„Lajkonačelnica“ Sarajeva i ovisnica o društvenim mrežama Benjamina Karić rođ. Londrc nešto je poput vegete - u sve se miješa, a ako i ne želite da se miješa, ništa ne brinite, naći će ona već način kako da vam iskoči iz paštete. U svijetu je vjerovatno teško sresti političara s manjim ovlastima, a koji se s toliko upornosti, da ne kažemo gluposti, petlja u sve živo.Ni nastup megapopularne Aleksandre Prijović nije mogao proći bez njenog umovanja, pa je svojim pristalicama sa žaljenjem poručila da ona nema ovlasti da zabrani koncert.Zar gradonačelnik jednog grada zaista nema pametnijeg posla od komentiranja komercijalnih muzičkih događaja koje niti organizira niti s njima ima veze?A mjesta u kojima gradonačelnici imaju ovlasti i namjere zabranjivati koncerte i manifestacije sigurno nisu uzor slobode i jednakosti.Nažalost, nije ovo prvi put da „lajkonačelnica“ Karić rođ. Londrc pokazuje otvorene autoritarne sklonosti, jer dovoljno se samo sjetiti načina kojim je upravljala Vijećnicom i paušalno određivala kome je dozvoljeno, a kome ne da tamo održava manifestacije i osvjetljava objekt.No, ovisnost o društvenim mrežama, "navučenost" na lajkove lumpenproletarijata koji joj jedini kliče, te konstantno miješanje u stvari s kojima njena funkcija nema dodirnih tačaka, pokazuje da je njena politička ambicija puno veća od pozicije gradonačelnice.Ambicija je sama po sebi pohvalna i korisna ako ste osoba s principima i jasnim planom šta s tom ambicijom želite ostvariti. Benjamina je osoba koja, očito, ima veliku ambiciju biti na pozicijama. No, princip joj je lešinariti na svemu što će donijeti popularnost i ne birati sredstva da se dođe do cilja.

Zar gradonačelnica nema pametnijeg posla od komentiranja komercijalnih muzičkih događaja

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Na jugu BiH ništa novo. Cijela priča o uspostavi izvršne vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu vraćena je na početak. Pregovori između HDZ-a BiH, SDA i SDP-a su propali. Trakavica u vezi s formiranjem nove Vlade HNK je nastavljena nakon svojevrsnog obrata, kada je, izgleda, iz samog vrha SDA stigla uputa da se u vlast uvede NES, a što je dovelo do povlačenja SDP-a.Tako bi građani HNK ponovo mogli svjedočiti mukotrpnim pregovorima ako se cijela stvar ne riješi, kako se to opet „kuha“ u Sarajevu, kao koalicija četvorke.S jedne strane je to HDZ BiH, bez kojeg se ne može jer imaju 11 mandata, a s druge bi to bio blok SDA – NES – DF.Kako god, opet je došlo vrijeme da se prebroje zastupnici u Kantonalnoj skupštini. Uz sedam zastupnika SDA i jednog NES-ovog koji se toj stranci drži za skute, nije isključeno to da se „as“ za potvrđivanje nove Vlade HNK krije u redovima DF-a, a koji je osvojio dva mandata.Do tada i, eventualno, nekih drugih kombinacija koje bi se mogle naći „u bubnju“, ostaje Vlada s Nevenkom Hercegom na čelu. Kada je potvrđena, a bilo je to 23. septembra 2015. godine, resori su podijeljeni po principu „pola-pola“ između SDA i HDZ-a BiH, čiji su ministri i premijer zagazili debelo u devetu godinu vladavine.Jedni ih zovu vlada u tzv. tehničkom mandatu, a drugi vlada za tekuća pitanja. U međuvremenu djeluju u krnjem sastavu, jer se jedan ministar iz SDA zbog zdravstvenog stanja skoro povukao, a drugi HDZ-ov je ponudio ostavku i praktično ne dolazi na svoje radno mjesto.No i njima je počeo hod po mukama. Budžetske rezerve su prilično potrošene i zdravstveni radnici su zakazali opći štrajk. A građani? Oni, izgleda, imaju moć navikavanja na takve situacije. Samo su Mostarci čekali na zakonodavnu vlast više od 10 godina, pa što ne bi mogli i Stočani, Konjičani, Čapljinci, Neumljani ... na novu ekipu u Vladi HNK? Nema veze što je već jednom njihova izborna volja pregažena i što trenutna Vlada HNK nije odraz izbornih rezultata iz 2018. godine.

