<a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Počela je vakcinacija protiv koronavirusa u bh. entitetu Republika Srpska. Lijepe vijesti.</a> A šta je s Federacijom BiH? Još čeka sadaku od Evropske unije ili neke svjetske sile. Ni traga ni glasa o početku imunizacije u jednom dijelu države. Lakrdija.
A ne radi se o nečemu što možemo, a ne moramo. Radi se o ljudskim životima. Ko će odgovarati za njih? I ovako smo među prvima po smrtnosti, kažu zbog lošeg zdravstvenog sistema, zbog zakašnjelih testiranja, zapuštenih bolesti... A zbog nedostatka vakcina? 
Zadnji smo u svakom slučaju. Hajde, možemo se nekako pomiriti s činjenicom da smo zadnja rupa na sviralu za vaskoliki svijet, ali građani onima na vlasti ne bi trebali da oproste što njih tretiraju poput rupe iz narodne poslovice.

<a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">Sutra je i ta famozna sredina februara, otkad se najavljuje početak isporuke cjepiva preko COVAX mehanizma za siromašne države.</a> Vidjet ćemo šta će od toga biti. Prognoze su sumorne, jer će i taj rok, vjerovatno, biti prolongiran. A u Srbiji vakcinisano već 700.000 tamošnjih stanovnika.

Sramota! Za našu državu, za građane, za one najugroženije, od ljekara koji se od prvog dana na prvim linijama bore s pandemijom do naših nana, deda...
A cirkus će tek biti kada se, jednog dana, pojave vakcine u „većem“ bh. entitetu. Pogodite ko će prvi da potrči da primi spasonosnu dozu. Pa, naravno, oni koji su i do sada navikli da sve dobiju preko reda, sa štelom, na lijepe oči.
Ali, kao što Balašević devedesetih otpjeva: „Nisu krivci primitivci što su pokupili mast, korov nikne gdje god stigne, ma svaka njima čast, krivi smo mi...“

A kada napokon i stignu te spasonosne doze, vidjet ćemo ko će prvi potrčati da ih primi

FBiH još čeka sadaku od Evropske unije ili neke svjetske sile

Čekajući vakcine

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danica&amp;"></a><a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danka&amp;https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danica&amp;">Nakon što je 2003. u Sarajevu završio Poljoprivredni fakultet, Odsjek stočarstvo, Refik Ahmuljić iz Gračanice imao je sreću da ni dana nije proveo na birou.</a>&nbsp;Odmah je dobio posao u Zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” i kao mladi inžinjer poljoprivrede zavolio je svoje zanimanje.
Zajedno s kolegama inžinjerima unapređivao je posao, a kada je, prije dvije godine, izabran za direktora najstarije zemljoradničke zadruge u BiH, s 24 zaposlena, među kojima je devet poljoprivrednih inžinjera, krenuo je unositi novine u rad.
Njegova stručnost, ali i sloga među zaposlenicima, davali su odlične rezultate, pa je za “Gračanku” prošla godina, i pored pandemije koronavirusa, bila najuspješnija od osnivanja zadruge 1954. godine.

Refik kaže da se nakon radnog dana najbolje odmori kod svoje kuće u Škahovici, gdje ocu Omeru pomogne u uzgoju bikova u savremenoj štali. Poručuje da svaka zemljoradnička zadruga može biti uspješna ako su zadovoljni njeni zadrugari, što je svakako slučaj i s “Gračankom”.

prkos pandemiji, za “Gračanku”, na čijem je čelu, 2020. bila najuspješnija od osnivanja

Refik Ahmuljić: Vođa tima za uspjehe

<a href="https://avaz.ba/tag/25421/migrantska-kriza">Migrantska kriza je na vrhuncu, posebno u Krajini.</a> Krvavi obračuni, u kojima su glavni akteri ilegalni migranti, postali su užasna bosanskohercegovačka svakodnevica. Ubistva, silovanja, pljačke, pune novinske stupce iz dana u dan. Društvene mreže preplavljene su slikama nasilja, stravičnim ispovijestima žrtava migranata... Videosnimci brutalnih tuča zgražavaju javnost. 
<a href="https://avaz.ba/tag/17733/selmo-cikotic">Jedino nisu uzbuđene nesposobne i flegmatične bh. vlasti, sa ''seksi'' ministrom na čelu, koji su prepustili narod da se brani sam, kako zna i umije.</a> Ostavljeni na cjedilu, na milost i nemilost, izrevoltirani građani primorani su vratiti se nekoliko stoljeća u historiju i, kao nekada na američkom Divljem zapadu, uzimati pravdu u svoje ruke.
I to je ono što je najopasnije - bezakonje, anarhija!

