<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">Neki ljudi znaju upravljati stresom</a> ili ga čak iskoristiti, međutim, postoje i oni koji se s ovim stanjem ne znaju izboriti. Stalni stres, kaže dr. Slobodan Nogo, utječe na vaše zdravlje, a često i ne slutite da su određene promjene u vašem blagostanju povezane upravo sa stresnim događajima. Stres može izazvati kako trenutne reakcije tako i one odgođene, čije posljedice počinjete osjećati nakon nekoliko dana, sedmica ili mjeseci.
- Osoba koja je pod stresom može se vrlo brzo početi osjećati loše. Među najčešćim problemima su poremećaji spavanja, glavobolja, preosjetljivost. U slučaju da faktori stresa ne nestanu, posljedice po zdravlje mogu biti prilično ozbiljne. Mogu se razviti mentalni poremećaji i hronične bolesti, naprimjer, srčani problemi, šećerna bolest - kaže dr. Nogo.

Hronični stres može ozbiljno oštetiti i neurone u mozgu. Osobe koje su u stanju trajnog stresa počinju se žaliti na probleme s koncentracijom, poremećaje sna, nagle promjene raspoloženja, povećanu emocionalnost. Žena može imati problema s ciklusom, ne može zatrudnjeti. Već postojeći zdravstveni problemi mogu se pogoršati, naprimjer, oni koji pate od migrene navode da se učestalost glavobolja povećava.

- Stanje se, također, može pogoršati ovisno o tome na koji način osoba izabere da se nosi sa stresom, prejedanje ili odbijanje jela, zloupotreba alkohola, pušenje. Sve to negativno utječe na zdravlje i može dovesti do ozbiljnih problema - navodi dr. Nogo.
Hronično povišen nivo hormona kortizola tokom stresa može utjecati na nivo svih drugih hormona. Ovo, također, može imati brojne posljedice.
&nbsp;Važno je zapamtiti da oporavak od stresa i suočavanje s njim nije lagan proces i u nekim slučajevima može i treba se odvijati pod nadzorom specijaliste psihijatra.

Može izazvati kako trenutne reakcije tako i one odgođene, čije posljedice počinjete osjećati dugo

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Uzbuđenje i anksioznost su normalne</a>&nbsp;reakcije našeg organizma na vanjske podražaje te ih se ne treba plašiti. Naime, dr. Slobodan Nogo, neuropsihijatar, kaže da postoje trenuci u našim životima kada smo pod stalnim stresom, kada imamo više nego dovoljno razloga za uzbunu te nam je vrlo teško da se smirimo. Još je teže kada ljudi oko vas paniče - kolege, prijatelji, rođaci.

- U svim ti trenucima čini se da je nemoguće adekvatno procijeniti situaciju. Međutim, važno je znati da stres može biti i koristan. U umjerenim količinama, pomaže nam da preživimo. Naime, stres je reakcija tijela na bilo kakav uzrok. To se ne odnosi samo na bol i povredu već i na sve emocije. Takve emocije, naprimjer, izaziva čitanje uznemirujućih vijesti koje mijenjaju život - kaže dr. Nogo. Da bi stres bio koristan, dodaje dr. Nogo, morate naučiti kako ga dozirati. Čak i obične svakodnevne brige mogu vam pomoći da se nosite s anksioznošću.

Razuman nivo stresa može vam pomoći da dobijete energiju koja je potrebna da biste odgovorili na poslovne izazove, ostvarili važne ciljeve, prestali se brinuti i krenuli u akciju. Kada ste pod stresom, nadbubrežna žlijezda luči hormon koji um čini oštrijim. Od hroničnog stresa postajete zaboravni, ali kratkotrajni stres može natjerati mozak da nakratko bolje radi - ističe dr. Nogo.

Naš sagovornik dodaje da ključni aspekt upravljanja stresom leži u prepoznavanju razlike između produktivnog i toksičnog stresa, ali i procjeni nivoa stresa koji vas obuzima. Kada naučite upravljati stresom i iskoristiti ga, shvatit ćete da on može motivirati i puniti energijom. Budući da je stres prirodni odbrambeni mehanizam tijela, njegova prva uloga je zaštitna, a ne štetna. Stres djeluje loše kada postane hroničan. Ako se osjećate nesretno, neće biti strašno osjetiti malo stresa. Možda je baš to ono što vam treba da se pokrenete - navodi dr. Nogo.
Stres vas tjera da donosite odluke, preuzimate odgovornost i kontrolu, a upravo vas to štiti od depresije.

Neki dani mogu biti toliko stresni da se osjećate pod stresom i kad se probudite sljedećeg jutra. Kako biste pobijedili stres, slušajte muziku, jer sam čin slušanja muzike, bez obzira na to radite li to aktivno ili neka lijepa melodija svira u pozadini, može gotovo odmah smanjiti nivo stresa. Zbog toga je muzika vrlo&nbsp;prikladan i moćan alat&nbsp;koji pomaže u ublažavanju stresa. Može vam pomoći da se osjećate energičnije, mirnije, vedrije ili da vam da više emocija u borbi protiv stresa.

Kada ste pod stresom, nadbubrežna žlijezda luči hormon koji um čini oštrijim

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43079/bipolarni-poremecaj">Bipolarni poremećaj dramatično utječe</a> na raspoloženje i može dovesti do epizoda depresije i ushićenja, što može utjecati na nečije zdravlje, produktivnost i odnose. Živjeti s bipolarnim poremećajem nije lako. Ovo su činjenice o bipolarnom poremećaju koje niste znali, navode stručnjaci.
- Bipolarni poremećaj&nbsp;utječe na svaki aspekt života,&nbsp;na poslu, u odnosima, pa čak i u svakodnevnim zadacima kao što su tuširanje ili spavanje...
- Uglavnom dolazi s drugim bolestima. Ova bolest&nbsp;utječe na osobu i fizički u obliku grčeva, migrene i metaboličkih poremećaja.
- Baš kao i otisci prstiju, ne postoje dva potpuno ista bipolarna poremećaja. Dijagnoza se značajno razlikuje što otežava karakterizaciju bolesti i propisivanje liječenja za nju.
- Istraživački tim s Univerziteta u Mičigenu sproveo je studiju o bipolarnom poremećaju gdje su&nbsp;otkrili da se bipolarnom poremećaju ne može dati jedan osnovni uzrok, jer je uglavnom rezultat kombinacije bioloških i faktora sredine.
Neke osobe, kažu stručnjaci, ne znaju da imaju ovaj poremećaj, a on se uglavnom ispoljava kroz nagle promjene raspoloženja.&nbsp;