Nije isključeno da se “as” krije u redovima DF-a

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Kino život filma „Ekskurzija“ Une Gunjak je krenuo, a samim tim se podgrijavaju i očekivanja da bi bh. kandidat za Oskara mogao dospjeti među nominirane filmove. Ovo je prvi dugometražni film rediteljice, a prema onoj narodnoj – prvo pa muško - odmah se našao u igri za nominaciju za Oskara.No, Una je i do sada napravila vrlo dobar posao. „Ekskurzija“ je svjetsku premijeru imala na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Locarnu, gdje je film osvojio Specijalno priznanje. Na 29. Sarajevo Film Festivalu imao je gala projekciju u okviru Takmičarskog programa – igrani film izvan konkurencije.Gunjak se ukoštac hvata s temom seksualnosti mladih djevojaka u BiH i konstatira da se u našoj zemlji već 30 godina ništa ne mijenja.Kazala je da je film nastao kao reakcija na skandal koji se desio prije desetak godina u BiH, gdje su navodno djevojčice od 13 godina na jednom putovanju ostale trudne...Una je rođena u Sarajevu prije 37 godina, a trenutno živi u Francuskoj. Njen kratki film „Kokoška“ ostvario je veliki uspjeh. Dobitnik je nagrade „Srce Sarajeva“ i još niza priznanja, a među njima i evropskog Oskara - Evropske filmske nagrade (EFA) za najbolji kratkometražni film.

Krenuo je kino život „Ekskurzije”, bh. kandidata za Oskara

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Državna vlast funkcionira na mišiće. I to velike, napuhane. I tako je, evo, mjesecima. Trojka i HDZ BiH optimistični, u SNSD-u bijesni. Dođi, vidi, sjedni, hajmo sada svako za svojim poslom.Tako bi se mogli ukratko opisati sastanci predstavnika državne vlasti, i to redovni. Za one “ispod stola”, u restoranima i uz ručak, za sada ne znamo. Ali, kada se sve pogleda, Vijeće ministara nekako i gura. Parlament isto, evropski zakoni prolaze. Sporo, ali prolaze. Nekako se u moru blokada nešto i kotrlja.Milorad Dodik čas spusti loptu, čas se naljuti, trojka dosljedna. Bori se i ne da, kako god to neki predstavljali kao popuštanje lideru SNSD-a.

Koplja se lome, o čemu smo pisali još prije mjesec, oko zakona o sudovima. I sporno je gdje će biti sjedište Apelacionog odjela. Dodik je za Banju Luku, trojka za Istočno Sarajevo. U prijevodu, sjedište bi bilo u entitetu RS, ali to strankama oko Dodika ne odgovara.I Dodik mjesecima uporan, trojka se donekle, iako u nekim situacijama pogubljena, i dalje bori. Oko nekih stvari bila je široke ruke, ali kad su u pitanju Apelacioni odjel Ustavnog suda BiH i odlazak stranih sudija – drži pravu stranu.U prijevodu, državna vlast funkcionira po principu serije „Složna braća“.Dogovora ima tamo gdje je obostrani interes. I Srbima i Bošnjacima i Hrvatima. U protivnom su blokade i opstrukcije. S Dodikom je dogovor moguć samo tamo gdje su u pitanju pare pozicije. Tamo gdje nema para, grantova, ide teže. Trojka uvidjela, ali drži gard. Teško, ali drži.Valjda će izdržati do kraja. Mnogo je posla pred njima. Oko Ustavnog suda nema pregovaranja. Svako popuštanje Dodiku bilo bi ravno samoubistvu.