 













Šta je sljedeće? Hoćemo li, ukoliko se nešto hitno i drastično ne promijeni, uskoro gledati slike mještana, recimo Bihaća, kako se vilama i grabljama bore s hordama pijanih ilegalnih migranata, braneći svoje kuće, žene i djecu?
Osvete smo već vidjeli prethodnih dana. Migranti pretuku mladića, prijatelji i rodbina uzvrate. Padne krv, a izostane bilo kakva reakcija nadležnih. Muk!
Jesu li Vam to, ministre Selmo Cikotiću, seksi i slike krvavih glava, silovanih žena, pretučenih mladića? Jesu li Vama, gospodine Šefiku Džaferoviću?
Ako nisu, učinite nešto, pomozite narodu. Pokažite empatiju. Zaradite plaće!
Ako jesu, onda ništa...

Jesu li vam to, ministre Cikotiću i gospodine Džaferoviću, seksi i slike silovanih žena, pretučenih mladića

Migrantska kriza je na vrhuncu, posebno u Krajini

Krvavi Divlji zapad Bosne

<a href="https://avaz.ba/tag/67465/quo-vadis-aida">Film bh. rediteljice Jasmile Žbanić "Quo vadis, Aida?" (Kuda ideš, Aida) ušao je u uži izbor 15 ostvarenja za Oskara u utrci za najbolji film izvan engleskog govornog područja.</a> U konkurenciji je bilo više od 90 filmova, a u završni krug ući će pet. <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Ogroman je ovo uspjeh za rediteljicu, cijelu ekipu i jedno filmsko ostvarenje iz siromašne i male zemlje kakva je Bosna i Hercegovina.</a> Vjerovatno je malo ko u našoj zemlji svjestan veličine ovog uspjeha.

Film koji je svjetsku premijeru imao prošle godine u septembru na prestižnom Venecijanskom festivalu do sada je pobrao nagrade na mnogim smotrama sedme umjetnosti, a sve ovo što se dešava s „Quo vadis, Aida“ mnogo je više od umjetnosti.

Film se bavi genocidom u Srebrenici te podsjeća i ujedno opominje na najbolniju, najtežu i najtragičniju bh. ranu. Neizmjerno je važno podsjećati svijet šta se dogodilo tih julskih dana 1995. godine, neizmjerno je važno podsjećati na istinu, da se srebreničke žrtve ne zaborave i da se tragedija takvih razmjera nikad nigdje i nikome ne ponovi.

Žbanić u svojim djelima govori o ranama na bh. duši - o silovanim ženama tokom agresije BiH, genocidu u Srebrenici, o opsadi Sarajeva... Ne bježi od bolnih ratnih tema, na koje neumorno podsjeća i upozorava svjetsku javnost.Rediteljica je rođena u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade. U braku je s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku.

Film bh. rediteljice o genocidu u Srebrenici ušao među 15 u utrci za prestižni Oskar

Jasmila Žbanić: Mnogo više od umjetnosti

<a href="https://avaz.ba/tag/34153/sluzbena-vozila">Deset miliona godišnje u Federaciji se potroši na službene automobile.</a> Prosta računica govori da se za taj novac moglo napraviti deset novih škola od temelja do krova ili stotinu osavremeniti. No, ko će ulagati u školstvo kada se može u skupocjene automobile koji se, naravno, koriste i u privatne svrhe. Ne tako davno desetak miliona je potrošeno u nabavku respiratora posredstvom firme "Srebrena malina". Respiratori još nisu u upotrebi, a cijeli slučaj će dobiti sudski epilog. I opet se vraćamo na sumu od deset miliona, deset novih ili stotinu obnovljenih škola za samo godinu. 
<a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">Lakrdija oko nabavke vakcine protiv koronavirusa uveliko traje i trajat će sve dok je vlastodršcima bitnija limuzina, odnosno njihov luksuz o našem trošku od naših života.</a>

