, ako preskočite doručak vaše tijelo ostaje u fazi posta, što će utjecati na promjene u metabolizmu, on će se usporiti jer ga ništa ne stimulira. To je samo jedna od stvari koja otkriva zašto bismo dan trebali započeti s namirnicama koje su bogate nutrijentima koji će vas zaštititi ali i pružiti dovoljno energije za cijeli dan. Doručak je dakle iznimno zdrava navika koja će vam pomoći i da izgubite višak kilograma.&nbsp;

Ako ste odani doručku, to je odlična stvar ali nije kraj priče o važnosti doručka. Važno je da namirnice koje mu dodajete birate pametno, dobro balansiran obrok je važan dio uspješnog mršavljenja. Gialouris navodi kako postoji još jedna navika koja može utjecati na rad metabolizma, a to je doručak koji ne sadrži važne namirnice, a posebno proteine. Možda do danas niste znali ali upravo proteini u doručku utječu najbolje na ubrzavanje rada metabolizma.&nbsp; U doručak&nbsp;uključite jogurt, jaja ili orahe kako bi vam oni&nbsp;pomogli da metabolizam brže radi.&nbsp;

Nutricionistica otkriva zašto je važan jutarnji obrok

Mnogima je dobro poznato da se tokom seksualnog <a href="https://avaz.ba/tag/19304/srce">odnosa rad srca ubrzava</a>, ali da li može da se desi da prestane da kuca? Prema podacima iz nove studije, to je moguće.


Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar. Od svih slučajeva naglog srčanog zastoja, samo se 1 posto njih dogodilo za vrijeme seksualne aktivnosti, stoji u zaključku studije.
- Dok je ovo stanje opasno i može da uzrokuje smrt, male su šanse da će se dogoditi dok vodite ljubav - prokomentarisala je dr Sumit Kof, direktorica Instituta za zdravlje srca u Los Anđelesu i autor studije. Ona je dodala i da rezultati istraživanja služe da bi se predstavili pacijentima sa kardiovaskularnim bolestima.
Rijetko se događa, ali zabiježeno je da se u 94 posto slučajeva dogodio kod muškaraca, pa je tako 1 od 100 slučajeva srčanog udara tokom seksa zabilježen kod muškaraca, a 1 od 1 000 slučajeva kod žena.
Osobe koje dožive nagli srčani zastoj tokom seksualnog odnosa obično su stare oko 60 godina, a vjerovatno su već imali problema sa srcem kada im se to dogodilo, <a href="https://www.vijesti.me/lifestyle/ljubav-i-seks/629744/opasne-godine-srce-nekad-moze-da-stane-tokom-seksa">pišu Vijesti.me.</a>

Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/3381/reuf-karabeg">Operacije nosa spadaju u najteže</a>, ali i najčešće zahvate u estetskoj hirurgiji, koja na više načina simbolizira umjetnost, nauku i praksu ove hirurške discipline (prije svega estetske hirurgije), kaže prof. dr. Reuf Karabeg, vlasnik Poliklinike „Karabeg“ u Sarajevu.

- Neophodno je (raz)otkrivanje psihoestetskog statusa pacijenta. Mora postojati hirurška kompetentnost za modifikaciju operativnog zahvata, u skladu s individualnom situacijom, ali najvažnije je da se mora postići značajno poboljšanje respiratorne (dišne) funkcije i dobiti odličan estetski rezultat koji će biti u skladu s percepcijom pacijenta - kaže dr. Karabeg.
Pacijent i njegova rodbina, dodaje doktor, mnogo su zahtjevniji, ali i bolje informirani nego ikad ranije. Nažalost, mnoge od informacija su pogrešno shvaćene i pacijent može biti pod lažnom impresijom. Stoga prave informacije mora dobiti od hirurga.

- Pacijent misli ili dolazi s uvjerenjem da je estetski hirurg čarobnjak, zaboravlja da je estetska hirurgija grana hirurgije s mogućim komplikacijama, mada izuzetno rijetkim. Glavna je ponovni operativni zahvat, odnosno neuspjeh operacije - navodi dr. Karabeg.

Većina pacijenata koji zahtijevaju estetsku operaciju nosa jednostavno traži poboljšanje veličine i oblika nosa.

Najčešće je to smanjenje veličine djelimično određenih zona ili kompletnog nosa. Ne smije se zanemariti činjenica da, osim važne estetske i dominantno personalne karakteristike, nos predstavlja i važan organ mirisa i glavni organ disanja te da je funkcija disanja najčešće narušena kod većine pacijenata koji traže estetski zahvat. - Očigledno je da je za uspjeh operativnog zahvata od najvećeg značaja pravilan odabir pacijenta.
I pacijent i hirurg moraju biti zadovoljni. Važno je da se otkrije pacijent s dismorfobijom ili iskrivljenom slikom (u ogledalu) o sebi. Bez obzira na korektno urađeni zahvat, veoma dobar ili čak perfektan rezultat, pacijent može biti nezadovoljan - ističe dr. Karabeg.

Operaciju je teško razumjeti jer se radi „naslijepo”, zatvorenom tehnikom, nema vanjskih rezova. Kod otvorene tehnike preglednost je besprijekorna, ali ostaje mali ožiljak na kolumeli, tj. pregradi koja dijeli dvije nosnice. Trajanje operativnog zahvata je oko 60 minuta kada se radi samo estetska komponenta, a u prosjeku 90 minuta kada se radi i operativni zahvat nosne pregrade za bolje disanje.