Državna vlast funkcionira na mišiće. I to velike, napuhane. I tako je, evo, mjesecima

Državna vlast funkcionira po principu serije "Složna braća"

Složna braća

Svaka kriza, pa i eskalacija rata na Bliskom istoku, usložnjava odnose i na globalnom planu, ali i u BiH, koja je suočena s vlastitim problemima, a istovremeno pod različitim utjecajima Istoka i Zapada. Ovo je za “Avaz” izjavio Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, komentirajući aktuelnu, prvenstveno sigurnosnu situaciju u našoj zemlji. Hadžović podržava odluku da se sigurnosne mjere u BiH podignu na viši nivo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, početka izraelske agresije na Gazu, ali i incidenata u Evropi. Podsjeća da je BiH dio migrantske rute, a da evropske sigurnosne službe ukazuju na opasnost od potencijalnih terorista među migrantima. <h2>Prisustvo desničara</h2>- Vidimo da su se napadi desili u Briselu i na sjeveru Francuske. U pretresu i hapšenjima u Blažuju bilo je neprijavljenih i neregistriranih imigranata, a postoji mogućnost da se među njima kriju i neke osobe koje bi mogle počiniti neki teroristički akt. Slijedom, vjerovatno, saradnje s međunarodnim akterima i obavještajnim organizacijama, došlo je do povećanja stepena sigurnosti, što i nije loše da se pokaže da se vodi računa, jer je i BiH dio Evrope - kaže Hadžović.Situacija na Bliskom istoku dodatno je podijelila bh. društvo, koje podržava Palestinu ili Izrael, a Hadžović upozorava na prisustvo desničara koji koriste svaku priliku da, posebno preko društvenih mreža, šire govor mržnje i netrpeljivosti.<h2>Izazvali tenzije</h2>- Zato je dobro da obavještajne i sigurnosne agencije rade više na terenu, kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Vidimo da su i inicijative i protesti pokreta za zaštitu Dodika u prvom momentu izazvali tenzije. BiH se suočava s unutrašnjom polarizacijom i nedostatkom zajedničke vizije, a tu su i utjecaji i prisustvo obavještajnih službi i borba za interese u ovom dijelu Evrope. Kao i u Pojasu Gaze, nekome ne odgovaraju mir, dijalog i rješenje, nego nesređena situacija, izazivanje verbalnih incidenata za koje se nadamo da neće prerasti u nešto slično onome na Kosovu - dodaje Hadžović.<h2>Nestašica i poskupljenja</h2>Očekuje da novi rat u svijetu, posebno ako se proširi na region, dodatno zakomplicira i ekonomsku situaciju te izazove još veće nezadovoljstvo kod građana. - Imali smo energentsku krizu nastalu agresijom na Ukrajinu, a, ako na Bliskom istoku dođe do većih previranja u koja se uključuje i region, ta rezervna dostava energenata će biti ugrožena. To bi vodilo ka nestašicama i poskupljenjima, lančanom ekonomskom udaru. Aktivnosti koje se dešavaju imaju sve veći globalni utjecaj, a prelijeva se i na BiH, koja je opterećena svojim problemima i ne može nikako da izađe iz začaranog kruga prošlosti - ističe Hadžović.Građani nisu zadovoljni, mladi odlaze, političari jedino imaju neke interese u svemu ovome.

