Ako naivno pomislite da kao društvo ne možemo potonuti dublje u etnonacionalnu i provincijalnu kaljužu, na scenu stupaju političari koji nas svaki put iznova surovo razuvjere. 

Uvijek možemo dublje i dalje od samog dna. Dok nam građani šaptom padaju u ruke zloćudnog koronavirusa, gospodari naših prolaznih života nadmeću se u lažima, obmanama, poturanjima...
Građani su tu da pune budžet, odnosno da plaćaju poreze, akcize, kazne za nepropisno parkiranje..., a političari su tu da se poigravaju njihovim sudbinama. 
Istovremeno, sve glasnije su špekulacije kako se i privilegirana kasta bh. društva imunizira van granica BiH, dok u Covid bolnicama diljem države umiru majke, braća, sestre... Koliko je primjera gdje su porodice prepolovljene u samo nekoliko dana?Crne statističke brojke privilegirane kukavice, očito, previše ne uznemiravaju jer su učinili sve što su mogli svih ovih godina da imamo jadne i bijedne živote.
Zbog toga uvijek moramo imati na umu da od goreg ima gore i od crnjeg crnje. Trakavica s respiratorima i nabavkom vakcina je samo vrh ledenog brijega u obilju neznanja, korupcije, kriminala, nepotizma...
Umjesto ka EU integracijama, kao društvo tonemo sve dublje u beznađe. Šta će biti kada dotaknemo dno dna? O tome će pričati oni koji prežive!

Dok nam građani šaptom padaju u ruke zloćudnog koronavirusa, gospodari naših prolaznih života nadmeću se u lažima

Koliko je primjera gdje su porodice prepolovljene u samo nekoliko dana?

Dno dna

Često se spominje, ali najčešće u pogrešnom kontekstu, izreka “kad proradi bosanski inat”. No, u slučaju bh. rediteljice <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmile Žbanić</a> i njenog filma <a href="https://avaz.ba/tag/67465/quo-vadis-aida">“Quo vadis, Aida”</a> (Kuda ideš, Aida), koji je od jučer zvanično u utrci za Oskara, ova izreka itekako ima mjesta.&nbsp;Jasmila je jučer ovu napaćenu, poniženu i u pojam ubijenu naciju učinila sretnom i ponosnom, učinila je da se svi mi osjećamo posebno, jer, eto, bolji smo u nečemu od ostalih.&nbsp;Ali to je greška. Nismo mi bolji ni u čemu od ostalih, bolja je Jasmila. Ona je, ne uzimajući u obzir filmsku ekipu, sama napravila ovaj film, za kojim je naša stvarnost dugo vapila. Film o genocidu u Srebrenici, najvećem na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.Dok je Jasmila snimala i radila (neki bi čak rekli i u poluilegali, a ona je ulazak u ovaj projekt poredila s ulaskom u minsko polje), samo ona zna s kakvim preprekama i opstrukcijama se susretala. A o podršci države (pa, barem jednog njenog dijela, jer o cijeloj možemo samo maštati) da i ne pričamo.
Dakle, potpuno zanemarena od države, kao i sve ostalo u ovoj zemlji, Žbanić je napravila najbitniji film za Bosnu i Hercegovinu. Producenti filma su Damir Ibrahimović i Jasmila Žbanić („Deblokada“, BiH), a film je realiziran u koprodukciji sa „Coop99“ (Austrija), „Digital Cube“ (Rumunija) ,“ N279 Entertainment“ (Nizozemska), „Razor Film“ (Njemačka), „Extreme Emotions“, “Indie Prod“, „Torden Film“ (Norveška), u partnerstvu s Radio-televizijom Bosne i Hercegovine, turskom TRT, njemačko-francuskom TV ARTE/ZDF i austrijskom ORF.
Dakle, iako joj to nije bila namjera, jer se Jasmila Žbanić vodi drugim principima, iz inata svemu navedenom, rediteljica je napravila film koji će, vjerovatno, dobiti Oskar. A i da zvanično ne dobije taj kipić (i opet nije floskula), Jasmila je za nas dobitnica Oskara. 
U zemlji u kojoj kinematografija postaje tek neki beznačajan pojam i u kojoj se snima jedan film godišnje, snimila je veliki film kojem se svijet klanja, film o strašnoj tragediji, neizrecivom bolu i istini. Film koji svijet jednostavno mora vidjeti. Jasmila, bravo!&nbsp;

Potpuno zanemarena od države, kao i sve ostalo u ovoj zemlji, Žbanić je napravila najbitniji film za BiH

Jasmila za historiju

Odlukom Sudskog vijeća Vrhovnog suda Kosova <a href="https://avaz.ba/tag/41330/duda-balje">Duda Balje</a> iz Socijaldemokratske unije predstavnica je bošnjačke manjine u budućem sazivu parlamenta Kosova. 

