Crna Gora će nakon predstojeće međuvladine konferencije (MVK) s Evropskom unijom (EU) biti jedina država kandidat za članstvo u toj zajednici kojoj će preostati da se do kraja pregovora bavi isključivo završnim mjerilima.
To je "Vijestima" rekao sinoć šef Misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković.
"Vijesti" su objavile juče da će međuvladina konferencija biti održana 26. juna u Briselu, i da bi na njoj Crna Gora formalno trebalo da dobije Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR).
Stotine hiljada stranica
Marković kaže da sve države kandidati pregovaraju s Unijom o članstvu "transponujući pravnu tekovinu EU podijeljenu u 33 pregovaračka poglavlja". Riječ je, navodi, o stotinama hiljada stranica propisa koje treba prenijeti u domaći pravni sistem i implementirati ih. Za svako od poglavlja, objašnjava, postavljaju se mjerila za otvaranje i zatvaranje, a jedino za dva poglavlja o vladavini prava, zbog njihove apsolutne važnosti za dosezanje tzv. kopenhaških uslova za članstvo (konsolidovana demokratija, slobodnotržišna ekonomija, dostatni administrativni kapaciteti i sposobnost preuzimanja obaveza koje proističu iz članstva u Uniji), kandidatima se dodatno ispostavljaju i tzv. privremena, interim (lat.), odnosno prelazna mjerila.
"Za nas ih je preko osamdeset, i ona važe od daleke 2013. godine", podsjeća Marković.
Ocjenjuje da se IBAR koristi kolokvijalno "kao ‘sveti gral’", veliki i odlučujući korak na putu ka članstvu u EU, koji sada, prema njegovim riječima, Crna Gora uspješno privodi kraju. Međutim, napominje da je važno zbog javnosti pojasniti kakva je procedura. Navodi da Evropska komisija (EK) vodi pregovore o pristupanju s vladama država kandidata, a u ime država članica EU. Kaže da pri kraju svakog "krupnog koraka", EK odlazi u Savjet EU, da njima "položi račune i predloži naredne korake".
Pozitivan IBAR
"Pozitivan IBAR smo već ‘dobili’. To su dva dokumenta EK (po jedan IBAR za svako poglavlje) koje je Komisija predstavila članicama u Savjetu EU kao svoj konačni ‘proizvod’ u koji se više ne interveniše. Ovo je istorijski uspjeh cjelokupnog društva, jer Crna Gora prva u istoriji politike proširenja uspijeva da ‘preskoči’ ovu novu, veoma zahtjevnu i za ostale kandidate prilično udaljenu prepreku ka članstvu", konstatuje Marković.
Navodi, međutim, da je tokom jun Komisija predstavila još dva dokumenta - nacrte zajedničkih pozicija članica za poglavlja 23 i 24. Ta dokumenta, objašnjava, sadrže i završna mjerila koja će u ova dva ključna poglavlja važiti za Crnu Gorz nakon MVK.
"O ovim nacrtima su članice u Savjetu raspravljale do danas, i na njih u nekoliko krugova davale komentare i saglasnost", kaže Marković.
Navodi da, na bazi pozitivne ocjene EK iz IBAR-a, te konstruktivnih rasprava u Savjetu proteklih dana u kojima je, "prema našim izvorima, sasvim konsensualno odavano priznanje Crnoj Gori za rekordni zamajac reformi", važi prekoruka da se sa Crnom Gorom organizuje MVK.
"Još se jedino čeka formalna saglasnost na ministarskom nivou, koju očekujemo danas, nakon koje će se moći smatrati da je ova pomalo komplikovana procedura u tijelu EU u kom su predstavljene države članice uspješno okončana. To znači da ćemo, nakon međuvladine konferencije, biti jedina država kandidat kojoj je preostalo da se do kraja pregovora isključivo bavi završnim mjerilima. Za nekoliko dana zvanično možemo s pravom tvrditi da smo sva vrata ka Uniji otvorili, kroz njih zakoračili, a sad smo konačno u prilici da ih postupno zatvaramo za sobom, postajući ubrzano i svakog dana sve više novi stanar najboljeg mjesta za život na svijetu", poručuje Marković.
