Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) u nedjelju je telefonski razgovarao s kurdskim vođama u Iraku o američko-izraelskom ratu s Iranom i mogućem daljnjem razvoju događaja, potvrdila su za američki portal Axios tri izvora upoznata s pozivima.
Tramp je kontaktirao vođe dviju glavnih kurdskih frakcija u Iraku Masud Barzani (Masoud Barzani) i Bafel Talabani (Bafel Talabani) dan nakon početka bombardiranja u subotu, piše Axios.
Strateška važnost Kurda
Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontroliraju strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljnjem toku rata. Uz to, irački Kurdi održavaju bliske veze s kurdskom manjinom u Iranu.
Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu), koji je Trampa poticao na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael desetljećima ima bliske sigurnosne, vojne i obavještajne veze s Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.
Jedan dužnosnik izjavio je da prevladava mišljenje, a to je svakako i Natanjahuov stav, da će Kurdi "izaći iz sjene" da će se pobuniti. Natanjahu je prvi put iznio ideju o uključivanju Kurda na sastanku s Trampom u Bijeloj kući.
- Kada je prvi put došao i satima sjedio s Trampom, činilo se kao da Netanjahu ima sve razrađeno - rekao je jedan dužnosnik.
- Imao je spremnog nasljednika. Sve je znao o Kurdima: koje su dvije skupine, gdje se nalaze. Znao je i koliko će se ljudi dići na ustanak - dodao je.
Reakcija Bijele kuće
Na direktno pitanje o Trampovim pozivima Kurdima, glasnogovornica Bijele kuće Kerojaln Leavit (Karoline Leavitt) odbila je komentirati detalje.
- Predsjednik Tramp je proteklih dana bio u kontaktu s brojnim saveznicima i partnerima u regiji - izjavila je za Axios.
U nedjelju je Kurdska stranka slobode, opoziciona skupina iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim napadima i bespilotnim letjelicama. Šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih skupina koje djeluju iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana za borbu protiv Irana.
Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu, a često ih se opisuje kao najveći narod na svijetu bez vlastite države. Njihova se domovina proteže jugoistočnom Turskom, sjevernom Sirijom, sjevernim Irakom i sjeverozapadnim Iranom.
Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Saddama Huseina (Saddam Hussein), Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje. Njihovi borci, poznati kao Pešmerge – što znači "oni koji se suočavaju sa smrću" – imaju desetljeća borbenog iskustva stečenog u sukobima u Iraku i protiv ISIS-a u Siriji.
Paralele s Afganistanom
Uključivanje iskusnih boraca na terenu dalo bi ključnu dimenziju američko-izraelskoj zračnoj kampanji. Sličnu strategiju SAD je primijenio u ratu u Afganistanu 2001. godine, kada je snažnom zračnom potporom omogućio napredovanje boraca etničkih manjina na terenu kako bi pomogao u svrgavanju talibanskog režima.
Problem u ovim planovima mogao bi predstavljati neprijateljski odnos Kurda s Turskom, koja je američka saveznica i članica NATO-a.
- Predsjednik razgovara sa svima. Razgovara s kurdskim vođama. Razgovarao je i s turskim predsjednikom Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan), rekao je jedan izvor.
Najava osnivanja Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana prošle sedmice također je izazvala napetosti sa skupinom u egzilu koju predvodi bivši iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi (Reza Pahlavi).
Iako američki dužnosnici smatraju da je Natanjahu možda precijenio broj Kurda koji bi se bili spremni boriti protiv Irana, ističu da taj broj "nije zanemariv".
- Kakva bi bila njihova uloga u ratu ili poslijeratnom Iranu – to je pitanje koje nadilazi moje ovlasti, zaključio je jedan dužnosnik.