On se uglavnom ispoljava kroz nagle promjene raspoloženja

Bolest koja može dovesti do  depresije i ushićenja

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Jedno od najčešćih bolnih stanja</a> ramena predstavlja plivačko ili&nbsp;bacačko rame. Bacačko rame i jeste najčešći sindrom prenaprezanja u sportovima u kojima se gornji ekstremitet dugotrajno zadržava u poziciji iznad glave (odbojka, vaterpolo, plivanje).

Postoje dvije teorije o nastanku: anatomska, prema kojoj je uzrok slabije prokrvljena tetiva rotatorne manšete (mišića koji omogućuju rotaciju ruke u ramenu), te dinamička, kod koje se kao glavni razlog navodi slabost tih mišića. Taj sindrom ima hroničan tok. Simptomi su bol u području ramena, škripanje, kao i smanjena mogućnost pokreta u ramenom zglobu, te slabost ramenih mišića. Simptomi su povezani s pokretanjem ruke, naročito krajnjim kretanjem ruke iznad glave, kao što se dešava pri šutu lopte ili nekim vježbama snage.

Bolovi u mirovanju su rijetki, a češće su izraženi noću. Uobičajeno simptomi započinju u vidu sporadičnih smetnji, koje se intenziviraju pri nekoj aktivnosti (pranju prozora, čišćenju) ili tokom treninga.

U početnoj fazi odmor može biti od pomoći, dok se kasnije bolnost ne smanjuje ni u mirovanju. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi života, a povećan rizik imaju sportisti i ljudi koji se bave teškim fizičkim radom.
U postavljanju dijagnoze koriste se različiti testovi - artroskopija, elektromiografija (EMG) mišića rotatorne manšete, UZV, radiografija...
Liječenje je neoperativno, a podrazumijeva odmor, fizikalnu terapiju i primjenu protuupalnih lijekova.

Ukoliko je upalni dio procesa izražen (značajno ograničenje kretnji ramena te bolnost u mirovanju), klasična fizioterapija u formi lasera ultrazvuka, pulsne magnetoterapije,TECAR-a i srodnih metoda može ubrzati proces izlječenja. Kad prođe akutna faza bolesti, primjenjuju se poprečna masaža te vježbe istezanja i jačanja mišića rotatorne manšete ramenog zgloba. Ako sve to ne dovede do željenih rezultata, pribjegava se hirurškom liječenju, nakon kojeg slijedi postoperativna rehabilitacija.

Simptomi su bol, škripanje, kao i smanjena mogućnost pokreta u ramenom zglobu,  te slabost ramenih mišića

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39300/glava">Glavobolje se najčešće javljaju kao</a>&nbsp;reakcija na neku stresnu situaciju, nekada mogu biti praćene veoma jakim bolovima ili biti posljedica tumora ili infekcije. Glavobolja koja zahvata samo jedu stranu glave može biti posljedica migrene, klaster glavobolje, vaskulitisa. Određuje se kao bol u predjelu glave, lica, gornjeg dijela vrata i uglavnom je posljedica stresa. Stanje se liječi odmorom i lijekovima protiv bolova.&nbsp;U slučaju jakih i dugotrajnih bolova, posebno ako je glavobolja iznenadna, praćenja slabošću jednog dijela tijela, pomućenim vidom, mučnom i konfuzijom potrebno je, što prije, zatražiti stručnu pomoć.

<h2>Primarne i sekundarne glavobolje</h2>

Smatra se da skoro 50 posto odraslih osoba savremenog svijeta pati od glavobolje. U nekim slučajevima bolovi su blagi i prestaju poslije primjene nekog sredstva iz kućne apoteke, ipak glavobolje mogu biti i stanje koje zahtjeva medicinsku njegu. Glavobolje se određuju kao sekundarne i primarne.&nbsp;Kod primarne glavobolje bol je jedini simptom. Sekundarne glavobolje su posljedica neke bolesti, kao što su šlog, tumor na mozgu, infekcija.

Glavobolja na jednoj strani glave često je posljedica migrene praćene umjerenim ili veoma jakim bolovima. Migrenska glavobolja može da pulsira i sa s jačim sipmtomima bola na jednoj strani glave.&nbsp;Bolovi oko oka ili sljepoočnice, koji se često šire, neki su od simptoma migrene, koja može biti praćena i promjenama vida, mučninom i povraćanjem, vrtoglavicom, ekstremnom osjetljivošću na zvuk, svjetlost, dodir ili miris. Pacijenti se žale i na utrnulost lica i ekstremiteta.

Rijetka vrsta migrene je hemiplegična migrena, koja, također, može izazvati slabost u udovima i lica na jednoj strani tijela. Epizode migrene obično traju 4 do 72 sata. Pacijenti često leže u zamračenoj sobi, dok simptomi bola ne prođu. Nije do kraja jasno šta uzrokuje migrenu, ali smatra se da genetski faktori i okruženje imaju bitnu ulogu.

Migrena je i posljedica stresa, hormonskih promjena, javlja se i poslije konzumiranja određene vrste namirnica, na primjer alkohola, sira ili čokolade.&nbsp;Migrena može i da nastane poslije predugog sna ili nesanice, nekih svjetlosnih efekata. Određeni mirisi, neki parfemi, na primjer, mogu da izazovu migrenu.

