<a href="https://avaz.ba/vijesti/kolumne">Naš košarkaški reprezentativac Džanan Musa</a> pružio je još jednu dobru partiju za Breogan, koji je u zaostaloj utakmici 11. kola ACB lige poražen od Hoventuta (87:90).&nbsp;
Za nešto više od 34 minute provedene na parketu Bosanac je postigao 22 poena, uz po dva skoka i asistencije.
Musa je dobro otvorio utakmicu, postigao sedam poena u prvoj četvrtini, ali u probleme je upao u trećoj dionici. Tada su sudije u nekoliko njegovih napadačkih akcija donijele dvije-tri diskutabilne odluke, a svaka od njih je bila na štetu bh. reprezentativca. Prvo su mu dosuđena dva faula u napadu, kao i jedan nesportski, te otad dugo nije mogao ponovo ući u pravi ritam, sve do samog finiša utakmice, kad je već bilo kasno za njegov tim.
Džanan Musa rođen je 8. maja 1999. godine u Bihaću. Prve košarkaške korake napravio je u Školi košarke KK Bosna XXL, gdje je pokazao raskošni talent i s 12 godina dobio je poziv da dođe u sarajevski Koš (na omladinskom EP 2006. godine našu selekciju vodio do naslova i ponio titulu MVP-a). Naredna stanica, od 2014. godine, bila je zagrebačka Cedevita, koja je bila stepenica za NBA ligu. Kao 29. pik prve runde drafta 2018. izabran je od Bruklin Netsa, čiji je član bio dvije godine. Na zimu 2021. vratio se u Evropu i potpisao za Efes, da bi ovog ljeta postao član Breogana.

Postigao 22 poena, uz po dva skoka i asistencije

Džanan Musa: U top formi

<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Koronavirus ne ide na praznike</a>. Za razliku od Bosanaca i Hercegovaca. I onih rasutih širom svijeta koji su se sjatili krajem decembra i početkom januara u rodnu gradu i onih koji su ih tu i dočekali. Izgrlili se i izljubili, a onda svi đuture, i inficirani i neinficirani i oni koji će tek biti inficirani, išli su vani, družili se, slavili praznike... 
U međuvremenu je omikron zavladao svijetom. I Bosnom i Hercegovinom koja svakodnevno bilježi crne rekorde i više hiljada novih slučajeva zaraženih.&nbsp;No, kod nas se još ne pali crvena lampica. Nova Godina je proslavljena u inat dvogodišnjoj patnji pod koronom. I sada plaćamo ceh.I koliko god je narod bio opušten tokom praznika, vladajući opet ne rade ništa kako bi situaciju nekako bar stavili pod kontrolu. Sa svih nivoa vlasti, svu odgovornost svaljuju, uglavnom, na neodgovorno stanovništvo, a da nikome nije jasno kako je, pobogu, došlo do ovog novog vala novoboljelih. 
Je li za to uzrok nepridržavanje mjera tokom praznika, nepridržavanje mjera uopće? To što više ne nosimo maske kao prije, što sjedimo i opušteno jedemo u restoranima? Ili to što nismo vakcinisani trećom dozom ili nismo izabrali pravu vakcinu za prve dvije doze? 
Nikome ništa jasno nije. Osim ono što je konstanta u bh. društvu. Nadležni, sa svih nivoa vlasti, pogubili su „korona konce“.
U ovoj situaciji, kada se najavljivao novi 66 val po redu, nisu učinili ništa da spriječi ekspanziju zaraze.

Koronavirus ne ide na praznike, za razliku od Bosanaca i Hercegovaca koji su se grlili, ljubili i zabavljali, a vlast je opet pogubila virus konce

Izgrlili se i izljubili, a onda svi đuture, i inficirani i neinficirani i oni koji će tek biti inficirani, išli su vani, družili se, slavili praznike...