Tokom prošlih mandata Balje je bila poznata po kontinuiranoj borbi za poboljšanje položaja i prava Bošnjaka na Kosovu, za šta je imala i otvorenu podršku vlasti i svih većinski albanskih stranaka. Tako, primjerice, bošnjački učenici u školama na Kosovu danas izučavaju svoj maternji, bosanski jezik, pravo koje nemaju na 49 posto teritorije BiH, u entitetu Republika Srpska. 
Balje je aktivno radila i na uspostavi saradnje između Kosova i Bosne i Hercegovine, ali, kako tvrdi, od bh. političara, uključujući i one bošnjačke, uglavnom je nailazila na zatvorena vrata. Duda Balje rođena je 16. oktobra 1977. godine u Prizrenu. Članica je Skupštine Kosova još od 2001. godine. Balje je magistar poslovne ekonomije i doktor nauka u oblasti upravljanja ljudskim resursima. Udata je i majka troje djece.

Uspješno se bori za poboljšanje položaja Bošnjaka na Kosovu

Duda Balje: Veća prava Bošnjaka

<a href="https://avaz.ba/tag/5016/ivana-maric"></a><a href="https://avaz.ba/tag/5016/ivana-maric">Snimak izlaganja Ivane Marić</a><a href="https://avaz.ba/tag/2550/bosnjaci">u kojem za Bošnjake govori da su to ime „izmislili 1993.“ u javnosti je izazvao buru negodovanja.</a> No, osim opravdanog ukazivanja na neukost i uvredljivost njenih riječi, mogli su se čuti i komentari da je razlog zašto je tek 1993. vraćeno ime Bošnjak to što je, navodno, kroz 20. stoljeće muslimanima bilo zabranjeno da se tako nazivaju. Naziv Bošnjak svakako ima historiju staru nekoliko stotina godina i označavao je prvenstveno čovjeka koji dolazi iz Bosne, <a href="https://avaz.ba/tag/3210/muslimani">no nategnuto je tvrditi da je to bilo nacionalno osjećanje većine muslimana.</a> U tekstu u ''Pravdi'' iz 1919., zvaničnom glasilu Jugoslovenske muslimanske organizacije, koja u Kraljevini SHS uživa plebiscitarnu podršku bosanskih muslimana, ovako se tumači nacionalno pitanje: 
- Ako Muslimani uvide da za njih postoji ista mogućnost ekonomskog razvitka, da mogu uživati istu materijalnu kulturu kao i Srbi, to će njih ta okolnost bezuslovno i sigurno opredijeliti za srpsku narodnost. A ako oni budu i dalje opažali, kao što je to danas bilo, da je potpuno nejednaka mogućnost ekonomskog razvitka, i da se po toj nejednakosti izjednačuju s Hrvatima, to će njih ta okolnost i dalje opredjeljivati za hrvatsku narodnost.
Drugim riječima, bosanski muslimani će, u zavisnosti od okolnosti, izabrati jesu li Srbi ili Hrvati! Prvi pokušaj kreiranja „bošnjačke nacije“ postojao je pod austrougarskim upravnikom u BiH Benjaminom Kalajem krajem 19. i početkom 20. stoljeća. No, taj je projekt propao prije svega zato što je tadašnja muslimanska begovska elita pokazivala nezainteresiran stav prema nacionalnoj odrednici. Bh. muslimani su se prvenstveno poistovjećivali s vjerskim identitetom. Zato se prva stranka u BiH iz 1906. zvala Muslimanska (a ne bošnjačka) narodna organizacija, zato je u Kraljevini SHS vodeća muslimanska stranka „Jugoslovenska muslimanska organizacija“. Muslimane u zasebnu naciju pod „velikim M“ afirmiraju muslimanski komunisti. Bošnjaštvo kao nacionalnu odrednicu intenzivnije je počeo zagovarati Adil Zulfikarpašić od šezdesetih godina prošlog stoljeća, da bi 1993. nacionalno pitanje bh. muslimana bilo riješeno vraćanjem bošnjačkog imena. 
Tvrdnje da su bh. muslimani oduvijek htjeli biti Bošnjaci, ali su im to zabranjivali, moderni je nacionalni mit koji kod Bošnjaka treba potcrtati svijest o sebi kao vječitoj žrtvi.