Obavještajne i sigurnosne agencije trebaju što više raditi na terenu

Hadžović: Spriječiti neželjene posljedice

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić je prije nekoliko sedmica trejdovan iz Portlanda, u kojem je proveo posljednjih šest godina, u Finiks, a debi za Sanse je bio baš onakav kakav su navijači mogli samo sanjati.Nurkić je već na prvoj utakmici pokazao sve što od njega mogu očekivati igrači, ali i navijači. Požrtvovanost na oba kraja terena i kvalitet da to dovoljno dopuni da bude pun pogodak.Utakmicu protiv Golden Stejt Voriorsa je završio dabl-dablom, zabilježivši 14 poena i 14 skokova, uz veoma dobru i aktivnu odbranu. Šampionske aspiracije ekipe iz Arizone sigurno neće doći kao prevelik pritisak Jusufu, koji je i u Portlandu bio član ekipa koje su bile u samom vrhu, iako nikada nije otišao do samog kraja.Ovoga puta će biti drugačije. U ekipi s Nurkićem igraju superzvijezde poput Kevina Duranta, Devina Bukera (Booker) i Bredlija Bila (Bradley Beal), koji će moći povući napadački dio, dok će Bosanska zvijer biti potrebna da krpi odbrambene rupe, a to je već dokazao da može raditi, pošto je sam čuvao kriminalno lošu odbranu Portlanda od raspada, a znao je ići i korak dalje dovodeći je do top 10 najboljih u cijeloj NBA ligi.Ukoliko ovu ekipu povrede zaobiđu, bit će jedna od glavnih koje će ciljati na sami vrh i titulu najjače lige svijeta, a sam Jusuf će biti u centru, kao jedna veoma bitna nit.&nbsp;

Sa zvijezdama oko sebe i Jusufovim kvalitetima apetiti rastu u Arizoni

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer 

Jasmila Žbanić s novom serijom „Znam kako dišeš“, koju potpisuje kao kreatorica zajedno sa suprugom Damirom Ibrahimovićem, još jednom je pokazala ko je glavni kada je rediteljski zanat u pitanju, ne samo u Bosni i Hercegovini već, u dobroj mjeri, i u regionu.Nakon što je serija imala svjetsku premijeru u Veneciji, što je veliki presedan, stiže vijest da će biti prikazana i na čuvenom HBO-u.Serija koja hrabro progovara o našoj djeci i nasilju u našem društvu sledila je krv u žilama publici na bh. premijeri. Gromoglasni aplauz u dvorani BKC-a pokazao je koliko je to jaka priča, sjajno urađena i koliko se svih nas tiče. A prikazane su samo dvije epizode.Da li mi uopće znamo koga imamo? Jesmo li svjesni da sjajna rediteljica, koja je stigla i na korak do Oskara, širom svijeta na najbolji način predstavlja našu zemlju, dok se dobar dio bh. publike divi šundu koji se s raznih strana slio na programe naših TV kuća?

Ne tako davno sjajna prva sezona serije Feđe Isovića i Elmira Jukića „Konak kod Hilmije“ oduševila je publiku širom regiona. Feđa je napisao i pripremio drugu sezonu, no, kako je tada kazao, niti jedna TV kuća u našoj zemlji nije htjela dati novac. A za šta imaju novac, možemo se svakodnevno uvjeravati.Sve dok ne naučimo cijeniti svoje, a nije baš da nemamo šta, nama nema na zelenu granu. Je li važnija svjetska premijera u Veneciji ili silikonski dekolte glumice iz neke sapunice – pitanje je koje i bez preciznog odgovora mnogo toga govori.Dok publiku bude više zanimalo je li amidžična od tetke prevarila muža s bratom od komšije u nekom perverzno bogatom predgrađu neke tamo zemlje od onoga šta im se dešava pred nosom, čemu se treba nadati…

Je li važnija svjetska premijera u Veneciji ili silikonski dekolte glumice iz neke sapunice 

Znamo li koga imamo

Evropska unija i SAD izdvojile su značajna finansijska sredstva kako bi građanima BiH pokazale kako postoji način da njihova izborna volja, u konačnom zbiru glasova, bude zaista onakva kakvu su imali prilikom glasanja i da rezultate izbora saznaju samo nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Dio opreme već je isporučen, dio je u procesu nabavke, u toku su izrada softvera i pripreme za testiranje projekta na ograničenom broju biračkih mjesta.Suština je u tome da bi procesi identifikacije birača i brojanja glasova, primjenom novih tehnologija, bili zaštićeni od utjecaja stranaka i instaliranih članova biračkih odbora, njihovih „bugarskih vozova“, glasanja na parking prostorima, raznih smicalica, olovaka i prstenova za poništavanje glasačkih listića, protekcije pojedinih stranaka ili kandidata. Svi godinama patentirani i usavršavani načini manipulacije i zloupotrebe volje birača pali bi u vodu.