Plaćanje ceha

<a href="https://avaz.ba/tag/6715/priboj">Ovo je država koja pripada i Srbima i Bošnjacima</a>, ne mogu da zamislim Priboj bez Bošnjaka, Priboj neće biti bez Bošnjaka, djeca nam ne smiju pjevati “Pucaj u džamije”, prema džamijama moramo da se odnosimo jednako kao prema crkvama, Priboj je ispit jesmo li ljudi ili ne... Ovo je samo dio poruka koje je iz grada na Limu uputio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
Tamo gdje su nacionalisti izazvali uznemirenost građana, gdje su pojedini Bošnjaci razmišljali da li da idu ili ostanu, Vučić je, kako god to tumačili, reagirao državnički. Nacionalistima je obećao sankcije, Bošnjacima sigurnost, a svima plinovod, novi Dom zdravlja i bolnicu, fabrike, struju i puteve. 
Iskrenost srbijanskog predsjednika u narednim danima je na testu. Zavisi od sankcija za one koji su veličali genocid u Srebrenici, prijetili Sjenici i Pazaru, džamijama i Bošnjacima.
Dugoročnije, krajnji rezultat takvih poruka zavisi i od spremnosti Bošnjaka da prihvate još jednom pruženu ruku. Licemjerno je pozivati ga da reagira, a kada to učini, ignorirati ono što je izgovorio, pa i ono što su, ohrabreni garancijama koje su dobili, izgovorili i pribojski Bošnjaci i predstavnici IZ Sandžaka. Isto kao što je politički neodgovorno i nezrelo ignorirati pozive za saradnju, a stalno naglašavati potrebu za dijalogom. &nbsp;
Vučićeva posjeta Priboju ocjenjuje se populističkom i predizbornom, ali riskira li on, zbog poruka koje desničarskom uhu ne gode, gubitak više glasova nego što je ukupno Bošnjaka na biračkom spisku u Srbiji? 
Dijalog nema alternativu, otvorenih pitanja dvije države je mnogo, a svaki pomak na tom polju relaksirao bi ukupne odnose. Da, to jeste teži put od reakcija, saopćenja i čekanja da Džo Bajden (Joe Biden) završi posao na Balkanu. Bosanska politika ne smije ostati u izolaciji i zavađena sa svima čekati da se u susjedstvu rodi političar koji će ispuniti sve njene kriterije.&nbsp;

Dugoročnije, krajnji rezultat takvih poruka zavisi i od spremnosti Bošnjaka da prihvate još jednom pruženu ruku

Priboj je ispit

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Osam godina bh. reprezentativni Edin Džeko (35)</a> čekao je na klupski trofej i konačno ga dočekao. Napadač „Nerazura“ je sa svojim klubom u srijedu osvojio Superkup Italije, što mu je prvi trofej u dresu Intera i ujedno prvi u Italiji, gdje je prethodno šest sezona nosio dres Rome.
Inter je nakon produžetaka savladao Juventus 2:1, a Džeko je u 34. minuti iznudio penal, koji je potom u gol za 1:1 pretvorio Lautaro Martines (Martinez).
Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, odakle je preko Češke i Teplica došao do Volfsburga, s kojim je u sezoni 2008./2009. postao prvak Njemačke. Potom je uslijedio transfer u Mančester siti, gdje je dva puta osvajao šampionsku titulu (2011./2012., 2013./2014.), da bi ga put potom odveo u Italiju. Romu je napustio kao treći najbolji strijelac u historiji kluba, a kao šlag na tortu jedne bogate karijere došao je transfer u slavni Inter.

S Interom osvojio Superkup Italije

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

<a href="https://avaz.ba/tag/51482/africki-kup-nacija?stranica=1">Dokaz da se na Afričkom kupu nacija</a> uvijek može desiti neočekivano stigao je jučer, a u glavnoj ulozi je bio sudija Đani Sikazve (Janny Sikazwe) iz Zimbabvea.
Mali je pomalo iznenađujuće savladao Tunis (1:0), a u centru pažnje je čovjek koji će, definitivno, ući u anale sporta budući da je svirao kraj utakmice prije isteka vremena. I to ne jednom, nego - dva puta!?
Najprije u 85. minuti. Mrtav-hladan. Kao da se totalno pogubio zbog dešavanja na Limbe stadionu u Kamerunu, puhnuo je u pištaljku i označio da je utakmica gotova. Tek na signalizaciju fudbalera i članova stručnog štaba selekcije Tunisa pustio je da se lopta i dalje kotrlja. 
Utakmica s dva penala i nekoliko pregleda VAR-a, crvenim kartonom, preranim prekidom i devet zamjena u drugom poluvremenu ne da se nije igrala dosta duže, već ju je sudija završio kad je na semaforu bilo 89:42.
Poludjeli su na klupi Tunisa, vikali na sudije, dok se četvrti sudija i guranjem obračunavao s Tunižanima.
Sikazve je rođen 26. maja 1979. godine u gradu Kapiri-Mpoši u Zimbabveu. Jednom je bio proglašen najboljim sudijom Afrike.