Tvrdnje da su bh. muslimani oduvijek htjeli biti Bošnjaci, ali su im to zabranjivali, moderni je nacionalni mit

Naziv Bošnjak svakako ima historiju staru nekoliko stotina godina

Muslimani ili Bošnjaci

Reći će vam da je strog, čut ćete da nikoga ne štedi, da zna biti i prgav, ali svi će kazati kako je prije svega veliki radnik.<a href="Reći će vam da je strog, čut ćete da nikoga ne štedi, da zna biti i prgav, ali svi će kazati kako je prije svega veliki radnik.">Ivica Obrvan nedavno je sjeo na klupu rukometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, a prvi ogled je bila Austrija.</a> Stigla je veoma vrijedna pobjeda, kola je produžila snove o odlasku na Evropsko prvenstvo, ali prije svega vratila nadu da rukomet u BiH može napraviti iskorak.Najavio je Obrvan da šale neće biti, da se mora poštovati disciplina i, sudeći prema prvoj utakmici, igrači i on funkcioniraju savršeno. Čini se da je Obrvan donio i ono što su sami igrači nagovještavali, a to je novi štih, nešto što će ih prodrmati.
Protiv Austrije smo gledali jedan novi tim, koji čine isti igrači kao ranije, pa se nadati da će moći nastaviti u ovom ritmu i doći do Evropskog prvenstva.
Ivica Obrvan rođen je 2. juna 1966. godine u Metkoviću. Igrao je za hrvatsku reprezentaciju i klubove Metković, Zagreb te njemački Post Šverin. Kao trener bio je na klupi Metkovića, Gorenja, Zagreba, Šamberija i reprezentacije Sjeverne Makedonije.

U prvom ogledu na klupi reprezentacije BiH ostvario veoma vrijednu pobjedu

Ivica Obrvan: Debi koji vraća nadu

<a href="https://avaz.ba/tag/67465/quo-vadis-aida">Sutra, sat-dva nakon podneva, definitivno će biti poznato je li se film Jasmile Žbanić “Quo vadis, Aida” (Kuda ideš, Aida)</a><a href="https://avaz.ba/tag/17529/oskar">našao u konkurenciji za najprestižniju filmsku nagradu na svijetu - Oskar.</a> <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Dileme uopće nema, bh. rediteljica i njena priča o genocidu u Srebrenici jesu na korak od bine Kodak teatra u Los Anđelesu, gdje je 2001. stajao Danis Tanović držeći u ruci Oskar za film “Ničija zemlja”.</a>
No, nezavisno od ovog ili bilo kojeg drugog ponedjeljka koji su pred nama, Jasmila i njena “Aida” su pobjednice. Pobjednice u borbi dobra i zla, pobjednice u borbi istine i laži, pobjednice života…
Samo Jasmila zna kako joj je bilo na svijet donijeti film o tako potresnoj i teškoj temi, samo ona zna s čime se sve susretala u njegovoj realizaciji, ali uspjela je i svijet joj već odaje priznanje. Od nagrada na prestižnim svjetskim festivalima, preko sjajnih kritika u prestižnim svjetskim medijima, po do nominacije za BAFTA-u, te intervjua koji je s njom vodila oskarovka Anđelina Đoli (Angelina Jolie) za ugledni “Time”. Svijet joj već odaje priznanje, kao i njenoj borbi za istinu o genocidu u Srebrenici.
Rođena je u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade. U braku je s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku.