Ko će ulagati u zdravstvo? Pa narod koji u bolnice nosi sve - od igle, lijekova i drugih repromaterijala. A deset miliona ode u skupocjene limuzine ili neupotrebljive respiratore...
Bez korjenitih promjena sistema vrijednosti neće biti ni poboljšanja uvjeta života u bilo kojoj sferi. Neophodna je, recimo, potpuna depolitizacija školstva i zdravstva kako bismo napokon prodisali. Ali ko brine o tome? Već sutra će obične narodne mase kao stado poslušnika zadeverati pričama o otcjepljenjima i ukidanjima entiteta.
Oni pričaju i voze se po jedan u automobilu od nekoliko stotina hiljada maraka. Narod više nema ni marku za gradski prijevoz jer su ga dotjerali do prosjačkog štapa.

Lakrdija oko nabavke vakcine protiv koronavirusa trajat će sve dok je vlastodršcima bitnija limuzina

Novac se troši na službene automobile, a vakcinama ni traga

Limuzine i vakcine

<a href="https://avaz.ba/tag/3677/licnost-dana">Naš fudbalski reprezentativac iz Frajburga Ermedin Demirović (22) kandidat je za najboljeg novajliju Bundeslige u januaru, zajedno s Ritsuom&nbsp;Doanom iz Arminije Bilefeld i Metjuom Hopijem (Matthew Hoppe) iz Šalkea</a>. Demirović je u januaru postigao dva gola, uz četiri asistencije. Također,&nbsp;učestvovao je u akcijama kod još šest golova Frajburga te imao 37 duela i 36 sprintova po utakmici.
<a href="https://avaz.ba/tag/15215/ermedin-demirovic">Inače, “Zmaj” je ove sezone odigrao 19 utakmica za Frajburg (17 u prvenstvu i dvije u Kupu Njemačke) i postigao tri gola, uz sedam asistencija. Na terenu je proveo ukupno 784 minute</a>.&nbsp;
Ermedin Demirović rođen je 25. maja 1998. u Hamburgu, gdje je u HSV-u i počeo igračku karijeru. Kasnije ga je lopta prvo odvela u Lajpcig, a potom i španski Deportivo Alaves, francuski Sošo, špansku Almeriju, švicarski Sent Galen, a od početka ove sezone stanovnik je Frajburga.&nbsp;Za mladu i omladinske selekcije BiH odigrao je 49 utakmica i postigao 15 golova. Već je pozivan i u A tim.

Kandidat za najboljeg novajliju njemačke elite u januaru

Demirović: Ove sezone odigrao 19 utakmica za Frajburg

Ermedin Demirović: Nova zvijezda Bundeslige

<a href="https://avaz.ba/tag/538/komentar-dana">Savez samostalnih sindikata BiH upozorava da je cijena potrošačke korpe u BiH za 180 maraka skuplja danas nego što je bila u decembru</a>. Udruženja potrošača ukazuju da cijene rastu iz dana u dan, postepeno i pomalo, ali uporno, a vrlo često i neopravdano. Elektroprivrede u BiH, otvoreno ili indirektno, najavljuju poskupljenje struje. Pandemija koronavirusa značajno je uzdrmala svjetsku ekonomiju. <a href="https://avaz.ba/tag/21010/potrosacka-korpa">Kad Njemačka kihne, Balkan se prehladi, pa je teško procijeniti koliko ćemo radnih mjesta izgubiti u BiH zbog rigoroznih mjera u Evropi nakon pojave novog, visokozaraznog soja koronavirusa</a>. Dok ogromna većina građana ove zemlje razmišlja kako preživjeti poskupljenja, zimu, pandemiju i svaku nevolju što ih je snašla, Vijeće ministara BiH planira povećati osnovice plaća uposlenih u institucijama BiH. 
Kada bi se planirana povećanja odnosila samo na one čiji je rad nedovoljno plaćen, teško da bi neko mogao prigovoriti, ali četiri posto na plaću od 700 nije isto što i na onu od 7.000 KM. Policajcima, vojnicima, inspektorima, nižim službenicima - opet kupus, a parlamentarcima, ministrima i Predsjedništvu – meso.