Svirao kraj u 85. minuti, nastavio utakmicu, a onda opet sve okončao prije isteka devedesete

Neviđeni skandal: Sudija Đani Sikazve dva puta prije vremena svirao kraj utakmice

<a href="https://avaz.ba/tag/8699/rs">Dana 9. januara na ulicama Banje Luke proslavljen je neustavni dan RS</a>. Na proslavi neustavnog dana RS u Banjoj Luci, u sekularnoj državi Bosni i Hercegovini, na teritoriji nečega što je ustavom definirano kao entitet Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih građana, policajci su, držeći puške u rukama, urlali „Za slavu Obilića. Za krst, za krst Nemanjića! Za slavu, za slavu Obilića!“ Osim što se ratovalo za „krst“, slavilo se i što „nema više komunista“ i, da stvar bude gora, ovakvi izrazi vjerske zatucanosti, šovinizma i nacionalističkog zveckanja oružjem, u ukupnom ozračju i atmosferi u RS, više nikoga ne iznenađuju. 
No, nije najveći problem to što Dodik u RS vodi politiku kakvu vodi - šovinističku i mrzilačku. Problem je što u RS nema nikoga ko bi se na idejnoj ravni suprotstavio takvim zatucanim kleronacionalističkim divljanjima. Dakako, osuđuju to masovno analitičari i intelektualci iz regiona, ali od političara i uglednika iz RS jedva iko.
Uporedimo to samo s nedavnim primjerom primitivnog istupa načelnika Bužima i skidanja božićne i novogodišnje čestitke koja je naišla na niz osuda, od vladajućeg konzervativnog NES-a u Unsko-sanskom kantonu, preko medija, do islamskih intelektualaca. 
I to pokazuje jednu bitnu razliku između dva entiteta. Ma koliko i sama bila u glibu, u Federaciji, za razliku od RS, danas egzistiraju idejni pluralizam i građansko društvo. Različite ideje i vizije društva manifestiraju se kroz desetine medija, stranaka, nevladinih organizacija i angažiranih pojedinaca. Demokratija počiva na tome, jer pluralizam mišljenja, slobodna diskusija i sloboda djelovanja omogućavaju ne samo demokratski konsenzus oko ključnih društvenih pitanja nego i sprečavaju širenje malignih pojava u društvu.
S druge strane, u RS danas ne postoji relevantna institucija, organizacija, kamoli stranka koja bi na bilo koji način dovela u pitanje radikalno nacionalističke, klerikalne i netrpeljive temelje ovog entiteta. 
Ne zato što u ovom entitetu nema pojedinaca liberalnijih svjetonazora koji se ne slažu s ovakvim praksama, uostalom, i mizerna posjeta na proslavi dana RS pokazuje da tu priču većina ljudi “ne puši”, nego što nametnuta atmosfera u RS ne dopušta da prodiše išta što bi navedene temelje dovelo u pitanje. 
A politički pluralizam je upravo ono što čini civilizacijsku razliku između razvijenih demokratija i neslobodnih rupa.