Sutra će se definitivno znati je li se film bh. rediteljice našao u utrci za Oskara

Jasmila Žbanić: I... Oskar je već dobila "Aida"

<a href="https://avaz.ba/tag/96678/drzavna-policija">S pravom je državna policija najavila proteste za srijedu ispred zgrade Vijeća ministara BiH. Ignoriranje njihovih problema nije od jučer i traje već godinama. Toga su svjesni i policajci, ali i vlast.</a> Kap koja je prelila čašu je informacija da je Predsjedništvo BiH vratilo nacrt budžeta na doradu Vijeću ministara. U ovom nacrtu policiji je konačno, nakon 12 godina, trebala biti vraćena osnovica za plaću. Trebala, ali nije i pitanje je hoće li i biti.
Umjesto osnovice, novi šamar za populaciju koja se u vrijeme pandemije koronavirusa bori i s migrantskom krizom i sve većim kriminalom. Čak nisu planirani ni za vakcinaciju. Toliko o vlasti koju štite i o kojoj brinu.
Oni koji bi im trebali pomoći i koje isti ti policajci čuvaju i osiguravaju godinama vuku ih za nos. S druge strane, država najavljuje otvaranje novih sedam ambasada, čime dodatno baca novac na diplomate koji i ne predstavljaju zemlju u svijetu kako bi trebali.Za posao koji (ne) obavljaju ionako masno zarađuju. Plaće su sitnice, od 4.500 do 7.500 KM. Kada se tu dodaju naknade, bh. ambasadori na računu imaju i do 10.000 KM.Kada se s tim uporede plaće policajaca, koje iznose 890 KM, onda se dobije potpuna slika sivila u kojem živimo.Policajce plaćamo mizerijom, a parlamentarce i diplomate hiljadama maraka. Vrijeme je da konačno neko kaže dosta je. Dosta je rasipništva i gaženja po dostojanstvu onih koji čuvaju granice i štite ustavni poredak ove države!Sve dok su stranački ljudi u diplomatiji i parlamentarci važniji od ljudi u plavom, ovoj državi se ne piše dobro.

Državna policija s pravom ogorčena, rade za siću, a država na diplomate troši milione maraka

Umjesto osnovice, novi šamar za populaciju koja se u vrijeme pandemije koronavirusa bori i s migrantskom krizom i sve većim kriminalom

Bruka za državu

Život čovjeka koji je prošao najteže torture koncentracionih logora, progonstva iz vlastite države, iz čijeg života nikada neće nestati sjećanja na užas i košmarni snovi, zaslužuje da barem 25 godina nakon rata živi mirnijim životom. Međutim, Kozarčanin <a href="https://avaz.ba/tag/30296/fikret-alic">Fikret Alić</a> će se, izgleda, sve do smrti morati boriti za istinu. 

Zato je prije nekoliko dana, sa Satkom Mujagićem i Udruženjem logoraša iz Kozarca, Regulatornom tijelu za elektronske medije Srbije podnio prijavu protiv TV Happy zbog skandaloznih navoda voditelja Milomira Marića i njegovog gosta,&nbsp;režisera Predraga Antonijevića da su ljudi u Omarskoj bili mršavi zbog tuberkuloze te da je to bio sabirni logor iz kojeg su ljudi mogli izaći kad god hoće.
Do početka rata Fikret Alić bio je portir na kamenolomu, običan čovjek o čijoj su sudbini odlučivali drugi. Njegova fotografija iz logora u kojem je završio objavljena je na naslovnoj strani američkog magazina “Time” i predstavljala je dokaz da na tlu Evrope, prvi put nakon nacista, postoje logori i traje etničko čišćenje.&nbsp;
Zato se oni koji to negiraju moraju suočiti ne samo s odlukom nekog regulatornog tijela u susjednoj državi već i s vlastitim obrazom i savješću, ako ih još imaju.&nbsp;

Podnio prijavu zbog skandaloznih izjava o logoru u Omarskoj

Alić: Prošao logorske torture, sada se bori s negatorima

Fikret Alić: Borba za istinu

Briga o vlastitom statusu unutar države, vjerskom životu članova <a href="https://avaz.ba/tag/1983/islamska-zajednica-bih">Islamske zajednice</a>, obnova vjerskih objekata, borba za vraćanje vakufske imovine, a posebno njeno stavljanje u funkciju razvoja BiH, samo su neke od obaveza struktura Islamske zajednice u BiH. 

