Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) izjavio je da “obožava inflaciju” u trenutku kada Sjedinjene Američke Države bilježe najbrži rast cijena u posljednje tri godine.

Prema podacima Ureda za statistiku rada (BLS), cijene su u maju porasle za 4,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Tramp je te podatke ocijenio kao “sjajne brojke”, izvještava BBC.

Utjecaj sukoba i energije

Rast inflacije, nakon aprilskih 3,8 posto, uglavnom je povezan s poskupljenjem energenata, koje je dodatno pojačano ratnim dešavanjima između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom.

Ovo je treći uzastopni mjesec rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI), a američka domaćinstva sve jače osjećaju posljedice viših troškova. Posljednji put inflacija je bila viša u aprilu 2023. godine, kada su SAD još uvijek bile pod utjecajem energetskog šoka nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ukupni troškovi energije, uključujući plin i struju, u maju su bili gotovo 25 posto viši nego godinu ranije, a najveći doprinos rastu imalo je gorivo.

Prema podacima automobilskog kluba AAA, prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u sada iznosi 4,15 dolara, dok je 28. februara bila 2,98 dolara, neposredno prije nego što je Tramp pokrenuo vojne operacije protiv Irana.

Hormuški moreuz i globalne posljedice

Nakon napada, Iran je u velikoj mjeri poremetio pomorski promet kroz Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte i plina. Istovremeno, BLS bilježi rast cijena avio-karata, zdravstvenih i ličnih usluga, rekreacije i komunikacija.

Tramp: “Stvarno volim inflaciju”

Govoreći iz Bijele kuće, Tramp je izjavio: “Stvarno volim to. Brojke su sjajne. Znate šta? Stvarno volim inflaciju.”

On je naveo i da su američke snage u noćnim operacijama uklonile milione barela nafte, što je, prema njegovim riječima, doprinijelo blagom padu cijena energenata. Ipak, globalna referentna cijena nafte Brent i dalje je znatno iznad nivoa prije eskalacije sukoba.

Tramp je dodao da očekuje brzi pad inflacije nakon završetka rata: “Kada ovaj sukob završi… vidjet ćete da će se cijena nafte vratiti na ranije nivoe.” Prisjetio se i cijena goriva u Ajovi početkom godine, navodeći: “Vrlo brzo ćemo se vratiti na te nivoe.”

Politički pritisak pred izbore

Rast troškova života predstavlja ozbiljan politički izazov za Trampa i republikance uoči kongresnih izbora u novembru. Građani bi na birališta mogli izaći pod pritiskom visokih cijena, uprkos ranijim obećanjima iz kampanje 2024. da će inflacija biti ključni prioritet.

Tramp je ranije poručio da “ni najmanje” ne razmišlja o troškovima života građana, naglašavajući: “Ne možemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje, to je najvažnije.”

Ekonomisti upozoravaju da bi, čak i u slučaju brzog završetka sukoba, moglo potrajati do 2027. godine da se normalizuje snabdijevanje kroz Hormuški moreuz.

Pritisak na Federalne rezerve

Visoka inflacija povećava šanse da Federalne rezerve (Fed) podignu kamatne stope kako bi obuzdale potrošnju, s ciljem održavanja inflacije na 2 posto.

Ekonomisti procjenjuju da će kamatne stope vjerovatno ostati između 3,5 i 3,75 posto, iako su mišljenja podijeljena.

Stephen Braun, glavni ekonomista za Sjevernu Ameriku u Capital Economicsu, smatra da “ovaj porast nije bio dovoljno veliki da bi dao argumente” za dodatno povećanje stopa.

S druge strane, Isaac Stel, investicijski menadžer u Wealth Clubu, ocjenjuje da je podizanje kamatnih stopa “najlogičniji zaključak iz trenutnih podataka i izvještaja o zapošljavanju”.