Nije najveći problem to što Dodik u RS vodi politiku kakvu vodi - šovinističku i mrzilačku, nego što u RS nema nikoga ko bi se na idejnoj ravni tome suprotstavio

Za krst Dodikića

<a href="https://sport.avaz.ba/tag/12726/vahid-halilhodzic">Proslavljeni bh. stručnjak Vahid Halilhodžić</a> još jednom je potvrdio trenersku klasu.
Uprkos brojnim problemima (koronavirus i povrede), Vaha je s Marokom uspješno započeo nastup na Afričkom kupu nacija, gdje su njegovi „Lavovi s Atlasa“ u meču prvog kola grupe C savladali Ganu rezultatom 1:0.
Pobjedu im je golom u 69. minuti donio Sofijan Bufal (Sofiane Boufal), nakon čega je, zajedno sa saigračima, potrčao Vahi u zagrljaj.
Taj detalj pokazao je koliko igrači zapravo cijene Halilhodžića, koji, s druge strane, trpi svakodnevne kritike novinara, navijača, ali i bivših reprezentativaca. Dijelom je to zbog njegovog autoritativnog stava i otpisivanja prve marokanske zvijezde Hakima Ziješa (Ziyech). 
Trijumfom nad Ganom Maroko je nastavio niz od devet pobjeda iz 2021. godine, koju je okončao kao druga najuspješnija reprezentacija na svijetu, odmah iza aktuelnog evropskog prvaka Italije.
Vahid Halilhodžić rođen je 15. oktobra 1952. godine u Jablanici. Legenda je mostarskog Veleža, u kojem je proveo najveći dio svoje igračke karijere. U također bogatoj trenerskoj karijeri najbolje se pokazao kao selektor. Obalu Slonovače i Japan je odveo na SP, a isto je napravio i s Alžirom, s kojim je došao do osmine finala Mundijala u Brazilu i tako ostvario najveći uspjeh u historiji te selekcije.

Predvodio Maroko do uvodne pobjede na Afričkom kupu nacija

Halilhodžić: Igrači mu potrčali u zagrljaj

Vahid Halilhodžić: Jači od svih nedaća

<a href="https://avaz.ba/tag/24414/edin-forto">Dok četnici pucaju po džamijama, postrojavaju specijalne jedinice</a>, proslavljaju neustavne datume, prijete otcjepljenjem, novim genocidom, zazivaju duhove prošlosti, premijer Kantona Sarajevo i predsjednik Naše stranke Edin Forto za ugledni britanski list „Guardian“ govorio je o šundu, turbofolku i seljacima koji su dobili rat! Ono što mu se ne može oprostiti i što je mnogo teže od njegove iščašenosti od vremena i aktuelnog stanja u državi, to je što je uvrijedio čast i dostojanstvo boraca Armije RBiH, ali i šehida i ratnih vojnih invalida, koji su živote i dijelove tijela dali u odbrani BiH.
No, sudeći prema njegovoj „odbrani“, čini se samo da domaća javnost nije shvatila šta je on rekao. Očigledno se još nije zapitao da nije, možda, do njega, do njegovog neznanja i nesnalaženja u javnom prostoru. 
Izrekao je do sada Forto masu nebuloza, a onda nam po tri puta objašnjavao šta je mislio. Ovaj put, da svima pojasni, uključio se i Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, stranke koja je omogućila Forti da bude premijer ovog kantona.
Svojim intervjuom za ugledni časopis "Guardian" premijer KS samo je još jednom potvrdio da nikada nije ni trebao obnašati ovako važnu funkciju. Svjetskoj javnosti pojasnio je kakvi smo mi seljaci, a da je lider, umjesto toga, ponudio bi neku konkretnu viziju kako da ovaj grad postane centar regiona i da doživi kulturni preporod tako što će dobiti rat protiv šunda. Da ima kapaciteta, shvatio bi da i ta borba ne može bez osvrta na aktuelnu destabilizaciju BiH.
Zato, premijeru, rokeru, urbani liku, ako imaš obraza i časti, bez obzira na temu, dat ćeš ostavku jer si pred očima svjetske javnosti pljunuo na Sarajevo i jer ti većina Sarajlija, ovakvih kakvi jesu, pejorativno poručuje da si ona riječ koja počinje na “š”, a završava sa “k”. U sredini je “upa”.

Iščašen od vremena i sve radikalnije destabilizacije u BiH, pred svjetskom javnošću premijer KS uvrijedio je sve Sarajlije, a najteže - borce

Edin Forto: Za ugledni britanski list „Guardian“ govorio je o šundu, turbofolku i seljacima koji su dobili rat

Što te tako zovu?