Tačne su tvrdnje da entiteti povećanjem vlastitih budžeta i plaća praktično rade na urušavanju države i kadrovskom slabljenju njenih institucija, ali u teškom vremenu intencija ograničavanje potrošnje treba biti i na nižim nivoima vlasti. A posebno ograničavanje rasta nezasluženo i sramno visokih plaća na svim nivoima.

Nabavka vakcina i migrantska kriza samo su dva od brojnih pitanja na kojima (ni) državni ministri nisu zaradili svoju plaću, a na sjednici na kojoj su raspravljali o povećanju (i) svojih primanja odbili su usvojiti odluku kojom bi zaštitili domaće proizvođače.

Entiteti povećanjem vlastitih budžeta i plaća rade na urušavanju države i kadrovskom slabljenju njenih institucija

Cijena potrošačke korpe u BiH za 180 maraka skuplja danas nego što je bila u decembru

Kupus i meso

Postoji tek nešto više od tri mjeseca, ali prvi laboratorij u BiH za digitalnu fabrikaciju, sarajevski “FabLab” pokazao je da se po okupljanju mladih i obrazovanih entuzijasta rezultati i ne trebaju dugo čekati. Prije desetak dana “FabLab” je izradio prvu 3D digitalnu ruku i na taj način osigurao pristup svjetskoj zajednici volontera koji uz pomoć 3D printera, izradom jeftinih protetičkih pomagala, nastoje olakšati život osobama s invaliditetom. <a href="https://avaz.ba/tag/105296/edin-skaljic">Nauku i inovacije učiniti pristupačnima svima, jedan je od ciljeva osnivača “FabLaba” Edina&nbsp;Škaljića.</a>&nbsp;Tim na čijem je čelu ovaj mladi stručnjak, član Američkog društva inžinjera mehanike, broji dvadesetak ljudi, a da bi realizirali sve projekte koje imaju u planu, veoma brzo će ih biti potrebno mnogo više. Žele organizirati treninge za studente, osigurati podršku razvoju i zaštiti patenata, podršku razvoju biznisa…
Tehnologija, inovacije, biznis, progres, riječi su koje najbolje opisuju ono na čemu je angažiran Škaljić. On je osnivač “E-office”, kompanije za poslovno upravljanje, s uslugama pravne podrške za start-up kompanije. 
Između ostalog, bio je i menadžer pri Vojsci SAD u Evropi, angažiran na podršci operacijama, svakodnevnom životu, logistici, održavanju baznih kampova…

Inovacije i nauku učiniti pristupačnima svima, jedan je od ciljeva osnivača “FabLaba”

Edin Škaljić: Nauka u službi progresa

Odlazak mladih ljudi iz ove države rezultat je svakako dubinskog nedostatka ekonomske perspektive i prilika u ovoj zemlji, ali i bježanja iz ovdašnje društvene letargije, beznađa i mržnje. Ipak, pošteno bi bilo postaviti i pitanje koliko su mladi u BiH sami odgovorni za stanje u državi. Upečatljiv je nedavni primjer skandala na Tuzlanskom univerzitetu, kada je 137 studenata Medicinskog fakulteta, nakon što su očito unaprijed nekako došli do pitanja za ispit, redom dobilo desetke, a profesor učinio jedinu logičnu stvar - poništio ispit, uz buru negodovanja samih studenata. 
Naime, javna je tajna da je u današnjoj BiH, u vizuri mase studenata, sasvim normalno fakultete završavati preko prepisivanja, krađe ispita i drugih nemoralnih radnji (da ih ne spominjemo) i pri tome im nije neugodno što će, u konkretnom slučaju, od njihovog posla sutra doslovno zavisiti ljudski životi. Kakve, najprije, ljude, a potom i profesionalce možemo očekivati od mladih ljudi kojima je normalno ukrasti i prepisati pitanja za ispit?