Međutim, činjenica da u posljednjih nekoliko dana, na različite načine, najviši predstavnici najveće vjerske zajednice u BiH potenciraju status povratnika u RS i najavljuju tešku borbu za opstanak Bošnjaka, pa i Hrvata, u manjem bh. entitetu, pokazuje da je vrag odnio šalu i da je sabur s kojim se u proteklom periodu gledalo na sve propuštene prilike, greške i nebrigu, s jedne, i opstrukcije povratka, s druge strane, konačno iscurio. 
Reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović najprije je okupio lidere probosanskih stranaka te ih upozorio da Bošnjacima u manjem bh. entitetu praktično prijeti nestanak. Već sutradan, prilikom boravka u Foči, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je spomenuo prijedlog da se po nekoliko procenata iz kantonalnih i federalnog budžeta izdvoji godišnje za pomoć Srebrenici. 
Na sceni je ponovni pokušaj da se oni eliminiraju s ovih područja, kako ekonomskim i drugim pritiscima tako i stalnim prijetnjama otcjepljenjem RS, kazao je reis Kavazović tokom posjete Goraždu, dodajući kako je 80 posto povratničke populacije u RS starije od 65 godina i da će za nekoliko godina biti svedeni na statističku grešku.
Bez obzira na različite komentare, pa i one koji smatraju da se radi o miješanju vjerskih institucija u politička pitanja, inicijativa reisa Kavazovića i zajednice na čijem je čelu sasvim je očekivana i opravdana. Bilo bi začuđujuće da se vjerski lider jednog naroda ne zabrine zbog činjenice da tog naroda vrlo brzo neće biti na polovini teritorije države. 
I bilo bi loše po državu da, nakon potrošenih milijardi međunarodne pomoći i zanemarivanja egzistencijalnih potreba povratnika, ovakva inicijativa ne dobije podršku svih koji su još svjesni da se svakom građaninu ove zemlje moraju osigurati njegova ljudska prava i normalni uvjeti za život na svakom pedlju BiH.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Čak 80 posto povratničke populacije u RS starije je od 65 godina i za nekoliko godina će biti svedeni na statističku grešku

Reisu-l-ulema IZBiH Husein ef. Kavazović

Borba za opstanak

Zatvoren negdje u kancelarijama Vladine zgrade na obali Koševskog potoka, premijer Sarajevskog kantona vjerovatno se hvata za glavu i konta - što li mi je ovo trebalo!
<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Edin%20Forto&amp;">Edin Forto</a>, zasigurno, ni sam nije očekivao da će treći val pandemije korone udariti tako žestoko, da će bolnice biti pune oboljelih, a da će u martu 2021. pod njegovim prozorima, umjesto cvrkuta ptica koje najavljuju skoro proljeće, trubiti i protestirati gnjevni ugostitelji kojima Vlada zatvara objekte i ograničava rad u kampanji sprečavanja širenja koronavirusa.
Sve dobre političke ideje, deklaracije i planovi vladajuće četvorke u najbogatijem kantonu u Federaciji u protekla dva mjeseca razbijaju se poput morskih valova o hridi virusa koji na koljena baca i puno jače ekonomije nego što je BiH.
To može biti solidan alibi za dosadašnje skromne rezultate „najbolje vlade ikad“, ali isto tako znamo da se samo u velikim utakmicama rađaju zvijezde i rasni golgeteri, a Forto to, prema svemu sudeći, neće postati ni do kraja prvenstva koje se igra još najmanje dvije godine. Latinska poslovica kaže Calamitas nulla sola - nijedna nesreća ne dolazi sama. Tako je i s četvorkom. Nije im, nesretnima, dosta što korona pravi dar mar u Kantonu kojim suvereno vladaju, što se i među njima pojavljuju prve personalne pukotine, nego se niotkuda pojavila i afera s kandidaturom „političke analitičarke“ Ivane Marić za dogradonačelnicu Sarajeva ispred Naše stranke. I botovi i zvaničnici SDA su u ekstazi. Nabačene lopte spremno su dočekali i sada cijepaju Fortinu mrežu iz svih uglova. Zluradi navijači bi rekli - vraćaju im milo za drago, jer se ništa poštenije i uljudnije nisu ponašali ni jurišnici četvorke dok je Kantonom vladala prethodna vlada koju je vodio Mario Nenadić, a u kojoj su većinu ministarskih mjesta zauzimali kadrovi SDA. Medicinskim rječnikom kazano, Vlada četvorke trenutno je na kisiku, a njen eksponent, pulen Naše stranke i premijer Edin Forto djeluje ošamućeno. Većina publike još navija da ne završe na političkom respiratoru, ali krajnji ishod je, kao i kod korone, neizvjestan.