<a href="https://avaz.ba/tag/111647/satko-mujagic">Mnogo vremena, energije i nerava bilo je potrebno za pripremu</a> protesta tokom kojih je cijelom planetom odjeknuo apel građana BiH, ali i prijatelja ove zemlje u svijetu da se sačuvaju ova zemlja i mir u njoj. Satko Mujagić bio je samo jedan, ali izgleda najvažniji kotačić u mehanizmu bh. dijaspore, u&nbsp;Platformi za BiH, koja se prva pobunila protiv otvorenih secesionističkih poteza iz manjeg bh. entiteta.Putem brojnih medija Mujagić je ovih dana pozivao Bosance i Hercegovce da mirnim protestima brane svoju državu, a ne ulazeći previše u načine na koje to trebaju uraditi, alarmirao predstavnike međunarodne zajednice da zaustave secesiju i spriječe novi rat, pa zbog silnih obaveza nije dovoljno ni jeo ni spavao. 
Mujagić je jedan od ljudi koji su na vlastitoj koži osjetili nacionalizam, mržnju i fašizam, jer je prošao kroz pakao prijedorskih logora, naslutio novu opasnost i reagirao onako kako i trebaju reagirati svi koji vole ovu zemlju.
Poručuje kako BiH ima dovoljno prostora na kojem svi njeni građani mogu živjeti u miru te da četiri velike konfesije u ovoj zemlji žive duže od pet stoljeća. Kaže da dijelimo istu zemlju, slične običaje, jezik i historiju. 
Kaže da je, dok svi drugi napreduju, BiH nazadnom politikom, korupcijom i nepotizmom dovedena na prosjački štap, da investitori od Bosne bježe i da će tako biti sve dok se “carevi” igraju rata.

Mujagić je jedan od ljudi koji su na vlastitoj koži osjetili nacionalizam, mržnju i fašizam

Satko Mujagić: Krik za mir u BiH

<a href="https://avaz.ba/tag/8699/rs">Slavilo se u manjem bh. entitetu</a>, a neki su u tu čast radili i zaradili. Pjevalo se po gradovima, a muzičari iz Srbije pohrlili su da pokažu kako su oni uvijek tu kada zatreba. Jasno, malo ko je došao besplatno, braća Matić, grupa “Van Gogh”, “Lexington bend”, Miroslav Ilić, Jelena Tomašević... Podugačak je spisak onih koji su se našli na binama u bh. gradovima koji se nalaze u entitetu RS.
Ne treba čuditi što će već danas biti u gradovima većeg entiteta, ali ne treba tu biti zadrt jer njihovo je da pjevaju, pa neka ih i u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, ako ih već ljudi žele.
Međutim, jednom se nije dalo. Odnedavno poljoprivrednik, nekadašnji miljenik Sarajeva, a odavno mrzitelj svega bosanskog, ipak nije došao. 
Nele Karajlić je bio najavljen kao gost u Prijedoru, ali tu idealnu priliku da između pjesama, a kasnije i za pokoji zadojeni medij, prospe poneki gram svoje demagogije morao je propustiti. Navodno je zaražen koronavirusom, pa je morao ostati kod kuće.
Mora se priznati da je, uz svu koreografiju na proslavi nekog tamo dana, koji su nazvali neki tamo danom RS, nedostajao samo dr. Karajlić. 
On je, definitivno, bio najpogodniji moralni retard za takve događaje, s obzirom na to da se sva njegova izlaganja posljednjih 20 godina bave isključivo Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom. Nije vaskrsnuo ovog puta dr. Karajlić, što je, sigurno, velika mrlja na jedan „ovakav događaj“. 
Čudno je da se barem nije uključio online, jer bolja prilika za njegovo dokazivanje mržnje prema svemu što je Bosna i Hercegovina nije mogla biti. 
Nije dao Bog, ali bina u Prijedoru nije ostala prazna. Bora Čorba je bio tu, mora se priznati, ako ništa, barem iskreniji nacionalista od ovog koji je opsesivno vezan za Sarajevo. Baš kao kada muškarca odbija žena, a on je uhodi. Neki bi to nazvali manijakom.