<a href="https://avaz.ba/tag/11957/dejtonski-sporazum">Generacija od devedeset i neke oblikovana je u dejtonskoj BiH, u sistemu u kojem je na svim poljima došlo do urušavanja svih mogućih profesionalnih, moralnih i ljudskih kriterija.</a> Takva generacija odrastala je u društvenom ambijentu u kojem je kriminal proglašen za sposobnost, poslušnost za principijelnost, beskrupuloznost za snalažljivost. To je generacija koja nije iznjedrila svoju ''Top listu nadrealista'', svoj Novi val, svoje velike umjetnike, autore i kreativce, eventualno ponekog zahiragića ili vulićku, slijepog poltrona svojih gospodara.

To je generacija koja, ukratko, ne želi mijenjati „današnji svijet“, ne želi rušiti vrijednosti i društvo koje su im u amanet ostavili roditelj. Ne žele ga rušiti, jer je ludilo postdejtonske Bosne jedina realnost za koju oni znaju. Ljuti jesu, ali ne zato što misle da je sistem naopak, nego što u njegovoj sivoj i skučenoj realnosti, s podijeljenim rejonima, za njih sve nije ostalo dovoljno mjesta, iako su njegovi savršeni izdanci.

Ludilo postdejtonske Bosne jedina je realnost za koju oni znaju

Koliko su mladi u BiH sami odgovorni za stanje u državi

Djeca Dejtona

Životna želja bosanskohercegovačkog putopisca, slikara i karikaturiste Zulfikara Zuke Džumhura je konačno ispunjena. U rodnom Konjicu obnovljene su njegova porodična kuća i avlija, u kojoj je zasađeno stablo smokve. <a href="https://avaz.ba/tag/79620/muhamed-krnjic">Zasluge za ispunjenje Zukine želje pripadaju Zavičajnom muzeju iz Konjica, a kustos Muhamed Krnjić je ponosan na ekipu ljudi koja je implementirala zahtjevan projekt.</a> 
Važimo za podneblje gdje se vrlo brzo zaboravljaju ljudske gromade koje su nas svojim radom zadužile. 
Zukina zaostavština zauvijek će podsjećati na njegov lik i djelo, a mlađi naraštaji kojima se pod obavezno moraju uvesti obilasci ovakvih kulturnih spomenika mogu u svemu onom što je izloženo pronaći svog uzora ili moderno govoreći – superheroja. 
Krnjić kontinuirano njeguje sjećanje na našeg velikana. On turistima iz cijelog svijeta predstavlja historiju Konjica i rodnu kuću Zuke Džumhura, gdje se brine o postavkama te je uključen u organizaciju svih događaja. Krnjić je politolog po zvanju i od 2011. godine uposlenik je Narodnog univerziteta Konjic.

Kontinuirano njeguje sjećanje na našeg velikana

Muhamed Krnjić: Zukina zaostavština

Ukoliko institucije ne žele riješiti gorući problem, obično formiraju komisije. Dobro plaćeno članstvo u Komisiji za borbu protiv korupcije na različitim nivoima nije proizvelo nikakav efekt. Korupcija cvjeta! Ako institucije žele traljavu istragu o ubistvima, ratnim zločinima ili drugim nedjelima protiv ljudi, onda se istrage razvlače unedogled s ciljem obesmišljavanja kompletnog procesa. 
<a href="https://avaz.ba/tag/2904/dzenan-memic">Upravo je o tome u televizijskom nastupu govorio Nermin Šehović, inspektor Federalne uprave policije (FUP), koji je konstatirao kako su istražitelji u predmetu „Dženan Memić“ pustili da vrijeme učini svoje.</a> 
Zub vremena nagriza tragove, kojih je sve manje kako godine prolaze. Pogotovo tragovi nestaju ako su u istom kolu zaigrali policajci, doktori i tužioci... Samo hrabrost i istrajnost porodice Memić, pet godina poslije, fakturirale su im nadu da će napokon biti rasvijetljen događaj i da će pravda biti zadovoljena. Zločin ne zastarijeva!