Botovi i zvaničnici SDA nabačene  lopte spremno su dočekali i sada cijepaju Fortinu mrežu iz svih uglova

Četvorka na kisiku

I dok će se favorit kvalifikacione grupe za plasman na Evropsko prvenstvo u futsalu, ekipa Srbije „tresti“ do kraja kvalifikacija, selekcija <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=futsal&amp;">Bosne i Hercegovine</a> je već osigurala plaman na smotru najboljih klubova Evrope.
Selektor Ivo Krezo je sa svojim izabranicima u kvalifikacijama ostvario četiri pobjede, savladao Srbiju, Sjevernu Makedoniju i dva puta Rumuniju i tako dva kola prije kraja već osigurao historijski uspjeh za bh. futsalere.

Krezo nikada nije bio čovjek do velikih izjava, stalno je napominjao da se radi o procesu i radio. Sada je pokazao da su on i njegovi igrači ljudi za veliki rezultat i prvi put naš futsal odveo na veliku scenu.

Ivo Krezo rođen je 20. novembra 1973. u Livnu. Već niz godina vodi MNK Seljak iz Livna i reprezentaciju BiH. Zapažene rezultate ostvario je nedavno i sa U-19 selekcijom BiH, kada se ekipa koja je prvi put formirana odlično suprotstavila Portugalu i Srbiji te zamalo prošla grupnu fazu.

S futsal reprezentacijom BiH ostvario četiri pobjede  i plasirao se na Evropsko prvenstvo

Ivo Krezo: Čovjek za veliki rezultat

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dODIK&amp;">Milorad Dodik</a> jučer je za govornicom Narodne skupštine Republike Srpske još jednom zaprijetio otcjepljenjem. Štaviše, Dodik veli da će predložiti akt o nezavisnosti, „pa makar mu to bio i posljednji čin“. Ima Dodik taj običaj. 
Izađe za govornicu pa zaprijeti otcjepljenjem Republike Srpske. I tako posljednjih 15 godina.
Do sada je to služilo kao krajnje efektno sredstvo za dizanje tenzija, loženje Srba i provociranje Bošnjaka, prepucavanje s bošnjačkim predstavnicima koji na njegove prijetnje, kao, otcjepljenjem odgovaraju da, kao, ne daju, a sve u konačnici vodilo je i dobivanju izbora.
No, šta ako je, u ovom konkretnom slučaju, Dodik zaista iskren kada kaže da je spreman to učiniti, „pa makar mu bilo posljednje“?
I šta ako ova poruka ovaj put nije bila primarno upućena ni Bošnjacima, ni Srbima, ni OHR-u, ni bošnjačkim političarima, nego, mnogo direktnije - Aleksandru Vučiću?
Pogledajmo neke indicije. U javnosti se već duže vremena špekulira o sukobu Vučića i Dodika te navodnoj odlučnosti predsjednika Srbije da sruši lidera SNSD-a.Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, gostujući u “Centralnom dnevniku” Senada Hadžifejzovića prije nekoliko sedmica, samouvjereno je najavio pad SNSD-a i mnogo prije izbora. Rajko Vasić, bivši portparol i ideolog SNSD-a, prije nekoliko dana na svom blogu otvoreno je govorio o planu i namjeri Vučića da skine Dodika s vlasti. I za kraj, posebno je zanimljivo da je Dodik novu prijetnju otcjepljenjem izrekao nakon sastanka s Nebojšom Stefanovićem, ministrom odbrane Srbije, koji je, blago rečeno, dospio u nemilost predsjednika Srbije. Uzimajući sve u obzir, ne treba isključiti mogućnost da je Dodikova poruka da će ići u referendum krik očajnika koji predosjeća rušenje vlastite strukture moći i poručuje svom suparniku i njegovim saveznicima da je spreman, ako ga ne ostavi na miru, u nedostatku drugog izbora, krenuti na sve ili ništa, „pa makar mu bilo i posljednje“, jer posljednje bi mu upravo i moglo biti. Da li je ovaj scenarij samo pretjerano nagađanje ili lavina koja uskoro kreće, mogli bismo saznati vrlo brzo. Brže nego što mislimo.