Sama činjenica da se digitalizacija izbornog procesa u BiH godinama odlaže ili nikako i ne spominje, pa i podatak da su Delegacija EU i SAD ovaj proces pokrenule s mrtve tačke, ne ulijeva nadu da će domaći političari biti oduševljeni ovim projektom i da će im on biti među prioritetima. U suprotnom, sredstva za nabavku potrebne opreme, umjesto donatora, izdvojili bi sami iz krcatih budžeta. To se, uz izmjene zakona, od njih i dalje očekuje, jer projekt podržan od prijatelja ove zemlje odnosi se na ograničen broj lokalnih zajednica i biračkih mjesta.Dok iz CIK-a BiH poručuju da imamo šansu da već lokalni izbori 2024. godine budu drugačiji, a međunarodne organizacije i PIC pozivaju da oni proteknu uz povećan nivo transparentnosti i integriteta, bit će veoma zanimljivo pratiti pokušaje opstrukcije i ponovnog odlaganja projekta. Oni koji, otvoreno ili na drugi način, budu uporni u tome, samo će dokazati da bez krađe ne mogu i da im je od evropskog važniji „bugarski voz“.&nbsp;&nbsp;

Procesi identifikacije birača i brojanja glasova, primjenom novih tehnologija, bili bi zaštićeni od utjecaja stranaka

CIK BiH: Imamo šansu da već lokalni izbori 2024. godine budu drugačiji

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović našao se među 100 najboljih veznjaka svijeta kada je riječ o distribuciji lopte saigračima. Lijepo priznanje za bh. reprezentativca i igrača Bešiktaša, koji se tako našao u društvu najboljih razigravača na svijetu.Prema CIES-u, Hadžiahmetović je zauzeo 75. mjesto s indeksom od 66,4. Igra odlično u Bešiktašu, u koji je stigao iz Konjaspora, a prosječno dijeli 67 dodavanja svojim saigračima, uz visok procent uspješnosti od 93,3 posto.&nbsp;Tik iznad njega na ovoj listi su iskusni Ever Banega i Aksel Vicel (Axel Witsel) te nadolazeće zvijezde Liverpula i Real Madrida Aleksis Mekalister (Alexis Mac Allister) i Eduardo Kamavinga (Camavinga).Amir je dijete Željezničara, u kojem je ponikao. Počeo se baviti fudbalom s pet godina, a otad su on i lopta nerazdvojni. Svoj put je počeo u Danskoj, gdje se i rodio, u redovima Bronholma, a sa 12 je stigao u Sarajevo i na Grbavicu.Brzo je pokazao svoj raskošni talent i potencijal koji je imao, a bio je jedan od vođa tima koji je 2015. izbacio Ferencvaroš u kvalifikacijama za Evropa ligu. Tada je imao svega 18 godina. Od juniorskih dana krase ga tehnika, pregled igre, agresivnost i pas igra.Na zimu 2016. je otišao u Konjaspor za 500.000 eura. Prošle zime je stigao u Bešiktaš, za koji je odigrao 21 utakmicu i dao jedan gol. Za reprezentaciju BiH je sakupio 29 nastupa.Inače, na vrhu liste najboljih svjetskih veznjaka je Rodri, slijede Frenki De Jong (Frenkie), Toni Kros (Kroos), Ezekijel Palasios (Ezequiel Palacios)..., a među „kremom“ svjetskih veznjaka lijepo je vidjeti i našeg Amira Hadžiahmetovića.