<h2>Koliko traje i je li težak postoperativni tok</h2>

Operacija se radi obično u općoj anesteziji, a rjeđe u kombinaciji analgosedacije i lokalne anestezije. 
Hospitalizacija, kaže dr. Reuf Karabeg, nije neophodna. Četiri do šest sati nakon operativnog zahvata pacijentu je dozvoljeno da ide kući, ali, po želji, može ostati u poliklinici 24 sata ili duže.
- Tamponada nosa traje tri-pet dana, zavisno od toga radi li se i kakvog je oštećenja i nosna pregrada (ispravljanje krive nosne pregrade i konsekutivno boljeg disanja). Gips ili druga vrsta imobilizacije na nosu se ima od sedam do maksimalno deset dana, i to samo u slučaju da se moraju pomjerati nosne kosti. Inače, ako se ne pomjeraju, nema nikakve imobilizacije, osim flastera tri-četiri dana. Vanjskih ožiljaka nema, rijetko samo 5 mm na spoju s gornjom usnom, ali je isti praktično nevidljiv - govori dr. Karabeg.
Obično se konci ne skidaju, nego se sami resorbiraju.
&nbsp;Izuzetak je skidanje nekoliko konaca na bazi nosa ako se koristi tzv. otvorena tehnika. Povratak na posao, zavisno od vrste operativnog zahvata, očekuje se nakon 7-12 dana.
- Uspjeh često zavisi od taktilnog i emocionalnog osjeta hirurga. Podrazumijeva trodimenzionalni koncept. Kompleksnost se sastoji u tome što je često, ponekad i nemoguće predvidjeti krajnji rezultat. Pacijentovo zadovoljstvo je uobičajena konsekvenca operativnog zahvata - ističe dr. Karabeg.

Mora postojati hirurška kompetentnost za modifikaciju operativnog zahvata

Estetska i funkcionalna operacija nosa

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tjelovje%C5%BEba&amp;">Možete smanjiti rizik karcinoma,</a> bolesti srca i rane smrti ako napravite 10.000 koraka dnevno, ali prema novoj studiji bilo koji broj koraka pomaže, kaže CNN.&nbsp;Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine. Studije pokazuju da se prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, udeblja od pola do jednog kilograma, što, vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do gojaznosti.

- Ljudi uistinu mogu smanjiti rizik gojaznosti ako više hodaju - kaže autor studije dr. Evan Britain, profesor za kardiovaskularnu medicinu na Univerzitetu Vanderbilt. Nova studija otkrila je također ključne prednosti hodanja za hronične bolesti i stanja.- Dijabetes, apneja, hipertenzija i depresija pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći - rekao je Britain i dodao:
- Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8.000 do 9.000 koraka, ali je odnos ostao linearan što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik.Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje. Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta kao hodanje, ples, vožnja bicikla, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svake sedmice.
Povežete li tjelesnu aktivnost s biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom s drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti.

Studija je kontinuirano pratila 6.000 ljudi tokom četiri godine. Naučnici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8.200 koraka imaju manje šanse da pate od apneje i refluksa kiseline, te velikog depresivnog poremećaja.

Brojanje koraka nije nužno, ali može biti korisno za one koji se bave nestrukturiranom odnosno neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućanski poslovi, baštovanstvo i šetanje psa, kako biste znali kako stojite.
Zaključak je:&nbsp;- Izazovite sebe na kojem god nivou kondicije bili, a cilj je da ostanete bez daha pola sata svakog dana - poručuje autor studije.

Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti

Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

Njega kože tokom hladnih dana

Štetne čestice su posvuda u atmosferi: Plijesan može izazvati zdravstvene probleme

WHO radi popis najsmrtonosnijih patogena, uključio i misterioznu "bolest X"

Pedijatrica: Ovo su najveće greške koje radite kad dijete ima temperaturu

Naučnici upozoravaju: Imamo ozbiljan problem koji bi mogao ugroziti opstanak čovječanstva

Pripremite imunitet za borbu protiv virusa

Kako prepoznati poremećaj hranjenja kod adolescenata

Nutricionistica otkriva zašto je važan jutarnji obrok

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

Estetska i funkcionalna operacija nosa

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?

Zdravlje

Kako preživjeti dan kada ste neispavani

Dolazak zime donosi i brojne opasnosti

Konzumiranje ove zdrave grickalice smanjuje apetit i ubrzava gubitak kilograma

Vježbe koje oduzimaju malo vremena, a jačaju tijelo

Kako prepoznati jesenju depresiju i kada reagirati

Njega kože tokom hladnih dana

Štetne čestice su posvuda u atmosferi: Plijesan može izazvati zdravstvene probleme

WHO radi popis najsmrtonosnijih patogena, uključio i misterioznu "bolest X"

Pedijatrica: Ovo su najveće greške koje radite kad dijete ima temperaturu

Naučnici upozoravaju: Imamo ozbiljan problem koji bi mogao ugroziti opstanak čovječanstva

Pripremite imunitet za borbu protiv virusa

Kako prepoznati poremećaj hranjenja kod adolescenata

Nutricionistica otkriva zašto je važan jutarnji obrok

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

Estetska i funkcionalna operacija nosa

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?