Ova vrsta glavobolje praćena je veoma jakim bolom na jednoj strani glave. Osjećaj bola je nekada tako jak, pacijenti kažu da imaju osjećaj da ih „nešto bode ili peče“. Ova vrsta glavobolje je mnogo rjeđa u odnosu na klasičnu migrenu.&nbsp;Bolovi se javljaju u epizodama i traju 4 do 12 sedmiva, onda prestaju, nekada čak i na nekoliko godina. Često pogađaju svaki put samo jednu stranu glave. Pacijenti se žale na bolove iza jednog oka, ili sljepoočnice. Bolovi se najčešće javljaju tokom noći, često poslije jednog do dva sata, nakon odlaska na spavanje i dosežu vrhunac poslije 5 do 10 minuta. Jak bol traje i 30 do 60 minuta. Manje intenzivan bol može se nastaviti i tokom sljedeća tri sata.
Pacijentima je nos zapušen ili curi, kapak na jednom oku je spušten, oči suze i crvene su, lice se znoji. Nije poznat tačan uzrok klaster glavobolje smatra se da ovaj oblik glavobolje potiče iz hipotalamusa.&nbsp;Klaster glavobolje često se javljaju u isto vrijeme svakog dana. Mogu biti češće u proljeće ili jesen. Stanje se zapaža kod osoba starih od 20 do 50 godina. Migrena je češća kod žena, a klaster glavobolja kod muškaraca.

Ove vrste glavobolja često su posljedica povrede vrata, artritisa ili drugih promjena na kičmi. Umjeren do jak bol koji počinje u vratu, pa se širi na jedan dio glave, obilježje je ovog stanja. Vrat je često ukočen, pokreti su ograničeni, bol se javlja u predjelu očiju, vrata, ramena, ruku. Stanje je praćeno nejasnim vidom, osjetljivošću na svjetlost i zvuke. Injekcije steroida i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, kao što je ibuprofen mogu umanjiti bolove, koji se uz liječenje povuku najčešće poslije tri mjeseca, s tim da je moguće da se stanje ponovi.

Vaskulitis je hronična upala zidova krvnih sudova. Postoji više različitih oblika vaskulitisa. Uobičajeni tip vaskulitisa je arteritis džinovski ćelija, koji se, također, naziva temporalni arteritis. Stanje utuče na krvne sudove glave i obično se javlja kod starijih od 50 godina.

Vaskulitis može izazvati jaku glavobolju često bez jasnog uzroka. Bol se nekada javlja kao iz „vedra neba“ traje jedan do pet minuta. Stanje je praćeno često klasičnim simptomima glavobolje, iznenadnim gubitkom vida, osjetnim bolom na jednom dijelu glave ili iza uha, bol se javlja i pri žvakanju. Svako ko ima ove simptome mora se liječiti, jer u najtežim slučajevima može doći do trajnog gubitka vida.

Aneurizma mozga određuje se kao abnormalno proširenje krvnih sudova. Aneurizma je slaba tačka u jednoj od arterija mozga, krvnih sudova koji prenose kiseonik. Krv pritiska slabo mjesto i tjera ga da popusti, slično kao baštensko crijevo, koje se ispupči na istanjenom mjestu. Stanje često ne izaziva simptome, osim ako ne dođe do pucanja aneurizme, usljed čega može doći do životno opasnog krvarenja. Pacijenti se žale na zamućen vid, bol i ukočenost vrata, mučninu, povraćanje. Prisutna je osjetljivost na svjetlost, bolesnik je konfuzan, mogući su i epileptični napadi.

Glavobolja je često posljedica stresa, ali nekada i ozbiljne bolesti. Ukoliko su glavobolje učestale bilo bi dobro da se posavjetujete sa stručnjakom.&nbsp;Posebno je bitno zatražiti pomoć ako se ozbiljne glavobolje prvi put jave, kod starijih od 50 godina, ako se stanje pogoršava i utiče na mentalne funkcije i ličnost čovjeka. Treba znati da su glavobolje često posljedica, na primjer, udarca u glavu. Posebno je bitno obratiti pažnju na iznenadnu glavobolju, jer ona može biti posljedica šloga ili pucanja aneurizme.

Stanje se kod velikog broja osoba regulira poslije upotrebe lijekova protiv bolova i odmora. Glavobolje su najčešće kod zdravih osoba posljedica stresa. Redovan san i izbjegavanje „okidača“ glavobolje, na primjer nekih namirnica, mogu spriječiti pojavu bolnih stanja. Stanje se liječi najčešće blagim medikamentima za ublažavanje bolova.

Određuje se kao bol u predjelu glave, lica, gornjeg dijela vrata i uglavnom je posljedica stresa

Glavobolje se određuju kao sekundarne i primarne

Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5322/amela-ivkovic-oreilly">Konzumiranje cigareta ima veoma</a> loš utjecaj na vaša pluća. Kašalj, prehlada, gubitak daha i astma su samo početak. Pušenje može uzrokovati fatalne bolesti, kao što su upala pluća, emfizem i rak pluća, kaže nutricionistica Amela Ivković-O'Reilly.

- Pušenje uzrokuje 84 posto smrti uzrokovanih rakom pluća i 83 posto smrti koje su posljedica hronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB). Također, oštećuje vaše srce i cirkulaciju krvi, povećavajući rizik od razvoja stanja kao što su koronarne bolesti srca, srčani udar, moždani udar, periferna vaskularna bolest (oštećeni krvni sudovi) te cerebrovaskularna bolest (oštećene arterije koje opskrbljuju vaš mozak krvlju) - navodi Ivković-O'Reilly. Osim gore navedenih ozbiljnih zdravstvenih posljedica, dodaje naša sagovornica, pušenje može utjecati i na vaš svakodnevni život. Može utjecati na vaše disanje, izazivajući kašalj i kratak dah. Povećava rizik od infekcije respiratornog trakta, uključujući bronhitis.

- Bolesti koje uzrokuje pušenje cigareta su rak pluća, srčana bolest, moždani udar, aneurizma aorte, karcinom grla, rak jednjaka te katarakte. Također, dugoročno konzumiranje cigareta može izazvati akutni bronhitis, akutnu mijeloičnu leukemiju, astmu, aterosklerozu, rak mokraćne bešike, kao i bolesti krvnih sudova - dodaje Ivković-O'Reilly.