CIES uvrstio "Zmaja“ u odabrano društvo svjetskih veznjaka

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Serija „Znam kako dišeš“, koju je Jasmila Žbanić kreirala sa suprugom Damirom Ibrahimovićem, a režirali Alen Drljević i Nermina Hamzagić prema scenariju Elme Tataragić, stiže pred publiku u Bosni i Hercegovini.Bh. premijeru prati i skori početak TV emitiranja. Govoreći o seriji, Žbanić ističe da živimo u vrlo teškom trenutku i baš zato je bitno govoriti o važnosti činjenica i svih oblika nasilja. Sjajna rediteljica se tako još jednom ukoštac hvata s teškom i veoma važnom temom, baš kao što je to bio slučaj u njenim filmovima „Grbavica“, „Quo vadis, Aida“ i drugima.O kakvoj seriji se radi, govori i to što je svjetsku premijeru imala na prestižnom Filmskom festivalu u Veneciji, što nije pošlo za rukom niti jednoj seriji do sada s ovih prostora.Žbanić je rođena u Sarajevu 1974. godine. Za svoj rad dobila je prestižne svjetske nagrade, među kojima je "Zlatni medvjed" na Međunarodnom filmskom festivalu Berlinale u Berlinu.Proglašena je za najbolju evropsku rediteljicu, a s filmom “Quo vadis, Aida?" stigla je na korak do Oskara.Žbanić je u braku s producentom Damirom Ibrahimovićem i imaju kćerku Zoe.

“Znam kako dišeš” stiže pred publiku u BiH

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Sarajevo zna, osjeća i razumije. To, nažalost, nije floskula, nisu riječi utjehe, ako se ikako mogu tako smatrati, „reda radi“.Možda i najbolje zna kroz šta Palestinci prolaze, ne samo u posljednje dvije sedmice već decenijama unazad. Sarajlije su to osjetile na svojoj koži i zato nisu zašutjele pred terorom u Pojasu Gaze.Bol na licima očajnih majki, supruga, kćerki, mališana koji su ostali bez ikoga svog, djeca koja su posljednji put udahnula i izdahnula... Sarajevo zna, Bosna i Hercegovina razumije i punu podršku pruža Palestini, onom njenom dobrom, neiskvarenom, naivnom dijelu – civilima. Nikako teroristima, nikako Hamasu ni sličnima.

Masakr u Gazi mora prestati, djeca se napokon moraju buditi uz zvukove ptičica, a ne bombi. Palestinci se trebaju napokon osjećati sigurno u svojim domovima, a ne čekati, osluškivati i bježati pred jačima.Devedesetih Gaza je stala uz nas, onoliko koliko je mogla. Od svojih ionako oskudnih primanja Palestinci su se tada odrekli određenog procenta plaće za humanitarnu pomoć Bosancima i Hercegovcima. Golemo.

Devedesetih Gaza je stala uz nas, onoliko koliko je mogla

Osjećamo patnju u Gazi

Sjajna bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar ostvarila je uspjeh i na Svjetskom kupu u Budimpešti. Pudar je bila najmlađa učesnica u finalnoj utrci na 100 metara delfin i ostvarila je vrijeme 58:26, a prije tri dana u Budimpešti je osvojila srebro u disciplini 200 metara delfin.Mlada Mostarka je sa svojih 17 godina nanizala razne uspjehe, srušila brojne rekorde i bila na vrhu svijeta, a šta će tek još postići... Zahvaljujući Lani, zastava Bosne i Hercegovine se vihorila na raznim prvenstvima, a naše vlasti joj nisu mogle osigurati bazen. Hvala ti, Lana! Hvala za sve uspjehe, za patriotizam i što nisi odustajala, što nas nikada nisi razočarala i što si dala domovini više nego ona tebi. Držimo ti palčeve za sve buduće utrke koje ćeš preplivati jer ti si ponos nacije i ona pozitivna vijest u moru negativnih.Lana Pudar je rođena 19. januara 2006. godine, a osvojila je zlato u utrci na 200 metara delfin i brozanu medalju na 100 metara delfin na Evropskom prvenstvu 2022., bronzanu medalju na 200 metara delfin za žene na FINA Svjetskom prvenstvu u plivanju 2021. godine. Državna je rekorderka u svih šest disciplina delfin i rekorderka Mediteranskih igara u disciplini 100 metara delfin. Lana je kćerka Velibora Pudara, nekadašnjeg nogometnog golmana.