Odnedavno poljoprivrednik, nekadašnji miljenik Sarajeva, a odavno mrzitelj svega bosanskog, ipak nije došao

Neuspjelo vaskrsnuće

<a href="https://avaz.ba/vijesti/licnost-dana">Svojim prvim golom u subotnjoj pobjedi protiv Valensije</a> (4:1) napadač Real Madrida Karim Benzema stigao je do velikog jubileja i ispisao historiju kraljevskog kluba.
Francuzu je, naime, to bio 300. gol u dresu Real Madrida. Njime se pridružio samo trojici igrača koji su prije njega postigli 300 i više golova za „Kraljeve“, a to su Kristijano Ronaldo (Cristiano), Raul Gonzales (Gonzalez) i Alfredo di Stefano.
Poslije je zabio još jedan pogodak, tako da je trenutno na brojci od 301 gola.
Usto je stranac s najviše nastupa u historiji Real Madrida (584), a ukupno osmi na vječnoj listi.
Karim Benzema rođen je 19. decembra 1987. godine u Lionu. Igračku karijeru počeo je u istoimenom klubu, s kojim je četiri puta bio prvak Francuske, a iz kojeg je 2009. godine u transferu vrijednom 35 miliona eura prešao u Real Madrid, čiji je član i danas.
S kraljevskim klubom osvojio je ukupno 18 trofeja. Tri puta je bio prvak Španije, četiri puta prvak Evrope, a može se pohvaliti i sa po dva trofeja Kupa kralja i Superkupa, kao i četiri naslova FIFA Svjetskog klupskog prvenstva i tri UEFA Superkupa.

Napadač Real Madrida ušao u „Klub 300“

Benzema: Pridružio se Ronaldu, Raulu i Di Stefanu

Karim Benzema: Jubilej Francuza

Kako u životu, uglavnom, ništa nije slučajno, vjerovatno nije ni slučajno što film „Quo vadis, Aida?“ osvaja svijet baš u vrijeme najveće političke krize u Bosni i Hercegovini. Pred sjajnim djelom bh. rediteljice Jasmile Žbanić, koje progovara o najbolnijoj bh. rani - genocidu u Srebrenici, svijet je ostao nijem od neizrecivog bola, ali i od strašnog zločina.
Jasmila, koja je bila na korak do Oskara, čiji je film na 34. dodjeli Evropskih filmskih nagrada pobijedio u tri kategorije i koji je osvojio brojna druga priznanja, nasreću, nije jedino svjetlo u tami i blatu u koje nas uporno pokušavaju povući oni kojima ovih dana iz Amerike stižu sankcije.
Tu su i drugi ambasadori Bosne i Hercegovine - Lana Pudar, sjajne košarkašice i drugi brojni sportisti, umjetnici, naučnici... Sjajni ljudi koji našu zemlju širom planete predstavljaju u najboljem svjetlu. A s druge strane su oni koji dižu zidove, negiraju, prijete, lažu, bombardiraju nas primitivizmom, šovinizmom, neznanjem...Izbor je na nama: Svjetlo ili tama, dobro ili zlo, znanje ili neznanje, sreća ili tuga, zveckanje oružjem ili pjesma, ljubav ili mržnja, napredak ili nazadak, uspjeh ili neuspjeh, oskari ili sankcije.

Vjerovatno nije slučajno što film „Quo vadis, Aida?“ osvaja svijet baš u vrijeme najveće političke krize u Bosni i Hercegovini

Film „Quo vadis, Aida?“ osvaja svijet

Oskari ili sankcije

<a href="https://avaz.ba/tag/610/vlada-fbih">Vlada Federacije BiH je pretposljednjeg dana</a> protekle godine, u pretprazničkom ozračju, objavila da su donijeli uredbu kojom se propisuje metodologija utvrđivanja iznosa najniže plaće i njenog usklađivanja. Taman kada se radnička klasa pomirila s činjenicom da je famozni minimalac ostao zakovan na iznosu od 406 KM, Vlada FBiH je donijela uredbu kojom se, kako su napisali, štiti socijalna sigurnost radnika.
Da su bili ozbiljni i da nije bilo u pitanju samo novogodišnje obećanje, potvrdili su u petak, kada su telefonski odlučili da se najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra ove godine utvrđuje u neto iznosu od 543 KM. 
Usto, naveli su i da je Federacija BiH jedinstvena u Evropi&nbsp;po tome što većina radnika, uz plaću, ostvaruje pravo na neoporezive naknade poput toplog obroka, prijevoza i regresa?!