Pušenje, ističe Ivković-O'Reilly, može ubrzati normalan proces starenja vaše kože, doprinoseći nastanku bora.

Što više cigareta pušite i što ste duže vremena pušač, vjerovatno ćete imati više bora na koži iako vam je možda teško uočiti rano oštećenje kože od pušenja. - Izlaganje pasivnom pušenju u djetinjstvu uzrokovalo je nepovratno oštećenje arterija, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara u odrasloj dobi. Globalno, duhan ubija gotovo šest miliona ljudi godišnje od raka, srčanih, plućnih te drugih bolesti - govori Ivković-O'Reilly.
Na svaku osobu koja umre zbog pušenja najmanje 30 ljudi živi s teškom bolešću uzrokovanom pušenjem.

Dim ili bilo koja djelimično izgorjela organska tvar sadrži kancerogene agense koji izazivaju rak. Akrolein, kojeg ima u izobilju u duhanskom dimu, također se nepovratno vezuje za DNK, uzrokuje mutacije, a time i rak. Dim cigarete je otrovna mješavina više od 7.000 hemijskih spojeva, od kojih je 250 poznato da su otrovne, a 70 ih može uzrokovati rak.

<h2>Jesu li e-cigarete sigurniji izbor</h2>

Elektronske cigarete, ili e-cigarete, kaže Amela Ivković-O'Reilly, sistem su za isporuku tečnog nikotina, koji se prilikom zagrijavanja pretvara u paru.
- Iako je istina da para e-cigareta sadrži manje toksičnih hemikalija od tradicionalnog dima cigareta, ona isporučuje neke moćne otrove i hemikalije koji izazivaju rak kod trudnica i nerođene djece, ali i kod drugih osoba - govori Ivković-O'Reilly.
Nikotin je sam po sebi otrov i nezdrav za fetus u razvoju. Osim toga, istraživači su pronašli formaldehid, akrolein, teške metale i nitrozamine specifične za duhan (TSNA) prisutne u parama e-cigareta.

- Hemikalije u parama e-cigarete mogu uzrokovati oštećenje mozga i pluća nerođenog djeteta. Osim toga, neke od aroma koje se koriste u nikotinskoj tekućini mogu biti štetne za dijete u razvoju - kaže Ivković-O'Reilly.

Neke studije ukazuju na to da e-cigarete mogu imati negativne učinke na pluća, ali potrebna su dodatna istraživanja. Konkretno, studija iz 2015. ispitivala je učinke aromatiziranih e-tekućina na ljudske plućne ćelije i plućne ćelije kod miševa. Naučnici su objavili studije o brojnim štetnim učincima na obje vrste ćelija, uključujući toksičnost, oksidaciju i upalu. Međutim, ti se rezultati ne mogu nužno generalizirati u stvarnom životu.
U istom izvještaju National Academies Pressa (NAP) za 2018. utvrđeno je da postoje neki dokazi da izloženost e-cigaretama ima štetne učinke na dišni sistem, ali da su potrebne dodatne studije kako bi se razumjelo u kojoj mjeri vaping doprinosi respiratornim bolestima. Nažalost, učinci na zdravlje pluća neće se vidjeti još 20 do 30 godina.

Može utjecati na vaše disanje, izazivajući kašalj i kratak dah. Povećava rizik od infekcije  respiratornog trakta, uključujući bronhitis

Što ste duže vremena pušač, vjerovatno ćete imati više bora

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Specijalna ćelijska terapija potpuno je iskorijenila leukemiju kod dva pacijenata koji su liječeni njome prije 10 godina.

Medicinske analize pokazale su da su dva pacijenta, koja su bolovala od raka krvi i liječena inovativnom genskom terapijom, izliječena i u remisiji poslije više od 10 godina.
Vođa ispitivanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, kaže da je lijek za neke vrste raka na vidiku.

Pacijenti su bolovali od hronične limfatične leukemije, a liječena su specijalnom genskom terapijom CAR T ćelijama, koja mijenja gene u imunom sistemu kako bi napadao ćelije raka.- CAR T ćelije ostale su u tijelu 10 godina nakon infuzije sa održivom remisijom kod oba pacijenta - utvrdila je studija, zaključujući da su pacijenti postigli punu remisiju nakon dobijanja terapije 2010. godine.Karl Džun, koji je koautor studije, rekao je za New York Times da je njegov tim očekivao da će T ćelije nestati iz tijela pacijenata u roku od mjesec ili dva, ali se tjelesni odgovor protiv kancera održao mnogo duže.

- Sada konačno možemo da izgovorimo riječ "lijek" uz CAR T ćelije - dodao je Džun.T ćelije su vrsta bijelih krvnih zrnaca koje igraju veliku ulogu u imunološkom odgovoru i pomažu u borbi protiv ćelija raka, virusa, bakterija i drugih patogena.Međutim, tokom trajanja kancera, kod pacijenata se često vidi značajan pad u snazi imuniteta, a cilj terapije CAR T ćelijama je da spriječi takav ishod kroz modifikovanje gena.

Medicinske analize pokazale su da su dva pacijenta, koja su bolovala od raka krvi i liječena inovativnom genskom terapijom, izliječena i u remisiji poslije više od 10 godina

Genska terapija će liječiti leukemiju?

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5325/jasmin-caluk">Bolesti srca često se spominju</a> kao vodeći uzrok smrti i muškaraca i žena u cijelom svijetu. Ova alarmantna statistika, u kombinaciji s činjenicom da se i starenjem povećava rizik od srčanog udara, mogla bi vas navesti na pitanje: „Što mogu učiniti da poboljšam zdravlje svog srca?“

Dolazak toplijih mjeseci iskoristite za podsjećanje na sve one dnevne aktivnosti koje uključuju više zdrave hrane te pojačanu tjelovježbu za zdravlje srca i cijelog organizma. Prof. Dr. Jasmin Čaluk, internist kardiolog, naveo je nekoliko načina da se zaštitite od infarkta i moždanog udara. - Brinite o krvnom pritisku. Visoke vrijednosti su veliki faktor rizika za infarkt i moždani udar. Mnogi mogu pritisak držati pod kontrolom redovnim tjelesnim aktivnostima i ispravnom ishranom. Međutim, mnogi drugi će morati uzimati lijekove – kaže dr. Čaluk.

