KOLUMNE

ANU kao SANU

Komentar dana

Faruk VELE

11.11.2015

Žestokoj kampanji protiv bosanskog jezika koja se iz Beograda vodi već skoro 25 godina, ali je posebno intenzivirana u posljednjih pola godine, pridružila se ove sedmice i Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Ničim izazvana Akademija, s Milošem Trifkovićem na čelu, obznanila je da povlači odluku o davanju pokroviteljstva za izdavanje Rječnika bosanskog jezika, akademika Dževada Jahića, osporivši pri tome i akademika Muhameda Filipovića kao "lice koje predstavlja pokrovitelja".

Iako će ANUBiH vjerovatno objasniti da nema ništa protiv bosanskog jezika, već da su problem "postupci i procedure", poruka je sasvim jasna: Podvale Jahiću o tobožnjoj mržnji prema srpskom narodu iznesenoj u Rječniku (koje je on nedvosmisleno pobio) iskorištene su kao poluga da bi se baš na Bistriku, u srcu Sarajeva, obračunalo s cijelim jezikom.

Ne treba zato čuditi jučerašnje likovanje srbijanskih medija da su "uspjeli promijeniti mišljenje i akademicima" u BiH. Porazno je da je, umjesto da je raskrinka, Akademija pristala biti servis takve politike u našoj zemlji.

Znakovito, sve se to dešava tačno 80 dana nakon što je Odbor za standardizaciju jezika SANU-a objavio saopćenje u kojem tvrdi da "ne postoji bosanski jezik" te da samo može postojati "bošnjački jezik" kao varijanta srpskog jezika!? Na to se potom naslonila silovita kampanja vlasti RS koje su, sve uz tapiju SANU-a, odlučile protjerati bosanski jezik iz škola u polovini bh. države, kao i aktuelna medijska hajka.

Bosanski jezik smeta jer smetaju Bošnjaci, kazao je u posljednjem intervjuu za "Avaz" rahmetli prof. dr. Munib Maglajlić, podsjećajući da su se Bošnjaci i 1991. velikim postotkom izjasnili da govore bosanskim jezikom, ali da "tada to nikome nije smetalo jer su pripremali krvavi pir".

Prošlost bismo mi, kako jednom reče akademik Filipović, lahko zaboravili, ali nam se ona stalno ponavlja. Tako je i u slučaju bosanskog jezika. Zato je danas valjda jasno zbog čega je Miloševićevoj medijskoj mašineriji aprila 1992. više smetao bosanski jezik nego historijska činjenica proglašenja nezavisnosti države BiH. To ih, kako zapisa rahmetli Alija Isaković, pogađa na pravo mjesto. Jer, dokle god ima bosanskog jezika, bit će i BiH! Neprijatelji ove zemlje to znaju bolje i od nas.

 

 

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.