RAST

Razvoj govora tokom prvih 12 mjeseci

Razvitak govora odvija se u četiri faze - na početku prve je krik, a na kraju četvrte već počinje spajanje slogova u riječi

Gukanje i smijeh počinju od drugog do petog mjeseca. Ilustracija

"Bebe i mame"

23.2.2019

Prvi korak, prva riječ, sve to predstavlja nevjerovatnu radost za roditelje i rodbinu. Često od malog djeteta očekujemo previše - kad odmah poslije rođenja razvuče ustašca u nešto što je nalik na osmijeh, pomislimo "vidi, već se smije". Kad izgovori maa, kažemo "eno zove mamu". No, to nije tačno. Tokom prvih 12 mjeseci bebinog života razvitak govora prolazi kroz četiri faze. Upoznajmo ih. 

Fiziološki krik

Prva faza govora traje od rođenja do drugog mjeseca. To je faza fiziološkog krika i refleksnog oglašavanja, a oni odražavaju fiziološko i emocionalno stanje bebe.

Kao što beba čini mnoštvo spontanih pokreta nogicama, ručicama i prstićima, tako ona nesvjesno pokreće govorne organe - jezik, usnice, glasnice i donju vilicu.

U kriku se čuju zvukovi slični samoglasnicima. Procjena krika je vrlo važna, jer je on kod zdravog novorođenčeta glasan, bistar i čist, za razliku od krika koji je prodoran ili vrlo tih i kada se sastoji od kratkih naglih vriskova ili tihog jednoličnog stenjanja što, ako se dešava nekoliko dana zaredom, može biti upozorenje da beba nije dobro.

U prvoj fazi bebin mozak postupno uči kontrolirati izgovor glasova i slušanje. Prvo dolazi do uspostavljanja kontrole nad intenzitetom glasa, pa kontrole visine glasa.

Na početku drugog mjeseca pojavljuje se reakcija na ljudski govor u obliku slušne koncentracije. Između šeste i osme sedmice se u kontaktu s odraslima pojavljuje prvi istinski osmijeh.

Gukanje i smijeh

Druga faza traje od drugog do petog mjeseca. Tokom nje pojavljuju se gukanje i smijeh. Počinje se razvijati intonacijska kvaliteta krika, tako da on nije jednoličan, nego izražajan i bogat.

Beba na različite načine daje majci glasovne signale da je gladna, mokra ili da je nešto boli. U ovoj fazi je vrlo važno s bebama ostvarivati što bogatiju emocionalnu komunikaciju, jer u ovoj fazi se razvija «bliskost» koja je temelj za nastavak učenja privrženosti u odnosima tokom cijelog svog života.

Od trećeg mjeseca se počinju pojavljivati glasovi gukanja i to kao reakcija na osmijeh majke ili dok majka mazi bebu i priča joj. U četvrtom mjesecu pojavljuju se počeci imitacije i aktivno smijanje kao reakcija na emotivno komuniciranje sa odraslima. U gukanju se pojavljuje reducirani suglasnik.

Treća faza

Treća faza traje od petog do osmog mjeseca. U ovoj fazi se pojavljuju glasovne igre i brbljanje. Pojavljuju se suglasnici i početno slogovno oglašavanje - baaa, maaa, taaa.

Brbljanje s odraslima

Četvrta faza traje od osmog mjeseca do prve godine bebinog života. Prisutno je slogovno brbljanje. Brbljanje postaje društveno orijentirano - dijete aktivno brblja u igranju s odraslima, a brbljanjem pokušava privući pozornost odrasle osobe tako što pruža ručice i igračke.

U ovoj fazi se razvija i početno razumijevanje ljudskog govora. Oko devetog mjeseca dijete počinje spajati različite slogove i izgovarati ih uz gestovnu imitaciju (npr. pa-pa kod odlaska).

Na kraju prve godine života dijete svjesno reagira na vlastito ime i na riječ »ne», kao i na jednostavan nalog tipa »daj mi loptu». Usmjerava pogled prema traženim imenovanim igračkama.

Dijete reagira na promjenu okoline, npr. krije se iza majke i sa zanimanjem razgledava neznanca. Posebno oštro reagira na odvajanje od majke, što može utjecati na pojavu odstupanja u govornom razvoju.

U ovom periodu važno je ostvariti predmetnu komunikaciju putem različitih igračaka i predmeta, jer njen nedostatak može zakočiti razvoj govora.

U kakvoj su vezi ruka i govor

Znanstvenici koji proučavaju razvoj govora, otkrili su veliko stimulativno značenje funkcije ruke. Dokazano je da stepen razvijenosti dječijeg govora izravno ovisi o stepenu formiranosti finih pokreta prstiju ruku.

Utvrđena je sljedeća zakonitost: Kada razvoj pokreta prstiju odgovara dobi, razvoj govora je, također, normalan. Došlo se i do zaključka da se formiranje važnih govornih zona u mozgu ostvaruje pod uticajem živčanih impulsa prstiju ruku. Što su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj.

Vježbe prstićima potrebno je započeti od najranijeg djetinjstva. Blago milovanje, masiranje i razgibavanje prstića može se raditi već od šest mjeseci bebina života.

Dobre vježbe za prstiće ruku u narodu su smišljene odavno, a u okvirima uz tekst podsjećamo vas na dvije najpopularnije brojalice.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.