Naš sagovornik dodaje kako treba držati i holesterol pod kontrolom. Kada se previše ove masne tvari nakupi u krvi, ona se odlaže u zidove arterija i uzrokuje anginu pektoris, a povećava i rizik od infarkta i moždanog udara. Jedite manje zasićenih masnoća. Ali i za ovaj faktor rizika mnogi trebaju lijekove.

- Visoki šećer u krvi oštećuje srce i krvne žile. Zdrava ishrana i redovna tjelesna aktivnost pomažu da se glikemija drži pod kontrolom u predijabetesnom stadiju. Također, bilo bi idealno da se šetate najmanje 150 minuta sedmično, a dobro je i penjanje uz stepenice, biciklizam, plivanje itd. – navodi dr. Čaluk. Dr. Čaluk savjetuje da jedete zdravije. Ovo znači više integralnog zrna, voća i povrća, a manje soli, manje šećera i manje zasićenih masnoća.

Dr. Jasmin Čaluk savjetuje da osobe koje su gojazne pokušaju smršati, jer je to jedna od prevencija zaštitite od infarkta i moždanog udara. - U Bosni i Hercegovini je 47 posto osoba s prekomjernom tjelesnom težinom! Višak kilograma doprinosi pojavi bolesti srca – navodi dr. Čaluk.

Obustavite pušenje, savjetuje dr. Jasmin Čaluk. - Broj pušača u Bosni i Hercegovini je čak 44 posto (u svijetu je BiH na 10. mjestu po procentu pušača), a i među školskom djecom je 12 posto pušača! Pušenje povećava šest puta rizik od infarkta, ali i moždanog udara, začepljenja stenta, začepljenja bypassa, karcinoma grkljana, karcinoma pluća itd. – navodi dr. Čaluk.
Prestanak pušenja, dodaje dr. Čaluk, je najbolje što pušači mogu učiniti za svoje zdravlje. Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja je&nbsp;odmah.

Jedite zdravije, a to znači više integralnog zrna, voća i povrća, a manje soli, manje šećera i manje zasićenih masnoća

Bilo bi idealno da se šetate najmanje 150 minuta sedmično

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Vakcinisanje protiv koronavirusa nije</a> povećalo rizik za rijetka neurološka stanja među više od 8 miliona ljudi koji su primili barem jednu dozu cjepiva AstraZeneca, Pfizer/BioNTech, Moderna ili Johnson &amp; Johnson, prema novom istraživanju,&nbsp;<a href="https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/neurological-problems-no-higher-after-vaccination-depression-anxiety-risk-tied-2022-03-18/">piše Reuters</a>.

Naučna studija obuhvatila je i 735.870 nevakcinisanih osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, kao i starije podatke o dodatnih 14,3 miliona ljudi iz opće populacije za početnu procjenu stopa neuroloških stanja prije pandemije.

Naučnici su tragali za četiri neurološka poremećaja koji pogađaju imunološki sistem.
Tri od njih, Bellova paraliza (slabost mišića lica), encefalomijelitis (upala mozga i kičmene moždine) i Guillain-Barreov sindrom kod kojeg se razvija opća mišićna slabost, nisu bili češći kod vakcinisanih nego u općoj populaciji, objavili su naučnici u časopisu BMJ.

Četvrti - transverzalni mijelitis (upala kičmene moždine) javio se prerijetko za analizu manje od 5 slučajeva na 8,3 miliona vakcinisanih osoba.

Naučnici su poručili kako je potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo postoje li dugoročne štete nakon vakcinisanja i zaraze virusom SARS-CoV-2 te kako bi se proučavali učinci vakcine na različite dobne skupine.

Naučnici su tragali za četiri neurološka poremećaja koji pogađaju imunološki sistem

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Općenito se umjerenom konzumacijom alkohola</a> smatra jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, no čak i te naizgled male količine mogu negativno utjecati na mozak, pokazalo je novo istraživanje koje su proveli naučnici sa Univerziteta Pennsylvania, <a href="https://www.sciencedaily.com/releases/2022/03/220304090349.htm">piše ScienceDaily.</a>

Studija, čiji su rezultati objavljeni ovaj mjesec u časopisu Nature Communications. pokazala je da ljudi koji su dnevno pili količinu alkohola istovjetnu čaši vina ili piva u prosjeku imaju nešto manji mozak od onih koji ne konzumiraju alkohol.

Kada je riječ o primjerice tipičnom 50-godišnjaku, navika uživanja u jednom piću dnevno čini mozak dvije godine starijim u usporedbi s mozgom osobe koja ne pije. Istraživanje je obuhvatilo 36.678 osoba srednje dobi. Autori studije analizirali su njihove mozgove magnetskom rezonancom.
Rezultati su pokazali da veća količina alkohola ima znatno gori učinak na mozak, pa je tako mozak osoba koje su konzumirale dva pića dnevno izgledao u prosjeku 10 godina stariji nego kod onih koji ne piju.
Autori studije kažu da su ovakvi rezultati zabrinjavajući. Čak su i neki od naučnika koji su učestvovali u istraživanju smanjili konzumiranje alkohola, rekla je Reagan Wetherill, jedna od voditeljica istraživanja.

Wetherill, docentica na katedri za psihijatriju medicinskog fakulteta Perelman na Univerzitetu Pennsylvania, kaže da je i ona sama ograničila konzumaciju alkohola na eventualno jednu čašu vikendom.