Zaključak: Minimalna plaća u konačnici će iznositi najmanje 717 KM. 

A sad činjenice.
Novi iznos minimalca kudikamo je manji od onog koji su sindikalisti tražili od Vlade na čijem je čelu Fadil Novalić, što Vladi, očito, ne znači ništa.
Jasno je svima da je ovo samo svojevrsni predizborni igrokaz. Danas se u BiH ne može preživjeti ni s prosječnom, a kamoli minimalnom plaćom, čak i uvećanom za više od 30 posto, iako bi minimalna plaća trebala biti ona koja će garantirati normalan život.

Minimalna plaća bi trebala biti ona koja će garantirati normalan život

Predizborni igrokaz

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Miloradu Dodiku uvedene su sankcije Sjedinjenih Američkih Država</a>.&nbsp;Konkretnije, uvedene su mu ekonomske sankcije američkog ministarstva finansija.Za razliku od dosadašnjih sankcija koje su uvedene Dodiku od SAD, a kojima mu se ograničavala mogućnost putovanja u Sjedinjene Države, nove sankcije imaju daleko veću težinu, jer podrazumijevaju da će svako, bez obzira na to da li u BiH, regionu i svijetu, ko bude davao podršku Dodiku ili ulazio s njim u poslovnu saradnju i sam sebe dovesti u rizik da se nađe na listi sankcioniranih. 
Drugim riječima, održavanje bilo kakvih političkih ili ekonomskih odnosa s Dodikom sada u pitanje može dovesti vašu ličnu budućnost, kao i budućnost vašeg biznisa. 
Sankcije protiv Dodika su dio šire kampanje Sjedinjenih Američkih Država s ciljem da se stane nakraj korupciji u svijetu. Predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) izjavio je kako je borba protiv korupcije pitanje nacionalne sigurnosti SAD.
Milorad Dodik rođen je u Banjoj Luci 12. marta 1959. godine.

Nove sankcije imaju daleko veću težinu

Milorad Dodik: Pad Laktašenka

<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Kolokvijalno nazvano turneja, a ustvari je bliže nazivu ekskurzija, Bakira Izetbegovića</a>, Fadila Novalića i njihovog sljedbenika u startu je ostavila dojam samo po fotografijama s botovima. Bakir je provodao svoju stranačku svitu po Evropi, a, očekivano, konačan rezultat je poput svih dosadašnjih rezultata Bakira i stranačkih mu kolega.
Ostao je dug, vjerovatno nije ni jedini, ali je isplivalo da je Ambasada BiH u Beču zatražila refundaciju od Parlamentarne skupštine BiH za troškove koje je Izetbegović napravio u VIP salonu bečkog aerodroma. 
Spržili su Bakir i njegovi ni manje ni više nego 2.200 eura, i opet na račun bh. građana. Onako, što bi narod rekao, „hadžijski“ se počastio Bakirov tim za „evropske utakmice“. 
I možda ni to nije najgora stvar u ovome svemu. To što su SDA genijalci popili koje piće više ili se omrsili ponekim ekskluzivnim specijalitetom, Allaha mi, nikoga ni ne čudi, ali dokle se ide u tom SDA šibicarenju svakog puta iznova, nikada neće biti prihvaćeno od zdravog razuma.
Pa zar jednom nisu mogli staviti ruku u svoj džep? Navlače sebi iz kojekakvih izvora godinama, sve su poharali, narod preživljava od mizerije svaki mjesec... 
Pa zar jednom Bakir i njegovi nisu mogli izvaditi po 100-200 eura i podmiriti račun za ono što su pojeli i popili? Zar im je još toliko „zabremedet“ nakrkati se na tuđi račun ili je sve samo stvar navike?

