Ukoliko se uvaže primjedbe političkih lidera ključnih stranaka u BiH na prijedlog izjave o prihvatanju zaključaka Vijeća za vanjske poslove Evropske unije, koju je sačinilo Predsjedništvo BiH, a koje su iznesene na prekjučerašnjem sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije Franka-Valtera Štajnmajera (Walter Steinmeiner) te Filipa Hemonda (Phillip Hammond), aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za našu državu moglo bi biti nadohvat ruke.
Dobre namjere
Predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik u jučerašnjoj izjavi za "Avaz" dodatno je precizirao ono što mu je bilo sporno u ranije iznesenom prijedlogu Predsjedništva BiH.
- Nigdje ne poziva na Ustav i, kada se govori o nadležnostima, nigdje se ne govori koji su organi nadležni, već se stavlja neki principijelni okvir koji bi mogao biti predmet raznih tumačenja i kasnije sukoba, a što bi dovelo do nemogućnosti da bilo šta završite. Izgleda da su dobre namjere Evrope od nekih u BiH, a prije svega u Sarajevu, zloupotrijebljene u nastojanju da za sebe pribave neke političke poene - ocijenio je Dodik.
Dodik: Nisam Bakirov izvršilac radova
Dodatno je pojasnio kako, naprimjer, kod spominjanja reformi koje se odnose na radno zakonodavstvo treba jasno navesti ko je za to nadležan. To, kaže, nije BiH, već su entiteti. On nam je potvrdio da je nakon zajedničkog imao i poseban sastanak s dvojicom evropskih ministara te da su oni uvidjeli da stvari treba precizirati.
- Ono što smo imali od Predsjedništva BiH apsolutno nije osiguravalo ništa i bilo je samo predmet raznih špekulacija. Pa niko ne može računati na to da ja budem izvršilac radova Bakira Izetbegovića ili Mladena Ivanića. To mi ne pada na pamet - rekao je on.
Kao neke od lidera koji su imali konstruktivna rješenja naveo je predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, kazavši da je on, govoreći o tome šta treba uraditi u okviru evropskog puta, imao racionalan pristup.
Komentirajući značaj prekjučerašnjeg sastanka, Radončić je za „Avaz" rekao da "imamo ogromnu sreću da su dvije evropske države i diplomatije spremne pomoći BiH“.
Radončić: Svi moraju participirati
- Na sastanku sam tražio i da Predsjedništvo BiH konkretizira dinamiku, odnosno rokove, te obaveze koje preuzimamo i da se onaj dio oko borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala proširi i na borbu protiv terorizma. Također, ovo mora biti zajednički i vrlo razrađen proevropski projekt, u kojem će participirati Parlamentarna skupština, Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i svi drugi nivoi, a ne da to bude šou tri člana Predsjedništva, od kojih je makar jedan poznat po tome da se do sada nije proevropski eksponirao, već je pratio Erdoanov ili Ahmedinedžadov put - istakao je predsjednik SBB-a.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović u izjavi za "Avaz" kazao je da je potpuno jasno da prijedlog teksta treba oplemeniti preciznim definicijama Ustava i Dejtonskog sporazuma, uz, kako kaže, izričito definiranje nadležnosti svih nivoa vlasti.
Čović: Ne smije biti nadmudrivanja
- Nadam se da ćemo već u ponedjeljak ili utorak imati taj korigirani tekst koji će biti proslijeđen svima. Ovu ponudu EU svakako treba iskoristiti, a mi moramo završiti ovaj posao. Ja ću predložiti da tu priču na idućoj sjednici Predsjedništva završimo - kaže Čović.
Postići konsenzus
Upitan je li uopće moguće osigurati konsenzus svih političkih lidera o evropskom putu BiH, kazao je da u to vjeruje, ali da će svi trebati pokazati fleksibilnost.
- Nije dovoljno dobiti 51 posto u Parlamentu. To u ovom slučaju ne znači ništa. Ako ćemo prave promjene, moramo napraviti pravi konsenzus. Ako govorimo o Dodiku ili Radončiću, ili o nekim drugim predstavnicima koji su u ovom trenutku ostali u opoziciji, u smislu da ih nadmudrimo, onda smo izgubili! Treba nam kompromis svih - kazao nam je Čović.
Raguž: Ruka je ispružena
Predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž ocijenio je da političke strukture moraju uspostaviti efikasne i konkretne mjere monitoringa da bi se osigurala provedba svih potrebnih reformi u BiH. On je kazao da je ruka ispružena te da je moramo prihvatiti.
Raguž: Konkretne mjere