Ne treba isključiti mogućnost da je Dodikova poruka da će ići u referendum krik očajnika

Pad crnog Dodika

Rijetki su primjeri reakcije građana kakvu smo prije nekoliko dana zabilježili u Begovom Hanu kod Žepča, kada je vlasnik autootpada u ovom mjestu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fahrudin%20Me%C5%A1eljevi%C4%87&amp;">Fahrudin Mešeljević</a> uočio, pratio, savladao i do dolaska policije sa svojim komšijama i radnicima zadržao pedofila Sašu iz Srbije.
Ovaj primjer požrtvovanja, a Fahrudinova “akcija” trajala je skoro cijeli dan, rijetko se bilježi u svijetu u kojem dominiraju ravnodušnost i kukavičluk, čak i u slučajevima fizičkih napada, pa i ubistava pred očima svjedoka, te je ovaj čovjeka zaslužio i mnogo veću nagradu od riječi zahvalnosti policijskog komesara Zeničko-dobojskog kantona Semira Šuta.

Podaci Tužilaštva ZDK pokazali su da je djevojčica, nažalost, silovana, ali počinilac je priveden, pa se postavlja pitanje koliko je ovako monstruoznih krivičnih djela, zahvaljujući Mešeljeviću, spriječeno u budućnosti.

Policiji je dostavio i fotografiju koja će kao dokaz služiti u nastavku procesuiranja pedofila kojeg je uhvatio s karanfilom u ruci.

Savladao nasilnika  do dolaska policije

Fahrudin Mešeljević: Heroj iz naše ulice

“Sretan 8. mart. Uvijek ste u mom srcu!” Ta kratka poruka <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=An%C4%91elina&amp;">holivudske dive Anđeline Đoli (Angelina Jolie)</a> majkama Srebrenice stigla je u teško vrijeme za ovaj grad, ali i cijelu BiH. Buketima cvijeća i izrazima poštovanja vratila je nadu da ova zemlja ima prijatelje u svijetu i onda kada smo ih mi zaboravili ili kada se učini da smo im postali pretežak teret.
Usto, planetarno popularna glumica za američki magazin “Time” uradila je intervju s bh. rediteljicom Jasmilom Žbanić u kojem je svjetsku javnost, kroz razgovor sa sestrom po profesiji i borbi za istinu, podsjetila na opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici, a članice Udruženja “Majke Srebrenice” zajedno su predložile za Nobelovu nagradu za mir.

Nije prvi put da Đoli pokušava skrenuti pažnju na sudbine žrtava rata i prognanika, jer stanovnici kolektivnih centara iz Goražda i Višegrada nikada neće zaboraviti njenu iznenadnu posjetu prije nekoliko godina. 

Đoli je višestruko nagrađivana američka glumica i rediteljica, humanitarac i ambasador dobre volje UNHCR-a. Osim žrtvama rata u BiH, svojim angažmanima nastojala je pomoći nemoćnima širom svijeta.

Majkama Srebrenice čestitala 8. mart i  tako im poručila da nisu zaboravljene

Đoli: Vratila nadu da BiH ima prijatelje u svijetu

Anđelina Đoli: BiH uvijek u srcu

Godinama nas vuče za nos, dok se njegov od laži crveni. Problem je što se historija ponavlja, ali nas, čerčilovski rečeno, svaki put više košta.
Kad već spominjemo Čerčila, još je rekao i da formiranje komisija odlaže rješenje problema. <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fadil%20Novali%C4%87&amp;">Premijer FBiH u tehničkom mandatu Fadil Novalić</a> je godinu poslije proglašenja pendemije koronavirusa odlučio formirati komisiju za nabavku vakcina.
Prvo se obrukao s nabavkom respiratora i, ako pravosuđe doista bude nezavisno, sudeći prema dokazima, Novalić se neće dobro provesti. Njegov višegodišnji mandat obilježile su provale, a njegovi potezi vuku nas u provaliju iz koje ćemo se teško izvući.
Formiranje komisije za nabavku vakcina je paravan za klasični nerad.