Ljudi koji su učestvovali u istraživanju izabrani su iz Biobanka, jedne od najvećih i najpoznatijih biomedicinskih baza podataka sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Baza prikuplja zdravstvene podatke stotina hiljada ljudi i koristi se u hiljadama studija širom svijeta.
- U studiji o konzumaciji alkohola veličina uzorka omogućila je istraživačima da detektiraju suptilne razlike koje se na manjem uzorku vjerovatno ne bi vidjele. Podaci jasno ukazuju na smanjenje volumena - istaknuo je Gideon Nave, još jedan od voditelja istraživanja.
No neki stručnjaci, koji nisu učestvovali u ovom istraživanju, upozoravaju da razlike u veličini mozga kod osoba koje umjereno konzumiraju alkohol ne znače nužno da će doći i do primjetne razlike u funkciji mozga.

Kada je riječ o primjerice tipičnom 50-godišnjaku, navika uživanja u jednom piću dnevno čini mozak dvije godine starijim u usporedbi s mozgom osobe koja ne pije

Alkohol može negativno utjecati na mozak

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/6318/alergije">Suzne oči, curenje nosa i kihanje</a>&nbsp;tipični su simptomi alergije koja s prvim danima proljeća počinje mučiti sve koji pate od peludne groznice. Stručnjaci su ponudili nekoliko savjeta kako&nbsp;ublažiti alergije.

Izbjegavajte sirovo voće - Vrlo je lako moguće da pelud s alergenskih biljaka i stabala dođe na povrće i voće koje dozrijeva u isto vrijeme i tako dolazi do alergijskih reakcija. Zato bi sirovo voće i povrće trebali izbjegavati ili ga guliti prije konzumacije. Povećajte unos omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su zdrave masnoće i imaju vrlo povoljan učinak na vaše zdravlje, a najviše ih ima u plavoj ribi, algama, plodovima mora te orašastim plodovima i sjemenkama. One smanjuju upalnu reakciju, jačaju imunološki sistem i pomažu kod alergija. No da bi osjetili minimalan učinak potrebno je pojesti mnogo ribe, pa se zbog toga preporučuje unos omega-3 masnih kiselina putem dodataka prehrani.
Povećajte unos probiotika - Neuravnoteženost zdravih bakterija u organizmu glavni je razlog povećanja alergija, pa je povećani unos probiotika (dobrih bakterija) u organizam od velike važnosti. Najviše ih ima u jogurtu, kefiru i ostalim fermentiranim mliječnim proizvodima.

Koristite biljne lijekove - Kamilica ima protuupalana svojstva koja pomažu kod suhih očiju. Da bi spriječili njihovo peckanje, na očima držite tri do pet minuta ohlađene vrećice čaja od kamilice. Kopriva djeluje kao antihistaminik koji pomaže u ublažavanju simptoma alergije kao što su kihanje i svrbež očiju. Kako bi ublažili simptome pijte čaj od lišća koprive. Čaj od majčine dušice liječi kašalj izazvan alergijom i ublažava upaljeno grlo dok đumbir ublažava iritaciju upaljenog grla, a posebno je koristan u kombinaciji s medom.

Kod ispiranja&nbsp;slana voda čisti sve nečistoće, uklanja alergene iz nosa, vlaži sluznicu te ublažava simptome alergije. Također, povećajte unos Vitamina C jer on kao&nbsp;prirodni antihistaminik&nbsp;ublažava alergijske reakcije. Antihistaminik je tvar koja&nbsp;suzbija učinak histamina&nbsp;- glavnog uzročnika u razvijanju alergijskih reakcija i&nbsp;jača imunitet. Također, simptome kod kuće je moguće ublažiti ispravnim prozračivanjem kojim se spriječava ulazak peludi u stambeni prostor. Ako živite&nbsp;u gradu ne otvarajte prozore navečer&nbsp;kada je koncentracija peludi najveća, a ako živite&nbsp;izvan grada&nbsp;tada za vas vrijedi obrnuto.

Što još možete učiniti za prevenciju pojave simptoma? Stručnjaci preporučuju: - Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog dana.
- Za šetnju prirodom izaberite dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže.
- Nakon svakog dolaska kući operite ruke.
- Za vrijeme najvećih alergija češće perite kosu i tuširajte se.
- Često četkajte i perite kućne ljubimce jer se pelud nakuplja u njihovim dlakama.
- Boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima.
- Pratite&nbsp;peludni kalendar.
- Posteljinu mijenjajte barem jednom sedmično, a perite ju na visokim temperaturama
- Redovito perite zastore oko tuša ili kade jer vlaga i plijesan mogu biti okidači za napada alergije ili astme
Ako se&nbsp;simptomi alergije s vremenom pogoršaju, traju duže vremena ili niste sigurni patite li od prehlade ili alergije&nbsp;preporučujemo odlazak ljekaru.

Sirovo voće i povrće trebali bi guliti prije  konzumacije

Izbjegnite suzne oči, curenje nosa i kihanje

Proljeće bez alergije

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Predijabetes je preddijagnoza dijabetesa</a> i ujedno je znak upozorenja. To je stanje kada je nivo glukoze u krvi, odnosno nivo šećera u krvi viši od normalnog, ali ipak nedovoljno visok da se smatra dijabetesom.

Predijabetes je znak da biste mogli razviti dijabetes tipa 2 ako se ne naprave neke promjene u životnom stilu. Dobra je vijest da je moguće spriječiti da se ovo stanje razvije u dijabetes tipa 2 obraćanjem pažnje na zdravu ishranu, gubljenjem prekomjerne tjelesne težine i održavanjem optimalne, kao i fizičke aktivnosti koja će pomoći da se nivo glukoze u krvi snizi i vrati u normalne granice.

Predijabetes se razvija kad tijelo počinje imati problema s korištenjem hormonskog inzulina. Ako nemate dovoljno inzulina ili ako ste otporni na inzulin, povećava se nivo glukoze u krvi, što dovodi do predijabetesa. Međutim, promjena životnog stila u navikama ishrane, vježbanja i gubitka tjelesne težine može pomoći kod predijabetesa.