Kao porodica Memić, tako se i mnoge druge porodice u postratnoj BiH, ali i žrtve agresije u BiH, bore protiv sistema, onog pravosudnog, koji je spreman pravomoćno osuđenom ratnom zločincu Novaku Đukiću omogućiti bijeg u Srbiju, odakle se, uz pomoć institucija Srbije, ruga roditeljima ubijene tuzlanske mladosti na Kapiji.

Ko, onda, može imati povjerenje u pravosudni sistem BiH? Mnoge žrtve za svog života nisu dočekale pravdu, a ni zločinci kaznu. Sve je manje žrtava, ali i njihovih dželata.
<a href="https://avaz.ba/tag/12070/muriz-memic">Zbog toga je istrajnost porodice Memić urnek ponašanja potomaka žrtava genocida, zločina i drugih nedjela.</a> O tome se ne smije šutjeti, iz prostog razloga da se zlo ne ponovi i zbog činjenice da zločin nikad ne zastarijeva.

Istrajnost porodice Memić urnek je ponašanja potomaka žrtava genocida, zločina i drugih nedjela

Samo hrabrost i istrajnost porodice Memić fakturirale su im nadu da će napokon biti rasvijetljen događaj

Zločini ne zastarijevaju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=D%C5%BEenan%20Memi%C4%87&amp;">Pravda se ne može nikome uskratiti.</a>&nbsp;Rečenica je ovo Ifeta Ferageta, advokata porodice nesretno nastradalog mladića Dženana Memića, sat nakon informacije da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili dvije osobe zbog ometanja istrage. A istraga u ovom predmetu traje već pet godina. Postupci se vode i polako padaju teze Tužilaštva Kantona Sarajevo da je riječ o saobraćajnoj nesreći. Sve je jača teza porodice i advokata - da je Dženan ubijen.
Ali kako i zašto, uskoro bi moglo sve raspetljati Državno tužilaštvo, koje je 2019. godine preuzelo istragu o ovome slučaju i vodi je kao organizirani kriminal.
Hapšenje Zije Mutapa, oca Alise Mutap, bivše Dženanove djevojke koja se (ne) sjeća tragičnog događaja od 8. februara 2016. godine, i Hasana Dupovca, bivšeg načelnika za saobraćajne nesreće MUP-a KS, počelo je odmotavati klupko.I novi svjedoci Tužilaštva BiH, također. Ko je i zašto skrivao istinu, a ko je uskratio pravdu, moglo bi se saznati vrlo brzo.











U svemu tome pomoći će zaštićeni svjedok Tužilaštva. Njegov iskaz mogao bi uzdrmati duhove prošlosti. Pitanje je ko će na kraju odgovarati i gdje vode kraci tužilačko-policijske zavjere. Ko je sve znao, a šutio? Mnogo je pitanja...
Uskoro će se otkriti ko u Tužilaštvu i MUP-u KS ima oraha u džepovima te zašto su tužioci iz ovog predmeta preko noći „pobjegli“ u advokaturu.
Ovo je tek početak pravde u slučaju „Memić“.

Ko u Tužilaštvu i MUP-u KS ima oraha u džepovima te zašto su tužioci iz ovog predmeta preko noći „pobjegli“ u advokaturu

Pravda za Dženana

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Goran%20Lojo&amp;"></a><a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Goran%20Lojo&amp;">Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pobjedom nad Estonijom završila je kvalifikacije za Eurobasket 2021.</a>
Našu reprezentaciju do pobjede vodile su Melisa Brčaninović (23 poena i 16 skokova) i Kortni Hart (Courtney Hurt - 16 poena i šest skokova), ali i u ovoj utakmici, u igri naših djevojaka bila je vidljiva ruka selektora Gorana Loje, koji ponovo nije mogao računati na dvije najbolje igračice – Maricu Gajić i Džonkel Džons (Jonquel Jones) - te Tamaru Kapor.
Šansu je dao svim reprezentativkama koje su se upisale u listu strijelaca.
Kvalifikacionu grupu naše najbolje košarkašice završile su skorom od pet pobjeda i jednog poraza, te se tako nakon 22 godine plasirale na Eurobasket.