Mlada Mostarka je sa svojih 17 godina nanizala mnoge uspjehe

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Slike ljudi kako kopaju po kontejnerima postale su surova bh. realnost. Nema grada u kojem to nije slučaj. Razvijeniji gradovi ili oni manje razvijeni – od Čapljine do Bosanskog Grahova, od Zvornika do Bihaća. Realno, šta je narodu drugo ostalo? Dok se u RS bave nekakvim granicama, postoje li ili ne postoje, nekoliko stotina stranačkih simpatizera uz pomoć režimskih medija uspije nadglasati onu kritičnu masu. Gladnu! Ali vještom „politikom“, koja je po definiciji manipulacija, raznih milionera decenijama se uspijeva baciti prašina gladnom narodu u oči. Stalna retorika da njima neko prijeti, da će sutra zli Bošnjaci doći i oteti im kuću, zemlju i ono malo sirotinje, uspijeva ih održati na vlasti. Nažalost, narod je gladan. Sjetimo se fotografija iz centra Banje Luke kada je humanitarna organizacija iz Sarajeva dovezla nekoliko hiljada obroka i podijelila narodu. Stotine ljudi su satima čekale na besplatan obrok.

Što se Federacija busa u prsa? Šta se bilo koji ministar iz helikoptera ima hvaliti da njemu ljudi kliču kada hoda ulicama? Možda bi im i klicali, ali ne mogu, gladni su. Podaci iz javnih kuhinja su poražavajući. Ali ono što je još žalosnije, to nije konačan broj jer taj broj ljudi u potrebi za hranom raste iz dana u dan!A tek koliko je onih koji nisu ni na kakvim evidencijama javnih kuhinja ili humanitarnih organizacija, samo Bog dragi zna.Ako već ne znaju kako pomoći narodu, onda bi moral trebao nalagati da makar šute i ne pričaju bajke.Ali šta vlastodršci znaju šta je moral?&nbsp;

Realno, šta je narodu drugo ostalo

Menza u kontejneru

Fudbalska utakmica banjalučkog Borca i Sarajeva podigla je mnoge obrve, ali ni zbog koga više nego zbog veoma upitnih odluka glavnog sudije Matea Muse, kao i njegovih pomoćnika Hasana Nanića i Gorana Ilinčića.Tokom čitavog toka utakmice Musa je bio posebno „lak na obaraču“ kada je u pitanju bilo davanje žutih kartona gostujućim fudbalerima, pa su gosti utakmicu završili sa šest. Utakmica je okončana s omjerom 14-31 u dosuđenim faulovima, koji je nepoznanica za derbi u bilo kojoj malo uređenijoj ligi evropskog ili svjetskog fudbala.Kao šlag na tortu i trešnjica na vrhu došao je pogodak duboko u sudijskoj nadoknadi utakmice. Prvobitno je sudija Musa produžio susret sedam minuta, zbog samo njemu poznatih razloga, a onda se desio i kobni trenutak u petoj minuti nadoknade kada je Zoran Kvržić, fudbaler Borca, iz ofsajda koji bi i laiku bio očit, postigao gol za izjednačenje i spas svoje ekipe.Musin pomoćnik Goran Ilinčić, koji se nalazio u liniji s igračima, odlučio je ne podići svoju zastavicu i okrenuti glavu na apsurdnu situaciju u šesnaestercu Sarajeva.Bravo, Musa i kolege, činite bh. fudbal i njegove ljubitelje zaista ponosnima.

Krivac što je derbi u Banjoj Luci tema ismijavanja u regionu

Mateo Musa: Sramota fudbala

Bilo da je Hamas teroristička organizacija, a Izrael, kako god kome grubo zvučalo, ali je istinito, okupator koji je od Gaze napravio najveći logor na svijetu, barbarstvu i ubijanju civila u Palestini mora se stati ukraj!Već smo vidjeli slične scenarije u BiH, ali i Ukrajini, da lideri zemalja pozivaju na prekid vatre, primirje, osuđuju, upozoravaju, putuju na ratom zahvaćena odredišta, slikaju se i mašu, ali napadi i dalje traju, civili ginu, mahom nedužna djeca.Frapantan je i užasavajući podatak da je za svega deset dana od napada izraelskih snaga na Pojas Gaze poginulo više djece nego za dvije godine ruske agresije na Ukrajinu!Cijeli svijet, koliko god pojedinci tvrdili da Izrael ima pravo da se brani, svjedoči ubistvima nedužne djece i bombradovanjima kompletnih porodica. Slike to pokazuju, snimci. Krv i pune bolnice i groblja ne lažu!Kap koja je prelila čašu je napad na bolnicu, a pokušaj da se za ovo krvoproliće osudi druga strana u cijeloj priči je nebitan. Jer ljudski životi su izgubljeni… Izrael u obračunu s Hamasom ne bira sredstva i to je evidentno.Međutim, nisu svi Palestinci teroristi. Nisu kriva nedužna djeca i porodice. Zašto je napad Hamasa na Izrael čin terorizma, a osveta Izraela prema Palestincima opravdana i nužna!?