Kada vježbate, vaše tijelo koristi više glukoze, tako da se vježbanjem može sniziti nivo glukoze u krvi. Neke statistike govore u prilog smanjenju težine 5-10 posto, te da vježbanje može znatno doprinijeti prevenciji dijabetesa tip 2. Preporučeno je najmanje 150 minuta fizičke umjerene aktivnosti u toku sedmice. To je 5 dana po 30 minuta. Možete izabrati tjelovježbu, šetnju, biciklizam ili plivanje.

Dijabetes se razvija vrlo postepeno, pa kad ste u predijabetičnoj fazi, kada je nivo glukoze u krvi viši nego što bi trebao biti, možda i nemate nikakvih simptoma. Ipak, možete primijetiti da ste gladniji nego inače, gubite na težini iako ste više jeli, žedniji ste nego inače, češće se morate ići u toalet, umorniji ste nego inače. Sve su to tipični simptomi povezani s dijabetesom i zato, ako ste u ranoj fazi, možete ih na vrijeme primijetiti.

Možete izabrati tjelovježbu, šetnju, biciklizam ili plivanje

Preporučeno je najmanje  150 minuta fizičke  aktivnosti sedmično

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/28673/hrkanje">Hrkanje ometa miran san ukućana</a>, ali osim što izaziva neugodnu buku, moglo bi biti krivac za ubrzano starenje hrkača, pokazuje istraživanje američkih naučnika. Studija objavljena u časopisu „Sleep“ pokazuje da poremećaj disanja pri spavanju, kao što je apneja, može ubrzati starenje.
Hrkanje je jedan od uobičajenih pokazatelja zdravstvenih tegoba. Studija je pokazala da poremećaj disanja u snu može „ostariti“ tijelo hrkača za 215 dana.
Naučnici su analizirali zdravstveno stanje 622 odrasle osobe, njihovo spavanje i metilaciju DNK. Rezultati su pokazali da su žene sklonije bržem biološkom starenju od muškaraca ako pate od poremećaja disanja pri spavanju. Međutim, autori studije napominju da je u tom smislu potrebno dodatno istraživanje kojim bi se utvrdilo može li liječenje poremećaja disanja pri spavanju smanjiti epigenetsko ubrzano starenje.

Rezultati su pokazali da su žene sklonije bržem biološkom starenju od muškaraca ako pate od poremećaja disanja pri spavanju

Jedan od uobičajenih pokazatelja zdravstvenih tegoba

Hrkanje ubrzava starenje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">Upitane koliko su pod stresom</a>&nbsp;na listi od 1 do 10, majke su izjavile 8,5, pokazali su rezultati istraživanja provedenog nad 7.000 žena u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema rezultatima studije, 46 posto majki izjavilo je kako im daleko najveći stres stvaraju njihovi partneri, a ne djeca. 

Istraživanje je pokazalo kako su im najstresnije i najiritantnije situacije u kojima nemaju dovoljno vremena da obave sav posao, a 75 posto ih je izjavilo kako upravo one obavljaju najviše dužnosti u vezi s djecom i porodicom.
Zaključno, jedna od pet majki izjavila je kako je najveći uzrok stresa manjak pomoći od partnera.

Prema pisanju naučnika s Univerziteta u Padovi, ovaj oblik stresa igrat će veliku ulogu u daljnjem životu kako po pitanju braka, tako i zdravlja. Ispostavilo se da je muškarcima život nakon smrti supruge manje kvalitetan, dok žene u istoj situaciji postaju zdravije, lakše se nose sa stresom i depresijom.

Iako nisu uspjeli otkriti zašto je tako, pretpostavljaju da je važan faktor upravo to što se muškarci mnogo više oslanjaju na svoje surpuge nego one na njih.

Istraživanje je pokazalo kako su im najstresnije i najiritantnije situacije u kojima nemaju dovoljno vremena da obave sav posao

Nemaju dovoljno vremena da obave sav posao

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19304/srce">Kardiolog dr. med. Vilijam Dejvis (William</a> Davis)&nbsp;smatra da su nerijetko namirnice koje su dobre za crijeva, dobre i za srce. Zbog toga je dr. Dejvis naveo neke omiljene&nbsp;namirnice&nbsp;koje uvijek drži u frižideru, a koje mu&nbsp;pomažu u očuvanju zdravlja srca.

Kardiolog koji hvali meso? To je zaista neobično. Obično se ishrana za srce bazira na namirnicama biljnog porijekla, a to nerijetko znači i odbacivanje mesa kako bi se smanjio nivo holesterola u krvi te krvni pritisak. Čak je studija objavljena u časopisu Journal of the American Heart Association dokazala da oni koji se drže ishrane s biljnim namirnicama mogu poboljšati kardiovaskularno zdravlje za 16 posto.

Međutim, Dejvis smatra da je organski uzgojeno meso (životinje koje su pasle travu) važan dio uravnotežene ishrane za zdravo srce. Meso organa životinja (jetra, jezik, pankreas, bubrezi itd.) je bogato vitaminom B, željezom, cinkom, magnezijem, selenom, kolinom i vitaminima topivim u mastima (A, D, E i K).

- Moderni ljudi su postali toliko gadljivi da više ne jedemo mozak, srce, jezik ili jetru. Uz to radimo vrlo glupe stvari, na primjer kupujemo meso bez kosti, pileća prsa bez kože i ne koristimo nutrijente koji se nalaze u kostima i koštanoj srži. Kao ni kolagen i hijaluronsku kiselinu koji se nalaze u koži - rekao je Dejvis. Odbacivanjem kože i kostiju životinja, kaže dr. Dejvis, zapravo odbacujemo dobrobiti mesa te savjetuje da sačuvate kosti, masnoće i napravite od toga variva i supe.

Osim mesa njegova omiljena namirnica su i mahunarke. Grah, grašak, soja, leblebija&nbsp;treba da budu dio svakodnevnog jelovnika. Mahunarke su&nbsp;bogate vlaknima, a vlakna poboljšavaju zdravlje srce smanjenjem nivoa LDL (lošeg) holesterola. Osim toga, mikrobiomi u crijevima obožavaju ishranu koja se bazira na namirnicama biljnog porijekla. Mahunarke su posebno dobre jer sadrže prebiotička vlakna koja pomažu rastu dobre bakterije Akkermansia muciniphila.