Goran Lojo rođen je 2. avgusta 1976. godine. Za selektora ženske seniorske reprezentacije BiH izabran je 28. septembra 2017. Do tada je uspješno vodio žensku juniorsku reprezentaciju BiH, s kojom je izborio plasman u A-diviziju. To je bio historijski uspjeh za žensku omladinsku košarku u našoj zemlji. Također je bio trener prvaka BiH, sarajevskog Play off-a, s kojim je osvojio i prvenstvo i Kup BiH.

Od 26. februara, uporedo s našim državnim timom, trenira i Flipo Baskets iz Getingena.&nbsp;

Šansu dao svim reprezentativkama koje  su se potom upisale u listu strijelaca

Lojo: Trasirao put našim  košarkašicama na Eurobasket

Goran Lojo: Tvorac velikog uspjeha

<a href="https://avaz.ba/tag/6361/kosarkaski-savez-bih">Bilo je u Košarkaškom savezu Bosne i Hercegovine dobrih, loših, radnih, lijenih... Bilo je kompromitiranih i poštenih, a bilo je i sponzora, procenata od sponzora...</a>Imali smo i blistavih trenutaka i boravka u dubokom ponoru, a nakon svega ostala je pustoš u blagajni i sjećanje na neke trice Mirze Teletovića s parkinga, kako je to rekao jedan poznati komentator, ili oni stariji su se sjećali pobjeda u režiji Nenada Markovića i njegove generacije.
A onda se krenulo iznova, došli su košarkaši, reprezentativke i reprezentativci, ljudi koji nikada nisu živjeli od reprezentacije BiH i nikada neće ni živjeti. Spojili su se na jednom mjestu ljudi generacija koje su nas uveseljavale.
Dočekala ih je lopata, a oni su imali čisto i srce, pa su zasukali rukave. Borba oko nabavljanja potrebnog novca je nešto što samo oni znaju kako prolaze, ali radili su i rade, pa je i taj problem nevidljiv.

Birani su selektori s karakterom, a usto su za najbliže saradnike dobili velika imena bh. košarke, a igračice i igrači su prolazili jednu posebnu selekciju. Igrački kvalitet, ali i karakter koji će težiti zajedništvu. Ni slova ne treba o nacionalnom karakteru muške i ženske košarkaške reprezentacije, jer ako to niko od onih koji su u svlačionici ne gleda kao nešto bitno, ni drugi ne bi trebali. Epilog je da su se i ženska i muška reprezentacija plasirale na Evropsko prvenstvo, ali ne treba ni pomisliti da se do toga došlo lako. Stvorena je potrebna kohezija, ni blizu uvjeti kakve imaju Rusija ili Francuska, ali našima je sasvim dovoljno da bude sve normalno i da se vidi uspjeh. Ovo je sada normalno i svi zajedno zaslužuju čestitke.

Bilo je i dobrih i loših, uspjeha i neuspjeha, ali danas je stvorena potrebna kohezija u svakom segmentu rada KSBiH

Ženska košarkaška reprezentacija plasirala se na EP

Srce, ruke i lopata

Na Medicinskom fakultetu u Tuzli desila se uistinu nesvakidašnja situacija: na ispit iz predmeta Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje izašlo je 157 studenata šeste godine i svi su dobili desetke!<a href="https://avaz.ba/tag/91430/semir-imamovic">Profesor Semir Imamović reagirao je hitro i donio je jedinu logičnu odluku</a> - poništio je ispit, navodeći da mu je računar na kojem je pripremao pitanja za ispit, vjerovatno, hakiran.Iako su studenti nemušto tvrdili da su pitanja bila prejednostavna i da su svi znali sve, teško je, zapravo nemoguće, povjerovati da od njih 157 ama baš niko, barem nesmotreno, nije napravio niti jednu grešku.Jasno je da je visoko obrazovanje u BiH odavno spalo na niske grane. Za to svakako odgovornost snose i državne institucije i osoblje fakulteta, ali i sami studenti, od kojih mnogi smatraju da se do diplome može doći prečicom, bez stjecanja potrebnog znanja, zbog čega su spremni koristiti i razne sramotne prečice.Potez profesora Imamovića vrijedan je svake hvale, s ciljem očuvanja barem nekog integriteta obrazovnog sistema u BiH.