Zašto su životi Palestinaca drugačiji od života Izraelaca? I da se razumijemo, Hamas jeste teroristička organizacija, uvijek je i bio, ali ne postoji od jučer, niti je vladi u Tel Avivu u moru obavještajnih podataka i tehnologije nepoznato gdje se nalaze, ko ih i kako finansira.Uništenje i ono malo Pojasa Gaze ne vodi ka pomirenju niti će iskorijeniti Hamas, kao što Amerika nikada nije iskorijenila El-Kaidu i ISIL.Tjeranje Palestinaca da napuste svoju zemlju, koja je do dna spaljena, šta je ako nije etničko čišćenje? Zna to i vidi Zapad. Okretanje glave od zločina ozbiljno je saučesništvo.Samo jedna dječija suza, bol i patnja alarm su da se zaustavi ovo ludilo, ma ko bio kriv. Svako novo ubijeno dijete samo je krv na rukama onih koji gledaju, a ne poduzimaju ništa. Šutnja ne opravdava zločin!

Kap koja je prelila čašu je napad na bolnicu, a pokušaj da se za ovo krvoproliće osudi druga strana u cijeloj je priči nebitan

Kome su djeca kriva!?

Za mnogobrojne sportiste 36 godina predstavlja pozne igračke godine, ali ne ako je vaše ime Lionel Mesi (Messi).Sjajni Argentinac nastavlja s klasičnim predstavama, kako u klupskom tako i u reprezentativnom fudbalu. Njegova najnovija fenomenalna partija došla je protiv Perua u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine, na kojem će Argentinci, ukoliko se uspiju plasirati, braniti titulu prvaka.Protiv uvijek neugodnih Peruanaca Mesi je postigao dva gola, na način koji samo njemu uspijeva. Oba puta su Argentinci presjekli loptu na polovini terena, dok je Mesi krenuo lagano džogirati ka šesnaestercu.Do završetka akcije on bi se našao na ivici šesnaesterca, gdje bi ga povratnim loptama nalazili igrači, a on, hladan kao led, lopte bi slao iza leđa nemoćnog golmana Perua. Prvi put je loptu poslao tik ispod prečke, dok je drugi put poslao loptu uz samu stativu.Pobjeda na krilima velikog Lionela bila je četvrta u ovom ciklusu kvalifikacija, a čovjek s druge planete je odlučio da svoju reprezentaciju zasigurno odvede na Mundijal, makar on i ne zaigrao na njemu.&nbsp;

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Složna braća

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer

Znamo li koga imamo

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Osjećamo patnju u Gazi

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Menza u kontejneru

Mateo Musa: Sramota fudbala

Kome su djeca kriva!?

Lionel Mesi: Argentinski vanzemaljac

Kolumne

Benjamina Karić: Karić po Prijović

Vlada ni na nebu ni na zemlji

Una Gunjak: Borba protiv tabua

Složna braća

Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, za “Avaz”: Možda se među migrantima kriju teroristi

Jusuf Nurkić: Bosanska zvijer

Znamo li koga imamo

Evropski ili "bugarski" voz

Amir Hadžiahmetović: Među 100 najboljih

Jasmila Žbanić: Suočavanje s teškim temama

Osjećamo patnju u Gazi

Lana Pudar: Svjetska, a naša

Menza u kontejneru

Mateo Musa: Sramota fudbala

Kome su djeca kriva!?

Lionel Mesi: Argentinski vanzemaljac