Faktura će se ponovo ispostaviti građanima koji će gutati gorke pilule kada ih na državnim granicama budu tretirali kao neandertalce.

Pod kožu je već mnogo toga stalo, ali je nepojmljivo da se neko na ironičan način poigrava sudbinom cjelokupne populacije. Nijedan demografski pokazatelj nam ne ide u prilog, a katastrofalni potezi vlastodržaca odavno tjeraju iz države sve ono što vrijedi.
Postali smo taoci neodgovornih politika, političarenja, tendera i porodičnih uhljebljenja. Zbog toga smo crna rupa u srcu Evrope, iliti tamni vilajet koji tone sve dublje i dublje.

Problem je što se historija ponavlja,  ali nas, čerčilovski rečeno, svaki  put više košta

Novalićeva provalija

Na spisku osoba koje su, zbog požrtvovanja i humanosti, zaslužile priznanje Ministarstva sigurnosti BiH ove godine našao se i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=klub%20Wolf&amp;">Fočak Jagoš Čomara, član Spasilačkog kluba “Wolf”</a>. To je jedno od rijetkih priznanja koje je dobio ovaj ronilac, spasilac na divljim i otvorenim vodama, podvodni deminer i gorski spasilac, koji već punih 18 godina s kolegama iz kluba spašava ljudske živote. Spasioci su, inače, ljudi kojih se većina sjeti u nevolji, a kada sve prođe, većina ih zaboravi.
Od 2003., kada je osnovan “Wolf”, takvih situacija bilo je bezbroj. Jagoš i njegove kolege pronalazili su zalutale i promrzle turiste na Magliću, krčili puteve do snijegom zametenih sela, evakuirali stare i bolesne, spašavali zarobljene u poplavama, iz rijeka izvlačili utopljenike, pri tome ne vodeći računa o administrativnim granicama i nadležnostima.

Dođu nekad trenuci kad dugogodišnjeg spasioca sustignu slike utopljenika, tijela iz saobraćajnih nesreća, jer na to se niko ne može navići. Čomaru, koji ovaj posao obavlja volonterski, dok istovremeno pokušava naći radno mjesto, pokreće želja da bude tu kad je pomoć potrebna. Kod nas nema granica, kaže on, pa su u akcijama spašavanja učestvovali i van BiH.

Jagoš Čomara rođen je 24. maja 1985. godine u Foči.&nbsp;

Već punih 18 godina s kolegama iz  “Wolfa” spašava ljudske živote

Čomara: Uvijek tu kada je pomoć potrebna

Dno dna

Jasmila za historiju

Duda Balje: Veća prava Bošnjaka

Muslimani ili Bošnjaci

Ivica Obrvan: Debi koji vraća nadu

Jasmila Žbanić: I... Oskar je već dobila "Aida"

Bruka za državu

Fikret Alić: Borba za istinu

Borba za opstanak

Četvorka na kisiku

Ivo Krezo: Čovjek za veliki rezultat

Pad crnog Dodika

Fahrudin Mešeljević: Heroj iz naše ulice

Anđelina Đoli: BiH uvijek u srcu

Novalićeva provalija

Jagoš Čomara: Spasilac bez granice

Kolumne

Dno dna

Jasmila za historiju

Duda Balje: Veća prava Bošnjaka

Muslimani ili Bošnjaci

Ivica Obrvan: Debi koji vraća nadu

Jasmila Žbanić: I... Oskar je već dobila "Aida"

Bruka za državu

Fikret Alić: Borba za istinu

Borba za opstanak

Četvorka na kisiku

Ivo Krezo: Čovjek za veliki rezultat

Pad crnog Dodika

Fahrudin Mešeljević: Heroj iz naše ulice

Anđelina Đoli: BiH uvijek u srcu

Novalićeva provalija

Jagoš Čomara: Spasilac bez granice