Potrebna su dodatna istraživanja o unosu eteričnih ulja, ali mnoge kulture prakticiraju korištenje ulja i bilja za zdravlje. Zapravo, neka istraživanja smatraju da se unosom eteričnih ulja može smanijiti probavne tegobe. Na primjer,&nbsp;eterično ulje peperminta&nbsp;podstiče zdravlje crijeva, dok ulje gorke narandže poboljšava zdravlje želuca. Međutim, nikako ih nemojte uzimati bez konsultacije s ljekarom ili nutricionistom jer treba biti vrlo oprezan.
- Postoji specifičan način unošenja eteričnih ulja jer ih ne uzimate direktno - ističe Dejvis te dodaje kako je generalno pravilo: „Vodite računa o zdravlju crijeva i vaše srce bit će vam zahvalno“.
Isto tako, neka eterična ulja nikako ne smijete unositi, poput breze eukaliptusa...

Meso organa životinja bogato  vitaminom B, željezom, cinkom, magnezijem, selenom, kolinom i vitaminima topivim u mastima

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/1743/alzheimerova-bolest">Svakodnevno dugotrajno popodnevno drijemanje možda</a> je predznak Alzheimerove bolesti, pokazala je studija koje je analizirala navike dnevnog spavanja kod starijih osoba, <a href="https://www.theguardian.com/society/2022/mar/17/naps-early-sign-alzheimers-disease-study">piše Guardian</a>.

Ova saznanja mogla bi pomoći napraviti reda u ponekad zbunjujućim rezultatima o učincima popodnevnog spavanja na kognitivne procese kod starijih osoba. Naime, neke su prijašnje studije pokazale da popodnevno drijemanje ima blagotvoran učinak na raspoloženje, budnost i obavljanje mentalnih zadataka.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tokom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja ili razvoja Alzheimerove bolesti. Naučnici smatraju da je dugotrajno drijemanje rani znak bolesti, a ne uzrok mentalnog propadanja.
- To može biti znak ubrzanog starenja. Ako prije niste tokom dana drijemali, no sada teško ostajete budni i morate malo prileći, to bi mogao biti znak pogoršanog kognitivnog zdravlja - kaže doktor Jue Leng, profesor psihijatrije na Univerzitetu San Francisco.
Naučnici su pratili više od 1.000 ljudi prosječne dobi od 81 godine kroz period od nekoliko godina. Svake godine, ispitanici su određeno vrijeme nosili uređaje nalik satovima kako bi se motrila njihova mobilnost kroz 14 dana. Svaki produženi period neaktivnosti između 9 ujutro i 19 sati navečer, protumačen je kao drijemanje.

Ispitanici su, također, svake godine podvrgavani testovima kako bi se utvrdilo njihovo kognitivno stanje. Na početku ispitivanja, 76 posto ispitanika nije imalo nikakva kognitivna oštećenja, 20 posto ih je imalo blaga oštećenja, a četiri posto ih je imalo Alzheimerovu bolest.

Kod učesnika koji nisu razvili nikakav kognitivni poremećaj, uobičajeno vrijeme popodnevnog drijemanja povećavalo se za 11 minuta godišnje. Kod onih kod kojih su primijećena značajnija oštećenja, dnevno drijemanje se produžilo za 24 minute, a kod onih kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, vrijeme popodnevnog drijemanja se utrostručilo na čak 68 minuta, kazali su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu „Alzheimerova bolest i demencija“.
Sve u svemu, učesnici koji su drijemali više od sat dnevno, imali su 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji su drijemali manje od toga. Također, oni koji su drijemali najmanje jednom dnevno, imali su također 40 posto viši rizik od razvoja Alzheimerove bolesti od onih koji nisu drijemali svaki dan.

Prethodna istraživanja, koja su uspoređivala mozgove preminulih osoba, pokazala su da oni s Alzheimerovom bolešću imaju manje posebnih neurona koji potiču budnost.

Neuobičajeni obrasci spavanja, nesanica i loša kvaliteta noćnog sna uobičajeni su za osobe s demencijom, no najnoviji rad je pokazao da je veza s drijemanjem ostala i kada se u obzir uzme noćni san.
- To sugerira da je uloga dnevnog drijemanja sama po sebi važna - rekao je Leng.
Autori studije su rekli da bi osjećaj sve veće pospanosti tokom dana mogao biti rani znak da su u mozgu u toku promjene koje prethode demenciji.
Leng je rekao da nije moguće posve isključiti mogućnost da samo drijemanje uzrokuje kognitivne probleme, ali ne postoji nekakav očit biološki mehanizam pomoću kojeg bi drijemanje moglo uzrokovati Alzheimerovu bolest.

Posljednja studija sugerira da je povećanje vremena koje tokom dana provedemo spavajući, povezano s povećanim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja

Osjećaj sve veće pospanosti tokom dana mogao biti rani znak  oboljenja

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Genska terapija će liječiti leukemiju?

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

Proljeće bez alergije

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

Hrkanje ubrzava starenje

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti

Zdravlje

Kako reagirati na pojavu hroničnog stresa

Stres vam može pomoći da ostvarite zacrtane ciljeve

Bipolarni poremećaj utječe na svaki aspekt života

Bacačko rame može se pojaviti u bilo kojoj dobi života

Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara

Koji su zdravstveni rizici povezani s konzumiranjem cigareta

Genska terapija će liječiti leukemiju?

Iskoristite dolazak toplijih mjeseci: Zaštitite se od infarkta

Vakcina protiv koronavirusa ne povećava rizik za rijetka neurološka stanja

Naučnici kažu: Jedna čaša alkoholnog pića dnevno može oštetiti mozak

Proljeće bez alergije

Utjecaj fizičke aktivnosti na predijabetes

Hrkanje ubrzava starenje

Žene su pod većim stresom zbog partnera nego zbog djece

Kardiolog objasnio važnost ove namirnice

Kažu naučnici: Dugotrajno popodnevno drijemanje predznak Alzheimerove bolesti