Poništavanje ispita na kojem su svi  studenti dobili desetke jedini razuman  potez

Semir Imamović: Potez razuma

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bANJA%20LUKA&amp;">Nema puno Vojina Mijatovića u Banjoj Luci.</a> Nažalost. Njegov glas razuma, glas političke dosljednosti i bezrezervne osude ratnih zločina, glas koji poziva na dijalog, pomirenje i ljudsko saosjećanje prema stradanju sva tri naroda u BiH, redovito biva prigušen orkestriranim srbovanjem i nacionalističkom patetikom i vlasti i opozicije u RS.
Ta ogromna razlika vidjela se i po reakcijama na pismo visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko) Narodnoj skupštini RS, u kojem traži da Skupština u roku od tri mjeseca poništi odlikovanja presuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku i Biljani Plavšić.
Odgovor je očekivan i ne čujemo ga prvi put. Vrište i Mirko Šarović, i Branislav Borenović, i Nenad Nešić. Perjanice opozicije bacaju i drvlje i kamenje na Incka. Ne daju na „prvog predsjednika RS“.
Doista, kako smo došli do situacije da u manjem bh. entitetu 25 godina nakon Dejtona ogromna većina tamošnjih političara još stoji u rovovima koje su kopali Radovan Karadžić i Ratko Mladić?
Deklarativno zalaganje za pomirenje, saradnju i evropski put BiH, koje forsira opozicija želeći napraviti prepoznatljivu razliku u odnosu na secesionističku politiku stalnih tenzija, koju provodi Milorad Dodik, redovito pada na ispitu odnosa prema ratnim zločincima i genocidu u Srebrenici.

Na tom pitanju gubi se svaka razlika između opozicije i vlasti u RS. Svi odreda, od Šarovića i Borenovića, do notornog Nenada Stevandića ili Dodika, odmah poskidaju majice različitih boja i ostanu u Karadžićevoj potkošulji izvornog SDS-ovog kroja.

Do kada ćemo takve scene gledati, teško je prognozirati. Prilika za oštar rez propuštena je odmah nakon Dejtona, kada je 1996. godine njegov tvorac Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) ponudio tadašnjem bošnjačkom lideru Aliji Izetbegoviću da SAD, u saradnji sa saveznicima, zabrani rad, kako je rekao, nacističkog SDS-a. Izetbegović je to, na iznenađenje i samog Holbruka, odbio.
Tako je zločinački duh SDS-a ostao da živi i u politici i u obrazovnom sistemu RS. I zato danas sve srpske stranke s ove strane Drine presuđene ratne zločince veličaju i postavljaju na neupitni nacionalni pijedestal. Bez straha od kazne i bez osjećaja za bol žrtve.

Na pitanju presuđenih ratnih  zločinaca gubi se svaka razlika  između opozicije i vlasti u RS

Različite reakcije na pismo visokog predstavnika Valentina Incka

Čekajući vakcine

Refik Ahmuljić: Vođa tima za uspjehe

Krvavi Divlji zapad Bosne

Jasmila Žbanić: Mnogo više od umjetnosti

Limuzine i vakcine

Ermedin Demirović: Nova zvijezda Bundeslige

Kupus i meso

Edin Škaljić: Nauka u službi progresa

Djeca Dejtona

Muhamed Krnjić: Zukina zaostavština

Zločini ne zastarijevaju

Pravda za Dženana

Goran Lojo: Tvorac velikog uspjeha

Srce, ruke i lopata

Semir Imamović: Potez razuma

Opozicija u Karadžićevoj potkošulji

Kolumne

Čekajući vakcine

Refik Ahmuljić: Vođa tima za uspjehe

Krvavi Divlji zapad Bosne

Jasmila Žbanić: Mnogo više od umjetnosti

Limuzine i vakcine

Ermedin Demirović: Nova zvijezda Bundeslige

Kupus i meso

Edin Škaljić: Nauka u službi progresa

Djeca Dejtona

Muhamed Krnjić: Zukina zaostavština

Zločini ne zastarijevaju

Pravda za Dženana

Goran Lojo: Tvorac velikog uspjeha

Srce, ruke i lopata

Semir Imamović: Potez razuma

Opozicija u Karadžićevoj potkošulji