Prema podacima Porezne uprave FBiH, u periodu januar–oktobar ove godine po osnovu naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, prikupljen je 39,1 milion maraka. Riječ je o sredstvima koja izdvaja svaki porezni obveznik u iznosu od 0,5 posto od svake isplaćene plaće, koja se potom raspodjeljuju na način da 20 posto ide FBiH, 30 posto kantonima, a 50 posto općinama.
U danima kada se, nakon novih bujica zbog obilnih kiša i naglog otapanja snijega, pojedine općine ponovo suočavaju s posljedicama poplava – štetama u domaćinstvima, uništenim putnim komunikacijama i novim klizištima i odronima, ponovo se nameće pitanje – gdje je novac namijenjen upravo za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća?
Prema ranije objavljenim analizama, u periodu od 2015. do 2024. godine, porezni obveznici su u svrhu zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća uplatili više od 559 miliona KM - FBiH 111,88, kantoni su dobili 167,83, a općine 279,71 milion maraka. Uprkos desetinama miliona KM, čija je namjena zakonom precizno definirana, do ljudi u nevolji prije će stići pomoć humanitarnih organizacija, pa i pomoć iz EU i donacije prijateljskih zemalja, nego iz domaćih budžeta.
Potvrđuju to i još vidljive posljedice katastrofe u Donjoj Jablanici i drugim mjestima uništenim u oktobru prošle godine. Potencijalna opasnost zbog klizišta na Curinim njivama i dalje prijeti stanovnicima sarajevskih naselja. Na nju su prije nekoliko dana ponovo upozorili iz Civilne zaštite, ali se klizište već mjesecima samo posmatra, i dok zemljana masa klizi prema objektima nadati se da barem upozorenje neće stići prekasno.
Gdje su pare, pitaju se i pojedini federalni poslanici, jer čak ni oni ne mogu doći do podataka zašto desetina miliona nema na terenu u situacijama kada je pomoć potrebna. Ni u eri digitalnih tehnologija transparentno trošenje novca i blagovremeno informiranje javnosti vlastima nisu jača strana. Uništeno u poplavama i klizištima i onako će se obnavljati dobrovoljnim prilozima građana.
