Već na temperaturi od 21 stepen i vlažnosti zraka od oko 70 procenata, srce počinje ubrzano raditi, a termoregulacioni sistem pokušava ohladiti tijelo. Kada vanjska temperatura dostigne 30 stepeni, opterećenje kardiovaskularnog sistema postaje znatno veće od uobičajenog. Pri tome se povećava brzina cirkulirajuće krvi, šire se krvni sudovi, posebno na površini tijela, čime se olakšava znojenje i ukupno hlađenje tijela. Dolazi do fiziološkog pada krvnog pritiska, što posebno može ugroziti srčane bolesnike.

Evo kojih bi se savjeta takvi pacijenti trebali pridržavati.

Terapija. Toplota širi krvne sudove i spušta pritisak pa pacijentima koji se liječe od hipertenzije u ljetnim mjesecima potrebne su nešto manje doze antihipertenzivnih lijekova. Promjene u terapiji trebaju se raditi u dogovoru s ljekarom, po pravilu sezonski, a nikako iz dana u dan ili iz sata u sat, kako neki bolesnici prakticiraju.
Tečnost. Važno je uzimati dosta tečnosti jer bolesnici sa suženjima na krvnim sudovima srca ili srčanim manama mogu u slučaju dehidratacije i naglog pada pritiska dobiti bol u grudima, infarkt ili izgubiti svijest.
Prehrana. Zbog povoljnog efekta toplote na krvni pritisak, u veoma toplim danima treba izbjegavati fizički napor na suncu, obilne obroke i veće količine alkohola, a naročito sve tri stvari istovremeno, jer će u tom slučaju pad pritiska biti izraženiji, što također znatno povećava rizik za infarkt ili šlog, a i za gubitke svijesti kod bolesnika sa srčanim manama.
Rashlađivanje. Prelazak iz tople u hladnu sredinu i obrnuto ne treba raditi naglo, odnosno temperaturna razlika u stanu i vani ne smije biti velika, ne veća od sedam stepeni.

Bez masnog i slanog

Pacijenti s hipertenzijom, srčanom slabošću ili anginom pektoris trebali bi:
1. Izbjegavati obilne, masne i slane obroke te veliku količinu mineralne vode.
2. Oprezno primjenjivati nitroglicerin i lijekove za povišen pritisak kada naglo otopli i kada su visoke temperature.
3. Izbjegavati fizičke napore u periodu najvećih vrućina.