Spržili su ni manje ni više nego 2.200 eura, i opet na račun bh. građana

Pa zar jednom nisu mogli staviti ruku u svoj džep?

Para ima hadžija...

<a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Mjesecima najavljivane, pripremane i očekivane</a> sankcije protiv onih koji su zaprijetili budućnosti Bosne i Hercegovine konačno su ugledale svjetlo dana. Secesionizam personificiran u liku i nedjelu Milorada Dodika dobio je zasluženi šamar, čije će posljedice osjetiti tek nakon što mu prestane zvoniti u ušima.
Potkopavanje državnih institucija, urušavanje Dejtonskog sporazuma, neustavno formiranje paralelnih organa, dobili su odgovor demokratskog dijela svijeta i mnogo jačih igrača od seoskih kabadahija koji se poigravaju sudbinom naroda.
Osim udara na državu, predmet sankcija prvi put je i korupcija, koja gotovo podjednako kao i secesionističke težnje uništava ovu zemlju i bez nade ostavlja stotine hiljada njenih stanovnika koji su već ili tek pakuju kofere.
Kako god se tumačile sankcije SAD, kojima će se vrlo brzo pridružiti i druge države, građani BiH dočekali su dan kada je neko konačno kaznio i one koji njih kažnjavaju decenijama.
Posebno ohrabruje podatak da je ovo samo početak, da sankcije Vašingtona predstavljaju dio globalne borbe protiv korupcije u svijetu, kojoj su posvećeni svi resursi, koja je temeljita i koja će trajati, a u slučaju BiH, sigurno, i desetkovati političke ešalone preko noći stasalih lokalnih šerifa.
Analitičari objašnjavaju da se sankcije ne odnose samo na zabranu putovanja već na postepenu izolaciju krivaca u svakom pogledu. &nbsp;
Pravosudni organi u BiH u obrazloženju sankcija za pojedine zvaničnike mogu vidjeti i krivična djela za koja su ih oni trebali procesuirati, što je posljednji alarm da se najvećim problemima u državi i sami aktivnije posvete, ili da se sami, pojedinačno, upišu na listu iz Vašingtona.
Građani Bosne i Hercegovine koji svjedoče neradu i osionosti bh. političara, njihovim ljetovanjima u Zanzibaru, dok oni jedva sastavljaju kraj s krajem, doživjeli su malo satisfakcije, ali bi u borbi protiv pošasti koju su prepoznali i preko okeana i sami mogli pomoći.

Pravosudni organi u BiH u obrazloženju sankcija mogu vidjeti i krivična djela za koja su ih oni trebali procesuirati

Secesionizam personificiran u liku i nedjelu Milorada Dodika dobio je zasluženi šamar

Džanan Musa: U top formi

Plaćanje ceha

Priboj je ispit

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

Neviđeni skandal: Sudija Đani Sikazve dva puta prije vremena svirao kraj utakmice

Za krst Dodikića

Vahid Halilhodžić: Jači od svih nedaća

Što te tako zovu?

Satko Mujagić: Krik za mir u BiH

Neuspjelo vaskrsnuće

Karim Benzema: Jubilej Francuza

Oskari ili sankcije

Predizborni igrokaz

Milorad Dodik: Pad Laktašenka

Para ima hadžija...

Počelo je...

Kolumne

Džanan Musa: U top formi

Plaćanje ceha

Priboj je ispit

Edin Džeko: Trofej nakon osam godina

Neviđeni skandal: Sudija Đani Sikazve dva puta prije vremena svirao kraj utakmice

Za krst Dodikića

Vahid Halilhodžić: Jači od svih nedaća

Što te tako zovu?

Satko Mujagić: Krik za mir u BiH

Neuspjelo vaskrsnuće

Karim Benzema: Jubilej Francuza

Oskari ili sankcije

Predizborni igrokaz

Milorad Dodik: Pad Laktašenka

Para ima hadžija...

Počelo je...